Tragovi na brašnu opasni po zdravlje: Kako ih prepoznati?

Ukoliko ste primjetili sitne crne tačkice, rupice u zrnima ili bijele larve u brašnu, vrijeme je da reagujete.

Ovi znakovi ukazuju na prisustvo žižaka – sitnih insekata koji se brzo razmnožavaju i mogu kontaminirati cijelu ostavu.

Kako prepoznati žižaka u brašnu

Žižak je sitan insekt tamne boje, često neprimjetan dok ne ostavi tragove. Njegove larve su bijele, a odrasli primjerci ostavljaju rupice u zrnima i brašnu. Ako primjetite da se sadržaj u tegli pomjera ili da ima neobične grudvice, moguće je da su larve već aktivne.

Gdje se sve može pojaviti

Osim u brašnu, žižak se može naći u pirinču, grizu, ovsenim pahuljicama, pa čak i u začinima. Tegle koje nisu hermetički zatvorene, kao i papirne ambalaže, idealne su za njegovu invaziju.

Šta uraditi ako ga primjetite

Ne pokušavajte da spasite kontaminiranu namirnicu. Najbolje je da je odmah bacite, operete teglu vrućom vodom i sapunom, a ostavu detaljno očistite. Preporučuje se i da nove namirnice držite u staklenim, dobro zatvorenim posudama,

(Izvor vijesti: Krstarica)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sudije i tužioci idu u penziju sa otpremninom u visini pet plata

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine predložio je izmjene Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH koje podrazumijevaju da sudije i tužioci prilikom odlaska u penziju imaju pravo na pet ostvarenih prosječnih neto plata isplaćenih u prethodnih pet mjeseci.

Odluka Ustavnog suda BiH

Ova odluka Ministarstva pravde BiH da izmjeni Zakon uslijedila je nakon što je krajem prošle godine Ustavni sud BiH donio odluku da su sudije i tužioci na nivou BiH koji po trenutnom Zakonu imaju pravo na jednu platu prilikom odlaska u penziju diskriminisani u odnosu na sudije i tužioce u Federaciji BiH koji imaju pet plata kada odu u penziju.

“Ustavni sud je zaključio da postoji različit tretman između sudija i tužilaca na nivou BiH i sudija i tužilaca na nivou Federacije BiH. Pri tome, Ustavni sud je ukazao da se radi o velikoj razlici u visini otpremnine između relevantnih uporednih grupa, koja bi morala biti potkrijepljena naročito opravdanim razlozima”, navodi se u razlozima za donošenje izmjena Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ o finansijskim sredstvima potrebnim za realizaciju izmjena ovog Zakona, u tekućoj, i naredne dvije godine za ove namjene, odnosno za otpremnine sudija i tužilaca prilikom odlaska u penziju biće neophodno obezbjediti malo više od 1,5 miliona KM.

Najviše novca potrebno Tužilaštvu BiH

Visokom sudskom i tužilačkom savjetu u ovoj godini neće trebati novac, u 2026. godini otpremnine će ih koštati 32.000 KM, a u 2027. godini 53.000 KM.

Kada je riječ o Sudu BiH, ni njima u ovoj godini ne treba novac za otpremnine sudija, međutim već sljedeće godine ti troškovi bi iznosili 159,2 hiljade KM koje bi dobilo četvero sudija, dok bi im u 2027. godini trebalo 285,5 hiljada KM za sedam sudija koje odlaze u penziju. Dakle, Sudu BiH u ovoj i naredne dvije godine potrebno je ukupno 444,7 hiljada KM koje će podijeliti 11 sudija.

U Tužilaštvu BiH u cilju isplate otpremnine radi provođenja odluke Ustavnog suda BiH u 2025. godini biće potrebno izdvojiti 101 hiljadu KM, u 2026. 529 hiljada KM i u 2027. godini 375 hiljada KM, odnosno ukupno malo više od milion KM. Ova projekcija za Tužilaštvo BiH rađena je za odlazak u penziju tužilaca sa navršenih 70 godina, s tim da oni mogu biti penzionisani i kada navrše 65 godina.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Odgovor na vječito pitanje: Kada je najbolje popiti kafu

Bez obzira da li posežete za svojom omiljenom šoljom kafe čim ustanete iz kreveta ili kasnije tokom dana možda bi trebalo da razmislite o vremenskom rasporedu konzumiranja kafe kako biste maksimalno iskoristili njene potencijalne koristi za mentalno i fizičko zdravlje.

Najbolje doba dana za pijenje kafe

Ako pijete kafu odmah poslije doručka, to je pravo vrijeme. Nutricionistkinja Mihaela Klaus napominje da je završetak jutarnjeg obroka svježe skuvanom kafom savršen način da iskoristite njene blagodeti.

“Kafa je snažan metabolički stimulans, ali se najbolje podnosi na pun stomak kako bi se šećer u krvi i hormoni stresa održali pod kontrolom. Da biste je učinili bogatijom hranljivim materijama, dodajte joj malo mlijeka sa proteinima.“

Dok neki organizmi mogu tolerisati kafu odmah ujutru, najgore vrijeme za mnoge može biti na prazan stomak.

“Pijenje kafe na prazan stomak povećaće hormone stresa u vašem telu – kortizol i adrenalin – što vas kasnije može ostaviti iscrpljenim, a takođe i usporiti vaš metabolizam tokom vremena”.

Kada je kasno za šoljicu kafe?

“Ako imate problema sa spavanjem ili uspaničenjem, izbjegavajte kofein 12 sati prije spavanja. To znači da, ako vam je obično vrijeme za spavanje u 22:00, trebalo bi da završite jutarnju kafu do 10:00 i izbjegavate je do kraja dana jer kofein obično ostaje u vašem sistemu 10 sati”, objašnajva nutricionistkinja za Real Simple.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner Namik na pola dunuma proizvede maline vrijedne 5.000 evra (VIDEO)

Penzionisani bravar Namik Duzan iz okoline Travnika uzgojem maline se bavi već 17 godina, a na pola dunuma zemlje proizvede godišnje oko tonu maline koja u maloprodaji košta oko 5.000 evra.

Uz malinu, Namik i njegova supruga uzgajaju i drugo voće i povrće kao i ovce, i uz sve to zarade još najmanje dvije penzije na svom imanju s tim da sebi proizvedu praktično svu hranu za cijelu godinu.

Novac zarađuju i branjem šumskih plodova, od borovnica, preko gljiva kada dođe sezona.

U videu koji je uradio novinar i putopisac Srećko Stipović, pogledajte priču Namika:

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kinezi napravili pčele za špijuniranje

Zamislite svijet u kojem male pčele postaju supertajni špijuni vojske. Naučnici iz Pekinga upravo su napravili prve kiborg pčele kojima se može upravljati kao dronovima.

Uz pomoć mini ranca težine samo 74 miligrama, ove pčele sada mogu da slušaju komande koje im se šalju direktno u mozak.

Ovaj genijalni kontroler probija mozak pčele sa tri tanke igle i šalje elektronske pulseve koji pčelu usmjeravaju da leti naprijed, nazad, lijevo ili desno. Zapanjujuće, pčele su slijedile ove komande čak devet od deset puta, što otvara vrata za potpuno novu eru vojne tehnologije.

Revolucija u izviđanju i spasavanju

Istraživači se nadaju da će ove kiborg pčele uskoro moći da prodru u teško dostupne oblasti koje su nepristupačne ljudima ili velikim mašinama. Zamislite pčele koje prikupljaju podatke u rizičnim zonama, traže preživjele nakon zemljotresa ili poplava, ili špijuniraju neprijateljske baze.

Kako navodi istraživački rad, ovi insekti kombinuju svoju prirodnu sposobnost kamuflaže i mobilnosti sa naprednom tehnologijom, čineći ih savršenim agentima za tajne misije. Pčele, kao biološki domaćini, pružaju nevjerovatnu prilagodljivost u složenim uslovima.

Pčelinji vojnici i istorija insekata-špijuna

Ideja o korišćenju insekata u vojne svrhe nije nova, ali je sve više popularna. Ranije su naučnici eksperimentisali sa bubašvabama koje su pretvorene u izviđače, a ove godine japanski tim je čak uspio da kontroliše ptice kako bi njihov cvrkut napravio muzičku numeru iz filma “Top Gun”.

Ovaj trend pokazuje kako prirodni svet može postati dio visokotehnoloških vojnih operacija. Pčele se ističu jer mogu letjeti duže i prilagođavaju se raznim uslovima, što ih čini idealnim za zadatke poput urbanih borbi, borbe protiv terorizma i suzbijanja krijumčarenja narkotika.

Tehnički izazovi: Energija i povezivanje

Iako su ovi kiborg insekti nevjerovatni, još uvijek postoje ozbiljni izazovi. Najveći problem je snabdjevanje energijom, baterije koje su dovoljne za dug rad teške su oko 600 miligrama, što je previše za tako malu pčelu. Zato pčele i dalje moraju biti povezane kablovima za kontroler.

Istraživači rade na unapređenju sistema kako bi preciznost i ponovljivost komandi bile bolje, a tehnologija omogućila nezavisno funkcionisanje pčela bez kablova. To bi bio ogroman korak naprijed i otvorilo bi vrata za masovnu upotrebu ove tehnologije u različitim vojnim i civilnim misijama.

Budućnost kiborg pčela: Izviđanje i detekcija

Naučnici iz Pekinga žele da prošire mogućnosti svojih pčela i učine ih korisnim za širok spektar misija izviđanja i detekcije. Zamislite mali tim kiborg pčela koje šire mrežu informacija u realnom vremenu, prikupljajući podatke koje obični dronovi ne mogu.

Iako su ovi eksperimenti još uvek u ranoj fazi, potencijal je ogroman. Kiborg pčele bi mogle postati neizostavan dio vojne opreme budućnosti, pomažući u očuvanju života i ostvarivanju misija koje su danas nezamislive.

(Izvor vijesti: Kurir)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri USK ogrijev će dobiti do 30. septembra

Isporuka ogrjevnog drveta za penzionere Unsko-sanskog kantona (USK) ove godine teče u predviđenim rokovima i prema riječima Mirsada Terzića, predsjednika Saveza udruženja penzionera USK, svi penzioneri će svoj ogrjev dobiti najkasnije do 30. septembra.

U prethodnim godinama, isporuka ogrjeva znala je kasniti i do novembra, što je za mnoge starije osobe predstavljalo ozbiljan problem, posebno zbog ranih hladnoća. Ove godine, međutim, stanje je znatno bolje – neke opštine su već završile distribuciju, dok se u drugima radi intenzivno na završetku.

“Sanski Most i Bosanski Petrovac već su kompletno snabdjeveni, Ključ je na oko 80 posto, Bosanska Krupa na 50 posto, dok je u Bihaću isporučeno tek 30 posto što je za nas bio alarm da odmah reagujemo”, kazao je Terzić.

Dodaje kako su zbog toga održali hitan sastanak s direktorom ŠPD „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa, preduzeća zaduženog za isporuku ogrjeva, te kako su dogovoreni koraci za ubrzanje procesa.

“Razumijemo da postoji problem sa voznim parkom, nedostatkom kamiona i čestim kvarovima, ali to ne može i ne smije biti izgovor – penzioneri su prioritet i očekuju da se plan isporuke poštuje” poručuje Terzić.

Osim redovne isporuke metarskog drveta, iz Saveza penzionera najavljuju i novu mogućnost – nabavku cjepanica u paletama, koje će uskoro biti dostupne kroz Drvnu industriju Sanica po znatno povoljnijim cijenama.

“Trenutna cijena palete cijepanica bez PDV-a i prijevoza je 171 KM, a s uračunatim troškovima očekujemo da to bude i do 40-50 KM jeftinije u odnosu na druge ponuđače. Takođe, bit će omogućena i kupovina rinfuznih cijepanica direktno s kamiona, što će dodatno smanjiti trošak”, ističe Terzić.

Najavljuje i održavanje zajedničkog radnog sastanka svih predsjednika opštinskih udruženja penzionera s predstavnicima ŠPD „Unsko-sanske šume“, nakon kojeg će uslijediti i posjeta pogonu Drvne industrije Sanica, gdje će se detaljnije predstaviti novi model distribucije ogrjeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas je svjetski dan emodžija, znate li koji su najpopularniji

Srećan, tužan, luckast – vjerovatno svakodnevno koristite emodžije dok šaljete poruke svojim prijateljima. Ipak, svake godine se i zvanično obilježava Svjetski dan emodžija.

World Emoji Day je 17. juli, a ovaj datum se prikazuje na većini emodži ikonica kalendara. Svjetski dan emodžija je kreiran kako bi se podržalo i podstaklo korišćenje emodžija.

Prvi emodžiji su izmišljeni 1999. godine, a njihov tvorac je japanski dizajner Šigetaka Kurita. Od tada su postali toliko popularni da se dnevno pošalje oko 10 milijardi emodžija.

Popularnost emodžija pokazuje i činjenica da ga je 2015. godine Oksfordski rječnik proglasio za riječ godine.

Koji emodži se najviše koristi?

Svaki emodži mora da bude odobren od strane Unicode konzorcijuma – grupe koja odlučuje koji novi emodžiji bi trebalo da se uvedu.

Danas postoji više od 3.500 emodžija, pa ponekad može biti teško odlučiti koji da se koristi. Ipak, prema stručnjacima sa sajta Emojipedia, ovo su tri koja se najviše koriste:

Crveno srce ❤️ – klasičan simbol ljubavi prema nekome ili nečemu. Prema Emojipediji, ovo je najkorišćeniji emodži svih vremena – „najvoljeniji među starim i novim emodžijima“.

Lice koje glasno plače 😭 – koristi se kad ste tužni, ali često i kada se toliko smijete da vam idu suze.

Odakle potiče riječ emodži?

Iako mnogi misle da riječ „emodži“ ima veze sa emocijama, sličnost sa riječju „emotion“ je zapravo slučajna.

Riječ emoji potiče iz japanskog jezika i nastala je kombinacijom znakova za sliku 絵 (izgovara se „e“) i karaktera/znaka 文字 („modži“) – što zajedno znači „slikovni znak“.

Šta je postojalo prije emodžija?

Riječ koja zaista potiče od „emocije“ jeste emotikoni. Oni su korišćeni prije nego što su emodžiji postali popularni. Ljudi su kucali različite interpunkcijske znakove, brojeve i slova kako bi stvorili simbole emocija.

Na primjer, dvotačka i zatvorena zagrada izgledaju kao nasmijano lice, pa su se koristili da izraze sreću: 🙂

Kako nastaju novi emodžiji?

Za stvaranje novih emodžija zadužena je neprofitna organizacija Unicode konzorcijum. Svako može da pošalje prijedlog, a oni potom odlučuju koje emodžije da odobre. Njihove odluke zavise, između ostalog, od toga koliko bi ljudi širom svijeta prepoznalo i koristilo predloženi emodži.

Kada se novi emodži odobri, dodaje se u Unicode standard, a kompanije poput Apple-a i Google-a odlučuju da li će ga uvrstiti na svoje uređaje, među već postojeće emodžije.

(Izvor vijesti: B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada TK za deset radnika uplatila doprinose za PIO

Vlada Tuzlanskog kantona donijela je Odluku o odobravanju 87.561,32 KM za socijalno zbrinjavanje – uplatu obračunatih, a neuplaćenih doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje zaposlenika koji su stekli uslov za penzionisanje.

Novac je obezbjeđen za radnike koji su ostali su bez radnog angažmana u privrednim društvima prema kojima Vlada TK vrši ovlaštenja i obaveze po osnovu državnog kapitala, i za privredna društva u privatnom vlasništvu, a koja su nekad bila u državnom vlasništvu koji su ispunili uslove za penzionisanje.

Radi se o ukupno deset radnika, pet radnika „Aida“ dd Tuzla, tri radnika „Borac“ d.d. Banovići, te po jednog radnika „Resod Guming“ d.d. Tuzla i „Bosnia Valves“ d.d. Tuzla u kojima su završeni stečajni postupci, saopćeno je iz Vlade TK.

U skladu sa navedenom odlukom, Vlada jedala i nalog za prenos sredstava s namjenskog depozita Vlade Tuzlanskog kantona kod Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kora od mrkve je blago za vaš vrt

Kore od mrkve, koje većina ljudi bez razmišljanja baca u smeće, mogu postati pravi saveznik u organskom vrtlarstvu. Ova jednostavna ideja ne samo da smanjuje otpad, već i donosi brojne koristi vašem vrtu – i to potpuno prirodnim putem.

U svakodnevnoj upotrebi često potcjenjujemo vrijednost organskog otpada koji sami proizvodimo. Jedan od najboljih primjera su upravo kore od mrkve – najčešće završavaju u kanti, iako u sebi nose ogroman potencijal kao prirodno đubrivo.

Zakopane u saksijama ili direktno u bašti, ove kore obogaćuju zemljište i poboljšavaju njegovu strukturu. Mrkva u fazi raspadanja otpušta dragocjene elemente poput kalijuma, fosfora i azota, koji su ključni za razvoj zdravih biljaka. Osim toga, ovakav način reciklaže pomaže zadržavanju vlage u zemljištu, što dodatno pogoduje rastu.

Ali tu nije kraj koristi. Kore od mrkve ne privlače samo biljke – već i zemljane crve. Ovi tihi saveznici vrtlara igraju vitalnu ulogu u prozračivanju zemljišta i njegovom održavanju plodnim. Time što na prirodan način poboljšavaju uslove u zemlji, crvi dodatno doprinose zdravijem i bujnijem vrtu.

Za primjenu ove metode dovoljno je jednostavno – sitno nasjeckane kore od mrkve stavite uz korijen biljke i prekrijte zemljom. Tako ćete spriječiti širenje neprijatnih mirisa i odbiti insekte. Postupak se može ponavljati svake dvije do tri sedmice kako bi se održao optimalan nivo hranjivih materija u zemljištu.

Reciklaža kuhinjskog otpada, kao što su kore od mrkve, odlična je strategija za sve koji žele zdraviji i održiviji vrt bez upotrebe hemikalija. Umjesto da završe u otpadu, kore postaju vrijedan resurs – idealan za sve koji svoj zeleni kutak žele pretvoriti u odgovornije, ekološki prihvatljivo i samoodrživo okruženje.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner Boško (88) pola vijeka za volanom starog opela

Putnički automobil opel askona, proizveden 1973. godine, za Boška Bosnića, Banjalučanina porijeklom iz Romanovaca, koji je radni vijek proveo u Ljubljani, ima veliku vrijednost. I značaj. On je prvi vlasnik.

Prešao je 500.000 kilometara, bez kvara i većih popravki.

“Kakav je ovaj opel bio prvog dana, takav je i danas. Ništa na njemu nije zamijenjeno, ni limarija, sjedala, unutrašnjost, ni dijelovi. Sve je originalno. Svuda sam putovao, nigdje i nikada nije stao na putu, ugasio se, pokvario. To je za mene nepoznanica”, hvali Bosnić svoga ljubimca četvorotočkaša, kojeg često pokazuje na izložbama starih automobila. Tako je bilo i nedavno u Gradišci.

“Odnosim se prema svome opelu kao prema čovjeku i prijatelju, kao živom stvoru. Čuvam ga, njegujem, štitim od vrućine i hladnoće, parkiram u garaži, redovno kotrolišem motor i popravljam, mijenjam ulje, dosipam vodu u hladnjak, reagujem bez odlaganja ukoliko primijetim bilo šta sumnjivo ili problematično”, priča Boško Bosnić. Uz to, zaključuje:

“Kada dobro vozilo dođe u ruke brižnom vozaču, smrti nema ni jednome ni drugome.”

Vozilo koštalo 20 plata

Koliko je te davne 1973. godine košao opel i koliko je trebalo mjesečnih plata, pitamo Boška.

“Trebalo je 20 plata visokokvalifikovanog varioca. Mora se uzeti u obzir da su to bile plate zarađene u inostranstvu, u Njemačkoj, gdje sam tada privremeno radio.”

O kilometraži koju je prešao njegov opel, ovaj 88-godišnji vozač takođe ima manje dileme.

“Sigurno je da je prešao pola miliona kilometara. On broji samo do stotinu pa opet iznova. U početku sam pamtio, kada dođe do stotke pa obrne na nulu, ali poslije sam to prestao da pratim. Zašto bih pratio, kada je u svakom smislu veoma pouzdan. Sipam gorivo, tehnički pregled redovno odrađujem i vozim gdje me oči vode”, odgovorio nam je ovaj iskusni vozač koji je svojom opel askonom proputovao cijelu bivšu Jugoslaviju, Austriju, Njemačku, Češku i Slovačku…

“Ma teško je reći gdje sam bio i kuda sam ovim automobilom putovao. Bolje je govoriti gdje nisam bio. Moj opel me nikada nije izdao.”
U Boškovoj priči je i emocija na godine koje su prošle.

“Kada sam ga kupio, imao sam 36 godina, a sada, evo me na pragu devedesete. Sve što mi se dešavalo, a pamtim samo lijepe trenutke, ovaj oldtajmer, kao što i sebe smatram, svjedok je”, priča Boško društvu u Gradišci, koje se okupilo oko vozila. Zagledaju ga, s vana i iznutra, zapitkuju, čude se.

Kada je program završen, Boško je sjeo za volan, okrenuo ključ u bravi, motor je upalio bez problema, a on mahnuo kroz otvoren prozor i otputovao. Dodao je, onako, uzgred, da u automobilu nema klime, ali da za njih dvojicu, za opela i za Boška, nema ni žege ni zime.

Boško Bosnić se pohvalio da je i sada svakodnevno za volanom i da se u vremešnoj opel askoni najugodnije osjeća.

“I sada ovaj automobil vozim gotovo svakodnevno. Supruga Bernarda i ja u njemu se najljepše osjećamo. Udoban je, pouzdan, praktičan u svakom smislu. Nisam ni pretpostavio, kada sam se u njemu prvi put povezao, prije 52 godine, a bio sam mlad, život je bio ispred mene, da ću za istim volanom dočekati starost. Sada se i dalje vozim opelom i čuvam uspomene. Srećom, i ja sam u kondiciji, ne posustajem”, kazao nam je Boško Bosnić, koji je za volanom punih šezdeset godina.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na: