Kome penzioner Franjo zasvira na svadbi taj se ne rastaje

Više od pola vijeka penzioner Franjo Najdek svirao je na mnogim seoskim svetkovinama, svadbama, ispraćajima u vojsku, krsnim slavama i drugim zabavama u Potkozarju.

On i sada svira svima, na vjerskim skupovima svih konfesija. Srbima i Hrvatima za Božić, Bošnjacima za Bajram, jugonostalgičarima za 29. novembar, Dan Republike.

Njegova mala harmonika koju je davno dobio na poklon i sada uveseljava sve generacije u Bereku, Cerovljanima, Jazovcu i drugim selima gradiškog i novotopolskog kraja.

Penziju zaradio u Austriji

Franjo je zaradio penziju na željeznici u Austriji, ali rodni kraj, zajedno sa suprugom Verom, porijeklom iz Bereka, nije zaboravio. Iz Salcburga, gdje najčešće boravi, Franji nije teško doći na svirku u zavičaj. Tako oživljava uspomene na mladost i seoske igranke.

“Naše selo je puno vrijednih, dobrih, veselih i tolerantnih ljudi. Ovdje postoji muzička tradicija. Najčuvenija je porodica Ljubojević, gdje se svirka i pjesma pronose generacijama. Najpoznatiji muzičari među njima su Mirko, Stojan i Milenko, sa kojima sam godinama nastupao na seoskim zabavama, igrankama, prelima i zborovima”, priča Franjo.

Mnogi su u ovim krajevima cure prosili, ženili se i udavali uz Franjinu harmoniku.

“Kada sam se ja ženio, prije pola vijeka, na svadbi je svirao Franjo sa svojom grupom. Mogu se pohvaliti da mi je donio porodičnu sreću, kao i mnogim drugim mojim komšijama. Koliko mi je poznato, niko kome je Franjo svirao na svadbi nije se razveo”, ispričao nam je Jovo Dragojević iz Bereka.

Glavni junak ove zanimljive seoske priče pripovijeda da je i malu harmoniku dobio na poklon.

“Pročulo se da ova moja mala harmonika, mada sam nabavio i veću, mnogima donosi sreću. Dobio sam je na poklon u Bakincima na igranci, od gospođe Kristine, kojoj sam prezime zaboravio, ali nisam njen gest. Ona je time htjela pokazati koliko joj znači moj optimistični duh i pozitivna energija koju unosim u svaku pjesmu. Imam i veliku, skupocjenu harmoniku, ali ova ima dušu rodnog kraja”, veli Franjo, srećan kada ga komšije pozovu na zabavu, zborovanje ili porodično veselje.

“Veliki je i bogat moj repertoar. Nema pjesme koju ne umijem zapjevati i zasvirati. Želim da se svako ko me sluša osjeća ugodno, da pjesmom i muzikom širim ljubav”, objašnjava Franjo Najdek, najstariji muzičar u Potkozarju, koji svojom malom harmonikom šalje velike, jasne i lijepe poruke, decenijama uveseljava sebe, svoju porodicu, komšije i ostale stanovnike potkozarskih sela.

Ni većeg čovjeka ni manje harmonike

Kada se ovaj muzičar, upadljiv visinom od približno dva metra, pojavi na zabavi, uvijek poneko ima šaljiv zaključak.

“Kažu, ni većeg čovjeka niti manje harmonike. To je istina, ali treba znati i staru narodnu poslovicu da boj ne bije veliko oružje, nego srce u junaka”, prepričava Franjo dogodovštine sa mnogih seoskih priredbi.

Za svaki nastup on se temeljito priprema, kao da nastupa na velikoj i blještavoj sceni, među hiljadama ljudi, a ne u seoskim školama, domovima, kućama, ispred prodavnica, na raskršćima, u zaprežnim kolima, pored božićne ili slavske pečenice.

Najvažniji je, veli, izbor pjesama primjerenih za svaku priliku. Njegove sveske ili pjesmarice odavno su požutjele, neke listove je dopunio novim pjesmama ispisavši stotine stranica. Svaka pjesma koja ima priču, koju je napisao život, veli naš sagovornik, budi emociju i zato on pažljivo bira šta i gdje će zasvirati i zapjevati.

Bratstvo i jedinstvo

Franjo Najdek svira na vjerskim praznicima svih konfesija, među Srbima, Hrvatima i Bošnjacima.

Za sebe kaže da je privržen tekovinama bratstva i jedinstva te da ima veliki broj istomišljenika.

“Rijetko prođu zabave, a da neko ne zatraži stare pjesme koje smo slušali i voljeli u Jugoslaviji. Tada mi srce zatreperi, a glas dobije specifičnu ljepotu i svježinu”, opisuje Franjo svoju muzičku preokupaciju.

(Izvor vijesti: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Poljoprivrednici u problemima, predviđaju pad prinosa i povećanje cijena

Vreli, ali i sušni val uzima danak i u poljoprivrednoj proizvodnji širom zemlje. Suša prijeti padom prinosa, ali i drastičnim poskupljenjima na jesen.

Proizvođači su očajni, ulaganja ogromna, a povrata sve manje. Udruženje poljoprivrednika Federacije uputilo je apel svim nivoima vlasti da hitno proglase stanje elementarne nepogode.

U plastenicima i na njivama zemlja je ispucala, a zalijevanje postaje luksuz. Stotine maraka dnevno ode samo za gorivo potrebno za navodnjavanje. Cijene repromaterijala za proizvodnju su vrtoglavo porasle, a sve to bez garancije da će se uloženo i vratiti. Proizvođači bilježe gubitke, a neki već sada razmišljaju o odustajanju od daljnje proizvodnje.

“Svaki dan 200 maraka dizela ide samo za navodnjavanje, to je održavanje, a gdje je sjeme? Za 12 duluma dinje, koliko imamo posijano, dali smo 4.000 KM samo za sjeme, plus folija, crijeva itd. Ulog je izuzetno veliki, da nam Bog dadne kišu, da imamo neki račun od ovoga što smo uložili. Ako ovako potraje narednih sedam dana, biće kriza što se tiče hrane i cijene će ići gore”, ističe proizvođač Mustafa Gradaščević.

Mašine na njivama, a podsticaji samo na papiru

Stradale su i žitarice. Žetva pšenice je u toku, ali cijena i dalje nije poznata. Kombajni na njivama, a podsticaji još na papiru. Proizvođači kažu – gubimo i novac i strpljenje.

“I dalje predajemo pšenicu, a cijenu ne znamo. Podsticaji još nisu isplaćeni. Pšenica je skoro skinuta, a nije isplaćeno 500 maraka po hektaru, ni lokalna zajednica nije isplatila po 10 feninga, koje je obećala”, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja Bosne i Hercegovine.

Isplata nakon žetve

A ministarstvo obećava: isplatićemo sve, samo nakon što se završi žetva.

“Ove godine je to 12,4 miliona KM podsticaja na koje se odnosi 500 KM po hekataru. Ranije je gorivo bilo subvencionirano sa 80 feninga i to je ono što ministarstvo u ovom momentu može da uradi. Osim toga, podnijeli smo inicijativu Vijeća ministara za uvođenje prelevmana u iznosu od 10 feninga i carine od pet feninga”, navodi Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a (SNSD).

Subvencije stižu kasno, cijene se formiraju nepoznatim putevima, a poljoprivrednici preživljavaju između praznih obećanja i napola ispražnjenih računa. U međuvremenu, sve nade polažu u vremenske prilike i, kako kažu, Božiju pomoć. Upozoravaju i na to da bi jesen mogla donijeti nova poskupljenja, ne samo zbog manjih prinosa, već i zbog skuplje proizvodnje.

(Izvor vijesti: FTV)

Podijeli tekst sa drugima na:

Poštar prisvojio penzije, i uzeo skoro 24.000 KM

Osnovni sud u Sokocu potvrdio je optužnicu protiv zaposlenika poštanske službe iz Istočnog Sarajeva, koji se tereti da je u novembru prošle godine prisvojio novac namijenjen penzionerima.

Poštar je osumnjičen za pronevjeru gotovo 24.000 KM namijenjenih penzionerima.

Optužnicu je podiglo Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo, koje navodi da je optuženi od 8. do 13. novembra 2023. godine u svojstvu poštara prisvojio sredstva koja su bila namijenjena korisnicima penzija.

Prema navodima iz optužnice, Ž. V. je bio zadužen za 49 uputnica za isplatu oktobarskih penzija iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS, ali novac nikada nije dostavio korisnicima.

Da bi prikrio da isplate nisu izvršene, Ž. V. je uputnice potpisao umjesto penzionera, koristeći njihova imena bez znanja korisnika, navodi Tužilaštvo.

Nakon što je provedena istraga, Tužilaštvo je 13. juna podiglo optužnicu za krivično djelo pronevjere, a sud ju je u potpunosti prihvatio.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stručnjaci otkrivaju: Da li je dobro puniti telefon više puta dnevno

Isidor Buchmann, osnivač kompanije Cadex Electronics, izjavio je da potpuni ciklus punjenja (od 0% do 100%) treba izbjegavati, osim u slučajevima kada baterija pokazuje probleme, kao što je iznenadno gašenje iako pokazuje da je napunjena.

U tim rijetkim slučajevima, potpuni ciklus može pomoći u “rebalansiranju” senzora.

Današnji pametni telefoni koriste litijum-jonske baterije koje su dizajnirane da izdrže česta, kratka punjenja, za razliku od starijih tehnologija koje su zahtjevale potpuno pražnjenje i punjenje.

Litijum-jonske baterije u prosjeku traju 2 do 3 godine, odnosno 300 do 500 punjenja, nakon čega im kapacitet opada za oko 20%, navode stručnjaci.

Za razliku od ranijih vjerovanja, ne morate da praznite bateriju do kraja kako biste je očuvali. Štaviše, većina proizvođača preporučuje da baterija ostane iznad 50 odsto kad god je to moguće.

Preporuke za optimalno punjenje:

  • Punite telefon kad god vam je zgodno
  • Ne dozvoljavajte da baterija često pada ispod 20 odsto
  • Izbjegavajte da telefon ostane priključen duže vrijeme kada je već napunjen do 100%
  • Povremeno ga ispraznite do nule samo ako je potrebno kalibrisati bateriju.

Više manjih punjenja dnevno ne škodi, već zapravo, koristi.

Važno je samo izbjegavati ekstremne vrijednosti, kao što su stalno pražnjenje do 0% ili predugo ostaviti telefon na punjaču kada je baterija puna.

(Izvor vijesti: Kurir)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioni staž možete plaćati i sami, ali morate ispuniti uslove

Nije mali broj onih u Fedraciji koji ne znaju kako imaju mogućnost sami sebi uplaćivati staž i time jednog dana steći uslove za penziju ili pak uplaćivanjem staža pokriti “rupe” koje im je uzrokovao poslodavaca ne uplaćujući redovno staž.

Da biste mogli sebi uplaćivati staž potrebno je da ispunite neke od uslova. Među njima su da ste stariji od 15, odnosno, mlađi od 65 godina, da vam je prebivalište u Federaciji BiH i da se ne nalazite u obaveznom osiguranju, odnosno, da niste u radnom odnosu.

“Iznos dobrovoljnog osiguranja za 2025. godinu, baziran na prosječnoj plaći u Federaciji, iznosi 359,89 KM” , rekao je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Dodaje kako je prema podacima iz šestog mjeseca ove godine Federalnog zavoda PIO, broj prijavljenih osiguranika na dobrovoljno osiguranje nekih 2.500 osoba.

Staž se počinje računati od trenutka predaje dokumentacije.

“Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO osoba mora donijeti i ljekarsko uvjerenje jer zakon kaže da za ostvarivanje prava na dobrovoljno osiguranje treba ispunjavati opštu zdravstvenu sposobnost” kazao je Kvesić.

Kod uplate dobrovoljnog osiguranja osobi ne treba firma kao posrednik. Osoba se registruje, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.

(Izvor vijesti: Faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri ZE-DO kantona odlučili, idu na proteste

Upravni odbor Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona danas je na sjednici usvojio zaključke da se ide na proteste te da se kod Vlade Federcije Bosne i Hercegovine ishoduje vanredno povećanje penzija za ovu godinu, kazao je Mustafa Tarkić, predsjednik UO ovog Udruženja.

Trakić, koji je i član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, je naglasio kako se protesti, koji su planirani za septembar, trebaju realizovati u sklopu Saveza udruženja penzionera FBiH, čiji je Upravni odbor 25. juna ove godine, donio zaključke da se urgentno obrate i zatraže razgovor kod premijera FBiH Nermina Nikšića.

Na tom će se sastanku, najavio je, zahtjevati vanredno uvećanje penzije tokom ove godine.

Jedna tačka dnevnog reda

“Mislim da taj sastanak mora biti prije 23. jula, za kada je zakazana tematska sjednica u Parlamentu FBiH. Znači, sa samo jednom tačkom dnevnog reda: Izmjene i dopune Zakona o PIO/MIO FBiH, gdje će biti najkonkretnija naša četiri zahtjeva.

To su, prije svega, izmjena člana 79., koji je vezan za redovno usklađivanje penzija te izmjena člana 80., a što penzionere najviše bilo i interesuje i koji je direktno vezan za vanredno povećanje penzija”, kazao je Trakić, koji je napomenuo kako su ti zahtjevi jednoglasno usvojeni.

Savez će se, najavio je, morati pitati i za dodjelu jednokoratnih pomoći penzionerima, ali je svjestan da su ove godine, kazao je, zakasnili za redovno usklađivanje penzija. Međutim, kaže, nije se zakasnilo za iduću godinu te se do tada moraju promijeniti dva pomenuta parametra.

Petar Galić iz Žepča koji je takođe i član Upravnog odbora Saveza penzionera, podvlači kako su svi došli do zaključka da se mora promijeniti Zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju.

Kako se obračunava penzija

Naravno, mi smo zainteresovani da to bude neto plata i troškovi života te da omjer ta dva parametra bude u korist penzionera.

“Tražili smo, minimalno, omjer 60-40 posto, ali ćemo vidjeti da li će Vlada FBiH to usvojiti”, kazao je Galić.

Prije svega, kaže, moraju se mijenjati član79. i 80. te još neki, ali su im, ističe, ta dva člana najbitnija.

“Dakle, promjena parametara na kojima se obračunava penzija. To je, sada, bruto društveni proizvod, koji obuhvata jeko puno proizvoda koji se, možda, jednom godišnje prodaju ili ne prodaju.

Vlada FBiH, dodaje, treba vanredno povećati penzije tokom ove godine, jer se radi o velikom broju ljudi koji su na pragu siromaštva i gladi, jer u FBiH ima oko 450.000 penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Građani BiH na udaru: Poskupljuju grijanje, struja, voda, prevoz

Znate li šta je zajedničko računima za vodu u Sarajevu, grijanje u Bijeljini i odvoz smeća u Cazinu? Odgovor je – poskupljenje.

U prvim danima ljeta, uz nepodnošljivo visoke temperature, građani BiH se preznojavaju i zbog divljanja cijena, koje se bilježi u sve više gradova.

Top tema među Sembercima, koji se “kuvaju” na gotovo 40 stepeni, jeste namjera tamošnje “Gradske toplane”, čije rukovodstvo traži od odbornika saglasnost za povećanje cijene grijanja za 25 odsto.

Na istim su mukama i Sarajlije, gdje će poskupjeti grijanje za korisnike “Toplana” za 3,98 odsto, s tim što neće “skočiti” samo računi za toplotnu energiju. Od 1. jula je, naime, u gradu na Miljacki na snazi i odluka o povećanju cijena za komunalnu djelatnost snabdijevanja pitkom vodom.

Cijena vode za domaćinstva, za najveći broj korisnika, iznosiće 1,66 KM po metru kubnom umjesto 1,25 KM, a fiksni dio cijene koji je do sada iznosio dvije KM ide na 3,26 KM. I to nije sve – Vlada

Poskupljuje i ukop

Kantona Sarajevo je usvojila nove, veće cijene usluga u javnom prevozu, koje su na snagu takođe stupile 1. jula.

Osim toga, u narednim sedmicama se u Sarajevu očekuje i poskupljenje usluga odvoza smeća, a povećanje cijena usluga je zatražilo i Komunalno preduzeće “Pokop”, s tim što je najavljeno poskupljenje i usluge vrtića.

Da Sarajlije ne budu usamljene u mukama, već su se pobrinuli davaoci komunalnih usluga u Cazinu. U toj lokalnoj zajednici povećane su cijene odvoza otpada, vode, kao i naknade za mjerno mjesto. Cazin u tome, međutim, nije izuzetak. Cijene komunalija su u proteklim mjesecima povećane u svim lokalnim zajednicama u USK.

A da građani ostalih dijelova u FBiH ne budu privilegovani, pobrinula se “Elektroprivreda BiH”, koja je predstavila prijedlog poskupljenja električne energije, a kako stvari sada stoje, struja će u FBiH poskupjeti najmanje 4,8 do osam odsto.

Na udaru i vozači

I kao šlag na tortu – na udaru su i vozači: ovih dana na benzinskim pumpama širom BiH zatiču “masnije” cijene goriva.

Prema obavještenjima o promjeni, koje pumpe dostavljaju Federalnom ministarstvu trgovine, prosječna maloprodajna cijena 30. juna je u FBiH za premium bezolovni benzin 95 iznosila 2,37 KM/l, koliko je koštao i dizel.

“Vidljivo je da su maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95 na dan 30. juna porasle za 0,06 KM/l u odnosu na 30. maj. Maloprodajne cijene dizela porasle su za 0,13 KM/l u odnosu na 30. maj”, kažu iz Federalnog ministarstva trgovine.

Ali, ne, ovaj obimni spisak se ne završava ni na gorivu, jer su unazad nekoliko sedmica poskupjele na desetine vrsta cigareta, od čega samo u ponedjeljak – 21 vrsta. “Čestitka” bi, vrlo lako, mogla stići građanima još jedne opštine.

“U Novom Gradu hoće da poskupe odvoz smeća za 20 odsto, a traže i povećanje cijene vode za 35 odsto. Strašno”, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

Svi pravdaju povećanje cijena

Evidentno je, dodaje, da svi imaju “opravdanja” za povećanja cijena, pa i javna komunalna preduzeća, koja se pravdaju povećanjem cijene rada.

“Tako je i u drugim gradovima. Nema tu ni realnog osnova, ne postoji nikakav plan, bilo šta, nego samo hoće da se to prelije preko leđa potrošača. Ovo je jedan novi udar, a koje svakodnevno doživljavamo – od cijena goriva, do onog u trgovinama, a onda i usluga. Velika je odgovornost na gradskim i opštinskim skupštinama. Treba imati na umu i povećanje cijena struje koje smo ranije imali. Šta nam ostane dnevno da bismo imali za osnovne životne potrebe”, pita Marićeva.

Sindikati zabrinuti zbog rasta cijena

Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, poručuje da i sindikalce brine konstantan rast troškova života.

“Definitivno, ono što možemo reći jeste da sva povećanja plata koja smo imali sada će otići na prehranu, režije i sva ova poskupljenja koja nam se dešavaju u posljednje vrijeme. Tome svakako treba dodati i onu standardnu inflaciju koju bilježimo”, istakao je Kečo.

(Izvor vijesti: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve što dotakne penzioner Marijan pretvori u novac (VIDEO)

Marijan Skočibušić iz Bučića kod Novoga Travnika svoje penzionerske dane provodi u svom vrtu.

Tamo uzgaja grah, papriku, paradajz, tikve, krompir i drugo povrće.

“Kada nije u vrtu onda je kod kokoša koje nose 30 jaja dnevno. Vrijeme za odmor ovaj vrijedni domaćin provodi uz harmoniku, frulu ili u svojoj radionici gdje izrađuje suvenire. Čega se god dotakne pretvara u novac”, navodi u svojoj repšortaži Youtube novinar Srećko Stipović.

Naravno, supruga Marija pomaže u svemu.

Neobičan je Marijan i pun svakakvih doskočica bilo da je riječ o svirki na pirovima, prelima ili raznim feštama. Uvijek je pozitivan i nasmijan. Redovno pije prepeličja jaja zbog dobroga glasa a kokošja prodaje.Njegov ekološki uzgoj na otvorenom donosi mu duplo veću cijenu za školjku jaja nego kod drugih koji uzgajaju koke u zatvorenim prostorima.Zarađuje na svirki a viškove povrća takođe proda.

Kaže nikada se nije bolje i lakše živjelo na selu. Samo da narod ne odlazi u inostranstvo.
Marijan Skočibušić svojim primjerom pokazuje kako se uz trud, ljubav i tradiciju može živjeti dostojanstveno i ispunjeno na selu.

Više o ovom vrsnom uzgajivaču povrća pogledajte u videu:

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri traže hitan sastanak sa premijerom FBiH

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić u januaru ove godine je izjavio kako penzioneri u ovoj godini mogu očekivati “jednu ili dvije jače jednokratne pomoći”. Od tada je prošlo šest mjeseci, a pomoć penzioneri još nisu dobili.

Premijera Nikšića smo pitali šta je sa jednokratnom pomoći, kada je penzioneri mogu očekivati uz konstataciju kako, što su sami penzioneri isticali, mizerno povećanje penzija od 4,95 posto ovoj populaciji nije donijelo poboljšanje.

Nikšić nije odgovorio na pitanja.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH,  kazao je kako je na sjednici Upravnog odbora 25. juna donesen zaključak u kojem se zahtijeva hitan sastanak sa premijerom FBiH u vezi sa jednokratnom pomoći, vanrednim povećanjem penzija.

“Pa kako je krenulo, možda će jednokratna pomoć biti u izbornoj godini. Istina, ima 70 miliona KM u finansijskom planu za jednokratne pomoći penzionera. Ja sam među onima koji su tražili od Vlade Federacije BiH povećanje penzija umjesto jednokratne pomoći, ali je premijer rekao da to ne dolazi u obzir, u smislu, više će dobiti sa jednokratnom pomoći, a što nije istina” ističe Trakić.

Urgentan zahtjev prema premijeru FBiH

“Na Upravnom odboru Saveza koji je bio 25. juna donesen je zaključak i mislim da je već otišao urgentan zahjev za sastanak sa premijerom. Glavnu riječ u Vladi FBiH vode premijer Nermin Nikšić, dopremijer Vojin Mijatović, ministar finansija Toni Kraljević, oni sve odlučuju. Tražimo sastanak u vezi sa izmjenom člana 80. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, kako bismo mogli u ovoj godini imati to vanredno povećanje penzija i obećane dvije jednokratne pomoći.

Rečeno je na jednom od ranijih sastanaka u Vladi FBiH da se jednokratne pomoći neće dijeliti bez Saveza. Da će Savez dati prijedlog kako i koliko da idu jednokratne pomoći, odnosno, kome.
Tražimo i da Vlada svojom odlukom poveća penzije, izuzev maksimalne. Otprilike 220.000 ima najniže penzije – rekao  je Trakić.

(Izvor vijesti: Faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolač sa kajsijama koji vas vraća u djetinstvo

Postoji trenutak u ljetu kada kajsije dostignu vrhunac zrelosti – postaju slatke, sočne, mirišu na sunce i djetinjstvo. Taman mekane pod prstima, pune soka koji obećava savršeni zalogaj. I baš tada dolazi pravi trenutak za galetu – onu rustičnu, nepretencioznu ljepoticu među kolačima.

Galeta ne traži precizno razvlačenje kora, savršeno slaganje slojeva ni sate u kuhinji. Dovoljno je par kajsija, malo putera, mrvica šećera i jedno tijesto koje se grli sa voćem dok se sve na kraju ne pretvori u sočan, mirisan desert koji vas vraća u djetinstvo.

Hrskave ivice, karamelizovani voćni sokovi koji cure niz ivicu, i ona prva parčad koja nestaju odmah po vađenju iz rerne. Ovo je desert koji ne zahtijeva vrijeme ni vještinu – samo uživanje.

Vrijeme pripreme: oko 100 minuta

Sastojci:

Za tijesto:

250 g brašna
150 g hladnog putera (isječenog na kockice)
2 kašike šećera
1 prstohvat soli
4-5 kašika hladne vode (po potrebi)

Za fil:

8-10 kajsija
2 kašike šećera
1 kašika gustina (ili griza)
1 kesica vanilin šećera ili nekoliko kapi ekstrakta vanile
malo limunovog soka

Za posipanje:

1 jaje za premazivanje
malo smeđeg šećera
Priprema:

Priprema tijesta:

U činiji pomiješati brašno, šećer i so. Dodati hladan puter i rukama utrljavati dok se ne dobiju sitne mrvice. Postepeno dodavati hladnu vodu, dok se tijesto ne poveže. Formirati disk, umotati u foliju i staviti u frižider minimum 30 minuta.

Priprema fila:

Kajsije isjeckane na kriške izmješati sa šećerom, gustinom, vanilom i malo limunovog soka. Ostaviti da odstoji dok se tijesto hladi.
Sastavljanje galete:

Ohlađeno tijesto razvući u krug (prečnik oko 30 cm) na papiru za pečenje. Po sredini tijesta rasporediti kajsije, ostavljajući oko 5 cm slobodne ivice. Slobodna ivica tijesta preklapati prema sredini preko voća, stvarajući nepravilne ivice. Premazati ivice umućenim jajetom i posuti smeđim šećerom za hrskavost.

Pečenje:

Peći u prethodno zagrijanoj rerni na 190 stepeni oko 35-40 minuta, dok tijesto ne porumeni, a voće pusti sok

(Izvor vijesti: 24Sedam)

Podijeli tekst sa drugima na: