Autor: sandric84

Upravni odbor Saveza penzionera Federacije BiH u četvrtak je održao sastanak na kojem su potvrđeni zaključci Skupštine, a koji su potom proslijeđeni Vladi.

Rok koji su postavii Vladi FBiH da izmjeni Zakon o PIO/MIO i omogući vanredno usklađivanje penzija je kraj šestog mjeseca,. U suprotnom, penzioneri će na ulice.

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK-a i član UO krovnog saveza, kaže nam da bi izmjena člana 80. omogućila da Vlada svojom odlukom može povećati sve penzije, izuzev maksimalnih.

“Ukoliko Vlada FBiH to ne uradi, Skupština je ovlastila UO da u roku od najduže deset dana, znači do 10. jula, zakaže mirne masovne proteste u FBiH, ističe Trakić.

Penzioneri su nezadovoljni i time što je probijen rok za izmjenu članova Zakona koji se odnose na redovno usklađivanje, pa su ove godine dobili povećanje od dvadesetak KM.

Iz Vlade FBiH obećano je 70 miliona KM jednokratne podrške standardu penzionera i novi zakon koji bi na snagu stupio naredne godine.
Trakić podsjeća da penzioneri neće odustati od zahtjeva i traže da u novom zakonu bude riješeno pitanje redovnog usklađivanja penzija, pomenutog vanrednog povećanja, najnižih penzija i posmrtnina.

(Izvor vijesti: Oslobođenje)

Mnogi građani Bosne i Hercegovine tokom života provedu dio radnog vijeka u inostranstvu. Pitanje koje se često postavlja u tom kontekstu je: hoće li im godine provedene vani biti priznate kada dođe vrijeme za penziju?

Šta je srazmjerna penzija?

Odgovor se krije u pojmu srazmjerne penzije, koji znači da država isplaćuje penziju srazmjerno dužini staža koji je ostvaren na njenoj teritoriji.

Drugim riječima, ako ste radili u više država, svaka će vam priznati samo onaj dio staža koji ste ostvarili kod nje i na osnovu toga isplatiti dio penzije.

Takva mogućnost postoji zahvaljujući međunarodnim sporazumima o socijalnom osiguranju koje BiH ima s brojnim zemljama, uključujući Njemačku, Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Crnu Goru i druge.

Ti sporazumi omogućavaju da se ukupni radni staž sabira, a penzija dijeli – svaka država obračunava i isplaćuje svoj dio.

U praksi to znači da ako je osoba radila, recimo, dio radnog vijeka u Bosni i Hercegovini, a drugi dio u Njemačkoj, neće ostvariti pravo na punu penziju ni u jednoj od tih država ako ne ispunjava minimalne uslove za puni staž u toj zemlji.

Međutim, zahvaljujući sporazumu između zemalja, svaka država priznaje radni staž ostvaren u drugoj zemlji, ali isplaćuje samo dio penzije razmjerno broju godina koje je osoba radila kod nje.

Primjer:

Ako ste radili 20 godina u BiH i 15 u Njemačkoj, penziju ćete dobiti iz obje zemlje, ali u razmjeri koliko ste godina proveli u osiguranju u svakoj. BiH će vam obračunati penziju za 20 godina, Njemačka za 15 – prema svojim pravilima i zakonu.

Kako ostvariti pravo?

Da bi se ostvarilo pravo na srazmjernu penziju, osoba mora ispuniti minimalne uslove koje propisuje zakon svake pojedine države. Ti uslovi se razlikuju – negdje je dovoljan samo jedan dan osiguranja ako postoji međudržavni sporazum, dok druge države traže minimalni staž ili godine života.

Zahtjev se najčešće podnosi preko zavoda u zemlji u kojoj osoba trenutno živi, a oni dalje komuniciraju s drugim državama. Proces može potrajati, ali omogućava da se ne izgubi ništa od godina koje su pošteno odrađene bez obzira gdje.

(Izvor vijesti: RTV Slon)

Fond PIO/MIO saopštio je da su izmijenjeni uslovi za ostvarivanje prava na isplatu razlike penzija do iznosa najniže penzije.

“Obavještavamo korisnike srazmjerne penzije (starosne, invalidske i porodične penzije), da je dana 22.03.2025. godine na snagu stupio Zakon o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je izmijenjen član 82. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a u vezi sa ostvarivanjem prava na isplatu razlike penzije od zbirnog iznosa srazmjernih penzija do iznosa najniže penzije iz člana 81. Zakona”, saopštili su iz Fonda PIO/MIO

Kako navede pravo na isplatu razlike penzije od zbirnog iznosa srazmjernih penzija do iznosa najniže penzije, može ostvariti korisnik srazmjerne penzije (starosne, invalidske i porodične penzije), koji ima priznat penzijski staž u trajanju od najmanje 12 mjeseci, poslije 30.04.1992. godine u Federaciji BiH i koji ima prebivalište u FBiH ili Distriktu Brčko BiH, odnosno koji ima status povratnika u Republiku Srpsku.

“Izuzetak od navedenog, odnosno pravo na isplatu razlike penzije od zbirnog iznosa srazmjernih penzija do iznosa najniže penzije ne pripada korisniku srazmjerne penzije koji ima ostvaren poseban staž, izuzev ukoliko se radi o posebnom stažu iz člana 36. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju”, saopštili su iz Fonda PIO/MIO

Napomenuli su, da se navedene izmjene Zakona odnose i primjenjuju samo na postupke po zahtjevima koji su kod ovog Zavoda podnešeni nakon 22.03.2025. godine.

Penzioneri u Federaciji BiH su za april primili penzije koje su u odnosu na mart povećane za 4,49%. Minimalna penzija povećana je za 25,70 KM, zagarantovana za 30,70 KM, a najviša za 128,70 KM.

“Na osnovu odluke Upravnog odbora Zavoda za PIO o redovnom usklađivanju, penzije su povećane za 4,49%, te u skladu s tim, najniža penzija za april iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija ograničena na iznos pet najnižih i iznosi 2996,40 KM”, naveli su ranije iz Zavoda PIO/MIO.

Prosječna penzija 759,36 KM

Dodaju da prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je za april isplaćeno 370.273, iznosi 759,36 KM.

S obzirom na to da se redovno usklađivanje primjenjuje retroaktivno od 1. januara, korisnicima je isplaćena i razlika između prethodno isplaćenih i povećanih penzija za prva tri mjeseca tekuće godine.

Povećanje penzija od 4,49% ne znači mnogo, imajući u vidu svakodnevna poskupljenja roba i usluga.

Jasno je da je važeći zakon u tom pogledu previše restriktivan, ali novi zakon bi mogao omogućiti značajniji rast penzija, i to zbog činjenice da bi trebao, kao jedan od elemenata u formuli za usklađivanje, odnosno rast penzija, umjesto BDP-a uzeti rast prosječne plate u FBiH.

“Od 450.000 penzionera, 240.000 prima minimalnu penziju. To je katastrofa. Ljudi nemaju šta jesti i umiru od toga. U ratu smo ginuli od metka, sad ginemo od ekonomije jer ljudi nemaju od čega da žive” – rekao je za Ahmed Bešić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Novi sistem obračuna penzija

Podsjećamo, Savez penzionera predložio je novi sistem obračuna penzija – da rast prosječne plate učestvuje sa 70% u rastu penzije, dok bi 30% činilo povećanje potrošačkih cijena, odnosno potrošačke korpe.

To zahtijeva izmjenu člana 79. Zakona o PIO, međutim, Vlada FBiH, iako je uvažila inicijativu penzionera nije izašla pred Parlament FBiH i predložila izmjene Zakona o PIO.

“Mi ćemo i dalje insistirati da se izmjene i dopune Zakona o PIO nađu pred Parlamentom kako bi se koliko-toliko obezbijedilo pravednije, redovno i vanredno usklađivanje penzija” poručio je Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza penzionera FBiH.

Skupština Udruženja penzionera FBiH donijela je i novi zaključak kojim se traže pregovori sa Vladom i postavljen je rok do kraja juna da se izmjeni Zakon o PIO kako bi se ove godine moglo raditi i vanredno povećanje penzija.

“To tražimo da bi smo barem djelimično ublažili ovaj inflatorni udar i udar na život i standarde penzionera”, naglašava Mustafa Trakić, član UO Saveza udruženja penzionera FBiH.

Ako federalna Vlada ispuni zahtjev Saveza penzionera, to bi značilo osjetno povećanje penzija.

Tačnije, najniža penzija bi iznosila od 800 do 850 KM. Takvo povećanje bi, naravno, zahtijevalo i znatno veće iznose finansijskih sredstava, pa se razmatra opcija da taj procenat ipak bude nešto niži, ali i dalje dovoljan da omogući znatno veće povećanje penzija.

Kako bi rasle penzije

Opcije koje se razmatraju su da rast plata i rast cijena budu u omjeru 50:50 ili eventualno 60:40, iako je prva opcija realnija.

Drugim riječima, rast penzija bi se vršio u visini zbira 50% rasta prosječne plate i 50% rasta potrošačkih cijena.

S obzirom na to da je prosječna plata rasla više od BDP-a, to bi na kraju omogućilo znatno veći rast penzija.

Koliki tačno, u ovom trenutku je teško reći. Penzioneri poručuju da ne traže milostinju, već priznanje za decenije rada. Minimalna penzija, kako kažu, mora pratiti realne životne troškove poput plaćanja režija, kupovine lijekova i osnovnih životnih potreba.

“Mi smo već potrošili to povećanje od 25 KM. Ja imam minimalnu penziju. To je kilogram mesa”, kaže jedan od penzionera.

(Izvor vijesti: Federalna)