Kategorija: Edukacija

Djeca sedamdesetih i osamdesetih godina odrastala su u svijetu u kome su bicikli vozili bez kaciga, igrali se napolju dok se ne upale ulične lampe i vraćali kući bez poruke “gdje si”.

Bio je to potpuno drugačiji univerzum – bez “utješnih nagrada”, bez aplikacija, bez odgovora dostupnih na klik.

Danas se sve češće govori da je upravo to okruženje oblikovalo generaciju sa specifičnim mentalnim snagama, koje su u savremenom društvu sve rjeđe.

1. Naučili su pravu samostalnost

Djeca su u prodavnicu išla sama, sa papirnom ceduljom i gotovinom. Bez telefona, bez navigacije, bez mogućnosti da pozovu pomoć ako pogriješe.

Greške nisu bile katastrofa – bile su lekcija. Ako se izgube, pitaju za put. Ako zaborave novac, snalaze se. Upravo kroz te male svakodnevne situacije učili su da vjeruju sebi i sopstvenim odlukama.

2. Ovladali su strpljenjem

Sve je zahtijevalo čekanje – nova muzika, informacije, odgovori. Znanje se tražilo u bibliotekama, a želje su se ostvarivale polako.

Zbog toga su razvili sposobnost odlaganja zadovoljstva, jednu od ključnih osobina za uspjeh u životu. Naučili su da nije sve trenutno, ali da je vrednije kada se čeka.

3. Gradili su stvarne odnose

Dogovori su se poštovali jer nije bilo poruka za posljednji čas. Kada se sa nekim provodi vrijeme – pažnja je bila potpuna.

Razgovori su bili bez prekida, bez notifikacija, bez paralelnih svjetova na ekranu. Odnosi su se gradili pogledom, glasom i prisustvom.

4. Ojačali su kroz realnost bez filtera

Neuspjeh se osjećao direktno. Kritika se nije ublažavala. Nisu svi dobijali nagrade.

Ali su upravo kroz to naučili da poraz nije kraj, već iskustvo. Razvili su otpornost, sposobnost da pad ne dožive kao lični slom, već kao dio puta.

5. Razvili su sposobnost duboke koncentracije

Učenje je značilo knjigu, svesku i tišinu. Fokus se gradio prirodno, jer distrakcije nisu bile svuda oko njih.

Zato su mogli satima da čitaju, razmišljaju, grade, stvaraju. Ta vještina danas se smatra gotovo rijetkom.

6. Naučili su da rješavaju probleme

Bez tutorijala i aplikacija, morali su da razmišljaju. Rješenja su se nalazila pokušajima i greškama.

Kreativnost, upornost i snalažljivost bile su nužnost, ne izbor.

7. Razvili su stabilan identitet

Bez lajkova i virtuelnih potvrda, učili su da vrednuju sebe kroz stvarne reakcije ljudi.

Slike nisu imale filtere, a savršenstvo nije bilo standard. Naučili su da prihvate nesavršenost kao deo života.

8. Naučili su vrijednost novca

Novac se štedio, ne “provlačio”. Ako ga nema – nema. Kupovine su se planirale.

Razlika između potrebe i želje bila je jasna i opipljiva.

Ova generacija nije razvila ove osobine zahvaljujući nekoj posebnoj filozofiji vaspitanja, već zbog ograničenja vremena u kojem je odrastala.

Strpljenje, otpornost, samostalnost i fokus bili su posljedica okolnosti.

Danas, kada je svijet brži, lakši i dostupniji, ove osobine više ne nastaju same od sebe. Zato se sve češće postavlja pitanje, ne kako da se vratimo unazad, već kako da te vrijednosti sačuvamo i prenesemo dalje, prenosi Ona.rs.

Svaka biljka treba dovoljno prostora da bi mogla nesmetano razvijati svoje korijenje i zdravije rasti.

Ukoliko je posuda u kojoj se nalazi premala, korijenje će biti ograničeno, što može izazvati stres kod biljke zbog nedostatka vode i hranjivih materija. Često se desi da vlasnici ne uoče problem na

vrijeme, jer biljka izvana može izgledati zdravo, dok se ispod zemlje vodi prava borba za prostor.

Pravilno odabrana veličina saksije ne samo da pruža dovoljno prostora korijenju, već pomaže biljci da ostvari svoj puni rast, ojača stabljiku i bolje apsorbuje vodu i hranjive materije. Ukoliko nema dovoljno mjesta, biljka može zastati u razvoju, listovi mogu požutjeti ili se uvijati, a zemlja će se brže isušivati.

U nastavku donosimo pet znakova koji će vam pomoći da prepoznate problem i riješite ga na vrijeme.

Korijenje se probija kroz dno saksije

Ako korijenje počinje izlaziti iz rupa na dnu saksije ili se zamotava oko površine zemlje, to je jasan znak da biljci nedostaje prostora. Pretijesna posuda ograničava rast korijena i sprječava pravilnu apsorpciju vode i hranjivih tvari.

Spor ili zaustavljen rast

Kada biljka prestane rasti ili raste vrlo sporo uprkos pravilnoj njezi, to može značiti da je posuda premalena. Biljka bez dovoljno mjesta za širenje korijena ne može se optimalno razvijati.

Oštećeni i žuti listovi

Premali prostor za korijenje često rezultira stresom biljke, što se vidi kroz žute, smeđe ili uvijene listove.

Brzo isušivanje zemlje

Ako primijetite da zemlja u posudi brzo postaje suha nakon zalijevanja, to može biti znak da korijenje zauzima gotovo cijelu posudu i voda se ne zadržava pravilno. Veća saksija omogućuje bolje zadržavanje vlage i zdraviji korijen.

Nestabilnost biljke

Biljka koja se počinje naginjati ili se ljulja može signalizirati da je korijenje pretrpano i da joj treba više prostora da se stabilizira. Ukoliko primijetite neke od ovih znakova, preporučujemo da bacite staru i nabavite novu posudu za vašu biljku, piše GlasSrpske.

Možda vas zanima i ovo:

Pet biljaka koje traže najmanje pažnje

Kako pripremiti sobne i baštenske biljke za zimu: Savjeti stručnjaka

Biljke za opuštanje i smanjenje stresa

S dolaskom zimskih temperatura ispod nule, održavanje toplote stopala postaje pravi izazov, naročito za one koji žele da izbjegnu glomazne sportske ili casual čizme sa krznom.

Ipak, rješenje postoji – i to provjereno decenijama unazad. Riječ je o jednostavnom ruskom triku koji su, prema predanju, koristili i vojnici kako bi se zaštitili od ekstremne hladnoće.

Stručnjaci najprije upozoravaju na važnost pravilnog odabira obuće. Tokom zime treba izbjegavati usku obuću jer ona ometa cirkulaciju krvi i smanjuje sloj vazduha koji djeluje kao prirodna izolacija. Idealno je nositi obuću barem pola broja veću kako bi stopala imala dovoljno prostora i ostala toplija.

Jednako je važno da stopala ostanu suva. Vlažna ili znojava stopala mnogo se brže hlade, što može dovesti do neprijatnog osjećaja hladnoće tokom cijelog dana. Prije obuvanja čizama preporučuje se nanošenje antiperspiranta na stopala, a dodatnu zaštitu pružaju i vodootporni sprejevi za obuću koji sprečavaju prodor snijega i vode.

Ključ cijele priče

Glavna tajna krije se u jednostavnom, ali efikasnom rješenju. Ispod originalnog uloška u čizmama potrebno je postaviti dodatni uložak izrađen od aluminijumske folije. Dovoljno je pratiti oblik postojećeg uloška i prema njemu izrezati foliju. Još bolji učinak pruža posebna reflektujuća folija, dostupna u prodavnicama građevinskog materijala.

Važno je napomenuti da se folija postavlja ispod originalnog uloška, kako bi služila kao izolacija od hladnoće koja dolazi sa tla. Postavljanje folije iznad uloška može uzrokovati kondenzaciju i znojenje stopala, čime se gubi željeni učinak.

Za one koji žele dodatni nivo toplote, preporučuje se zamjena originalnog uloška filcanim, koji još bolje zadržava toplotu. Iako ovaj korak nije neophodan, može značajno povećati udobnost tokom najhladnijih zimskih dana, prenosi Dnevno.hr.

Savjet: Prije nego što krenete u dugu šetnju, isprobajte kako se osjećate sa folijom u obući na kraćoj relaciji kako biste bili sigurni da vam je udobno i da stopalo ne klizi.

Sjećate li se one stare piramide ishrane iz udžbenika? Baza su bile žitarice, a vrh slatkiši i masti. Pa, zaboravite je.

Američke smjernice za ishranu za period 2025-2030. donijele su novi grafički prikaz koji je zbunio mnoge – piramida je sada okrenuta “naglavačke”.

Umjesto hljeba i paste, najširi (i najvažniji) dio sada zauzimaju proteini i masti, dok su žitarice gurnute na samo dno, u najuži dio. I dok neki pozdravljaju fokus na proteine, nutricionisti upozoravaju da ovaj novi model može biti opasan po zdravlje crijeva i srca ako se pogrešno protumači.

Stara piramida ishrane

Kako izgleda nova piramida?

Vizuelno, ovo je potpuni preokret. Smjernice sugerišu da svaki obrok treba da se vrti oko proteina i masti.

Vrh (Najširi dio – Prioritet): Proteini (meso, jaja, mliječni proizvodi, ali i orašasti plodovi i sjemenke) i zdrave masti. Preporuka je visok unos proteina (čak do 1.6g po kg tjelesne težine).

Sredina: Voće i povrće (3 porcije povrća i 2 porcije voća dnevno).

Dno (Najmanji dio): Integralne žitarice (samo 2 do 4 porcije).

Nova piramida ishrane

Zašto su stručnjaci zabrinuti?

Iako zvuči moderno (“keto” i “low-carb” su popularni), dijetetičari upozoravaju na dvije ozbiljne mane ovakvog prikaza:

Opasnost od zasićenih masti

Stavljanjem sira i crvenog mesa u “najširi” dio piramide, šalje se poruka da ih treba jesti u neograničenim količinama. Zasićene masti treba ograničiti na manje od 10% unosa kako bismo sačuvali srce i spriječili upale. Previše zasićenih masti direktno vodi ka povišenom holesterolu i digestivnim problemima.

Gdje su vlakna?

Najveća žrtva nove piramide su biljna vlakna. Guranjem mahunarki (pasulja, sočiva) i integralnih žitarica na marginu, rizikujemo epidemiju problema sa varenjem. Statistika kaže da 95% ljudi već ne unosi dovoljno vlakana, a ova piramida bi to mogla dodatno da pogorša. Vlakna su ključna za dugovječnost, zdrav mikrobiom i regulaciju šećera.

Šta ovo znači za biljnu ishranu?

Za one koji se hrane biljno, ova piramida je djelimično korisna jer naglašava važnost proteina (što vegani ponekad zanemare), ali je kritična jer umanjuje značaj složenih ugljenih hidrata. Idealno rješenje je balans – fokus na proteine iz nove piramide, ali birajte biljne izvore (sočivo, tofu, leblebije) koji dolaze u paketu sa vlaknima, a bez opasnih zasićenih masti koje se nalaze u mesu i siru.

Nova piramida pokušava da pojednostavi stvari, ali možda je otišla predaleko u drugu krajnost. Proteini jesu gradivni blokovi života, ali ne smeju ići na štetu vlakana koja nas održavaju zdravim.

Najbolji savjet?

Koristite piramidu kao grubu smjernicu, ali ne zaboravite na stare dobre prijatelje vašeg stomaka – voće, povrće i integralne žitarice, prenosi Telegraf.rs.

Izvjestan gubitak visine je neizbježan, ali ishrana, vježbanje i zdrav način života mogu pomoći u usporavanju pada koštane i mišićne mase kako starimo.

“Nesumnjivo, postajemo niži kako starimo”, kaže Adam Tejlor, profesor anatomije na medicinskom fakultetu u Lankasteru. Dodaje da poslije 40. godine ljudi obično gube oko centimetar visine svake decenije.

Dio ovog procesa je uzrokovan sve pogrbljenijim držanjem kako starimo.

Ljudi koji sjede ili stoje sa zakrivljenom kičmom duže vrijeme – možda za svojim stolom – mogu otkriti da vremenom njihova kičma prirodno zauzima taj položaj.

Stariji ljudi se ponekad saginju i da bi pronašli sigurniji centar gravitacije.

Činjenica je da svi smanjujemo svoju visinu čak i na dnevnom nivou jer gravitacija istiskuje vodu iz intervertebralnih diskova.

Promjena visine se takođe dešava i na drugom nivou. Između 30. i 35. godine, visina se stabilizuje kako naša koštana i mišićna masa počinje da se smanjuje.

Diskovi između pršljenova u našoj kičmi gube vodu i počinju da se smanjuju, a srž naših kostiju u kičmi, karlici i nogama postaje manje gusta.

“I kako se to dešava, kost se malo zgušnjava i postaje kraća”, kaže Tejlor, a prenosi RTS.

On kaže da smanjena mišićna masa još više utiče na našu visinu: način na koji kosti održavaju svoj oblik i veličinu jeste jačina mišića oko njih.

Statistika kaže da muškarci gube 0,08–0,1% svoje tjelesne visine godišnje. Žene obično gube 0,12–0,14% godišnje.

Možda vas zanima i ovo:

Povjerljivo sa dr Đorđevićem – Šta se događa sa našim tijelom?

Kineski naučnici utvrdili prelomnu tačku kada tijelo počinje da stari

Google Trends je krajem prošle godine objavio listu najtraženijih recepata na svijetu u 2025. godini, a neka jela, priznaćete, su pravo iznenađenje.

Recept “hot honey” zauzeo je prvo mjesto, te je logično da sebi postavite pitanje – zašto je toliko poseban?

Riječ je o svojevrsnoj kombinaciji slatkog i ljutog, a dobija se tako što medu dodate čili u ljuspicama ili, pak, čili u prahu. Kuvari, ponekad, stavljaju i malu dozu bijelog luka, kako bi dodatno zaljutili ovaj sos.

Ovu medenu glazuru mnogi dodaju na picu, koriste u sendvičima ili njome završavaju jela iz voka kako bi dobili slatko-ljutu notu. U nastavku pogledajte recept za Hot Honey koji možete već danas da napravite:

Sastojci:

250 g meda

2 kašičice čilija

1 kašika sirćeta od jabuke ili, pak, vinskog sirćeta

1 češanj belog luka

malo crvene paprike

Priprema:

U manji lonac zagrijejte med na tihoj vatri, pa dodajte čili, čen bijelog luka i malo crvene paprike (ako želite). Polako mješajte, 5-10 minuta, i pazite da vam se smjesa ne pregrije.

Sklonite sa vatre i dodajte kašiku sirćeta, promješajte. Pustite da odstoji malo, jedno 10-15 minuta. Nakon što se malo ohladi, ulijte u staklenu teglu ili posudu i dobro zatvorite, piđe B92.

Možda vas zanima i ovo:

Zašto je važno jesti med tokom zime