Kategorija: Edukacija

„Sa pomjeranjem sata treba prestati”, poručio je još prije šest godina tadašnji predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, nakon što se u onlajn anketi 84 odsto građana EU izjasnilo protiv ove prakse.

U martu 2019. godine Evropski parlament je velikom većinom glasao za ukidanje pomjeranja sata od 2021. godine. Međutim, ova odluka još nije sprovedena zbog drugih prioriteta u okviru Evropske unije. O temi se najviše raspravlja u Nemačkoj, gdje je studija zdravstvenog osiguranja pokazala da 29 odsto stanovništva oseća posljedice nakon prelaska na ljetnje vrijeme.

Još uvek nema konsenzusa da li je bolje zadržati ljetnje ili zimsko računanje vremena. Evropska komisija pokušava da spriječi stvaranje „vremenskih ostrva” unutar EU, kako bi cjelo tržište funkcionisalo usklađeno.

Ljetnje računanje vremena u Evropi, pa samim tim i u BiH, počelo je u nedjelju, 30. marta.

U noći između 29. i 30. marta, u 2 sata ujutru, časovnike smo pomjerili za jedan sat unaprijed, na 3 sata.

Ova praksa, međutim, mnogima stvara probleme. Iako će dani biti duži, gubitak jednog sata sna može izazvati umor i poremećaje bioritma, upozoravaju stručnjaci.

Mnogi smatraju da je pomijeranje sata suvišno i da ga treba ukinuti. Zimsko računanje vremena je prirodno, prema suncu, a ljetnje je uvedeno zakonom i stvar je politike zemlje.

Ušteda energije?

Prvo pomijeranje sata na ljetnje računanje vremena uvedeno je tokom Prvog svjetskog rata u Njemačkoj, Austro-Ugarskoj i SAD, kao mjera uštede energije. Ljetnje računanje vremena je ponovo uvedeno 1974. godine iz istog razloga.

Ipak, studije su pokazale da je ušteda energije minimalna, dok su negativni efekti na zdravlje značajni. Zbog toga sve više država odlučuje da ukine ovu praksu.
Iako neki sektori, poput turizma i ugostiteljstva, mogu imati koristi od dužih dana, drugi, poput poljoprivrede i građevinarstva, mogu trpjeti zbog promjena u dnevnom ritmu i produktivnosti radnika.

Zdravstvene posljedice pomijeranja kazaljki

Pomijeranje sata na ljetnje računanje vremena, prema naučnim istraživanjima, može imati negativne posljedice po zdravlje. Promjene u lučenju melatonina tokom noći remete prirodni bioritam čovjeka, što može povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Takođe, osobe koje pate od hroničnih oboljenja mogu osjetiti još veći umor i neprijatnost tokom perioda prilagođavanja.

Ova promjena posebno pogađa meteoropate, hronične bolesnike, ali i zdrave osobe koje osjećaju posljedice naglog pomijeranja sata, jer sezonsko prilagođavanje vremena može dovesti do promjene raspoloženja, razdražljivosti i nesanice.

Pored toga, mnogima će biti potrebno nekoliko dana, pa čak i dve nedjelje, da se organizam navikne na novi režim.
Tokom ljetnjeg računanja vremena mnogi ljudi rade duže i ostaju aktivniji u večernjim satima, ali nedostatak sna i promjene u cirkadijalnom ritmu mogu negativno uticati na produktivnost i koncentraciju.

Ko ne pomjera kazaljke

Nekoliko država širom svijeta odlučilo je da odustane od prakse pomjeranja časovnika i ljetnjeg računanja vremena. Među njima su Rusija, koja je 2014. godine ukinula ovu praksu, kao i Bjelorusija, Gruzija i Island.

U Sjedinjenim Američkim Državama, savezne države Arizona i Havaji ne primjenjuju ljetnje računanje vremena, dok su kanadske provincije Saskačevan i Jukon usvojile trajno ljetnje vrijeme.

Zemlje poput Kine, Japana, Južne Koreje i većeg dijela afričkog kontinenta, takođe, ne koriste ljetnje, već su u režimu prirodnog, zimskog računanja vremena, prenosi Bi-Bi-Si.

Ove odluke su često motivisane istraživanjima koja ukazuju na negativne posljedice pomijeranja sata po zdravlje ljudi, kao i zbog minimalne uštede energije koje ova praksa donosi.

Voda od banane je voda koja je natopljena korom od banane. Jednostavno je napraviti: samo držite kore od banane u vodi nekoliko nedjelja u tegli ili kanti, a zatim sipajte tečnost na svoje biljke.

Natapanje kore od banane oslobađa hranljive materije poput kalijuma i kalcijuma u vodu, što stvara jeftino, domaće tečno đubrivo.
Biljke su novi kućni ljubimci. Stoga nije iznenađenje da su vlasnici biljaka uvek u potrazi za sljedećom sjajnom stvari koja će im pomoći da odnjeguju svoje zelene prijatelje u zatvorenom i na otvorenom.

Stefani Stivenson koja se bavi baštovanstvom navodi da sada postoji jedan neprikosnoven trend koji će od svake bašte napraviti raj.
U pitanju je zalijevanje biljaka vodom od kore banane. Banane su bogate kalijumom, kalcijumom, fosforom i magnezijumom i ova kombinacija stimuliće rast biljke.

Šta je voda od banane?

Voda od banane je voda koja je natopljena korom od banane. Jednostavno je napraviti: samo držite kore od banane u vodi nekoliko nedjelja u tegli ili kanti, a zatim sipajte tečnost na svoje biljke. Natapanje kore od banane oslobađa hranljive materije poput kalijuma i kalcijuma u vodu, što stvara jeftino, domaće tečno đubrivo.

Da li voda od banane djeluje?

Neki baštovani se zaklinju u to, ali trenutno ne postoje naučni dokazi koji bi dokazali da voda od banane zapravo sadrži dovoljno kalijuma da napravi razliku. Ali razlog za korišćenje vode od banane je dobar: banane sadrže mnogo kalijuma, koji je esencijalni makronutrijent koji podstiče rast biljaka, jača stabljike i pomaže biljkama da se bolje odupru suši i štetočinama.
Studija koju je sproveo Univerzitetski koledž Makerere sugeriše da bi pravljenje vode od banane sa kuvanim korama moglo biti efikasniji način za povećanje nivoa kalijuma, ali je i za to potrebno više istraživanja.
Ono što je sigurno je da mnogi kućni baštovani insistiraju da su primjetili razliku u svojim biljkama nakon što su koristili vodu od banane.

Koje biljke vole vodu od banane?

Možete koristiti vodu od banane na bilo kojoj biljci u vašoj bašti ili kolekciji kućnih biljaka. Dodatni kalijum je posebno koristan za plodove i cvetajuće biljke, iako sve biljke mogu imati koristi od malo dodanog kalijuma. Dobro će djelovati na paradajz, papriku, ruže, orhideje, paprati.

Da li je voda od banane bezbjedna za sve biljke?

Voda od banane za biljke je bezbjedna za upotrebu i neće ni malo spriječiti rast. Međutim, konvencionalno uzgajane banane se često prskaju sintetičkim pesticidima, tako da možda ne želite da koristite vodu od banane na usjevima za hranu ako držite organsku baštu. Jedan od načina da ovo zaobiđete je da skuvate vodu od banane samo sa korom od organskih banana.

Kako da napravim vodu od banane za biljke?

Pravljenje vode od banane za biljke je jednostavan proces. Sve što vam je potrebno su kore od banane, voda i velika tegla ili kofa za kuvanje. Osim što će vaše biljke učiniti srećnijim, prenamjena kore od banane je takođe efikasan način da smanjite bacanje hrane i ozelenite vaš dom.

Korak 1: Sačuvajte kore od banane

Nakon što pojedete bananu, ne bacajte koru. Samo uzmite kore od banane i stavite ih u posudu i prekrijte dve trećine kore vodom. Da biste pomogli da se kore brže razgrade, pokušajte da ih isečete na kvadrate ili ih usitnite u blenderu pre nego što ih dodate u teglu.

Korak 2: Skuvajte vodu od banane

Kada je vaša tegla puna kore od banane, stavite je na hladno i tamno mjesto i ostavite da voda od banane odstoji dve do tri nedjelje. Znaćete da je voda od banane gotova kada kore pocrne i voda potamni. Možda ćete osjetiti blagi miris dok se kuva čaj od kore banane, ali to je normalno. Kada se jednom nanese na vaše biljke, voda od banane treba da bude bez mirisa.

(Izvor: Politika.rs)

Kada se govori o zdravlju u starosti, osteoporoza često izaziva najveću zabrinutost. Postoji, međutim, još jedan, podmukliji problem, koji ima ozbiljnije posljedice – sarkopenija, odnosno progresivan gubitak mišićne mase, snage i funkcije koji se javlja sa godinama.
Dok krhke kosti predstavljaju rizik od nastanka preloma, slabi mišići otežavaju kretanje, povećavaju rizik od padova i smanjuju kvalitet života. Zato mnogi stručnjaci danas upozoravaju da je za starije osobe sarkopenija, zapravo, veća prijetnja nego osteoporoza.
Ako zamislimo tijelo kao građevinu, a mišiće kao stubove koji drže sve na mjestu, kada oni oslabe, tijelo postaje nestabilno, a svaki pokret nesiguran. To dovodi do češćih padova, koji su glavni uzrok preloma kuka kod starijih osoba. A poslije preloma, kod najvećeg broja pacijenata, nastaje domino efekat slabljenja opšteg fizičkih i psihičkog stanja organizma, pa dolazi čak i do pojave demencije. Uz to, upravo sarkopenija često prethodi problemima sa kostima, jer onemogućava fizičku aktivnost neophodnu za održavanje koštane gustine.
Sa godinama, tijelo gubi sposobnost da efikasno gradi i obnavlja mišićna vlakna. Ovo je djelimično posljedica hormonskih promjena (smanjenje testosterona, hormona rasta i insulinu sličnog faktora rasta – IGF-1), ali i smanjenog unosa proteina i vitamina D.
Nizak unos bjelančevina i ključnih mikronutrijenata, poput vitamina D, hronične bolesti – dijabetes, srčane bolesti i inflamatorna stanja mogu da doprinesu nastanku sarkopenije, kao i insulinska rezistencija, koja ometa pravilan metabolizam mišića.
Životni stil i fizička neaktivnost igra ključnu ulogu u nastanku sarkopenije – sedentarni način života ubrzava proces gubljenja mišića, dok nepravilna ishrana dodatno otežava regeneraciju mišića.

Simptomi koji upozoravaju

Sarkopenija pogađa do 13 procenata ljudi starosti između 60 i 70 godina. Obično je povezana sa starenjem, ali može biti uzrokovana i drugim osnovnim stanjima, piše e-klinika.
Ljudi generalno gube oko 3 do 8 procenata mišićne mase po deceniji. Brzina gubitka značajno se ubrzava posle 60. godine i može da bude ozbiljna kod nekih starijih odraslih osoba.
Ojsećaj slabosti i smanjena snaga, problemi s ravnotežom i nestabilnost pri hodu, umor i otežano izvođenje svakodnevnih aktivnosti, vizuelni gubitak mišićne mase, naročito u rukama i nogama, česti padovi ili osjećaj nesigurnosti pri stajanju, simptomi su koji ukazuju na postojanja sarkopenije.
Sarkopenija nije neizbježna posljedica starenja, ali ako se ne prepozna na vrijeme, može da dovede do ozbiljne onesposobljenosti. Ljudi koji izgube previše mišićne mase često postaju zavisni od tuđe pomoći, a to dodatno smanjuje njihovu fizičku aktivnost i ubrzava dalji pad funkcionalnosti.

Kako spriječiti slabljenje mišića u starosti

Dobra vijest je da sarkopenija nije neizbježna. Postoji nekoliko ključnih koraka koji mogu da pomognu u usporavanju ili sprječavanju opadanja snage i vitalnosti:

1. Vježbe snage – ključ za jake mišiće

Dok se kod osteoporoze često preporučuje hodanje, za sarkopeniju su neophodne vježbe snage – podizanje tegova, vježbanje sa elastičnim trakama ili korišćenje sopstvene tjelesne težine. Vježbanje ne samo da održava mišićnu masu, već poboljšava ravnotežu i smanjuje rizik od padova.

2. Ishrana bogata proteinima

Proteini su osnovni građevinski materijal mišića. Starijim osobama se preporučuje unos najmanje 1–1,2 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno. Najbolji izvori bjelančevina su meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke i orašasti plodovi.
Važno je, takođe, unositi dovoljno vitamina D, kroz ishranu (riba, mliječni proizvodi) ili suplemente, zdravih masti i omega-3 masnih kiselina, koje pomažu u očuvanju mišića i smanjenju upala, voća i povrća.

3. Aktivnost tokom cijelog dana

Nije dovoljno samo otići na trening – pokret je neophodan tokom cijelog dana. Hodanje, stepenice umjesto lifta, rad u bašti ili čak stajanje u prevozu ili dok razgovarate telefonom mogu značajno da doprinesu očuvanju snage.

4. Prevencija padova

Važno je i prilagoditi dom u kojem žive stariji ljudi – postaviti rukohvate, osigurati dobro osvejtljenje i ukloniti prepreke koje mogu da izazovu pad.
U nekim slučajevima, regulacija hormona, poput testosterona, može da pomogne u očuvanju mišićne mase.

(Izvor: e – klinika)

Oni koji čitaju više od 30 sati nedjeljno, žive gotovo dve godine duže od onih koji ne čitaju.

Studija objavljena u naučnom časopisu „Socijalna nauka i medicina” pokazala je da oni koji čitaju knjige, u prosjeku 30 minuta dnevno, na primjer jedno poglavlje na dan, žive duže u poređenju sa onima koji ih ne čitaju.

To znači da oni koji čitaju više od 30,3 sata nedjeljno, produžavaju sebi život za gotovo dve godine.

Svi čitamo, ali većinom postove na društvenim mrežama, tekstualne poruke, mejlove i naslove vijesti. Teško je, možda, motivisati se za čitanje knjige od 380 stranica kada možemo da odgledamo film, preslušamo audio knjigu ili pogledamo video zapis na Jutjubu.

Međutim, jedino čitanje knjige povećava dugovječnost.

Čitanje knjiga uključuje dva kognitivna procesa koja bi mogla da utiču na produžavanje života.

Prvo, podstiče se tzv. duboko čitanje, što je spor, uranjajući proces koji se događa dok čitalac povlači veze sa pročitanim, pronalazi poređenja sa spoljnim svijetom i postavlja sebi pitanja o predstavljenom sadržaju.

Kognitivnim angažmanom se objašnjava zašto se riječnik, rasuđivanje, koncentracija i vještine kritičkog razmišljanja poboljšavaju što više čitamo.

Drugo, knjige mogu da jačaju empatiju, društvenu percepciju i emocionalnu inteligenciju, što su kognitivni procesi koji dovode do dužeg života.

Poražavajući podaci govore i da stariji od 65 godina u prosjeku provode 4,4 sata dnevno gledajući televiziju.

(Izvor: Politika)