Kako čuvati muškatle da ne propadnu preko zime

Muškatle preko zime ne moraju da završe u kanti za smeće, iako ih mnogi gaje godinama zbog raskošnih cvjetova i lakog održavanja. Ipak, kad stignu hladniji dani, javlja se pitanje kako ih zaštititi od niskih temperatura i sačuvati za narednu sezonu.

Dosta ljudi muškatle na kraju jeseni baca i svakog proljeća kupuje nove sadnice, a istina je da ove biljke mogu uspješno da prezime ako im obezbijedite odgovarajuće uslove.

Uz samo tri važna koraka, muškatle mogu preživjeti zimu i već sa prvim toplijim danima opet krenuti da rastu i cvjetaju.

1. Sklonite muškatle prije prvog mraza i orežite ih kako treba

Najvažnije pravilo za čuvanje muškatli jeste da ih na vrijeme sklonite sa terase ili iz dvorišta. Ove biljke ne podnose mraz, a temperature ispod nule mogu ozbiljno da oštete stabljike i koren.

Unesite ih kada noćne temperature počnu redovno da padaju ispod pet stepeni.

Prije unošenja uklonite sve osušene cvjetove, požutjele listove i oštećene dijelove biljke. Ako su muškatle tokom ljeta mnogo izrasle, izdanke možete skratiti za otprilike trećinu, pazeći da na stabljikama ostane dovoljno zdravih pupoljaka.

Orezivanje pomaže biljci da zauzima manje mjesta, a usput uklanjate dijelove koji bi tokom zime mogli da trule.

Prije nego što ih unesete, pažljivo pregledajte listove i stabljike i provjerite da li na njima ima biljnih vaši, bijelih mušica ili drugih štetočina.

Možda vas zanima i ovo:

Prihrana muškatli jodom: Recept za more cvijeća na balkonu

2. Prezimljavanje muškatli traži hladno i svijetlo mjesto

Jedna od najčešćih grešaka jeste držanje muškatli tokom zime u pretoplim prostorijama, naročito pored radijatora.

Zaštita od mraza im jeste potrebna, ali muškatlama tokom zimskog mirovanja više prijaju niže temperature.

Idealno je da prezime u svijetloj prostoriji gdje se temperatura kreće između pet i 10 stepeni.

Za to mogu poslužiti zatvorena terasa koja se ne smrzava, svjetlo stepenište, hladnija soba ili zastakljena veranda.

Biljke moraju imati dovoljno dnevne svjetlosti, ali i biti zaštićene od hladne promaje.

Ako ih držite u pretoploj prostoriji sa premalo svjetlosti, stabljike mogu postati tanke, izdužene i slabe, pa će biljci na proljeće trebati više vremena da se oporavi.

Saksije takođe ne stavljajte preblizu jednu drugoj, jer dobra cirkulacija vazduha smanjuje rizik od plesni i gljivičnih oboljenja.

3. Zalivajte rjeđe i potpuno prekinite prihranu

Zimi muškatle usporavaju rast, pa im ne treba ista količina vode kao u proljeće i ljeto.

Pretjerano zalivanje je jedna od najčešćih grešaka zbog kojih biljke propadaju tokom hladnih mjeseci.

Zemlja treba da se prosuši između dva zalivanja, a vodu dodajte tek kad provjerite da je supstrat dovoljno suv.

U hladnoj prostoriji zalivanje može biti potrebno tek na dvije do četiri sedmice, ali učestalost zavisi od temperature, veličine saksije i vlažnosti zemlje.

Korijen ne smije dugo da ostane potpuno isušen, ali ni da stoji u natopljenoj zemlji.

Za vrijeme zimskog mirovanja ne treba ni prihrana. Đubrivo u ovom periodu može podstaći rast novih, slabih izdanaka koji nemaju dovoljno svjetlosti da se pravilno razviju.

Sa prihranom nastavite tek kad biljka na proljeće ponovo počne aktivno da raste.

Kada muškatle poslije zime opet iznijeti na terasu?

Kad prođu najhladniji dani i temperature krenu naviše, možete ih postepeno spremati za novu sezonu.

To se najčešće radi tokom marta i aprila, u zavisnosti od vremena.

Prvo uklonite sve osušene i slabe izdanke, a po potrebi presadite biljke u svježu, hranljivu zemlju. Zalivanje povećavajte postepeno i krenite sa blagom prihranom kad se pojave novi listovi.

Nemojte ih odmah iznijeti na jako sunce, već ih nekoliko dana navikavajte na spoljne uslove.

Na otvorenoj terasi muškatle ostavite tek kad prođe opasnost od kasnih proljećnih mrazeva. Do tada ih u toplijim danima možete iznositi napolje, a uveče vraćati na zaštićeno mjesto, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo je vrijeme za smrdibube: Zašto ulaze u kuću?

Toplih jesenjih dana smrdibube se skupljaju po fasadama i oko prozora, a mnoge uđu i u stanove. U kući se ne razmnožavaju i ne prave štetu, ali mogu biti vrlo neugodne.
Kako spriječiti smrdibube da ulaze u kuću: Savjeti za zaštitu tokom jeseni

Riječ je o vrsti smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys), koja potiče iz istočne Azije. Kako navodi Penn State Extension, savjetodavna služba američkog Univerziteta Penn State, u SAD je slučajno unesena, a prvi primjerak je pronađen 1998. godine u Pennsylvaniji. Odatle se proširila i u Evropu.

Zašto smrdibube ulaze u kuću

Od septembra do oktobra odrasle smrdibube traže zaštićeno mjesto gdje će prezimiti. Prema Penn State Extensionu, toplih jesenjih dana privlače ih vanjski zidovi kuća, a u objekte mogu ući u velikom broju.

U kući se ne razmnožavaju i ne prave štetu. Miris po kojem su dobile ime ispuštaju iz žlijezda na tijelu, a posebno se osjeti kada se zgnječe ili usisaju.

Možda vas interesuje i ovo:

Zaustavite najezdu smrdibuba: Praktični savjeti i jednostavni recepti

Kod osjetljivih osoba taj miris može izazvati alergijske reakcije, poput curenja nosa ili upale očiju. Ako se smrdibuba zgnječi na koži, može izazvati upalu kože na tom mjestu.

Zatvorite pukotine prije nego što uđu

Penn State Extension smatra da je najbolja zaštita fizički zatvoriti mjesta kroz koja ulaze. To su pukotine oko prozora i vrata, na fasadi, oko cijevi, iza dimnjaka i ispod drvenih obloga. Savjetuju da se zatvore kvalitetnim silikonom ili silikonsko-lateks kitom, a oštećene mrežice na prozorima i vratima popravite ili zamijenite.

Ako su već ušle, potražite odakle izlaze. Obično su to pukotine iza ili ispod podnih lajsni, oko okvira prozora i vrata te oko lampi i ventilatora na plafonu. I te otvore treba zatvoriti.

Usisivač da, sprej ne

Smrdibube se, žive ili uginule, mogu ukloniti usisivačem. Usisivač nakon toga može neko vrijeme mirisati na njih.

Insekticidi u kući se ne preporučuju kada su smrdibube već ušle. Uginule smrdibube mogu privući druge insekte, koji napadaju vunu i namirnice u ostavi. Sprejevi u kući, kako navode, ne rješavaju problem dugoročno, prenosi Klix.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta se dešava sa tijelom kada prestanete da jedete šećer

Smanjenje unosa dodatog šećera može uticati na nivo energije, želju za slatkišima i kontrolu šećera u krvi, a prve promjene kod nekih ljudi mogu se javiti već tokom prvog dana.
Ako često posežete za čokoladom, keksom, gaziranim sokovima ili zaslađenom kafom, smanjenje količine šećera moglo bi biti jedna od korisnijih promjena u vašoj ishrani.

Međutim, šta se zapravo dešava s organizmom kada prestanete da jedete slatkiše? Da li se tijelo mijenja već nakon nekoliko sati ili je potrebno mnogo više vremena?

Nutricionisti objašnjavaju da neke promjene mogu biti primjetne relativno brzo, dok se druge razvijaju tokom nekoliko sedmica. Ipak, potpuno izbacivanje šećera nije neophodno, niti organizmu treba poseban “detoks”.

Kako objašnjava nutricionistkinja Tara Kolingvud, jetra i bubrezi već obavljaju posao uklanjanja otpadnih materija iz organizma. Kada smanjimo unos dodatog šećera, tijelo se jednostavno prilagođava drugačijem načinu ishrane.

Šta se dešava tokom prvog sata?

Kada smanjite unos namirnica i napitaka bogatih dodatim šećerom, možete ublažiti nagle skokove glukoze u krvi koji nastaju nakon njihovog konzumiranja.

To je posebno značajno za osobe koje dan započinju slatkim pecivom, zaslađenom kafom ili gaziranim sokom.

Takva hrana može brzo podići nivo šećera u krvi, nakon čega organizam luči insulin, hormon koji omogućava glukozi da dospije u ćelije.

Smanjenje dodatog šećera može doprinijeti stabilnijem nivou energije, ali ne treba očekivati da će svi osjetiti razliku već nakon sat vremena.

Reakcija zavisi od prethodnih prehrambenih navika, količine šećera i sastava obroka.

Prvi dan bez šećera: Zašto se javlja želja za slatkišima?

Ako ste navikli da svakodnevno jedete čokoladu, kolače ili pijete zaslađene napitke, već prvog dana možete primijetiti da vam nedostaju.

Kod nekih ljudi mogu se javiti glavobolja, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom.

Međutim, ove tegobe ne treba automatski smatrati simptomima zavisnosti ili apstinencije, piše Eat This, Not That.

Na želju za slatkišima utiču brojne stvari, od ustaljenih navika i stresa do gladi i nedovoljnog unosa hrane.

Ako svakog popodneva pojedete nešto slatko, organizam se može naviknuti na tu rutinu. Kada je promijenite, možda ćete imati osjećaj da vam nešto nedostaje.

Umjesto strogih zabrana, stručnjaci preporučuju da unaprijed pripremite zamjenu, poput voća, običnog jogurta ili hranljivog obroka.

Poslije sedam dana: Da li slatkiši postaju manje primamljivi?

Nakon nekoliko dana smanjenog unosa dodatog šećera, kod pojedinih ljudi želja za slatkišima počinje da slabi.

Moguće su i promjene u doživljaju ukusa.

Voće koje vam ranije nije djelovalo naročito slatko može postati slađe, dok vam omiljeni gazirani napitak ili desert odjednom može djelovati preslatko.

Ipak, to ne znači da će svako nakon sedam dana izgubiti želju za čokoladom ili kolačima.

Promjene u ukusu zavise od dugogodišnjih navika, a proces prilagođavanja nije jednak kod svih.

Neki ljudi primjećuju i manje nadimanja ili poboljšanje varenja. Međutim, takve promjene često zavise od namirnica kojima su zamijenili slatkiše, a ne samo od smanjenja šećera.

Šta se mijenja nakon mjesec dana?

Ako ste ranije redovno unosili velike količine dodatog šećera, njegovo smanjenje tokom nekoliko sedmica može donijeti značajnije koristi.

Među mogućim promjenama su bolja kontrola nivoa glukoze u krvi i poboljšana osjetljivost na insulin.

Ipak, rezultat zavisi od ukupne ishrane, fizičke aktivnosti, tjelesne mase i zdravstvenog stanja.

Smanjenje dodatog šećera može pomoći i u regulisanju tjelesne mase, naročito ako ste ranije veliki dio kalorija unosili kroz slatkiše i zaslađene napitke.

Možda vas interesuje i ovo:

Namirnice koje spuštaju šećer, treba ih jesti što češće

Kada ih zamijenite hranljivijim namirnicama, možete lakše kontrolisati ukupan unos kalorija.

Kod pojedinih ljudi mogu se javiti i stabilniji nivo energije i manje oscilacije raspoloženja tokom dana.

Međutim, nije moguće garantovati da će se sve ove promjene dogoditi nakon tačno mjesec dana.

Koliko je organizmu potrebno da se navikne na manje šećera?

Prema procjeni nutricionistkinje Tare Kolingvud, želja za slatkišima kod nekih ljudi može početi da slabi nakon tri do sedam dana.

Za primjetnije promjene u ukusu i pojedinim metaboličkim pokazateljima često su potrebne dvije do četiri sedmice.

Ipak, ne postoji univerzalan rok nakon kojeg se organizam “oslobodi” šećera, jer se ne radi o detoksikaciji u medicinskom smislu.

Ako ste godinama navikli na velike količine slatkiša, prilagođavanje može trajati duže.

Povremena želja za omiljenim desertom ne znači da niste uspjeli promijeniti prehrambene navike.

Kako smanjiti šećer, a da ne odustanete nakon nekoliko dana?

Nutricionisti savjetuju postepene promjene koje je moguće održavati dugoročno, umjesto potpunog izbacivanja svih namirnica koje sadrže šećer.

Najvažnije je ograničiti dodat šećer, koji se nalazi u slatkišima, zaslađenim napicima, pecivima, desertima i brojnim industrijski prerađenim proizvodima.

Šta možete uraditi već danas?

  • Smanjite gazirane sokove i zaslađene napitke.
  • Provjeravajte količinu šećera na deklaracijama.
  • Birajte cijelo voće umjesto slatkiša.
  • Kombinujte ugljene hidrate s proteinima i mastima.
  • Jedite redovno i izbjegavajte stroge zabrane.

Važno je razlikovati dodat šećer od šećera koji se prirodno nalazi u cijelom voću i nezaslađenim mliječnim proizvodima.

Voće, na primjer, osim prirodnih šećera sadrži vlakna, vitamine i druge korisne materije, pa nema razloga da ga automatski izbacujete iz ishrane.

Cilj nije da se zauvijek odreknete svakog deserta, već da smanjite prekomjeran unos dodatog šećera i uspostavite uravnoteženiji način ishrane.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako da izblijedite kuhinjske krpe

Kuhinjske krpe su potrebne svakoj domaćici. Neophodne su u obavljanju raznih kućnih poslova, ali vremenom prestanu da izgledaju lijepo. Postanu obične sive krpe s flekama, koje se ne mogu oprati.

Na kakve sve načine nismo pokušavali da izbelimo svoje kuhinjske krpe! Čak ni najmoćnija hemijska sredstva ne uspjevaju uvijek da obave taj zadatak. Zato nam u pomoć dolaze narodne metode.

Neke od njih su vrlo neobične. Na primjer, za pripremu sredstva za izbjeljivanje možete upotrebiti obično jestivo ulje. Samo po sebi, ono samo može da nanese štetu, ali zajedno sa drugim komponentama daje potrebnu reakciju i postaje novi proizvod, koji savršeno čisti prljavštinu i masnoću.

Potrebno

  • veliki lonac vode (10 l)
  • dvije supene kašike suncokretovog ulja
  • četiri supene kašike izbjeljivača
  • pola čaše bilo kog praška za veš
  • prljave kuhinjske krpe

Postupak

  • Zagrijte lonac vode, da prokuva. Isključite.
  • U vodu dodajte suncokretovo ulje.
  • Dodajte zatim izbjeljivač i prašak za veš.
  • Pomiješajte sve sastojke i u taj rastvor ubacite krpe. Poklopite lonac.
  • Pustite da se voda ohladi.

Zatim možete da izvadite i isperete krpe, ali biće još bolje da ih potopite u čistu vodu i ostavite da odstoje nekoliko sati.

Rezultat će biti izvanredan!

Nestaće čak i uporne, stare fleke. Ovaj metod je posebno dobar zbog toga što prljavštinu uklanja bez otkuvavanja, piše GlasSrpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Napitak najdugovječnijih: Čisti crijeva i poboljšava pamćenje

Dugovječni Grci na Ikariji svakog dana piju planinski čaj, napitak koji se povezuje sa boljim pamćenjem i zdravim crijevima. Na ovom grčkom ostrvu, poznatom po stanovnicima koji dožive duboku starost, biljni čajevi zauzimaju posebno mjesto u svakodnevici.

Aromatično bilje iz okoline služi kao začin, ali i za napitke čija se upotreba prenosi s koljena na koljeno.

Grčki regionalni izvori posebno ističu čajeve od žalfije i origana kao dio tradicije ostrva. Ipak, iza ove navike ne krije se jedan jedini recept koji piju svi stanovnici.

Šta Ikarci beru oko kuće i stavljaju u šolju

Dajana Kohilas, autorka i poznavateljka ikarske kuhinje, opisuje bogatstvo bilja koje raste odmah pored ostrvskih domova. Tu su divlji origano, žalfija, kamilica i više vrsta nane. Narodna tradicija koristila ih je i za napitke protiv tegoba sa stomakom.

Planinski čaj pravi se od ove biljke

Među lokalnim napicima, pored čaja od žalfije, najpopularniji je planinski čaj. Čist ikarski planinski čaj pravi se od biljke Sideritis sipylea. Koriste se njeni osušeni nadzemni dijelovi:

  • cvjetovi
  • listovi
  • stabljike

Kako se priprema kod kuće

Za jednu šolju uzmite dvije kašičice osušene biljke, prelijte ih vrelom vodom i ostavite 15 do 20 minuta, pa procijedite.

Med i limun dodajte po ukusu, ali oni nisu dio osnovnog sastava planinskog čaja. U grčkoj tradiciji sideritis se služi i sa ovim dodacima.

Planinski čaj prija stomaku i crijevima

Planinski čaj ima dugu istoriju upotrebe kod tegoba želuca i crijeva, a Grci ističu njegov blagotvoran uticaj na rad ovih organa. Pored čaja, redovnom pražnjenju crijeva doprinosi i njihova mediteranska ishrana.

Šta je pokazala studija o pamćenju iz 2018. godine

Naučnici su provjeravali kako sideritis utiče na pažnju i druge sposobnosti mozga. U jednom istraživanju iz 2018. godine pojedini povoljni rezultati zabilježeni su kod zdravih ljudi od 50 do 70 godina.

Korišćen je standardizovani ekstrakt vrste Sideritis scardica, a istraživanje je trajalo približno mjesec dana i pratilo rezultate pojedinih testova. Zabilježeni su pojedini povoljni uticaji na testovima pažnje, kao i smanjenje anksioznosti

Podijeli tekst sa drugima na:

Sedam najgorih mjesta za sobne biljke na kojima najbrže venu

Kada imamo biljku, dosta vremena razmišljamo o tome kako se brinuti, kad je zalivati, đubriti, razmnožavati, a zanemarujemo veoma bitnu stvar koja utiče na sve navedeno, a to je gdje ste je stavili.

Biljka kojoj lišće žuti ili opada vam govori da je na pogrešnom mjestu, a ne da joj je potrebno više pažnje.

Evo koja mjesta treba da izbjegavate kada razmišljate gdje da stavite sobnu biljku:

1. Direktno na putanji ventilacionog otvora

Kako kaže baštovanka Karmen Per, najgore mjesto za postavljanje sobne biljke je blizu ventilacionog otvora za grijanje ili klimu.

Kako objašnjava, ovaj vazduh koji je obično dosta topliji brzo će isušiti biljku. Isto će se dogoditi i sa vazduhom iz klima-uređaja koji je dosta hladniji.

Ako je mjesto inače dobro, ne morate da ga se odreknete – deflektor ventilacionog otvora preusmjerava vazduh bočno, a dobro postavljen komad namještaja može da obavi isti posao.

2. Pored radijatora ili kamina

Sličan problem je i sa ovim mjestom: drugačiji izvor toplote.

„Ova područja mogu postati previše vruća i suva za većinu sobnih biljaka“, kaže Karen Masgrejv, hortikulturista u rasadniku Hiks u Njujorku, dodajući da dodatna toplota može brzo da isuši zemljište i prouzrokuje da listovi postanu smeđi ili hrskavi.

Ako to primijetite, a biljka je na nekoliko metara od izvora toplote, premjestite je prije nego što bilo šta promijenite u vezi sa zalivanjem.

3. Blizu prometnih vrata

Ulaz može izgledati kao prirodni dom za upečatljivu biljku, ali je takođe jedno od mjesta u kući sa najvećom promajom.

„Posebno zimi, biljke blizu spoljnih vrata mogu biti izložene iznenadnim udarima hladnog vazduha svaki put kada se vrata otvore“, kaže Masgrejv i dodaje da je većina naših sobnih biljaka tropska i da ne voli promaju. Problem nije toliko hladnoća koliko udar hladnog vazduha.

4. Uz hladan prozor

Prozorske daske često nude svjetlost, ali u nekim kućama, posebno starijim, mogu ponuditi i iznenađujuću količinu hladnoće. Temperature ispod otprilike 13 °C mogu da stresiraju ili ubiju sobnu biljku, što je takođe razlog zašto trem koji lijepo funkcioniše u julu postaje problem u novembru.

Jedno jednostavno rješenje: Uvjerite se da sami listovi nisu naslonjeni direktno na staklo. Ovo često može biti dovoljno da riješi problem.

5. Na vreloj prozorskoj dasci

Suprotni uslovi su podjednako veliki problem. Sunčana prozorska daska djeluje kao očigledno mjesto za sobnu biljku, ali previše direktnog sunca zapravo može da spali lišće biljaka koje preferiraju jarku, ali indirektnu svjetlost.
Posmatrajte koliko sunca taj određeni prozor dobija tokom dana, a zatim izaberite biljku koja mu odgovara – ne obrnuto. Ako je intenzivno, providna zavjesa filtrira svjetlost bez gubitka osvijetljenosti.

6. U kuhinji prepunoj kuhinjskih aparata

Kuhinja je često najsunčanija prostorija u kući, što je upravo razlog zašto biljke završavaju tamo. Međutim, aparati mogu da budu problem. Najbolje je da se biljke drže dalje od frižidera, mašine za pranje sudova, rerne, tostera i čajnika, čija ambijentalna toplota proizvodi iste temperaturne promjene kao i ventilacioni otvor.

S druge strane, kuhinjski aparati takođe mogu doprinijeti stvaranju pare i masnoće koja se može nakupiti na lišću.

7. U kupatilu bez prozora

Kupatila sa parom imaju reputaciju tropskog raja, i dok to važi za vlažnost, osvjetljenje je često loše.

„Vlažno kupatilo bez prozora nije nužno dobro mjesto za biljku“, kaže Masgrejv, a prenosi B92.

Ista logika važi i za tamni ugao bilo gdje drugdje u kući. Neke biljke tolerišu slabo svjetlo, dodaje ona, ali to nije isto što i potpuno odsustvo prirodnog svjetla.

Podijeli tekst sa drugima na:

Obratite pažnju na greške koje mogu da pokvare zimnicu

Sezona pripreme zimnice uveliko traje, a domaćice i domaćini ovih dana privode kraju posao oko ajvara, kiselih krastavaca, paprika i raznih salata. Ipak, da bi tegle tokom zime sačuvale ukus i kvalitet povrća, važno je obratiti pažnju na nekoliko detalja koji mogu da naprave veliku razliku.

Priprema zimnice za mnoge porodice predstavlja jedan od najvažnijih jesenjih poslova. Miris pečenih paprika, kuvanog paradajza i svježe pripremljene turšije podsjeća na tradiciju koja se prenosi s generacije na generaciju.

Iako se recepti razlikuju od domaćinstva do domaćinstva, cilj je isti – sačuvati povrće za hladnije dane, kada na trpezi nema toliko svježih sezonskih namirnica.

Međutim, čak i kada se koristi provjeren recept, nekoliko grešaka može da dovede do kvarenja zimnice.

Čiste tegle su prvi korak

Prije punjenja, tegle i poklopci moraju biti temeljno oprani i pripremljeni na način koji odgovara vrsti zimnice. Na obodu tegle ne bi trebalo da ostanu tragovi hrane, a poklopci moraju biti neoštećeni i dobro zatvarati posudu.

Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću pribora, radnih površina i ruku. Ni najbolji recept ne može da nadoknadi lošu higijenu tokom pripreme.

Ne mijenjajte količinu sirćeta, soli i konzervansa napamet

Kod kiselih krastavaca, paprika i turšije važno je pridržavati se provjerenih recepata i tačnih mjera. Samovoljno smanjivanje količine sirćeta ili soli može uticati na bezbjednost i trajnost proizvoda.

Isto važi za konzervisanje paradajza i drugog povrća. Kiselost namirnica, način obrade i uslovi čuvanja moraju biti usklađeni sa receptom koji je namijenjen bezbjednom čuvanju na duži period.

Zašto se ajvar ponekad pokvari?

Jedan od najzahtjevnijih poslova jeste priprema ajvara, koji traži vrijeme, kvalitetne paprike i pažljivu obradu.

Među čestim problemima su nedovoljno pripremljene tegle, neodgovarajuće zatvaranje i čuvanje na mjestu koje nije pogodno za tu vrstu proizvoda. Važno je i da se poštuje postupak termičke obrade naveden u provjerenom receptu.

Ako se na zimnici pojave plijesan, neobičan miris, pjena ili drugi znakovi kvarenja, proizvod ne treba probati niti konzumirati. Uklanjanje samo vidljivog dijela plijesni nije pouzdan način da se hrana učini bezbjednom.

Gdje je najbolje čuvati zimnicu?

Tegle treba držati u skladu sa uputstvima za konkretan proizvod. Za mnoge vrste zimnice najpogodnije je hladno, suvo i tamno mjesto, bez velikih promjena temperature.

Podrum, ostava ili druga odgovarajuća prostorija mogu biti dobar izbor ako su čisti, suvi i ako temperatura odgovara načinu konzervisanja. Nakon otvaranja, mnoge vrste zimnice treba čuvati u frižideru i potrošiti u roku koji preporučuje recept.

Na tegle je korisno upisati datum pripreme i vrstu proizvoda, kako bi se lakše pratilo koliko dugo stoje.

Koje povrće je najbolje za zimnicu?

Za dobru zimnicu najvažnije je odabrati zdravo, zrelo i neoštećeno povrće. Paprike treba da budu čvrste i bez trulih dijelova, krastavci svježi, a paradajz zreo i bez znakova kvarenja.

Oštećene dijelove ne treba zanemariti, a povrće sa znakovima truljenja najbolje je odbaciti. Kvalitet sirovina utiče i na ukus i na konačni kvalitet proizvoda.

Zimnica nije samo ušteda, već i dio tradicije

Priprema zimnice i danas ima posebno mjesto u mnogim domaćinstvima. Osim što omogućava da se sezonsko povrće sačuva za kasnije, ona je prilika da se porodični recepti prenesu na mlađe generacije.

Ajvar, kisele paprike, krastavci, turšija i domaći sok od paradajza imaju svoje mjesto na zimskoj trpezi, ali je najvažnije da budu pripremljeni i čuvani na bezbjedan način.

Zato se, uz dobar recept i kvalitetne namirnice, ne treba oslanjati samo na stare navike. Provjerene mjere, odgovarajuća obrada i pravilno čuvanje najbolja su garancija da će zimnica biti spremna za hladne dane.

Podijeli tekst sa drugima na:

TEST za demenciju: Možete li da riješite ovih 15 pitanja?

Zaboravljeno ime, izgubljene naočare ili trenutak u kojem ne možete da se setite zašto ste ušli u drugu sobu najčešće nisu razlog za paniku. Pamćenje se prirodno menja sa godinama, a povremena zaboravnost može da se javi i zbog umora, stresa ili nedostatka sna. Međutim, postoje promene koje su upornije i postepeno počinju da utiču na svakodnevni život.

Rani znaci demencije ne moraju uvijek da izgledaju kao očigledno „gubljenje pamćenja”. Nekada se prvo primjete teškoće u pronalaženju pravih riječi, snalaženju u vremenu, obavljanju poznatih poslova, planiranju ili rješavanju jednostavnih problema.

Sledećih 15 pitanja nisu medicinski test i ne može se pomoću njih utvrditi da li neko ima demenciju. Njihova svrha je da pokažu da li postoje promjene koje zaslužuju pažnju. Pokušajte da odgovorite iskreno, bez gledanja u telefon, kalendar ili internet.

Test je napravljen tako da provjerite različite sposobnosti: kratkoročno pamćenje, pažnju, računanje, jezik, logičko zaključivanje i orijentaciju. Uzmite olovku i papir i pokušajte da ih riješite bez pomoći telefona, kalkulatora ili druge osobe.

1. PAMĆENjE

Dobro pogledajte ove četiri reči i pokušajte da ih zapamtite:

LAMPA – JABUKA – KLjUČ – PLAVO

Ne zapisujte ih. Na njih ćemo se vratiti kasnije.

2. PAŽNjA

Koliko slova A ima u ovoj rečenici?

„Mara je juče kupila hljeb, mlijeko, kafu i svježe jabuke za doručak.“

Ne vraćajte se na rečenicu kada jednom počnete da brojite.

3. RAČUNANjE

Krećete od broja 100 i svaki put oduzimate 7.

Koji su sledećij pet brojeva?

4. LOGIKA

Milan je viši od Petra.

Petar je viši od Jovana.

Ko je najniži?

A) Milan
B) Petar
V) Jovan
G) Ne može se utvrditi

5. JEZIK

Pronađite riječ koja ne pripada grupi:

JABUKA – KRUŠKA – ŠLjIVA – ŠARGAREPA – BRESKVA

Koja je riječ suvišna i zašto?

6. PAMĆENjE I POREĐENjE

Šta je bilo prvo u nizu koji ste maločas vidjeli?

A) Plava
B) Jabuka
V) Lampa
G) Ključ

7. SVAKODNEVNO SNALAŽENjE

Zamislite sljedeću situaciju:

Imate zakazan pregled kod ljekara u 14.30 časova. Treba vam oko 30 minuta do ordinacije, a želite da stignete 15 minuta ranije.

U koje vrijeme bi bilo razumno da krenete?

A) 13.15
B) 13.45
V) 14.00
G) 14.30

8. PRONAĐITE OBRAZAC

Koji broj nedostaje?

2 – 4 – 8 – 16 – ?

A) 20
B) 24
V) 32
G) 36

9. RIJEČI

Koja je riječ najbliža značenju reči „oprezan“?

A) Pažljiv
B) Umoran
V) Brz
G) Vesel

10. PROSTORNO SNALAŽENjE

Zamislite da ste ušli u prodavnicu kroz vrata koja gledaju ka sjeveru.

Okrenuli ste se desno, zatim ponovo desno, pa još jednom desno.

U kom pravcu sada gledate?

A) Sever
B) Jug
V) Istok
G) Zapad

11. PAMĆENjE DOGAĐAJA

Pročitajte jednom:

„Jelena je u subotu ujutru otišla na pijacu. Kupila je paradajz, sir i tri jabuke. Poslije toga je svratila kod sestre na kafu.“

Bez vraćanja na tekst odgovorite:

Šta je Jelena kupila?

A) Hljeb, sir i tri jabuke
B) Paradajz, sir i tri jabuke
V) Paradajz, mleko i dve jabuke
G) Sir, kafu i tri jabuke

12. KONCENTRACIJA

Pažljivo pročitajte:

3 – 8 – 2 – 9 – 4 – 7 – 1 – 6

Koji broj se nalazi odmah posle 9?

A) 2
B) 4
V) 7
G) 1

13. PAMĆENjE – ZAVRŠNI IZAZOV

Vratite se na četiri riječi sa početka testa.

Koje su bile?

A) Lampa – jabuka – ključ – plava
B) Lampa – kruška – ključ – zelena
V) Sto – jabuka – vrata – plava
G) Knjiga – jabuka – ključ – žuta

14. PLANIRANjE

Treba da obavite tri stvari:

apoteka se zatvara u 18 časova, pošta u 17 časova, a prodavnica u 20 časova.

Kojim redom je najlogičnije da ih obavite ako su sve na približno jednakoj udaljenosti i možete da krenete u 16 časova?

A) Prodavnica – apoteka – pošta
B) Pošta – apoteka – prodavnica
V) Apoteka – prodavnica – pošta
G) Nije važno

15. SIMPTOMI

Šta je najvažnije ako ste primjetili da vam se u posljednjih nekoliko mjeseci pamćenje i snalaženje primetno pogoršavaju?

A) Da to zanemarite jer je zaboravnost normalna sa godinama
B) Da uradite još nekoliko internet testova i sami postavite dijagnozu
V) Da razgovarate sa ljekarom i opišete konkretne promjene koje primećujete
G) Da sačekate da problem postane veoma ozbiljan

RJEŠENjA

2. pitanje: 10 slova „a“.

3. pitanje: 93, 86, 79, 72, 65.

4. pitanje: Jovan.

5. pitanje: Šargarepa – jedina je povrće, dok su ostale namirnice voće.

6. pitanje: Lampa.

7. pitanje: 13.45. To ostavlja 30 minuta za put i još 15 minuta rezerve.

8. pitanje: 32.

9. pitanje: Pažljiv.

10. pitanje: Zapad.

11. pitanje: Paradajz, sir i tri jabuke.

12. pitanje: 4.

13. pitanje: Lampa – jabuka – ključ – plava.

14. pitanje: Pošta – apoteka – prodavnica.

15. pitanje: Razgovor sa lekarom.

TUMAČENjE REZULTATA – KOLIKO STE IMALI TAČNIH ODGOVORA?

Za svako tačno rješenje od pitanja 2 do 15 osvojite jedan bod. Prvo pitanje služi samo za pamćenje i ne boduje se.

12–14 bodova: Većinu zadataka ste riješili uspješno. To je dobar rezultat ovog kratkog testa, ali sam po sebi ne govori da li postoji ili ne postoji kognitivni poremećaj.

9–11 bodova: Nekoliko zadataka vam je možda bilo zahtjevno. Rezultat može zavisiti od koncentracije, umora, stresa, načina na koji ste razumjeli zadatak i drugih faktora.

Ako istovremeno primjećujete promjene u svakodnevnom životu, vrijedi ih pratiti, piše Magazin Politika.

0–8 bodova: Ovaj rezultat nije dijagnoza demencije. Ako uz njega primećujete sve veću zaboravnost, ponavljanje pitanja, gubljenje na poznatim mjestima, teškoće u obavljanju uobičajenih poslova ili probleme sa govorom i snalaženjem, razgovarajte sa ljekarom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Namirnice koje spuštaju šećer, treba ih jesti što češće

Medicinski stručnjaci sve češće ističu određene namirnice koje uspješno regulišu nivo glukoze u krvi i pomažu u održavanju stabilne energije tokom cijelog dana.
Uz pravilan izbor namirnica i kombinovanje sa zdravim mastima i proteinima, naglo mijenjanje nivoa šećera u krvi može se uspješno spriječiti.

Zeleno povrće kao ključni saveznik

Doktorka Megi Pauers otkrila je koju hranu treba birati da bi šećer ostao pod kontrolom. Na prvom mjestu našlo se lisnato zeleno povrće, a prije svega spanać.

Uz njega, kako navodi dr Pauers, preporučuje se i kupus, kao i namirnice bogate proteinima: jogurt, svježi sir, jaja, nemasno meso i puter od kikirikija. Takav tanjir ostavlja malo mjesta naglim skokovima glukoze, jer proteini usporavaju ono što slatkiš i bjeli hljeb ubrzavaju.

Pravilna priprema i kombinovanje obroka

Važno je i kako pripremate obrok. Spanać možete dodati u omlet, poslužiti uz kuvana jaja ili umješati u laganu čorbu.

Kada ga jedete uz proteine i namirnice bogate vlaknima, lakše ćete sastaviti obrok koji pomaže da nivo glukoze poslije jela bude stabilniji. U praksi, spanać ne treba jesti kao izolovan prirodni lijek, već kao dio obroka, pišr Krstarica.

Voćna voda i prepoznavanje simptoma

Pauers naglašava i da dijabetičari mogu da piju voćnu vodu koja se pravi kod kuće, a koja se često povezuje sa tim što snižava šećer. U običnu vodu stavite limun ili krastavac, pa je ostavite da odstoji dvadeset četiri sata prije nego što13 je popijete.

Podsjetimo, većinu simptoma na samom početku bolesti nije lako uočiti. Najčešći su žeđ, suva usta, nagli gubitak težine, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor i iscrpljenost.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gubitak apetita može biti znak bolesti: Kada se javiti ljekaru?

Povremeni gubitak apetita nije neuobičajena pojava. Stres, umor, virusne infekcije ili određeni lijekovi mogu privremeno da smanje želju za hranom.

Međutim, ako gubitak apetita traje duže, prati ga neobjašnjiv gubitak tjelesne težine ili se javlja uz druge tegobe, važno je obratiti se ljekaru.

Kada gubitak apetita postaje razlog za zabrinutost?

Smanjen apetit najčešće nije znak ozbiljne bolesti. Može da se javiti zbog probavnih smetnji, anksioznosti, depresije, infekcija ili neželjenih dejstava lijekova.

Ipak, ponekad može da bude povezan i sa bolestima organa za varenje, hormonskim poremećajima ili drugim zdravstvenim problemima.

Pregled ljekara preporučuje se ako gubitak apetita traje duže od jedne do dvije sedmice, naročito ako se ne može objasniti promjenama životnih okolnosti ili prolaznom bolešću.

Posebnu pažnju treba obratiti na nenamjerni gubitak tjelesne težine. Zatim izražen umor, učestale bolove u stomaku, dugotrajnu mučninu, promjene u pražnjenju crijeva ili osjećaj sitosti već nakon nekoliko zalogaja.

Ako se uz gubitak apetita pojavi krv u stolici, ne treba odlagati odlazak ljekaru. Crna, katranasta stolica, obilno krvarenje, jak bol u stomaku ili znaci ozbiljne dehidratacije zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Na koje promjene u ishrani treba obratiti pažnju?

Jedan od znakova na koje treba obratiti pažnju jeste i promjena uobičajenih prehrambenih navika. Osoba koja je ranije normalno jela, a sada se brzo zasiti ili redovno preskače obroke jer ne osjeća glad, trebalo bi da razmotri šta je uzrok takve promjene.

Ljekar će, u zavisnosti od simptoma, procijeniti da li su potrebne analize krvi, pregled organa za varenje ili dodatna dijagnostika, prenosi b92.

Podijeli tekst sa drugima na: