Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak

Visoke temperature i dugotrajni periodi bez padavina mogu ozbiljno ugroziti travnjak, ali stručnjaci upozoravaju da pojedine uobičajene navike vlasnika dvorišta mogu dodatno pogoršati stanje trave.

Tokom toplotnih talasa trebalo bi izbjegavati pretjerano đubrenje, upotrebu herbicida i dosijavanje, dok košenje i zalivanje treba prilagoditi vremenskim uslovima.

Posebno osjetljive mogu biti trave hladnije sezone, koje tokom dugotrajnih vrućina usporavaju ili potpuno zaustavljaju rast i mogu poprimiti smeđu boju, iako se često oporavljaju nakon povratka nižih temperatura i vlage.

Sa herbicidima i dosijavanjem treba sačekati

Džejson MekKozland, tehnički koordinator kompanije Weed Man, upozorava da je trava tokom ekstremnih vrućina već pod velikim stresom, zbog čega primjena herbicida može izazvati dodatna oštećenja i usporiti njen oporavak, pa je tretiranje korova bolje odgoditi do umjerenijih temperatura.

Slično važi i za dosijavanje, jer je novom sjemenu potrebna stalna vlaga u zemljištu i povoljnija temperatura za uspješno klijanje, zbog čega se kasno ljeto i početak jeseni generalno smatraju znatno pogodnijim periodom za zasnivanje ili obnavljanje travnjaka.

Pretjerano đubrenje može napraviti više štete nego koristi

Tokom velikih vrućina treba biti oprezan i sa đubrivima, naročito kod trava hladnije sezone, poput livadarke, vlasulje i višegodišnjeg ljulja, jer prevelika količina brzo dostupnih hranljivih materija može oštetiti travu ili podstaći razvoj bolesti.

Trave toplije sezone, među kojima su bermudska trava, St. Augustine i zoysia, imaju drugačije potrebe tokom ljetnog perioda rasta, pa količinu i vrstu đubriva treba prilagoditi konkretnoj vrsti travnjaka i uputstvima proizvođača.

Košenje po najvećem suncu dodatno slabi travu

Stručnjaci savjetuju da se tokom toplotnog talasa izbjegava košenje u najtoplijem dijelu dana, a u periodima ekstremne vrućine ponekad je najbolje potpuno odgoditi košenje dok temperatura ne padne.

Kada se trava ipak kosi, ne bi trebalo ukloniti više od jedne trećine visine vlati odjednom. Nešto viši travnjak tokom ljeta može bolje podnijeti vrućinu i isušivanje zahvaljujući, između ostalog, razvijenijem korijenu.

Jutarnje zalivanje smanjuje gubitak vode i rizik od bolesti

Najpovoljnije vrijeme za zalivanje travnjaka je rano ujutro, približno između pet i devet ili deset časova, jer tada biljke mogu iskoristiti vlagu prije najvećih dnevnih vrućina, uz manje gubitke vode usljed isparavanja.

Zalivanje kasno uveče, posebno tokom toplog i vlažnog vremena, može ostaviti travu mokrom tokom noći i stvoriti povoljnije uslove za pojedine gljivične bolesti. Uključujući smeđu pjegavost, zbog čega stručnjaci preporučuju da se travnjak osuši prije noći.

I hodanje po travnjaku može napraviti štetu

Tokom suše i ekstremnih temperatura preporučljivo je smanjiti intenzivno hodanje, dječju igru, okupljanja i druge aktivnosti na travnjaku. Kombinacija gaženja, sabijanja zemljišta i vrućine može dodatno oslabiti već opterećenu travu.

Stručnjaci takođe preporučuju smanjenje kretanja ljudi i mašina preko travnjaka kada su trave hladnije sezone u stanju ljetnog mirovanja, a sa intenzivnijim održavanjem treba nastaviti nakon što se trava oporavi i ponovo počne da raste, navodi “MarthaStewart”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Citronela, biljka od koje komarci bježe

Ako vam ljetne večeri na balkonu kvare komarci, postoji jednostavno prirodno rješenje – biljka čiji im miris ne odgovara, a vašem vanjskom prostoru daje svježinu i lijep izgled.

Ljetne večeri na balkonu ili terasi mnogima su najljepši dio dana. Kada vrućina malo popusti, ugodno je sjediti na svježem zraku, popiti osvježavajuće piće ili razgovarati s prijateljima. Nažalost, upravo tada pojavljuju se i komarci koji vrlo brzo mogu pokvariti opuštenu atmosferu, piše Metropolitan.

Iako na tržištu postoje brojni kemijski repelenti, električni uređaji protiv komaraca i mirisne svijeće, sve više ljudi poseže za prirodnim rješenjima. Među najpopularnijima je citronela, biljka čiji karakteristični citrusni miris komarcima nije ugodan.

Citronela – prirodni saveznik u borbi protiv komaraca

Citronela (Cymbopogon nardus), koju mnogi povezuju s limunskom travom, već je dugo popularan sastojak eteričnih ulja, svijeća i prirodnih repelenta.

Njezin svjež citrusni miris ljudima je ugodan, dok komarcima otežava prepoznavanje mirisa pomoću kojih pronalaze ljude. Upravo zato mnogi citronelu sade u veće posude na balkonima, terasama ili uz vrtne garniture.

Iako sama biljka ne može potpuno spriječiti dolazak komaraca, u njezinoj neposrednoj blizini može donekle smanjiti njihovu prisutnost i neugodnost.

Za najbolji učinak citronelu postavite što bliže mjestu na kojem najčešće boravite – uz stol, vrtne stolce, ležaljku ili u blizinu balkonskih vrata i prozora.

Ako napravite više zelenih kutaka s citronelom, učinak može biti nešto izraženiji.

Nezahtjevna biljka koja voli sunce

Citronela najbolje uspijeva na sunčanim položajima i u dobro dreniranom tlu.

Treba je redovito zalijevati, ali pritom paziti da se voda ne zadržava oko korijena. Budući da nije otporna na mraz, u kontinentalnoj klimi najbolje ju je uzgajati u tegli kako bi se u jesen mogla jednostavno premjestiti u svijetao i zaštićen prostor.

Osim citronele, vrtlari za balkone često preporučuju i druge aromatične biljke čiji miris komarcima navodno nije osobito privlačan:

  • lavandu
  • bosiljak
  • mentu
  • ružmarin
  • matičnjak

Njihova prednost nije samo ugodan miris i lijep izgled, nego i činjenica da ih možete koristiti u pripremi različitih jela, salata, čajeva i osvježavajućih ljetnih napitaka.

Stručnjaci ipak upozoravaju da nijedna biljka sama po sebi ne može potpuno otjerati komarce, osobito ondje gdje ih ima mnogo.

Možda vas interesuje i ovo:

Zašto komarci “napadaju” neke osobe, a neke ne?

Jeftin i prirodan način kako da otjerate komarace

Najbolji rezultati postižu se kombiniranjem citronele s drugim mjerama: redovitim uklanjanjem stajaće vode iz podložaka za cvijeće, bačvi i kanti za zalijevanje, postavljanjem mreža protiv komaraca na prozore te izbjegavanjem držanja otvorenih vrata i prozora navečer bez dodatne zaštite.

Prirodni „recept“ za balkon s manje komaraca

Potrebno vam je:

  • 1 ili 2 veće posude s citronelom
  • nekoliko teglica lavande, mente ili bosiljka
  • kvalitetan supstrat za lončanice
  • redovito zalijevanje
  • sunčano mjesto na balkonu ili terasi

Kako postići najbolji učinak

Citronelu postavite neposredno uz sjedeću garnituru ili stol. Pokraj nje možete posaditi lavandu ili bosiljak kako biste stvorili još aromatičniji zeleni kutak.

Biljke redovito zalijevajte, ali nemojte pretjerivati s količinom vode. Uklonite svu stajaću vodu iz posuda na balkonu.

Navečer možete napraviti lagani propuh, a prema potrebi koristiti i mreže protiv komaraca.

Kombinacijom tih jednostavnih mjera ljetne večeri na balkonu mogu postati ugodnije, a biljke će vašem vanjskom prostoru istodobno dati više boje, mirisa i mediteranskog ugođaja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?

U ljetnim mjesecima povećan je broj pacijenata koji se javljaju u domove zdravlja širom Srpske zbog ujeda osa, pčela i stršljenova, a najčešće su to odrasli ljudi koji mnogo vremena provode u prirodi.

Potvrdili su ovo iz nekoliko domova zdravlja, uz objašnjenje da su odrasli često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku.

Iz Doma zdravlja Banjaluka kažu da je broj pacijenata koji su se javljali u ambulante porodične medicine zbog ovih zdravstvenih problema sličan kao i ranijih godina.

Ko se najčešše javlja ljekaru?

“Sugrađani koji pripadaju prigradskim i seoskim područjima se češće javljaju u ambulante porodične medicine zbog problema sa ujedom insekata usljed veće izloženosti i prisustva insekata u njihovoj okolini”, navode iz DZ Banjaluka.

Tako, pojašnjavaju, pojedine osobe nemaju nikakve tegobe, a kod nekih se jave blage tegobe u vidu otoka, crvenila i bola na mjestu ujeda.

Ljekari se treba javiti što prije

“U slučaju teških alergijskih reakcija, pacijenti se obavezno treba da se jave u prvu ambulantu porodične medicine da bi dobili adekvatnu terapiju. S obzirom na to da ovo spada u hitna stanja, ljekaru se treba javiti što je prije moguće”, dodaju.

Dr Vedrana Avdalović iz Službe hitne medicinske pomoći Trebinje potvrđuju da se tokom ljetnih mjeseci javlja veći broj pacijenata koji se žale na simptome i komplikacije uboda insekata, među kojima i na ubode pčela, osa i stršljenova.

Odrasli često izloženi višestrukim ubodima

“Veći dio pacijenata koji se javlja čine odrasli, koji obavljaju sezonske poslove u prirodi, kose, rade sa pčelama… Odrasli su često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku. Sa druge strane, djeca tokom ljetnih mjeseci dosta vremena provode na otvorenom, u prirodi, na kupalištima. Ubodi insekata kod djece su česti i simptomi su izraženiji zbog osjetljivosti imunog i nervnog sistema djece i tanje kože”, pojašnjava Avdalovićeva.

Slična situacija po pitanju broja pacijenata je i u bijeljinskom domu zdravlja.

Ljudi više vremena provode na otvorenom

“Naročito se u periodima visokih temperatura uočava povećan broj pacijenata koji se javljaju zbog ujeda pčela, osa i stršljenova. Razlog je to što ljudi više vremena provode na otvorenom, u prirodi, baštama i na izletištima, gdje je mogućnost kontakta s ovim insektima veća”, pojašnjavaju iz DZ Bijeljina.

Kako navode, pacijenti svih životnih dobi traže pomoć, ali češće dolaze odrasle osobe radno aktivne dobi, kao i stariji sugrađani koji borave u dvorištima ili rade u baštama, ali dodaju da su i kod djece ujedi takođe česti.

“Kod osoba koje su alergične na ubode insekata mogu se javiti ozbiljne reakcije, poput otoka lica, usana ili jezika, otežanog disanja, gušenja, osipa po cijelom tijelu, vrtoglavice i pada krvnog pritiska. Takva stanja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć”, naglašavaju.

Visoke temperature ne čine otrov jačim

Objašnjavaju da visoke temperature ne čine otrov jačim niti znatno ubrzavaju njegovo širenje, ali da zbog pojačane cirkulacije i fizičke aktivnosti lokalni otok može biti izraženiji.

“Takođe, dehidracija i boravak na suncu mogu dodatno pogoršati opšte stanje osobe nakon ujeda”, navode iz DZ Bijeljina.

Milica Ristić, specijalista urgentne medicine i načelnica SHMP Doboj, kaže da je zbog češćeg i dužeg boravka u prirodi povećan broj pacijenata sa ubodom insekata, od krpelja pa do osa, pčela i stršljenova.

Starosna struktura pacijenta šarolika

“Starosna struktura pacijenta je šarolika, od naših najmlađih pacijenata, odnosno beba do seniora. Sama simptomatologija je najčešće benigna i ne radi se o alergijskoj reakciji. Veliki broj pacijenata je bez simptoma i dolazi iz straha”, kaže Ristićeva.

Navodi da se alergijska reakcije može javiti prilikom prvog kontakta sa insektom, ali, kako kaže, prvi kontakt može da prođe bez simptoma sistemske alergijske reakcije.

Možda vas interesuje i ovo:

Kada ubod pčele ili ose postaje opasan: Prepoznajte simptome

Takođe i u Domu zdravlja Prijedor potvrđuju da je u ovom periodu veći broj pacijenata koji traže ljekarsku pomoć.

“Pacijenti koji se javljaju su različite životne dobi, od djece do starijih osoba. Reakcije pacijenata na ubod pčele, ose i stršljena su individualne, pa se i simptomi razlikuju od osobe do osobe. Na pregled se treba javiti u zavisnosti od reakcije organizma na ubod insekta. Nakon uboda preporučuje se ostati smiren, rashladiti mjesto uboda, lokalno ga tretirati i po potrebi uzeti antihistaminik”, kazali su iz DZ Prijedor za “Nezavisne”.

Kada se treba javiti ljekaru

Ljekari objašnjavaju da je neophodno odmah se javiti ljekaru ili pozvati hitnu medicinsku pomoć ukoliko se pojave otežano disanje, otok jezika ili grla, gubitak svijesti, jaka vrtoglavica ili drugi znakovi teške alergijske reakcije.

“Ljekarski pregled je potreban i kod velikog lokalnog otoka koji se širi, ujeda u predjelu usta, jezika ili vrata, većeg broja uboda, kao i kada je riječ o maloj djeci, starijim osobama ili hroničnim bolesnicima kod kojih postoji povećan rizik od komplikacija”, navode iz DZ Bijeljina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač

Sezona šljiva je u punom jeku, a ove godine šljive su dobro rodile. Ako ih imate u bašti ili ste ih kupili na pijaci, pravo je vrijeme da ih iskoristite za ukusan domaći kolač.

Kombinacija mekanog tijesta, sočnih šljiva i blago hrskave korice pravi desert kojem je teško odoljeti. Kolač se priprema jednostavno i ne zahtijeva mnogo vremena, pa je odličan izbor kada želite nešto slatko za porodicu ili goste.

Sastojci:

  • 3 jaja
  • 150 g šećera
  • 1 vanilin šećer
  • 100 ml ulja
  • 150 ml jogurta
  • 250 g brašna
  • 1 prašak za pecivo
  • 500–600 g šljiva
  • 1 kašičica cimeta
  • 1 kašika šećera za posipanje
  • malo šećera u prahu za kraj

Priprema:

Šljive operite, prepolovite i odstranite koštice. Ako su krupnije, možete ih isjeći na manje komade.

Jaja umutite sa šećerom i vanilin šećerom dok smjesa ne postane svijetla i pjenasta. Dodajte ulje i jogurt, pa kratko promiješajte.

Pomiješajte brašno i prašak za pecivo, a zatim ih postepeno dodajte u smjesu. Sve sjedinite dok ne dobijete glatko tijesto.

Pleh srednje veličine podmažite i pospite brašnom ili obložite papirom za pečenje. Sipajte tijesto i ravnomjerno ga rasporedite.

Preko tijesta poređajte pripremljene šljive. Lagano ih utisnite u tijesto, a zatim pospite cimetom i kašikom šećera.

Kolač pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180 stepeni oko 35 do 40 minuta. Vrijeme pečenja može zavisiti od rerne, pa čačkalicom provjerite da li je tijesto pečeno.

Kada se kolač ohladi, možete ga posuti šećerom u prahu i poslužiti.

Savjet: Ako su šljive veoma sočne, prije slaganja ih možete blago posuti sa kašikom griza. On će upiti višak soka i pomoći da kolač ostane lijepo pečen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Ruže ne zavise samo od rezidbe, zalivanja i prihrane.

Veliku ulogu ima i ono što raste oko njih, jer pogrešno odabrane biljke mogu im oduzeti vodu, hranljive materije, sunčevu svjetlost i vazduh, što dovodi do slabijeg cvjetanja i lošijeg razvoja grma

Birajte biljke sa sličnim potrebama

Sadnja biljaka koje se međusobno nadopunjuju jedan je od najjednostavnijih načina da vrt bude zdraviji i otporniji. Dobri “susjedi” mogu odbijati štetočine, privlačiti oprašivače, poboljšati kvalitet zemljišta i učiniti cvjetnu gredicu ljepšom tokom cijele sezone.

Međutim, kod ruža, koje važe za nešto zahtjevnije biljke, pogrešan izbor može brzo dovesti do problema. Umjesto bogatog cvjetanja, vrtlari se mogu suočiti s viškom vlage oko lišća, nedostatkom prostora za korijen, slabijom cirkulacijom vazduha i većim rizikom od bolesti.

Prva greška je sadnja ruža uz biljke koje imaju potpuno drugačije potrebe za vodom.

Ruže vole redovno zalivanje i najbolje uspijevaju u ravnomjerno vlažnom zemljištu, kaže Ves Harvel (Wes Harvell), stručnjak za ruže iz kompanije Jackson & Perkins.

“Sadnja ruža uz biljke koje vole suvo i toplo zemljište otežava održavanje režima zalivanja koji odgovara svim biljkama”, objašnjava Harvel.

Zbog toga preporučuje sadnju biljaka koje vole sličan nivo vlage i mnogo sunčeve svjetlosti.

Ne sadite biljke pregusto

Jednako je važno izbjeći pregustu sadnju. Ružama je potreban dobar protok vazduha jer se tako smanjuje rizik od pojave crne pjegavosti i pepelnice.

“Guste sadnje zadržavaju vlagu oko lišća i usporavaju njegovo sušenje nakon kiše ili zalivanja”, upozorava Harvel.

Zbog toga oko grmova ruža treba ostaviti dovoljno prostora kako bi vazduh mogao slobodno da cirkuliše.

Korijen mora imati dovoljno prostora
Problem nije samo iznad zemlje. Ružama je potreban prostor i ispod površine jer imaju dubok i razgranat korijenov sistem.

Ondrea Kid (Ondrea Kidd), osnivačica farme cvijeća Sowing Joy Farm, savjetuje da se izbjegavaju agresivne puzavice i veliki grmovi posađeni preblizu ružama.

“Ruže vole prostor oko svog dubokog i složenog korijenovog sistema”, kaže Kid.

Kao bolje komšije navodi lavandu, monardu i verbenu, koje imaju manje agresivan korijen.

Pazite na bolesti i štetočine

Česta greška je i sadnja biljaka koje su podložne istim bolestima i štetočinama kao ruže.

Cinije, kosmos i zevalice mogu izgledati vrlo lijepo uz ruže, ali su osjetljive na rđu, pepelnicu, lisne vaši i tripse.

“Kada se sade uz ruže, rizik od širenja bolesti i štetočina značajno raste, a njihovo suzbijanje postaje mnogo teže”, upozorava Kid.

Zato preporučuje raznovrsnu sadnju i kombinovanje različitih biljnih porodica. Kao dobar izbor izdvaja lavandu, neven, stolisnik i kadulju.

Možda vas interesuje i ovo:

Cvijeće koje voli sunce i uspijeva na 40 stepeni

Držite paradajz i krompir dalje od ruža

Poseban oprez potreban je kod biljaka iz porodice pomoćnica, među koje spadaju paradajz, patlidžan, krompir i petunije.

One troše mnogo hranljivih materija pa ružama mogu oduzeti ono što im je potrebno za zdrav rast i bogato cvjetanje.

“Po pravilu, biljke iz porodice pomoćnica ne bi trebalo saditi na udaljenosti manjoj od 2,5 do tri metra od ruža”, savjetuje Kid.

Osim toga, ruže i pomoćnice osjetljive su na pojedine iste bolesti, pa se infekcije mogu lakše širiti između njih.

Ružama je potrebno mnogo sunca

Prateće biljke treba da dopunjuju ruže, a ne da im budu konkurencija, piše tportal.

Brzorastuće vrste koje vremenom prerastu ružine grmove mogu im zakloniti sunce, smanjiti protok vazduha i potisnuti ih u drugi plan.

“Većini ruža potrebno je najmanje šest sati direktnog sunčevog svjetla dnevno kako bi obilno cvjetale. Zato treba izbjegavati biljke koje će ih s vremenom zasjeniti”, kaže Harvel.

Savjetuje i da se biraju biljke koje cvjetaju u različitim periodima godine kako bi vrt bio zanimljiv od proljeća do jeseni.

Na kraju, stručnjaci podsjećaju da ne postoji univerzalno rješenje. Vrsta zemljišta, klima, količina sunca i sorta ruža određuju koje će biljke biti dobri susjedi.

“Prije nego što odaberete biljke koje ćete saditi uz ruže, razmislite kako cijeli vrt funkcioniše tokom sezone. Cilj nije samo popuniti prostor oko ruža, već stvoriti okruženje koje će im pomoći da budu zdravije i bogatije cvjetaju”, zaključuje Harvel.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koristite mobilni dok je na punjaču: Evo šta kažu stručnjaci

Danas smo toliko vezani za pametne telefone da ih često koristimo čak i dok se pune. Mnogi se zbog toga pitaju može li takva navika skratiti vijek trajanja baterije.

Kratak odgovor je – ne.

Iako će se telefon možda puniti sporije ako ga koristite tokom punjenja, to uglavnom ne utiče na dugovječnost baterije.

Za to su u velikoj mjeri zaslužne tehnologija premošćavanja punjenja (bypass charging) i sistemi za odvođenje toplote.

Kod premošćavanja punjenja, kada priključite telefon na punjač i nastavite da ga koristite, uređaj dio energije preusmjerava direktno na rad aplikacija umjesto na punjenje baterije.

Možda vas interesuje i ovo:

Da li smo postali zavisni od mobilnog telefona i interneta?

Na taj način štiti bateriju od prekomjernog zagrijavanja, koje može da utiče na njen vijek trajanja.

Korišćenje telefona za zahtjevne aktivnosti, poput igranja igrica ili obrade videa, može izazvati veće zagrijavanje uređaja, pa ova funkcija pomaže da se ono smanji.

Loša strana

Loša strana je što ćete nakon takvih aktivnosti primijetiti da se baterija nije mnogo napunila.

Razlog je jednostavan – energija je korišćena za rad telefona, a ne za punjenje baterije.

Jedan od prvih telefona sa ovom funkcijom bio je Sony Xperia 1 II iz 2020. godine, koja je nosila naziv Heat Suppression Power Control.

Danas je dostupna na mnogim premijum modelima kompanija Samsung, Google, Xiaomi i ZTE. Appleovi iPhone uređaji još ne podržavaju ovu funkciju.

Čak i bez nje, telefon će se samo sporije puniti ako ga koristite dok je priključen na punjač.

Možda vas interesuje i ovo:

Obavite sami mali servis na telefonu

Ako primijetite da se uređaj previše zagrijava, najbolje je da ga prestanete koristiti dok se ne ohladi. Većina modernih telefona ima napredne sisteme za upravljanje baterijom i kontrolu temperature.

Dakle, korišćenje telefona tokom punjenja samo po sebi nije štetno, ali ga je ipak bolje izbjegavati kada god možete.

Ako treba da odgovorite na poruku, obavite poziv ili provjerite nešto na internetu, nema razloga za brigu. Međutim, zahtjevnije aktivnosti poput igranja igrica ili montaže videa mogu usporiti punjenje.

Mitovi o punjenju baterije

Još jedna česta zabluda jeste da telefon ne treba ostavljati na punjaču preko noći. To nije tačno, piše b92.

Moderni telefoni imaju ugrađene zaštitne mehanizme koji prekidaju punjenje kada baterija dostigne 100 odsto.

Mnogi modeli čak uče navike korisnika i usporavaju punjenje pri kraju kako bi baterija bila puna baš kada se probudite.

Takođe, nije potrebno čekati da se baterija potpuno isprazni prije nego što je ponovo napunite. Naprotiv, stručnjaci preporučuju da telefon punite kada je nivo baterije između 20 i 80 odsto, jer se na taj način može produžiti njen vijek trajanja.

Zaključak je da korišćenje telefona tokom punjenja neće oštetiti bateriju, osim ako ne dovede do pregrijavanja uređaja. Ipak, ako želite da se telefon napuni što brže, najbolje je da ga tokom punjenja koristite što manje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mokra plahta na prozoru hladi sobu bolje od ventilatora

Ventilator ne snižava temperaturu zraka u prostoriji. On samo tjera zrak preko kože, pa se znoj brže isparava i čovjeku se čini hladnije. Vlažna plahta obješena ispred otvorenog prozora radi drugačije, jer zaista hladi zrak koji ulazi. Ali radi samo kada je vanjski zrak suh.

Prvo treba razjasniti razliku, jer se ventilator i hlađenje često miješaju.

Ako u praznu sobu uključite ventilator i ostavite ga da radi sat vremena, temperatura u toj sobi neće pasti. Naprotiv, blago će porasti, jer i sam motor proizvodi toplotu.

Ventilator djeluje samo na čovjeka, ne na prostoriju. Zbog toga ga nema smisla ostavljati upaljenim u sobi u kojoj niko nije.

Voda koja odnosi toplotu sa sobom

Mokra plahta radi po drugom principu, i vrijedi ga objasniti.

Da bi voda iz tečnog stanja prešla u paru, treba joj energija. Tu energiju uzima iz okoline, dakle iz zraka koji je okružuje.

Kada zrak prolazi kroz vlažnu tkaninu, dio vode ispari, a toplota potrebna za to isparavanje odlazi iz tog zraka. Zrak koji izađe s druge strane hladniji je nego onaj koji je ušao.

To je isti razlog zbog kojeg vam je hladno kada mokri izađete iz vode, čak i po vrućem danu.

Zašto radi samo kad je vazduh suh

Ovdje je uslov zbog kojeg trik kod nas ponekad ne pomogne.

Vazduh može primiti ograničenu količinu vlage. Kada je već zasićen, voda nema kuda ispariti.

Ako je vani sparno, dakle vlažno i toplo, plahta neće ohladiti gotovo ništa, a vlagu u sobi će još povećati. Rezultat je da bude neugodnije nego prije.

Ako je vani suho, kakav je vazduh u kontinentalnim krajevima za vrijeme suhih vrućina, razlika se osjeti.

Zato ovaj postupak dolazi iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka, gdje je zrak suh. U primorju, gdje je vlaga visoka, ima znatno manji učinak.

Kako se radi

Postupak je jednostavan, ali detalji mijenjaju rezultat.

Plahta ili veliki ručnik se navlaži i dobro iscijedi. Ne smije kapati, jer previše vode znači previše vlage u prostoriji.

Objesi se ispred otvorenog prozora, tako da zrak koji ulazi mora proći kroz nju.

Na suprotnoj strani sobe otvori se prozor ili vrata, da bi se stvorio prolaz. Vazduh mora imati kuda ući i kuda izaći, inače nema strujanja, a bez strujanja nema ni hlađenja.

Najbolje djeluje uveče, noću i rano ujutro, kada je vanjski zrak hladniji od onog u sobi. U podne nema smisla, jer bi se u sobu uvlačio topao zrak.

Šta ne treba raditi

Nekoliko stvari kvari učinak ili pravi novi problem.

Plahtu ne treba stalno kvasiti i držati mokrom danima. Trajno povišena vlaga u zatvorenoj prostoriji pogoduje razvoju buđi, posebno u uglovima i iza namještaja.

Nakon korištenja prostoriju treba kratko i snažno provjetriti, da vlaga izađe.

Ne treba očekivati efekat klime. Razlika je od jednog do nekoliko stepeni, ovisno o vlažnosti i strujanju, i traje dok tkanina ne presuši.

I još jedna sitnica koja pomaže više nego što se očekuje: prije nego se uopšte krene s plahtom, treba zatvoriti roletne i zavjese na prozorima okrenutim prema jugu i zapadu, i to danju. Najveći dio toplote ulazi kroz staklo, a zaustaviti je izvana lakše je nego hladiti je poslije.

Ako u kući ima starijih osoba, male djece ili hroničnih bolesnika, ovakvi postupci nisu zamjena za hlađenje. Kod dužih toplotnih talasa vrijedi potražiti prostor s klimom, makar na nekoliko sati dnevno, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nekad je bio robna kuća cijele Jugoslavije, danas se tu prodaje cvijeće

Za generacije koje su odrastale sedamdesetih i osamdesetih godina Trst nije bio samo grad preko granice.

Bio je mjesto gdje su se kupovale prve Levis farmerke, Trussardi majice, italijanska kafa i video-kasete, ali i simbol jednog drugačijeg svijeta. Danas je čuveni Ponte Roso mnogo mirniji, a umjesto redova Jugoslovena s punim kesama, na njemu uglavnom dominiraju cvjećari.

“Sa 16 godina sam sjeo u voz i otišao po farmerke”

Upravo na ta vremena podsjetio je Milan Jovanović Strongman, bivši svjetski šampion u powerliftingu, jedan od najpoznatijih srpskih strongman takmičara, pisac i bloger, čija je objava na društvenim mrežama izazvala brojne reakcije ljudi iz svih krajeva bivše Jugoslavije.

“Sećam se sa 16 godina kad iskukam lovu od ćaleta i keve, sednem u voz i odem u Trst po farmerke i kafu. Dobiješ nešto maraka, hiljadu saveta da paziš na pasoš i novac, i pravac Ponte Roso”, napisao je, a prenose Nezavisne novine.

Dodaje da tada nije razumio zašto su roditelji toliko brinuli, ali da danas, kao otac, sve vidi drugačije.

“Tad nisam razumeo, sad razumem. Ja Vasu sa 16 ni mrtav ne bih pustio.”

Trst je bio prozor u Zapad

Za milione građana tadašnje Jugoslavije odlazak u Trst nije značio samo kupovinu.

“To nije bio običan odlazak u kupovinu. To je bio prozor u svet”, piše Jovanović.

Prisjeća se kako je bilo dovoljno izaći na željezničkoj stanici Trieste Centrale i pratiti rijeku ljudi.

“Nije ti trebala mapa. Samo pratiš kolonu Jugoslovena sa kesama u rukama. Nema šanse da se izgubiš.”

Subotom su vozovi, autobusi i automobili pristizali iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Skoplja, Niša, Banjaluke i brojnih drugih gradova. Govorilo se da je pojedinim vikendima u Trst dolazilo i više od 100.000 ljudi.

Farmerke, kafa i italijanski parfemi

Najveća gužva bila je na čuvenom Ponte Rosu, gdje se kupovalo gotovo sve što je tada predstavljalo simbol Zapada.

Najtraženije su bile Levis i Rifle farmerke, Trussardi i druge italijanske marke, parfemi, obuća, kafa, tehnika i video-kasete.

Jovanović se prisjetio i anegdote koju je godinama prepričavala njegova porodica.

“Ćale nije imao sitno pa mi je dao hiljadu maraka i rekao: ‘Ponovi za mnom. Potrošiš dvesta, vratiš osamsto.’ Naravno da sam skoro sve potrošio.”

Kako kaže, kući se vratio sa novom garderobom, parfemom i poklonima za roditelje.

“Godinu dana mi je nabijao na nos, a mene bilo briga. Mirisao sam najbolje, odeven kao Italijan.”

Zašto je baš Trst bio toliko važan?

Poslije Udinskog sporazuma krajem pedesetih godina stanovnicima pograničnih područja olakšan je prelazak granice, a šezdesetih su građani Jugoslavije među rijetkima u istočnoj Evropi relativno lako dobijali pasoše i mogli bez viza putovati u veliki dio Evrope.

Mnogi su upravo u Trstu prvi put vidjeli izloge prepune zapadne robe.

Trgovci su brzo shvatili ko su im najbolji kupci. Mnogi su naučili srpskohrvatski jezik, jer su upravo Jugosloveni ostavljali najveći promet.

S druge strane, dio lokalnog stanovništva nije bio oduševljen tolikim brojem posjetilaca, ali trgovcima to nije smetalo. Vikendom su banke i mjenjačnice imale pune ruke posla mijenjajući njemačke marke i dinare za lire.

Kraj jedne epohe

Krajem osamdesetih broj kupaca počeo je da opada zbog ograničenja potrošnje deviza u inostranstvu, a ratovi devedesetih i kasnije šengenski režim praktično su označili kraj jedne ere.

Danas na Ponte Rosu više nema tezgi, gužve ni cjenkanja kakvo pamte starije generacije. Trg je uređeniji nego nekada, a umjesto trgovaca robom, najveći dio prostora zauzimaju cvjećari.

Ipak, za mnoge uspomena nije vezana za farmerke ili kafu.

“Kad danas pomislim na Trst, ne setim se prvo farmerki, ni video-kaseta, ni kafe koju smo nosili kući. Setim se uzbuđenja. Onog osećaja da sedneš u voz i ideš negde gde ti se činilo da počinje neki drugi, veći svet. Mislim da nam upravo taj osećaj danas najviše nedostaje.”

Objava je izazvala stotine komentara ljudi koji su dijelili vlastita sjećanja na putovanja u Trst, potvrđujući da je za mnoge iz svih krajeva bivše Jugoslavije ovaj italijanski grad bio mnogo više od mjesta za kupovinu – bio je simbol jednog vremena koje se i danas pamti s posebnom nostalgijom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pravila koja mijenjaju izgled kuhinje

Profesionalna organizatorka Žaklin Meklaud savjetuje da se kuhinja uređuje prema načinu korištenja, a ne samo prema veličini predmeta, kako bi sve što je potrebno tokom pripreme hrane bilo lako dostupno.

Meklaud je članica britanskog Udruženja profesionalnih organizatora i stručnjaka za uklanjanje nereda (APDO), koje postavlja standarde i pruža obuku u ovoj oblasti. APDO

Podijelite kuhinju na zone

Prvo pravilo je da kuhinju treba podijeliti na tri glavne cjeline. Kuvanje, pripremu i pranje. Sve predmete treba držati u zoni u kojoj se najčešće koriste.

Unutar njih mogu se napraviti manje cjeline. To su kutak za kafu sa aparatom, kuvalom i kapsulama. Ili stanice za hljeb sa tosterom, daskom i kutijom. Osnovno pravilo je da “svaki predmet ima svoj dom”.

Možda vas interesuje i ovo:

Mrlje nakon kuhanja: Jednostavan način čišćenja koji štedi vrijeme

Okretni poslužavnik štedi prostor

Drugi savjet odnosi se na korištenje rotirajućeg poslužavnika, poznatog kao “Lazy Susan”, koji olakšava pregled i pristup začinima, umacima, uljima i namirnicama u dubokim kuhinjskim elementima ili frižideru.

Predmete je najbolje rasporediti prema visini i vrsti. Više boce treba da su u sredini, ali je prije kupovine potrebno izmjeriti policu kako bi se vrata ormarića ili frižidera mogla nesmetano zatvoriti.

Iskoristite prostor po visini

Treće pravilo jeste korištenje vertikalnog prostora pomoću razdjelnika za daske, plehove, tiganje i poklopce. Zidnim nosačima za šerpe se oslobađaju ormarići i ladice.

Prostor ispod sudopera može se bolje iskoristiti slaganjem kutija za sredstva za čišćenje i kese, te postavljanjem kukica i šipki na koje se mogu okačiti četke i boce sa raspršivačem, navodi House&Garden.

Podijeli tekst sa drugima na:

Krv otkrila tajnu starenja: Značajne promjene se dese tri puta

Istraživači sa Univerziteta Stanford otkrili su da ljudsko tijelo ne stari ravnomjerno. Ono prolazi kroz tri velika biološka “talasa” promjena – oko 34, 60. i 78. godine života.

Analizom krvne plazme više od 4.200 ispitanika starosti od 18 do 95 godina naučnici su uočili nagle promjene u nivou stotina proteina. To ukazuje da proces starenja nije postepen, već se odvija u izraženim fazama.

Svaka faza donosi drugačije promjene

Prema rezultatima istraživanja, oko 34. godine najizraženije su promjene povezane s metabolizmom i funkcijom mišića.  Oko 60. godine dolazi do značajnih promjena u markerima kardiovaskularnog sistema. Oko  78. godine ubrzano mijenjaju proteini povezani s imunitetom i kognitivnim funkcijama.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko često treba da kontrolišete krvnu sliku?

Naučnici ističu da upravo zbog ovih naglih bioloških promjena mnogi ljudi imaju osjećaj da su „ostarjeli preko noći“. Ipak, to je proces koji se odvija na molekularnom nivou mnogo prije nego što postane vidljiv.

Novi uvid u biološku starost

Autori studije navode da bi otkrivanje ovih proteinskih obrazaca u budućnosti moglo omogućiti razvoj preciznijih testova za određivanje biološke starosti, ali i ranije otkrivanje rizika od bolesti povezanih sa starenjem, poput kardiovaskularnih oboljenja i neurodegenerativnih poremećaja.

Ipak, naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li promjene načina života ili terapije usporiti ili ublažiti ove nagle faze starenja, navodi “Sociaty”

Podijeli tekst sa drugima na: