Kategorija: Edukacija

Iako jutro mnogima počinje uz omiljeno piće poput kafe, stručnjaci upozoravaju da neke napitke, uključujući i nju, nije dobro konzumirati na prazan stomak.

Razlog je jednostavan – mogu nadražiti sluznicu želuca, izazvati nagle skokove šećera u krvi ili dovesti do nelagode poput gorušice, mučnine i slabosti.

Nutricionisti navode da biste na prazan stomak trebali izbjegavati sljedeće vrste pića.

Kafa – iako je jedan od najčešćih jutarnjih izbora, istovremeno je i jedan od najproblematičnijih kada se pije natašte. Povećava lučenje želudačne kiseline, što može izazvati gorušicu, bol u stomaku i dugoročno iritaciju želuca.

Osim toga, kafa na prazan stomak može pojačati osjećaj nervoze i ubrzati rad srca. Stručnjaci preporučuju da prije prvog gutljaja pojedete bar mali zalogaj.

Alkohol – na prazan stomak se mnogo brže apsorbuje u krv, što znači jače i brže dejstvo. To može dovesti do vrtoglavice, mučnine, naglog pada šećera u krvi i većeg opterećenja jetre.

Možda vas i zanima:

Koliko kafe pijete? Medicina kaže da su ovo dozvoljene količine

Za detoks i lakše mršavljenje: Ova dva čaja se posebno ističu

Gazirana pića – Gazirani napici, uključujući i mineralnu vodu, mogu izazvati nadutost i nelagodu kada se piju natašte. Kiseline i šećeri dodatno iritiraju želudac.

Voćni sokovi (posebno citrusni) – Iako se smatraju zdravima, voćni sokovi bogati su kiselinama i prirodnim šećerima. Na prazan stomak mogu izazvati iritaciju želuca i nagli skok glukoze u krvi, nakon kojeg slijedi pad energije.

Energetska pića – Kombinacija kofeina, šećera i drugih stimulansa čini energetska pića posebno nepovoljnim izborom natašte. Mogu izazvati lupanje srca, nervozu i nagli pad energije.

Prazan stomak je osetljiv, a ono što pijemo može značajno uticati na naše zdravlje i generalni osjećaj tokom dana. Najsigurniji izbor ujutro je čaša vode ili blagi biljni čaj, dok ostala pića treba ostaviti za vrijeme ili nakon obroka.

Male promjene u navikama mogu napraviti veliku razliku za probavu i opšte stanje organizma, piše B92.

U vrijeme kada mentalno zdravlje postaje jednako važno kao fizičko, sve više naučnih istraživanja ukazuje na jedan jednostavan, dostupan i potcijenjen lijek: krećite se.

Možda mislite da je trening „samo za tijelo“, ali nauka danas nedvosmisleno pokazuje da je fizička aktivnost jedan od najmoćnijih prirodnih načina za podizanje raspoloženja i smanjenje simptoma depresije — često efikasniji i od lijekova u blagim i umjerenim slučajevima.

Mozak reaguje na kretanje kao na terapiju

Kada vježbate, mozak dobija hemijski podsticaj koji djeluje kao prirodni antidepresiv. Tokom treninga luče se endorfini — hormoni koji umanjuju bol i stres — ali i serotonin, dopamin i noradrenalin, neurotransmiteri ključni za dobro raspoloženje.

„Fizička aktivnost djeluje kao reset dugme“, objašnjava neuropsiholog dr Ana Markes, navodeći i da, kada se krećemo, mozak aktivira mehanizme koji regulišu emocije, čineći nas otpornijima na stres i negativne impulse.

Upravo zato se poslije dobrog treninga osjećamo smirenije, fokusiranije i optimističnije.

Možda vas zanima i ovo:

Rast mozga, i to je moguće: Ključ je u hodanju

Studije potvrdile: vježbanje smanjuje rizik od depresije za čak 30%

Naučni dokazi su jasni. Jedna obimna studija Univerziteta Harvard, koja je obuhvatila više od 200.000 ljudi, pokazala je da samo 15 minuta intenzivne aktivnosti dnevno ili jedan sat brze šetnje smanjuju rizik od depresije za do 30%. Druga istraživanja Evropskog udruženja za psihijatriju potvrđuju da su redovno vježbanje i kognitivna terapija najdjelotvornija kombinacija za lakše oblike depresivnosti.

„Vježbanje nije čudotvorno rješenje, ali je ključni dio terapijske slagalice“, poručuje psihijatar prof. Elias Fonseka.

Kako vježbanje mijenja mozak

Osim kratkoročnog osjećaja euforije, trening bukvalno mijenja strukturu mozga:

• povećava se volumen hipokampusa — dijela mozga odgovornog za pamćenje i regulaciju emocija
• jača se prefrontalni korteks — centar logike, kontrole i smirivanja emocionalnih impulsa
• smanjuje se upala, koja je često povezana sa depresivnim stanjima
• povećava se neuroplastičnost — sposobnost mozga da se obnavlja i uči

To znači da vježbanje ne „maskira“ problem, već gradi otpornost iznutra.

Koji tip treninga najbolje djeluje na mentalno zdravlje?

Dobra vijest je da ne morate da idete u teretanu. Najbolje rezultate daju aktivnosti koje održavate redovno:

• brza šetnja — 30 minuta dnevno
• lagani do umjereni kardio (trčanje, bicikl)
• trening snage — doprinosi stabilnosti i samopouzdanju
• joga i pilates — smanjuju stres i kortizol
• ples — snažno utiče na dopamin i osjećaj zadovoljstva

Naučnici ističu da nije najvažniji intenzitet, već kontinuitet.

Zašto pokret djeluje bolje nego sjedenje i „odmaranje“?

Kada smo depresivni, tijelo vuče ka krevetu i miru. Ali upravo to održava zatvoreni ciklus niske energije, tamnih misli i nedostatka motivacije. Aktivnost ga prekida i poboljšava mentalno zdravlje.

Najopasniji simptom depresije je pasivnost, smatraju stručnjaci, a pokret vraća osjećaj kontrole nad sopstvenim životom, što je prvi korak ka oporavku.

Više o ovome:

Kada treba promijeniti navike i brinuti o zdravlju

Mentalna moć treninga: jača volju i samopouzdanje

Pored hemijskih promjena u mozgu, vježbanje donosi i psihološke dobiti:

• jača osjećaj kompetencije
• smanjuje osjećaj bespomoćnosti
• popravlja kvalitet sna
• uvodi rutinu koja umanjuje haos u glavi
• povećava samopouzdanje, jer tijelo postaje snažnije i izdržljivije

Dovoljno je da čovjek nekoliko nedjelja osjeti fizički napredak da bi se promijenila i slika o sebi.

U svakodnevnoj trci, između posla, obaveza, porodičnih uloga i neprekidnog toka informacija, mnogi se uhvate kako im misli odlaze tamo gdje ne bi trebalo – u zamišljene scenarije, u pretjerano analiziranje prošlih razgovora ili u konstantnu brigu o stvarima koje se možda nikada neće dogoditi.

I što je ironija veća, tih nekoliko misli postaju najveći potrošači energije koju bismo mogli da usmjerimo na ono što nam život zaista nudi.

Psihoterapeutkinja i klinička socijalna radnica Ejmi Morin, poznata po radu sa ljudima koji razvijaju psihološku otpornost, ističe jednu naviku koja jasno razdvaja mentalno snažne ljude od onih koji se svakodnevno osjećaju preplavljeno.

I to nije meditacija, nije disciplina, nije jutarnja rutina. To je nešto mnogo jednostavnije – oni nikada ne troše energiju na stvari koje ne mogu da kontrolišu.

I upravo ta navika pravi razliku između mentalne iscrpljenosti i osjećaja unutrašnjeg mira.

Zašto gubimo toliko energije pokušavajući da kontrolišemo svijet oko sebe

Većina ljudi vjeruje da će se osjećati sigurnije ako unaprijed predvide tok razgovora, moguć ishod situacije ili reakciju drugih. Djeluje kao mala psihološka zaštita. Međutim, kako Morin naglašava, ovo je samo privremeno olakšanje. U trenutku kada se stvari ne odvijaju kako smo zamislili, naš mozak reaguje stresom i osjećajem gubitka kontrole.

Pročitajte više na ovu temu:

Neurolog upozorava: Ove tri navike tiho oštećuju vaš mozak

Zašto je šetnja najbolja aktivnost za tijelo i um

Što više energije ode na spoljne faktore, to je manje ostaje za ono što je zaista važno – regulisanje sopstvenih emocija, koncentraciju, fokus i produktivnost.

Kod mnogih se tada javljaju simptomi iscrpljenosti: problemi sa pamćenjem, loša koncentracija, unutrašnji nemir, pad efikasnosti i osjećaj da danima “tapkaju u mjestu”.

Ključ mentalne snage ne znači izbjegavanje problema, već razumijevanje gdje je granica između onoga što zavisi od nas i onoga što nikada neće biti pod našom kontrolom.

Gdje zapravo odlazi naša mentalna energija: Tehnika tri kruga

Kako bi ljudi jasnije sagledali šta im crpi snagu, Morin preporučuje jednostavnu tehniku podjeljenu u tri kruga. Ova vizualizacija brzo otkriva gdje svakodnevno rasipamo energiju i šta možemo odmah da promijenimo.

Unutrašnji krug obuhvata ono nad čim zaista imamo kontrolu:

• trud
• pripremu
• stav
• granice
• lične vještine

Srednji krug predstavlja ono na šta možemo da utičemo, ali ne i da ga potpuno usmjeravamo:

• ton i atmosfera razgovora
• način na koji nas drugi doživljavaju
• dinamika timskog rada

Spoljni krug je prostor stvari koje nikada neće biti u našim rukama:

• tuđe odluke
• ekonomske okolnosti
• pravila kompanije
• konačan ishod situacija

Morin savjetuje da ljudi izdvoje pet najvećih trenutnih briga i postave ih u odgovarajući krug. Čim se to uradi, postaje jasno gdje energija odlazi, a gdje se može preusmjeriti.

Sve što se nalazi u unutrašnjem krugu treba odmah pretvoriti u akciju.

Sve iz spoljnog kruga – naučiti otpustiti. To je prvi korak ka mentalnoj snazi.

Tri pitanja koja momentalno vraćaju fokus i sprečavaju mentalnu iscrpljenost

Kada misli počnu da se vrte u krug i kada razmišljanje prerasta u mentalno preživanje, Morin savjetuje da se postave tri jednostavna pitanja. Ova pitanja su osmišljena tako da odmah preusmjere energiju sa problema na rješenje, sa straha na kontrolu, sa izmišljanja scenarija na konkretne korake.

1. “Da li se bavim problemom ili rješenjem?”

Ovo pitanje razdvaja pasivnu brigu od aktivnog djelovanja.

Razmišljanje o najgorem scenariju možda daje iluziju da smo pripremljeni, ali zapravo nas ostavlja zaglavljene u strahu. Fokusiranje na korake ka rješenju povećava osjećaj kontrole i smanjuje anksioznost.

2. “Da li treba da promijenim okolnosti ili svoj odnos prema njima?“

Ponekad je potrebno postaviti granicu, donijeti odluku, promijeniti naviku, prekinuti kontakt ili prilagoditi plan.

Ali u situacijama koje ne zavise od nas – ishod testiranja bliske osobe, tuđa reakcija, odluka poslodavca – jedino što možemo da uradimo jeste da regulišemo sebe.

Kratka šetnja, svjesno disanje, preusmjeravanje fokusa ili pauza prije nego što donesemo odluku mogu drastično smanjiti napetost i spriječiti impulsivne reakcije.

Morin naglašava: “Životne patnje često nastaju zbog ulaganja energije na pogrešno mjesto.”

Meditacija neće rješiti finansijski problem, ali plan hoće, prenosi Ona.rs

Strah neće promijeniti medicinski ishod, ali tehnike smirivanja će pomoći da lakše prođemo kroz period čekanja.

3. “Šta sam danas uradio/la da postanem mentalno snažniji/a?“

Ishodi nisu pod kontrolom, ali napredak jeste.

Mentalna snaga se ne gradi u krizama, već u malim, svakodnevnim odlukama:

• postaviti granicu
• izgovoriti svoje mišljenje
• vježbati novu vještinu
• odmoriti kada je potrebno
• reći “ne” kada to stvarno mislimo

Prepoznavanje makar jedne takve radnje dnevno učvršćuje osjećaj lične moći i sprečava da energija odlazi u pogrešnom smjeru.

Zašto su mentalno snažni ljudi najčešće i najsrećniji

Mentalna snaga ne znači odsustvo briga, već sposobnost da prepoznamo koje brige zaslužuju našu energiju. Najveći poklon koji možemo sebi da damo jeste da prestanemo da pokušavamo da kontrolišemo ono što nikada neće biti u našoj moći. Mentalno jaki ljudi nisu rođeni takvi – oni svakog dana biraju gdje će usmjeriti energiju. I upravo zato žive mirnije, srećnije i slobodnije.

Italijanska kuhinja uvrštena je na Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva.  Nakkon što je Međuvladin komitet organizacije, na sastanku u Nju Delhiju, zvanično danas potvrdio odluku. Riječ je o prvom slučaju u kojem je jedna nacionalna kuhinja, kao cjelina, dobila ovako prestižan status.

Ceremoniji je prisustvovao i italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, koji boravi u Indiji radi jačanja političkih i ekonomskih odnosa dviju zemalja.

Reakcije iz Italije: ponos i zadovoljstvo

Premijerka Italije Đorđa Meloni uputila je video-poruku u kojoj je istakla da je ovo „istorijska pobjeda italijanske nacije“, naglašavajući da kuhinja predstavlja ključni dio identiteta zemlje.

„Za nas Italijane, kuhinja nije samo hrana ili skup recepata. Ona je kultura, tradicija, rad i bogatstvo“, navela je Meloni, podsjećajući da se iza svakog jela kriju kvalitetne poljoprivredne prakse, održivost i znanje koje se prenosi kroz generacije. Takođe je naglasila da će priznanje doprineti jačanju zaštite italijanskih proizvoda na globalnom tržištu i borbi protiv imitacija.

Ministar Tajani istakao je da je uspjeh rezultat timskog rada: „Svaki naš recept govori o teritoriji sa koje dolazi, promoviše održivu mediteransku ishranu i predstavlja snažan pokretač razvoja i prosperiteta.“

Šta Unesko prepoznaje u italijanskoj tradiciji

Prema odluci Međuvladinog komiteta Uneska, italijanska kuhinja je „kulturna i društvena mješavina kulinarskih tradicija“. To je i način da se brinemo jedni o drugima, izrazimo privrženost i povezujemo sa sopstvenim korijenima. Kulinarske prakse omogućavaju zajednicama da dijele svoje priče, identitet i pogled na svijet.

Ovo priznanje ne odnosi se samo na čuvena jela poput paste, pice ili rižota, već na jedinstven kulturni sistem koji uključuje regionalne tradicije, sezonalnost, raznovrsnu poljoprivredu i snažan duh zajedništva.

Italija je još 2023. godine podnijela kandidaturu „Italijanska kuhinja: održivost i biokulturna raznolikost“. Stručni komitet Uneska je u novembru 2025. već dao pozitivnu ocjenu, čime je otvoren put za konačno usvajanje koje je sada potvrđeno jednoglasno.

Ekonomski i turistički značaj

Pored simboličnog prestiža, priznanje bi moglo da donese i konkretne koristi italijanskoj ekonomiji. Očekuje se porast turističkih posjeta, posebno u regionima poznatim po gastronomiji, kao i dodatna podrška malim proizvođačima, poljoprivrednicima i ugostiteljima koji čuvaju autentične lokalne tradicije.

Ovaj status takođe jača međunarodnu zaštitu italijanskih proizvoda i doprinosi očuvanju kulturne raznolikosti u vrijeme kada globalizacija često vodi ka uniformisanju ukusa.

Trenutno je na listi nematerijalnog nasljeđa 788 elemenata iz 150 zemalja. Sa novim priznanjem, Italija sada ima 19 elemenata u Listi reprezentativnog nasljeđa i jedan u Registru dobrih praksi očuvanja.

Italijanska kuhinja ocijenjena je kao inkluzivna, pristupačna i održiva, od borbe protiv bacanja hrane do odgovornog korišćenja resursa. Unesko posebno ističe i ulogu italijanske agro-prehrambene industrije kao „ambasadora“ kulture i životnog stila zemlje širom svijeta.

Uvrštavanje italijanske kuhinje na Uneskovu listu potvrđuje njenu jedinstvenu ulogu u povezivanju zajednica, porodica i regiona. Riječ je o živom nasljeđu koje se neprestano razvija, a istovremeno vjerno čuva svoje korijene.

Vitamin D je izuzetno važan za ljudski organizam – on jača imunološki sistem, bori se protiv infekcija, poboljšava raspoloženje i smanjuje rizik od dobijanja nekih hroničnih bolesti.

Ključan je i za apsorpciju kalcijuma u tijelu što dovodi do zdravijih kostiju i zuba.

Najvažniji izvor vitamina D je sunčeva svjetlost, odnosno izlaganje kože lica i tijela suncu u trajanju od barem 15 do 30 minuta dnevno.

Ne čudi zato što je do njega lakše “doći” u ljetnim mjesecima, nego zimi. Zato je hrana zimi ključna.

Hrana je takođe dobar izvor vitamina D, a pogotovo u zimskim mjesecima kada ne vidimo sunce onoliko često kao što bismo željeli, i kada većinu tijela prekrivamo odjećom te tako sprečavamo sintezu ovih esencijalnih organskih tvari.

1. Riba

Najbolji prehrambeni izvori vitamina D su masne ribe poput lososa, sardina, pastrva, tuna i skuša. Jedna porcija lososa zadovoljava čak 80 odsto dnevnih potreba za vitaminom D.

Ne samo da ove vrste riba obiluju vitaminom D već sadrže i značajane količine omega 3 masnih kiselina koje su ključne za zdravlje mozga, srca i venskog sistema. Ova hrana zimi treba bude na jelovniku nekoliko puta sedmično.

2. Jaja

Jaja su dobar prirodni izvor vitamina D. Tačnije, žumanjak je dobar izvor ovog vrijednog elementa – on je pravo blago hranjivih tvari, a sadrži sve od B kompleksa, preko vitamina A i E do mineralnih tvari poput željeza, cinka, selena i kalcijuma. Bjelanjak, s druge strane, sadrži tek protein.

Dobro je znati da ćete najviše hranjivih tvari naći u jajima kokoši koje su uzgajane na otvorenom, prenosi Pun Kufer.

3. Gljive

Gljive su jedinstveni biljni izvor vitamina D, a posebno vrganji, šampinjoni i shiitake gljive. Imajte na umu da će više vitamina D imati one vrste koje su bile izložene diretnom UV zračenju, nego one koje su uzgajane pod umjetnim UV lampama.

Savjet plus:

Na tržištu se može naći i industrijski procesirana hrana koja je obogaćena vitaminom D. Pažljivo čitajte deklaracije jer se vitamin D može naći i u mliječnim proizvodima, jogurtima i vrhnjima, biljnim zamjenama za mlijeko od soje, zobi i badema, margarinima, žitnim pahuljicama i sličnim proizvodima.

Ljudi bi u prosjeku trebali unositi od 400 do 800 IU vitamina D dnevno, a ta brojka zavisi od dobi, boji kože, ali i specifičnim zdravstvenim potrebama pojedinca.

Ako niste sigurni koliko vitamina D treba unositi, posavjetujte se s ljekarom.

Nemojte uzimati suplemente vitamina D bez nadzora liječnika jer je moguće unijeti i previše ovog vitamina.

Tijelo ne može izlučiti višak, a prekomjeran nivo može dovesti do oštećenja bubrega, srca i vena.

Pročitajte još na ovu temu:

Riješite problem masne jetre: Stručnjaci predlažu jelovnik

Tri vrste povrća koje usporavaju starenje i jačaju imunitet

Zdravlje srca zavisi od prehrane, pazite šta večerate

Zdravlje srca uveliko zavisi od prehrane. Uz genetiku i navike poput izbjegavanja cigareta, smanjenja stresa i redovitog kretanja. Kardiolog Kunal Lal naglašava da je najvažnije birati namirnice koje su stvarno dobre za srce.

“Važno je da hrana koju jedemo bude zdrava za srce. Cilj je slijediti prehranu s malo natrijuma, trans masti i zasićenih masti. Na taj način bismo smanjili rizike poput visokog holesterola, povišenog pritiska ili kardiovaskularnih bolesti”, rekao je za EatingWell.

Tek kada se te preporuke primijene na tanjiru, može se vidjeti kako izgleda obrok koji podržava zdravlje srca.

Najbolja večera za zdravlje srca

Prema dr Lalu, jedna od najboljih večera za zdravlje srca je pečeni losos s dimljenim slanutkom i zelenim lisnatim povrćem. Ovaj obrok kombinuje zdrave masti, niži udio natrijuma, vlakna i nutritivno bogate biljne namirnice.

Možda vas zanima i ovo:

Razlozi zbog kojih srce kuca ubrzano: Nisu svi opasni

Kardiolog: Pistacije snižavaju krvni pritisak

Tri najveće greške koje ljudi prave poslije infarkta

Dr Lal ističe ovu večeru jer pruža ravnotežu ključnih sastojaka i pokazuje kako praktično izgleda zdrava večera koju je lako pripremiti kod kuće, prenosi Index.hr.

Losos je posebno koristan jer je bogat omega-3 masnim kiselinama. Lal objašnjava da je “riba bogata omega-3 masnoćama izvrstan dodatak prehrani zbog svoje poznate sposobnosti snižavanja triglicerida u tijelu”.

Natrijum je tihi ubica

Omega-3 masnoće takođe mogu pomoći u smanjenju upale, što može usporiti proces začepljenja arterija i povoljno uticati na krvni pritisak, holesterol, inzulinsku rezistenciju i trigliceride.

Ovaj obrok sadrži i relativno malo natrijuma, a dr Lal upozorava: “Natrijuma je tihi ubica u prehrani, a njegovo smanjivanje uvelike poboljšava zdravlje srca.

“Okus se postiže začinima i biljem umjesto solju, dok slanutak i kelj dodaju vrijedna vlakna. Lal naglašava da je “prehrana bogata vlaknima važna jer može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjujući LDL kolesterol i krvni pritisak”.

Kako bi se ideje iz ovog obroka primijenile na svakodnevnu prehranu, dr Lal potiče uključivanje više povrća, izgradnju uravnoteženog tanjira i korištenje zdravih masnoća poput maslinovog ulja. Takođe, preporučuje dodavanje okusa bez soli, na primjer citrusima, začinskim biljem i začinima. Takve male, ali dosljedne promjene mogu znatno pridonijeti dugoročnom zdravlju srca.

Neke hranljive materije zapravo daju jači efekat kada se uzimaju zajedno, ističu nutricionisti. Vitamini i minerali ključni su za naše zdravlje.

“Zajedničko djelovanje pojedinih vitamina i minerala može donijeti dodatne dobrobiti”, pojašnjavaju nutricionisti.

Nutricionistkinje i dijetetičarke istakle su šest parova dodataka ishrani koji su efikasniji zajedno.

Vitamin D i kalcijum

Dijetetičarka i nutricionistkinja Džuli Pejs objašnjava da vitamin D i kalcijum djeluju sinergijski jer vitamin D omogućava bolju apsorpciju kalcijuma u crijevima.

“Bez dovoljnog nivoa vitamina D tijelo ne može efikasno da iskoristi kalcijum, što je važno za održavanje zdravlja kostiju”, dodaje ona za “Health”.

Vitamin C i gvožđe

Dijetetičarka Erin Džouet navodi da vitamin C povećava sposobnost tijela da apsorbuje ne-hemsko gvožđe. I to tako što povećava kiselost digestivnog trakta i podstiče pretvaranje gvožđa u oblik koji se lakše iskorišćava.
Adekvatni nivo gvožđa važan je za prenos kiseonika, metabolizam mišića i sprečavanje anemije uzrokovane njegovim nedostatkom.

Možda vas zanima i ovo na temu:

Vitamin koji čini čuda za zdravlje

Cink i vitamin A

Dijetetičarka Amanda Krou tvrdi da cink i vitamin A zajedno podržavaju imunološku funkciju.
Cink omogućava sintezu proteina koji veže retinol i aktivira enzime koji pretvaraju vitamin A u njegov aktivni oblik. Nedostatak jednog nutrijenta često prati nedostatak drugog.

Omega-3 i vitamin E

Krouova objašnjava da su omega-3 masne kiseline sklone oksidaciji, a vitamin E pomaže u zaštiti tih masti i ćelijskih membrana, čime podržava njihove protivupalne i kardioprotektivne učinke.
Dodaje i da oba nutrijenta utiču na zgrušavanje krvi, pa osobe koje koriste antikoagulanse treba da potraže savjet ljekara prije uzimanja visokih doza.

Možda vas zanima i ovo:

Naučite za šta služi koji suplement, kako se piju i šta vama treba

Vitamin D i magnezijum

Nutricionistkinja Džesika Brantli-Lopez objašnjava da vitamin D podstiče efikasniji transport magnezijuma u tijelu, dok magnezijum povećava apsorpciju vitamina D i pomaže njegovoj aktivaciji.
Prema Džouetovoj, ova kombinacija stvara povratnu spregu koja podržava zdravlje kostiju, raspoloženje i imunološku funkciju.

Selen i jod

Džouetova je navela i dva minerala koji kada se uzimaju zajedno, daju bolji rezultat.

U pitanju su selen i jod. Ona naglašava da su selen i jod ključni za pravilnu regulaciju hormona štitne žlijezde, što je važno za metabolizam, tjelesnu težinu i raspoloženje.
Selen učestvuje u pretvaranju hormona T4 u njegov aktivni oblik T3, dok je jod potreban za samu izgradnju hormona, pa zajedničko djelovanje ovih minerala može podržati funkciju štitne žlijezde, prenosi N1.

Prema riječima stručnjaka usamljenost može uticati mentalno i fizičko zdravlje, a u novom izvještaju se kategoriše kao „skrivena epidemija“.

Anketa Američkog psihijatrijskog udruženja iz 2025. godine pokazala je da je 33 procenta odraslih iskusilo osjećaj usamljenosti barem jednom nedeljno tokom godine – što je povećanje za tri procenata u odnosu na prethodnu godinu.

Nova studija objavljena u časopisu PLOS One identifikovala je usamljenost kao „snažan i nezavisan prediktor depresije i loših zdravstvenih ishoda“. Usamljenost ima sposobnost da utiče na „svaki aspekt zdravlja“, i mentalnog i fizičkog, istakli su autori. Da bi izmjerili uticaj usamljenosti, istraživači su prvo pitali 47.318 Amerikanaca starosti između 18 i 64 godine: „Koliko često se osjećate usamljeno?“

Generalno, više od 80 procenata učesnika je navelo određeni stepen usamljenosti, a žene su „dosljedno“ prijavljivale veću vjerovatnoću depresije i dana lošeg mentalnog zdravlja nego muškarci.

Više o ovoj temi:

Usamljenost i finansije najveće brige starih

Usamljenost proglašena globalnim zdravstvenim problemom

“Naša studija ističe da usamljenost nije samo emocionalno stanje. Ona ima merljive posledice i po mentalno i po fizičko zdravlje. Rješavanje problema usamljenosti može biti ključni prioritet javnog zdravlja za smanjenje depresije i poboljšanje opšteg blagostanja”, piše Best life.

Kako se boriti protiv usamljenosti?

Brz odgovor ovdje je pronalaženje novih načina za druženje i osnažite već postojeće odnose. Psiholozi preporučuju da se svjesnije uloži trud u jačanje postojećih odnosa, prenose MagazinNovosti.

“Ovo može biti sa prijateljem, članom porodice ili zaista sa bilo kim ko vam je važan. Redovno zakazana posjeta radi povezivanja može pomoći u produbljivanju odnosa koji već imate, a takođe vas podsjeća da uskoro imate tačku dodira sa nekim do koga vam je stalo”, savjetuje terapeut Kolen Maršal.