Zdrave navike naših baka i djedova koje bi trebali vratiti u život

Naši djedovi i bake nisu pratili broj koraka na pametnim satovima niti analizirali san pomoću aplikacija. Nisu im bile potrebne složene jutarnje rutine ni skupi dodaci ishrani kako bi se osjećali dobro.

Umjesto toga, mnoge njihove najzdravije navike bile su jednostavno utkane u svakodnevni život, odražavajući vrijeme prije nego što su pretrpani rasporedi i digitalne smetnje postali uobičajeni.

Iako je moderna medicina donijela ogroman napredak, brojne svakodnevne navike naših starijih, koje potvrđuju i današnja istraživanja, i dalje su vrijedne pažnje, piše YourTango.

Mnogo su hodali

Za naše bake i djedove hodanje nije bilo vježbanje, već dio svakodnevice. Odlazak u prodavnicu, kod komšija ili radovi u dvorištu bili su nezamislivi bez pješačenja. Kretanje je bilo prirodan dio dana, umjesto da se svodi na sat vremena u teretani.

Životni stil ih je jednostavno podsticao na kretanje pa nisu ni razmišljali o broju koraka. Takva aktivnost niskog intenziteta dobra je za zdravlje srca, poboljšava cirkulaciju, jača mišiće i pomaže u očuvanju pokretljivosti u starijoj dobi. Ujedno je pružala priliku za usporavanje, razmišljanje i smanjenje stresa.

Razgovarali su s komšijama uživo

Danas to zvuči gotovo nevjerovatno, ali dok su naši djedovi i bake odrastali bilo je sasvim normalno da komšije i prijatelji navrate bez najave, samo da bi popričali uz šoljicu kafe. Ljetnje večeri provodile su se na verandama ili ispred kuća u opuštenim razgovorima.

Umjesto slanja poruka i pregledanja društvenih mreža, ljudi su se družili uživo. Takvi kratki razgovori gradili su povjerenje i smanjivali osjećaj usamljenosti. Istraživanja pokazuju da je kontakt uživo često korisniji za mentalno zdravlje od video-poziva ili telefonskog razgovora, prenosi Index.hr.

Većinu obroka pripremali su kod kuće

Naručivanje hrane i gotova jela nisu bili ni približno toliko uobičajeni kao danas. Obroci su se pripremali kod kuće od jednostavnih namirnica i bili su znatno zdraviji od prerađene hrane. To je ujedno bila prilika da porodica redovno jede zajedno.

Kada su kuvali od osnovnih namirnica, tačno su znali šta jedu. Domaća kuhinja podsticala je i svijest o veličini porcija te stvarala rutinu kojoj su se članovi porodice radovali, jer su za stolom dijelili novosti iz svog dana.

Dozvoljavali su sebi trenutke dosade

Prije nego što su pametni telefoni ispunili svaki slobodan trenutak, dosada je bila normalan dio svakodnevice. Čekanje u redu, vožnja autobusom ili mirne večeri kod kuće značili su da ljudi ostaju sami sa svojim mislima, čitaju, uređuju baštu ili rješavaju zagonetke.

Nije uvijek postojalo nešto što je zahtijevalo pažnju svake sekunde. Iako dosada nije uvijek prijatna, trenuci u kojima misli slobodno lutaju povezani su s kreativnošću, kritičkim razmišljanjem i rješavanjem problema. Stalna izloženost sadržaju, s druge strane, može otežati koncentraciju i potpuni odmor.

Imali su dosljedniju dnevnu rutinu

Mnogi su se budili, jeli, radili i odlazili na spavanje otprilike u isto vrijeme svakog dana. Dosljedna rutina pomaže u regulaciji sna, podržava zdrave navike, smanjuje mentalni napor zbog stalnog donošenja odluka i stvara osjećaj stabilnosti koji pogoduje fizičkom i emocionalnom zdravlju.

Današnji rasporedi često su nepredvidljiviji, uz imejlove koji stižu kasno uveče i obavještenja koja prekidaju obroke. Zato je važno postaviti jasne granice između posla i privatnog života. Kada se to postigne, lakše je uvesti nekoliko stabilnih navika koje doprinose opštem osjećaju dobrobiti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kardiolog otkrio trikove za rashlađivanje tokom vrućina

Ljetne vrućine i neprospavane noći postale su svakodnevica za mnoge koji se bore sa visokim temperaturama u spavaćim sobama. Iako se veliki broj ljudi oslanja na klima-uređaje, njihova prekomjerna upotreba može da isuši sluznicu i izazove različite zdravstvene tegobe.

Španski kardiolog Hoze Abeljan preporučuje jednostavne metode koje su postale pravi hit na društvenim mrežama, a tiču se rashlađivanja tokom tropskih noći. Njegov pristup rješavanju problema sa spavanjem ne svodi se samo na ono što radite neposredno pred odlazak u krevet, već podrazumijeva navike koje se njeguju tokom čitavog dana.

Zaboravite ledeni tuš tokom vrućina

Jedan od najzanimljivijih savjeta odnosi se na tuširanje. Iako mnogi vjeruju da leden tuš najbolje rashlađuje organizam, Abeljan upozorava da on može imati potpuno suprotan efekat.

Naime, veoma hladna voda aktivira odbrambeni mehanizam organizma i izaziva sužavanje krvnih sudova, zbog čega tijelo pokušava da sačuva toplotu u svojoj unutrašnjosti.

Umjesto toga, preporučuje tuširanje mlakom vodom oko sat i po prije spavanja. Topla voda širi krvne sudove blizu površine kože, pa nakon izlaska iz tuš-kabine tijelo mnogo lakše oslobađa višak toplote. Zbog toga tjelesna temperatura brže opada, a organizam se prirodno priprema za san.

Pretvorite tijelo u sopstvenu klimu

Najpoznatiji Abeljanov trik zasniva se na hlađenju takozvanih pulsnih tačaka – mjesta na kojima su krvni sudovi najbliži površini kože.

Dovoljno je da hladnu vodu ili vlažnu krpu stavite na vrat, zglobove ruku, prepone i članke. Na taj način hladi se krv koja prolazi kroz te dijelove tijela, pa se osjećaj svježine vrlo brzo širi cijelim organizmom.

Sličan efekat ima i metoda “zamrznutih čarapa”. Potrebno je da pamučne čarape blago nakvasite, ostavite ih u zamrzivaču oko dvadeset minuta, a zatim ih obujete neposredno prije odlaska na spavanje.

Kao dodatni trik preporučuje i takozvanu “egipatsku metodu”, koja podrazumijeva lagano prskanje posteljine vodom pomoću raspršivača. Isparavanje vlage sa tkanine pruža prijatan i dugotrajan osjećaj hlađenja tokom noći.

Dobre navike tokom dana prave razliku

Prema riječima ovog kardiologa, kvalitetan san počinje mnogo prije večeri, piše Kurir. 

“Trik za bolji odmor možda se krije više u onome što radite tokom dana nego u onome što radite pred spavanje”, ističe Abeljan.

On savjetuje da tokom dana ne ležite u krevetu osim ako zaista ne planirate da spavate, jer takva navika može da poremeti biološki sat i zbuni mozak kada je vrijeme za odmor.

Preporučuje i da se odmah nakon buđenja izložite prirodnoj sunčevoj svjetlosti kako biste uskladili unutrašnji ritam organizma. Treba da budete fizički aktivni tokom dana. Ipak, intenzivne treninge trebalo bi izbjegavati u večernjim satima, jer mogu previše da stimulišu nervni sistem i otežaju uspavljivanje.

Podijeli tekst sa drugima na:

AI mijenja radna mjesta iz korijena

Boris Černi, kreator alata Claude Code kompanije Anthropic, smatra da bi se klasične podjele na inženjere, produkt menadžere i dizajnere u eri vještačke inteligencije (AI) mogle sve više brisati.

Prema njegovoj procjeni, budući timovi mogli bi se organizovati oko pet tipova radnika: prototipera, graditelja, “čistača”, razvijača i održavaoca.

Pet novih uloga budućnosti

Prototiperi smišljaju i brzo testiraju nove ideje, od kojih mnoge nikada ne postanu gotov proizvod. Graditelji dobre prototipove pretvaraju u stabilne proizvode spremne za korisnike.

“Čistači” se bave pojednostavljivanjem, optimizacijom i poboljšanjem performansi. Razvijaju šire postojeće proizvode i prilagođavaju ih tržištu. Održavaoci brinu da sistemi ostanu sigurni, pouzdani, brzi i efikasni kako rastu.

Černi navodi da zaposleni u Claude Code timu često pokrivaju više ovih uloga, a da zdrav tim treba da ima dobru kombinaciju svih pet, zavisno od zrelosti i veličine proizvoda.

Možda vas zanima i ovo:

Šta je vještačka inteligencija i kako funkcioniše?

Evo kako da razgovarate sa vještačkom inteligencijom

Titule se sve više preklapaju

Ova razmišljanja uklapaju se u širi trend u tehnološkoj industriji. Sve više rukovodilaca tvrdi da AI spaja poslove koji su ranije bili jasno razdvojeni, prenosi “BusinessInsider”.

Slično je ranije poručio i direktor Figme Dilan Fild, koji je ocijenio da se radna mjesta stapaju i da sve veći broj zaposlenih postaje svojevrsni “graditelj proizvoda”.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće

Ljudski organizam posjeduje odlične mehanizme adaptacije. To se odnosi i na vremenske prilike. Kako bi ti mehanizmi dobro funkcionisali, neophodno je preduzeti određene mjere. Jedna od najvažnijih mjera je način na koji se hranimo.

“U toku ljeta je veoma važno da imamo adekvatnu ishranu. Na taj način obezbijedićemo dobar energetski balans. Unijećemo sve neophodne hranljive materije. Posebno je važno unijeti optimalnu količinu tečnosti”, navodi nutricionistkinja Ana Todorović za Magazin.

Visoke ljetnje temperature lako mogu dovesti do dehidratacije organizma. To za posljedicu može imati opštu slabost i pad krvnog pritiska.

Ishrana u toku ljeta je specifična. Ona se u velikoj mjeri razlikuje od ishrane tokom zimskih mjeseci. Zimi nam je potrebna jača hrana zbog termoregulacije. Takođe, zimi se štitimo od virusnih i bakterijskih infekcija.

Ljeti izbor namirnica treba svesti na lako svarljive proizvode. Treba birati namirnice koje obiluju vodom, vlaknima, vitaminima i mineralima.

Izbor i način pripreme namirnica u toku ljeta

Najbolji izbor je pregršt voća i povrća. Njih u ovom dijelu godine ima u izobilju.

Naravno, neophodan je i unos žitarica. Preporučuju se musli, dvopek i integralne tjestenine. Potpuno treba izostaviti teška tijesta, pogotovo lisnata i masne pite. Tako nećemo otežavati varenje.

Mliječne proizvode u toku ljetnjih mjeseci moramo pravilno čuvati. Tako će oni ostati bakteriološki ispravni. Punomasne mliječne proizvode treba izbjegavati što je više moguće.

Bolje je birati “light” proizvode poput jogurta, kiselog mlijeka i mladog sira.

Odličan izbor je i kefir. On je lako svarljiv i vrlo pogoduje crijevnoj flori. Sadrži visoku koncentraciju bakterijskih kultura neophodnih za stvaranje probiotika. Oni imaju zaštitnu ulogu u našem organizmu.

Meso i jaja u ljetnjem jelovniku

Meso u toku ljeta ne treba izbjegavati. Važno je samo napraviti dobar izbor i pravilno ga pripremiti. Najbolje je bijelo pileće ili ćureće meso, kao i riba. Načine pripreme poput prženja i pohovanja treba potpuno izostaviti. To pravilo važi uopšte, a ne samo ljeti.

Mesne prerađevine i konzerviranu hranu poželjno je konzumirati što rjeđe. Ova grupa namirnica sadrži visoku koncentraciju soli. To nikako ne pogoduje organizmu tokom ljeta. Ove namirnice obiluju i drugim nepoželjnim sastojcima poput nitrata, nitrita, vještačkih boja i konzervansa.

Adekvatna zamjena za meso mogu biti jaja. Ona sadrže visoku koncentraciju punovrijednih bjelančevina. Žumance sadrži i gvožđe.

Osobe sa visokim holesterolom ili problemima sa žučnom kesom treba da budu umjerene. One mogu smanjiti količinu jaja ili jesti samo bjelanca. Jaja treba jesti kuvana ili poširana.

Moć svježeg voća i povrća

Voće i povrće su idealne namirnice u toku ljeta. Obiluju vodom, vitaminima, mineralima i biljnim pigmentima. Ovi pigmenti imaju jak antioksidativni učinak. Oni štite organizam od štetnog zračenja. To se posebno odnosi na narandžasto, žuto i crveno voće i povrće.

U ljetnjim mjesecima voće i povrće su dragocjene namirnice. Sadrže visok udio vode i važne elektrolite. Njih gubimo znojenjem.

Možda vas zanima i ovo:

Paradajz ili krastavac: Šta je bolje za ljetne vrućine?

Tokom izlaganja suncu korisno je jesti salatu od svježe mrkve. Za dresing koristite maslinovo ulje i limunov sok. Ova salata osvježava i sadrži visoku koncentraciju beta-karotena. On snažno štiti našu kožu. Istovremeno pospješuje pigmentaciju i podstiče dobijanje zdrave preplanulosti.

Nalik ovoj salati, odličan izbor su kajsije i nektarine. Najviše se preporučuje sirovo povrće. Tako se iskorišćavaju svi korisni sastojci. Oni se uvijek djelimično izgube termičkom obradom.

Izbor tečnosti u toku ljeta

Alkoholna, gazirana i zaslađena pića treba izbjegavati. Isto važi i za pića bogata kofeinom. Ona samo pojačavaju proces dehidratacije jer stimulišu izlučivanje tečnosti. Ujedno, mnoga od tih pića djeluju kao stimulansi. Zbog toga ometaju zdrav ritam sna.

Najbolji izbor za nadoknađivanje tečnosti su izvorska i mineralna voda. Dobri su i nezaslađeni čajevi, kao i izotonični napici.

Svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća su takođe odličan izvor. Važno ih je konzumirati odmah nakon pripreme. Stajanjem može doći do nepoželjne oksidacije. Tada njihov učinak na organizam postaje loš.

Unos soli u toku ljeta

Solite hranu što manje i što rjeđe.

Osobe sa visokim pritiskom, srčanim oboljenjima ili otocima treba da koriste kalijumovu so. I nju treba unositi u umjerenim količinama. Prednost treba dati začinima kao što su bosiljak, origano i majčina dušica. Oni veoma povoljno utiču na varenje.

Energetske potrebe organizma u toku ljeta su manje. Zato prevashodno treba obratiti pažnju na kvalitet ishrane. Svedite ishranu na lako svarljive, nutritivno vrijedne namirnice. Unosite dovoljno tečnosti. To je glavni savjet naše sagovornice, piše MagazinPolitika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode

Šest do osam čaša vode dnevno – to je preporuka stručnjaka kako bismo ostali hidrirani! Ipak, to zavisi i od opšteg zdravlja, klime u kojoj živimo i fizičke aktivnosti.

Vodu gubimo kroz znoj, urin, čak i disanje. Ako znamo da se ljudsko tijelo sastoji od 60 % vode – onda je jasno koliko je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost.

Dovoljna hidratacija, između ostalog, održava normalno funkcionisanje mozga i rad crijeva, dok dehidracija može da izazove razne kratkoročne i dugoročne probleme.

1. Mokraća tamne boje

Boja mokraće najbrže će vam otkriti da li ste dehidrirali. Zdrava boja mokraće je blijedožuta ili prozirna. Ako ste dehidrirali, može da postane tamnija i zamućenija jer je manje razređijena – to je znak da treba da popijete čašu vode.

2. Želja za slatkišima

Naročito se javlja u popodnevnim satima, a za slatkišima žudimo jer se jetra zbog nedovoljnog unosa vode muči s pretvaranjem glikogena u glukozu (šećer) za krvotok.

3. Glad

Ako i dalje osjećate glad nakon jela, krivac može da bude dehidriranost. Umjerenu dehidraciju tijelo često pogrešno tumači kao glad, zbog čega žudimo za još kojim zalogajčićem, a zapravo nam treba čaša vode.

4. Suha usta

Suha ili ljepljiva usta jedan su od najlogičnijih znakova dehidracije. Uzrok mogu da budu i lijekovi ili starenje, ali u svakom slučaju vrijedi provjeriti da li će voda pomoći da se riješi problem.

5. Glavobolja

Glavobolje uzrokovane dehidracijom mogu da budu različitog intenziteta, od tupe i blage do iscrpljujuće. Taj bol uzrokuje privremeno smanjenje obima mozga zbog gubitka tečnosti. Mozak se zbog toga lagano povuče od lobanje, što izaziva taj nelagodan osjećaj. Kad popijete vodu, mozak će se vratiti u normalan obim i glavobolja bi tada trebalo da prestane.

6. Grčevi u mišićima

U trkačkom svijetu prevladava teorija da ispijanje velikih količina vode može da spriječi pojavu grčeva u mišićima, a neki ljekari vjeruju da nedostatak vode uveliko smanjuje cirkulaciju krvi bitnu za normalan rad mišića. To onda može da dovede do grčenje mišića, posebno tokom vježbanja. Studija iz 2015. godine tu teoriju dovela je u pitanje, ali dok se stvari ne razjasne, ne može da škodi ako popijete dodatnu količinu vode prije vježbanja.

7. Loš zadah

Dehidracija može da prouzrokuje i halitozu, odnosno zadah iz usta. Dobra vijest je da bi rješenje moglo da bude jednostavno: ispijanje vode može da podstakne stvaranje pljuvačke koja će očistiti usnu duplju od bakterija koje uzrokuju neprijatan zadah.

8. Zatvor

Uzrok zatvora često je vrlo jednostavan – dehidracija. Kada u organizmu nema dovoljno vode, debelo crijevo uzeće vodu iz stolice, što će otežati obavljanje velike nužde.

9. Suha koža

Nekad je teško uočiti razliku između dehidrirane kože, što može da se riješi s dovoljnim unosom vode, i suhe kože, što je tip kože. Suha koža obično zateže, svrbi i iritirana je. Dehidrirana koža je, s druge strane, bez sjaja, zategnuta i često se peruta. Bez obzira na to da li je vaša koža dehidrirana ili prirodno suha, čaša vode dobar je izbor u oba slučaja.

10. Loša koncentracija

Dehidracija nema samo fizičke simptome. Ponekad i blaga dehidracija može da bude dovoljna da oteža koncentraciju i za jednostavne zadatke. To ne znači smanjenje mentalnih sposobnosti, ali zbog dehidriranosti ti zadaci mogu se činiti težim, kao i nastojanje da se zadrži fokusiranost. To pak može da izazove osjećaj razdražljivosti, a kada počnete da se osjećate tako, znate šta vam je činiti – popijte čašu vode.

Možda vas interesuje i ovo:

Mit o osam čaša vode dnevno, kako je nastao i šta znamo o njemu?

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?

Klimatizacija je danas postala gotovo neizostavan dio svakodnevice, posebno tokom ljetnih mjeseci kada temperature dostižu ekstremne vrijednosti.
Mnogi se ipak pitaju može li cjelodnevni boravak u klimatizovanom prostoru štetiti zdravlju i jesu li strahovi od klima-uređaja opravdani.

Odgovor nije jednostavan. Stručnjaci ističu da pravilno korištena i redovno održavana klima uglavnom donosi više koristi nego štete, ali da nepravilna upotreba može izazvati određene zdravstvene tegobe.

Klima može doslovno spašavati živote

Tokom toplotnih talasa klimatizovani prostori značajno smanjuju rizik od toplotnog udara, iscrpljenosti i drugih posljedica visokih temperatura, posebno kod starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika.

Visoke temperature predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezanih s vremenskim prilikama, zbog čega rashlađeni prostori mogu imati važnu ulogu u zaštiti zdravlja.

Bolja koncentracija i kvalitetniji san

Boravak u ugodno rashlađenom prostoru može poboljšati koncentraciju, radnu sposobnost i kvalitet sna.

Istraživanja su pokazala da ljudi u pregrijanim prostorijama sporije razmišljaju, teže donose odluke i češće griješe u svakodnevnim zadacima.

Niže temperature tokom noći takođe olakšavaju spavanju i doprinose kvalitetnijem odmoru.

Šta može biti problem?

Najčešći problem nije sama klima, već način na koji se koristi.

Klima-uređaji isušuju zrak, što kod pojedinih osoba može izazvati:

  •  suve oči
  •  isušenu kožu
  •  iritaciju nosa i grla
  •  kašalj
  •  glavobolju

Osobe koje pate od astme ili drugih hroničnih bolesti disajnih puteva mogu biti osjetljivije na ovakve promjene.

Prljavi filteri predstavljaju rizik

Ako se klima ne održava redovno, u filterima se mogu razviti plijesan, gljivice i bakterije koje pogoršavaju kvalitet zraka.

Zbog toga stručnjaci preporučuju redovno čišćenje filtera i servisiranje uređaja najmanje jednom godišnje.

Velike temperaturne razlike nisu dobre

Česta greška je postavljanje temperature na 18 ili 19 stepeni kada je vani više od 35.

Takve nagle promjene predstavljaju stres za organizam i mogu izazvati glavobolju, bolove u mišićima, ukočen vrat ili pogoršanje respiratornih tegoba kod osjetljivih osoba.

Kolika temperatura je najbolja?

Većina stručnjaka preporučuje da klima bude podešena između 24 i 26 stepeni, odnosno da razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bude veća od sedam do osam stepeni.

Važno je i da hladan zrak ne puše direktno prema ljudima, već da bude usmjeren prema plafonu ili zidu kako bi se ravnomjerno rasporedio po prostoriji.

Ne zaboravite provjetravanje

Iako klima hladi prostor, ona ne može u potpunosti zamijeniti svjež zrak. Povremeno provjetravanje prostorija pomaže da se smanji koncentracija ugljen-dioksida i poboljša kvalitet zraka u zatvorenom prostoru.

Boravak u klimatizovanom prostoru sam po sebi nije štetan, naprotiv, tokom velikih vrućina može značajno zaštititi zdravlje i smanjiti rizik od toplotnog udara.

Problemi se uglavnom javljaju kada se klima nepravilno koristi, kada je temperatura preniska ili kada uređaj nije redovno održavan. Uz umjereno korištenje, redovno čišćenje filtera i dovoljno unosa tečnosti, klima-uređaj ostaje jedan od najsigurnijih načina zaštite od ljetnih vrućina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku

Malo koji napitak toliko podsjeća na ljeto kao dobro rashlađena limunada. Ipak, mnogi primjećuju da limunada koju popiju u poslastičarnici ili kafiću ima puniji ukus od one koju pripreme kod kuće, iako se pravi od svega nekoliko sastojaka.

Razlog nije u skupim namirnicama niti u posebnoj vrsti limuna, već u načinu pripreme. Klasične poslastičarnice decenijama koriste isti trik – prvo pripremaju šećerni sirup, koji se zatim sjedinjuje sa svježe cjeđenim limunovim sokom. Na taj način šećer se potpuno rastopi, a ukus postaje ujednačen, osvježavajući i prijatno balansiran, bez kristalića koji ostaju na dnu čaše.

Ovaj recept pravi se brzo, lako se prilagođava ukusu, a idealan je za ljetne dane kada tražimo prirodno osvježenje bez gaziranih napitaka.

Zašto je šećerni sirup važan?

Mnogi kod kuće jednostavno sipaju šećer u hladnu vodu, ali se on često ne rastvori u potpunosti. Upravo zato profesionalni poslastičari prvo kuvaju jednostavan šećerni sirup.

Sirup ravnomjerno zaslađuje napitak, naglašava aromu limuna i daje limunadi karakterističan, pun ukus po kome je pamtimo iz djetinjstva.

Po želji, količina šećera može se smanjiti ili povećati, u zavisnosti od toga koliko volite slatku limunadu.

Recept za limunadu iz poslastičarnice

Sastojci:

  • 1 šolja svježe cjeđenog soka od limuna (oko 4-6 limuna)
  • 1 šolja šećera
  • 6 šolja hladne vode
  • 1/2 šolje vode za pripremu sirupa
  • led po želji
  • kriške limuna za serviranje
  • listići svježe nane po želji

Priprema:

U manjoj šerpi sjedinite šećer i pola šolje vode. Preporučuje se zagrijavanje na srednjoj temperaturi uz miješanje dok se šećer potpuno ne rastopi i ne dobijete bistar sirup.

Ostavite da se potpuno ohladi.

U međuvremenu iscijedite limun i procijedite sok kako biste uklonili koštice i višak pulpe.

Možda vas interesuje i ovo:

Ne bacajte limun nakon cijeđenja: Čisti bolje od skupih sredstava

U veliki bokal sipajte hladnu vodu, dodajte limunov sok i ohlađeni šećerni sirup. Dobro promiješajte kako bi se svi sastojci potpuno sjedinili.

Po želji ostavite limunadu da se dodatno rashladi u frižideru.

Kako je poslužiti?

Čaše napunite ledom, sipajte limunadu, a zatim dodajte krišku limuna i nekoliko listića svježe nane, piše Ona.rs.

Ako želite još intenzivniji ukus, možete ubaciti nekoliko tankih kolutova limuna direktno u bokal i ostaviti da odstoji desetak minuta prije serviranja.

Ovako pripremljena limunada idealna je za ljetne dane, porodična okupljanja, roštilje ili jednostavno kao prirodno osvježenje tokom velikih vrućina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?

Stručnjaci upozoravaju da ostavljanje adaptera u utičnici može dovesti do takozvane „fantomske potrošnje“ električne energije, ali i povećati rizik od kvara ili požara. Ipak, ne moraju se svi punjači obavezno isključivati, jer zavisi od vrste uređaja i načina korištenja.

Punjači za telefone, laptope i druge elektronske uređaje danas su gotovo stalno priključeni u utičnice u mnogim domovima. Međutim, malo ljudi razmišlja o tome da li takva navika nepotrebno troši struju, skraćuje vijek trajanja opreme ili može predstavljati bezbjednosni rizik.

Da li zaista treba vaditi punjače iz utičnice kada se ne koriste ili ih je bezbjedno ostaviti uključene 24 sata dnevno? Odgovor daju stručnjaci za energetiku i elektrotehniku, koji objašnjavaju kada adaptere treba obavezno isključiti, a kada to nije neophodno.

Da li treba isključivati punjače kada se ne koriste?

Stručnjaci se slažu – ako je moguće, najbolje je isključiti punjače kada nisu povezani ni sa jednim uređajem. Ako u domu imate samo nekoliko punjača, korisno je steći naviku da ih potpuno isključujete iz utičnice.

Ova navika donosi dvije glavne prednosti: zaštitu od prenapona i smanjenje rizika od požara.

Možda vas interesuje i ovo:

Navike koje uništavaju telefon tokom punjenja

Prednosti isključivanja punjača

Osim veće sigurnosti, isključivanje punjača donosi i druge koristi – smanjuje takozvanu „fantomsku potrošnju“ energije, može smanjiti račune za struju i produžiti vijek trajanja samih adaptera.

1. Zaštita od prenapona

„Iznenadni skokovi napona mogu lako uništiti osjetljivu elektroniku“, objašnjavaju stručnjaci.

Promjene vremenskih uslova i oscilacije u elektroenergetskoj mreži mogu izazvati prenapone koji predstavljaju stvarnu opasnost za elektronske uređaje. U savremenom svijetu ozbiljne promjene napona mogu izazvati brojni faktori, a ne samo udari groma.

2. Zaštita od požara

Punjači koji su stalno priključeni, posebno oni lošijeg kvaliteta ili oštećeni adapteri, mogu predstavljati rizik od požara.

„Isključivanjem punjača uklanja se mogućnost požara izazvanih adapterima koji se mogu pregrijati ako su stalno uključeni“, navode stručnjaci.

Poseban oprez potreban je kod uređaja sa velikim baterijama, poput električnih bicikala i trotineta, gdje korištenje neodgovarajućih ili jeftinih punjača može povećati rizik.

3. Ušteda energije

Svi adapteri troše određenu količinu energije čak i kada nisu povezani s telefonom ili drugim uređajem. Ta potrošnja je poznata kao „fantomska energija“.

Savremeni punjači uglavnom troše malu količinu struje u režimu mirovanja, ali kada se u jednom domaćinstvu koristi veliki broj adaptera, ukupna potrošnja može postati primjetna.

Posebno se izdvajaju stariji i snažniji punjači za laptope, koji mogu trošiti više energije od običnih telefonskih adaptera.

4. Duži vijek trajanja punjača

Kada isključite adapter iz utičnice, ne štitite samo uređaj koji punite, već i sam punjač.

Manje zagrijavanje znači sporije trošenje unutrašnjih komponenti, što može produžiti vijek trajanja adaptera.

Koje punjače treba isključivati, a koje mogu ostati uključeni?

Stručnjaci preporučuju sljedeću podjelu:

Mogu ostati uključeni:

  • Kritični uređaji – sistemi koji moraju stalno raditi i čiji bi prekid rada napravio problem.
  • Uređaji za pametnu kuću – sigurnosne kamere, video-zvona i rasvjeta niskog napona.
  • Mali uređaji male potrošnje – punjači za električne četkice za zube, uređaji za održavanje akumulatora automobila i slični adapteri.
  • Kućni medicinski uređaji – oprema koja je povezana sa zdravljem i mora biti stalno dostupna.

Obavezno ih isključite:

  • Punjače za velike baterije – električni bicikli, električni trotineti i hoverboardi ne bi trebalo da ostaju priključeni nakon punjenja.
  • Punjače za akumulatorske alate – nije preporučljivo držati ih stalno uključene.
  • Punjače za laptope i brze punjače telefona – često stvaraju veću potrošnju u režimu mirovanja.
  • Višestruke USB punjače, gejming konzole, digitalne aparate za kafu i štampače – isključivanjem se može smanjiti nepotrebna potrošnja energije.

Koje uređaje nikada ne treba ostavljati bez nadzora?

Bez obzira na to da li imaju osjetljivu elektroniku ili ne, posebnu pažnju treba obratiti na uređaje koji proizvode toplotu.

Osnovno pravilo elektrotehnike glasi: svaki uređaj napravljen da proizvodi i emituje toplotu predstavlja potencijalni izvor požara i ne bi trebalo da ostane uključen bez nadzora,piše Smartlife.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Odabir savršeno zrele lubenice ne mora biti puka sreća – iako se mnogi i dalje oslanjaju na poznatu metodu kuckanja po kori, TasteAtlas je na Instagramu podijelio jednostavan vodič koji pokazuje da se zrelost i slatkoća lubenice mogu prepoznati prema njenom izgledu.

Kako lubenica sazrijeva, njena kora prolazi kroz nekoliko faza. Nezrela lubenica ima sjajnu tamnozelenu koru, blijedo bijelo meso te je manje slatka i sočna. Kako dozrijeva, kora postaje manje sjajna, a meso poprima svjetlorozu boju.

Zrela lubenica prepoznaje se po mat kori i izraženoj žutoj mrlji na donjoj strani ploda – mjestu na kojem je ležala na tlu tokom rasta. Unutrašnjost je tada jarko crvena, što je znak da je postigla dobar nivo slatkoće i sočnosti.

Kada je lubenica idealna?

Kada je lubenica u idealnoj fazi zrelosti, kora je potpuno bez sjaja, odnosno zagasita, mrlja na donjoj strani poprima bogatu zlatnožutu boju, a meso postaje duboke grimiznocrvene nijanse. Upravo tada plod postiže vrhunac slatkoće i sadrži najviše soka.

Ako želite povećati šanse da kući donesete ukusnu lubenicu, umjesto kuckanja najprije pogledajte njenu koru, žutu mrlju i, ako je lubenica već prerezana, boju mesa. Prema TasteAtlasovom vodiču, upravo su to najpouzdaniji pokazatelji zrelosti, prenosi Index.

Podijeli tekst sa drugima na:

Tri sestre zajedno imaju 316 godina, ušle u Ginisovu knjigu rekorda

Koja je tajna dugog života? Tri brazilske sestre, koje je Guinness ovog mjeseca proglasio najstarijim živim trojcem braće i sestara na svijetu, mogle bi pomoći istraživačima da to otkriju.

Projekt DNA Longevo studija koju vodi naučnica Mayana Zatz sa Univerziteta u Sao Paulu, ima za cilj istražiti biološke faktore starenja.

Nalazi iz slučaja tri sestre, koje zajedno imaju 316 godina, mogli bi pomoći naučnicima da bolje razumiju zašto neki ljudi ostaju fizički i kognitivno otporni u izuzetno poodmakloj dobi, javlja Reuters, a prenosi N1.

Zaštitni geni

Istraživači će upoređivati ​​devedesetogodišnjake i stogodišnjake s ljudima koji su razvili krhkost, kognitivni pad ili hronične bolesti, tražeći osobine povezane s dugovječnošću.

“Kroz testiranje DNK tražimo zaštitne gene i znamo da ih ima nekoliko”, rekla je Zatz, koja koordinira Centar za istraživanje ljudskog genoma na univerzitetu. “Što više ljudi živi preko 100 godina, posebno porodica s više stogodišnjaka, to će naša istraživanja biti preciznija u njihovoj identifikaciji”.

Naučnici vjeruju da naslijeđeni faktori mogu igrati veću ulogu od utjecaja okoline u očuvanju zdravlja i funkcionalnosti kasnije u životu.

Sestre, Zulina de Deus Nunes (103), Zoraide de Deus Mota (104) i Levita de Deus Nunes (109), koje žive u Rio de Janeiru, identifikovane su putem LongeviQuesta, globalne organizacije koja provjerava rekorde dugovječnosti i sarađuje s Guinnessovom knjigom rekorda.

“Kada sestre dostignu tu dob, očito postoji jaka genetska komponenta”, rekao je Ben Meyers, izvršni direktor LongeviQuesta. “Ali budući da žive blizu jedna drugoj, imaju i mrežu podrške, a porodica im može pomoći kada je potrebno. Definitivno postoji i aspekt zajednice”.

“Dojenje nevjerovatno važno”

Tri sestre svoju dugovječnost pripisuju zdravoj prehrani i aktivnom načinu života.

Zulina se prisjetila djetinjstva provedenog plivajući i pecajući u rijekama. “Sve je bilo svježe. Nismo imali frižider”, rekla je.

“Dojenje je nevjerovatno važno”, dodala je Zoraide.

Sestre su inače vodile prilično obične živote. Levita je radila kao zanatlija, a kasnije na televizijskoj mreži. Zoraide je radila kao medicinska sestra i odgojila petero djece, dok je Zulina odgojila šestero.

Levita se osvrće na svoj život bez žaljenja. “Imala sam dobro djetinjstvo i adolescenciju. Ne mogu se žaliti”.

Istraživači se nadaju da će razumjeti kako genetski faktori, a ne način života, pomažu u zaštiti srca, mišića i kognitivnih funkcija od razaranja starenja.

Cilj studije je, rekao je istraživač Joao Paulo Guilherme, “dostići 500 stogodišnjaka kako bismo mogli izvući definitivnije zaključke o dugovječnosti”.

Podijeli tekst sa drugima na: