Kategorija: Edukacija

Zdravlje srca uveliko zavisi od prehrane. Uz genetiku i navike poput izbjegavanja cigareta, smanjenja stresa i redovitog kretanja. Kardiolog Kunal Lal naglašava da je najvažnije birati namirnice koje su stvarno dobre za srce.

“Važno je da hrana koju jedemo bude zdrava za srce. Cilj je slijediti prehranu s malo natrijuma, trans masti i zasićenih masti. Na taj način bismo smanjili rizike poput visokog holesterola, povišenog pritiska ili kardiovaskularnih bolesti”, rekao je za EatingWell.

Tek kada se te preporuke primijene na tanjiru, može se vidjeti kako izgleda obrok koji podržava zdravlje srca.

Najbolja večera za zdravlje srca

Prema dr Lalu, jedna od najboljih večera za zdravlje srca je pečeni losos s dimljenim slanutkom i zelenim lisnatim povrćem. Ovaj obrok kombinuje zdrave masti, niži udio natrijuma, vlakna i nutritivno bogate biljne namirnice.

Možda vas zanima i ovo:

Razlozi zbog kojih srce kuca ubrzano: Nisu svi opasni

Kardiolog: Pistacije snižavaju krvni pritisak

Tri najveće greške koje ljudi prave poslije infarkta

Dr Lal ističe ovu večeru jer pruža ravnotežu ključnih sastojaka i pokazuje kako praktično izgleda zdrava večera koju je lako pripremiti kod kuće, prenosi Index.hr.

Losos je posebno koristan jer je bogat omega-3 masnim kiselinama. Lal objašnjava da je “riba bogata omega-3 masnoćama izvrstan dodatak prehrani zbog svoje poznate sposobnosti snižavanja triglicerida u tijelu”.

Natrijum je tihi ubica

Omega-3 masnoće takođe mogu pomoći u smanjenju upale, što može usporiti proces začepljenja arterija i povoljno uticati na krvni pritisak, holesterol, inzulinsku rezistenciju i trigliceride.

Ovaj obrok sadrži i relativno malo natrijuma, a dr Lal upozorava: “Natrijuma je tihi ubica u prehrani, a njegovo smanjivanje uvelike poboljšava zdravlje srca.

“Okus se postiže začinima i biljem umjesto solju, dok slanutak i kelj dodaju vrijedna vlakna. Lal naglašava da je “prehrana bogata vlaknima važna jer može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjujući LDL kolesterol i krvni pritisak”.

Kako bi se ideje iz ovog obroka primijenile na svakodnevnu prehranu, dr Lal potiče uključivanje više povrća, izgradnju uravnoteženog tanjira i korištenje zdravih masnoća poput maslinovog ulja. Takođe, preporučuje dodavanje okusa bez soli, na primjer citrusima, začinskim biljem i začinima. Takve male, ali dosljedne promjene mogu znatno pridonijeti dugoročnom zdravlju srca.

Neke hranljive materije zapravo daju jači efekat kada se uzimaju zajedno, ističu nutricionisti. Vitamini i minerali ključni su za naše zdravlje.

“Zajedničko djelovanje pojedinih vitamina i minerala može donijeti dodatne dobrobiti”, pojašnjavaju nutricionisti.

Nutricionistkinje i dijetetičarke istakle su šest parova dodataka ishrani koji su efikasniji zajedno.

Vitamin D i kalcijum

Dijetetičarka i nutricionistkinja Džuli Pejs objašnjava da vitamin D i kalcijum djeluju sinergijski jer vitamin D omogućava bolju apsorpciju kalcijuma u crijevima.

“Bez dovoljnog nivoa vitamina D tijelo ne može efikasno da iskoristi kalcijum, što je važno za održavanje zdravlja kostiju”, dodaje ona za “Health”.

Vitamin C i gvožđe

Dijetetičarka Erin Džouet navodi da vitamin C povećava sposobnost tijela da apsorbuje ne-hemsko gvožđe. I to tako što povećava kiselost digestivnog trakta i podstiče pretvaranje gvožđa u oblik koji se lakše iskorišćava.
Adekvatni nivo gvožđa važan je za prenos kiseonika, metabolizam mišića i sprečavanje anemije uzrokovane njegovim nedostatkom.

Možda vas zanima i ovo na temu:

Vitamin koji čini čuda za zdravlje

Cink i vitamin A

Dijetetičarka Amanda Krou tvrdi da cink i vitamin A zajedno podržavaju imunološku funkciju.
Cink omogućava sintezu proteina koji veže retinol i aktivira enzime koji pretvaraju vitamin A u njegov aktivni oblik. Nedostatak jednog nutrijenta često prati nedostatak drugog.

Omega-3 i vitamin E

Krouova objašnjava da su omega-3 masne kiseline sklone oksidaciji, a vitamin E pomaže u zaštiti tih masti i ćelijskih membrana, čime podržava njihove protivupalne i kardioprotektivne učinke.
Dodaje i da oba nutrijenta utiču na zgrušavanje krvi, pa osobe koje koriste antikoagulanse treba da potraže savjet ljekara prije uzimanja visokih doza.

Možda vas zanima i ovo:

Naučite za šta služi koji suplement, kako se piju i šta vama treba

Vitamin D i magnezijum

Nutricionistkinja Džesika Brantli-Lopez objašnjava da vitamin D podstiče efikasniji transport magnezijuma u tijelu, dok magnezijum povećava apsorpciju vitamina D i pomaže njegovoj aktivaciji.
Prema Džouetovoj, ova kombinacija stvara povratnu spregu koja podržava zdravlje kostiju, raspoloženje i imunološku funkciju.

Selen i jod

Džouetova je navela i dva minerala koji kada se uzimaju zajedno, daju bolji rezultat.

U pitanju su selen i jod. Ona naglašava da su selen i jod ključni za pravilnu regulaciju hormona štitne žlijezde, što je važno za metabolizam, tjelesnu težinu i raspoloženje.
Selen učestvuje u pretvaranju hormona T4 u njegov aktivni oblik T3, dok je jod potreban za samu izgradnju hormona, pa zajedničko djelovanje ovih minerala može podržati funkciju štitne žlijezde, prenosi N1.

Prema riječima stručnjaka usamljenost može uticati mentalno i fizičko zdravlje, a u novom izvještaju se kategoriše kao „skrivena epidemija“.

Anketa Američkog psihijatrijskog udruženja iz 2025. godine pokazala je da je 33 procenta odraslih iskusilo osjećaj usamljenosti barem jednom nedeljno tokom godine – što je povećanje za tri procenata u odnosu na prethodnu godinu.

Nova studija objavljena u časopisu PLOS One identifikovala je usamljenost kao „snažan i nezavisan prediktor depresije i loših zdravstvenih ishoda“. Usamljenost ima sposobnost da utiče na „svaki aspekt zdravlja“, i mentalnog i fizičkog, istakli su autori. Da bi izmjerili uticaj usamljenosti, istraživači su prvo pitali 47.318 Amerikanaca starosti između 18 i 64 godine: „Koliko često se osjećate usamljeno?“

Generalno, više od 80 procenata učesnika je navelo određeni stepen usamljenosti, a žene su „dosljedno“ prijavljivale veću vjerovatnoću depresije i dana lošeg mentalnog zdravlja nego muškarci.

Više o ovoj temi:

Usamljenost i finansije najveće brige starih

Usamljenost proglašena globalnim zdravstvenim problemom

“Naša studija ističe da usamljenost nije samo emocionalno stanje. Ona ima merljive posledice i po mentalno i po fizičko zdravlje. Rješavanje problema usamljenosti može biti ključni prioritet javnog zdravlja za smanjenje depresije i poboljšanje opšteg blagostanja”, piše Best life.

Kako se boriti protiv usamljenosti?

Brz odgovor ovdje je pronalaženje novih načina za druženje i osnažite već postojeće odnose. Psiholozi preporučuju da se svjesnije uloži trud u jačanje postojećih odnosa, prenose MagazinNovosti.

“Ovo može biti sa prijateljem, članom porodice ili zaista sa bilo kim ko vam je važan. Redovno zakazana posjeta radi povezivanja može pomoći u produbljivanju odnosa koji već imate, a takođe vas podsjeća da uskoro imate tačku dodira sa nekim do koga vam je stalo”, savjetuje terapeut Kolen Maršal.

S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.

No, uz visoke cijene energenata važno je znati gdje toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.

Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.

Riječ stručnjaka

Stručnjak za energetsku učinkovitost Jamie Burns ističe:

“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam uštedjeti stotine evra godišnje”.

Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.

Više na ovu temu:

Savjeti profesora kako, i na čemu sve da uštedite struju

Jedna od najčešćih grešaka

Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.

To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gdje je zaista trebate”, upozorava Jamie, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.

Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.

Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.

Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.

Gubitak topline

Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.

Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći

“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.

“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.

Možda vas zanima i ovo:

Šta više troši struju, klima uređaj ili norveški radijator

Kako uštedjeti struju: Savjeti za grijanje klima-uređajem

Za Evropu se za prvu polovinu decembra predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, podstaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem.

Takav obrazac spriječava prodor hladnog zraka prema jugu kontinenta, gurajući ga daleko na sjever, navodi “Sever Veder Jurop”.

Što se tiče snježnih padavina u decembru, projekcije pokazuju padavine samo na većim nadmorskim visinama.

Manje snijega nego inače

Prognoza sezonskih snježnih padavina za zimu – decembar, januar i februar – pokazuje da će veliki dio Evrope zabilježiti manje snijega nego inače.
Ispodprosječne padavine

Gledajući sezonski prosjek prema ECMVF-u, vide se ispodprosječne snježne padavine u većem dijelu Evrope, s glavnim područjima padavina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka centralna i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega.

Ali, u poređenju s prognozom iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje.

Sada se predviđa više snježnih padavina za centralno i zapadno-centralne dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih padavina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja. Prognoza snježnih padavina za decembar pokazuje većinom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru.

Ali možemo vidjeti da, osim nekih jačih negativnih područja, postoje zone s manjim deficitima.

Nedostatak padavina

Iznenađuje i procjena manjka snijega na većim nadmorskim visinama, što upućuje na nedostatak padavina, a ne nužno na previsoke temperature.

U prognozi za januar ne vidi se nikakav preokret.

Predviđa se da će većina Evrope imati manje snježnih padavina sredinom zime, ali procjena je da će neka područja prema jugoistoku ipak dobiti više snijega u tom periodu, zajedno s krajnjim sjeverom.

Za febuar se prognozira blago smanjenje deficita u odnosu na januar, no oba mjeseca i dalje izgledaju siromašna što se tiče snijega. Stručnjaci napominju da “crvene” zone na kartama ne znače potpuni izostanak snijega, nego tek manje količine od uobičajenih.”

Možda vas zanima:

Šta je toplotna kupola koja se spušta ne Evropu?

Evropa — sporiji početak i manja količina snijega

U Evropi su prognoze za sada nešto slabije. Za većinu kontinenta predviđa se ispod-prosječna ili prosječna količina snijega za zimsku sezonu.

Decembar bi mogao početi sa nedovoljno hladnim zrakom da se snijeg spusti do niskih predjela — snijeg je, najviše, moguće očekivati u planinskim i višim predjelima.

U januaru i februaru nema značajnijeg poboljšanja u predviđanjima — snijeg i dalje vjerovatnije u sjevernim i sjeveroistočnim krajevima, dok u zapadnim i centralnim dijelovima kontinenta ostaje manja mogućnost za obilniji snijeg.

Postoji određena nada prema kraju zime / početku proljeća (mart), jer se u nekim dijelovima centralne i jugoistočne Evrope predviđa moguće povećanje snježnih padavina, iako ne u svakom modelu — pa je situacija neizvjesna.

Dakle, za većinu Evrope zima 2025/2026. prema ovim predviđanjima neće donijeti impresivne količine snijega. To ne znači da snijeg neće pasti, posebno u planinskim oblastima ili povremeno tokom januara – marta, prenosi Večernji list.

Evo najpouzdanijih načina da prepoznate je li mljeveno meso svježe – jednostavno, brzo i bez greške.

1. Boja

Svježa govedina treba biti svijetlocrvene boje spolja, a iznutra može biti blago braonkasta zbog manjka kiseonika. Svinjsko i pileće meso treba biti svijetloroze do blijedo ružičasto. Ako je meso sivo, zeleno, tamnobraon po cijeloj masi ili ima čudne prelive — nije svježe.

2. Miris

Ovo je najjasniji znak. Svježe mljeveno meso ima neutralan, blag miris. Ako osjetite kiselkast miris, slatkasto truo ili neprijatnu aromu — meso je pokvareno i treba ga baciti, piše Magazin.

3. Tekstura pod prstima

Kad blago pritisnete svježe meso treba biti rastresito, blago vlažno, ali ne ljepljivo. Ako je sluzavo, ljepljivo, gumirasto ili previše mokro — znak je da su se razvile bakterije.

4. Vlažnost i masnoća

Svježe meso pušta malo soka, ali ne smije „plivati” u vodi ili biti prekriveno masnim sjajem.

Više o ovoj temi:

Kako najlakše odlediti mljeveno meso

Mesari otkrili koje greške ljudi najčešće prave kad kupuju meso

Greške pri zamrzavanju hrane – evo kako da sačuvate ukus i svježinu