Ove stvari nikada ne stavljajte u mašinu za sušene veša

Sušenje veša tokom hladnih dana umije da bude ogroman i zahtjevan posao, pa tako mašina za sušenje veša postaje naš spasilac. Ipak, ona nije dobra baš za svaki komad garderobe.

Sušilica za veš tokom hladnih dana može biti jedno od najkorisnijih pomagala u domaćinstvu, jer omogućava da se odjeća brzo osuši bez obzira na vremenske uslove.

Ipak, to ne znači da u nju treba stavljati baš svaki komad garderobe.

Visoka temperatura može da ošteti određene materijale, uništi elastična vlakna, deformiše odjeću ili dovede do toga da ukrasni detalji otpadnu. Zato je važno pogledati etiketu na garderobi prije nego što je ubacite u sušilicu.

Odjeća za vježbanje

Helanke, sportski topovi i druga odjeća namijenjena vježbanju često sadrže elastin i druga elastična vlakna.

Visoka temperatura može vremenom da ih ošteti, zbog čega garderoba gubi rastegljivost i više ne prijanja tijelu kao ranije.

Ovakve komade najbolje je sušiti prirodnim putem, dalje od direktnog izvora toplote i jakog sunca.

Odjevni komadi sa šljokicama i perlama

Haljine, majice i drugi komadi ukrašeni šljokicama, perlama ili sličnim detaljima mogu se lako oštetiti u sušilici. Toplota i okretanje bubnja mogu dovesti do toga da se ukrasi odvoje od tkanine.

Osim što ćete tako možda uništiti omiljeni komad garderobe, sitni dijelovi koji otpadnu mogu završiti u unutrašnjosti uređaja. Zbog toga je za ovakvu odjeću sigurnije sušenje na vazduhu.

Veš

Brushalteri, donji veš i drugi komadi sa elastičnim trakama takođe nisu najbolji kandidati za sušilicu. Visoka temperatura može oslabiti elastiku i smanjiti njenu elastičnost.

Posebno je važno pažljivo sušiti brushaltere, jer toplota može uticati i na njihov oblik. Kada je moguće, ostavite ih da se prirodno osuše, prenosi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pčele žive kraće, a to je problem za cijeli svijet

Životni vijek medonosnih pčela u laboratorijskim uslovima gotovo je prepolovljen tokom posljednjih pet decenija, dok najnoviji evropski podaci pokazuju da je ugrožena približno svaka deseta vrsta divljih pčela.

Pčele su mnogo više od proizvođača meda. One su među najvažnijim oprašivačima, a od njihovog rada zavise brojne vrste voća, povrća, orašastih plodova i drugih biljaka koje svakodnevno koristimo.

Zbog toga je podatak do kojeg su došli istraživači Univerziteta Merilend privukao posebnu pažnju – medonosne pčele koje su proučavane u kontrolisanim laboratorijskim uslovima danas žive znatno kraće nego prije nekoliko decenija.

Koliko se život pčela skratio?

Naučnici su analizirali podatke iz laboratorijskih eksperimenata sprovođenih tokom više decenija u SAD i otkrili veliki pad životnog vijeka odraslih pčela.

Početkom sedamdesetih godina medijalni životni vijek iznosio je 34,3 dana, dok je u novijim istraživanjima pao na 17,7 dana. To predstavlja smanjenje od gotovo 50 odsto.

Važno je, međutim, da se ovi rezultati odnose na pčele držane u laboratorijskim uslovima, pa se ne može jednostavno zaključiti da svaka pčela u prirodi danas živi upola kraće.

Ipak, istraživači su matematičkim modelima pokazali da bi ovakvo skraćivanje života radilica moglo imati velike posljedice za čitavu zajednicu. Kada pčele umiru ranije, kolonija teže održava dovoljan broj radilica, što može povećati rizik od njenog propadanja.

Zašto pčele umiru ranije?

Odgovor na to pitanje još nije pronađen.

Pesticidi se često pominju kao jedan od mogućih uzroka problema s kojima se suočavaju pčele. Polen može sadržavati njihove ostatke, a određene hemikalije mogu uticati na zdravlje i otpornost ovih insekata.

Možda vas zanima i ovo:

Pčelarstvo težak i kompleksan posao, ljubav presudna

Međutim, istraživači sa Univerziteta Merilend ukazali su i na drugu mogućnost. Pošto su pčele u analiziranim eksperimentima uzimane iz kolonija kao larve i završavale život u kontrolisanim laboratorijskim uslovima, moguće je da dio objašnjenja treba tražiti u faktorima koji djeluju veoma rano u njihovom životu.

Među mogućnostima koje treba dodatno istražiti navode se genetika, bolesti i izloženost pesticidima tokom razvoja.

Svaka deseta vrsta u Evropi ugrožena

Problem ne završava s medonosnim pčelama.

Najnovija Evropska crvena lista pčela pokazala je da su 172 vrste klasifikovane kao ugrožene, što predstavlja oko 10,4 odsto procijenjenih vrsta. Drugim riječima, približno svaka deseta vrsta divljih pčela u Evropi suočena je s rizikom od izumiranja.

To je posebno važno jer oprašivanje ne obavljaju samo medonosne pčele. Veliki posao obavljaju i brojne divlje vrste koje često prolaze gotovo neprimijećeno.

Šta bi njihov nestanak značio za ljude?

Nestanak pčela ne bi značio da bi čovječanstvo preko noći ostalo bez hrane. Pšenica, kukuruz, riža i neke druge osnovne kulture ne zavise prvenstveno od pčela.

Posljedice bi ipak bile ozbiljne, navode istraživači i Univerziteta Merilend 

Brojne vrste voća, povrća, orašastih plodova i drugih biljaka zavise, potpuno ili djelimično, od životinjskih oprašivača. Njihov veliki pad mogao bi smanjiti prinose, otežati proizvodnju i povećati pritisak na cijene pojedinih namirnica.

Još veći problem mogao bi nastati u prirodi. Pčele oprašuju ogroman broj divljih biljaka koje su dio složenih lanaca ishrane, pa njihov nestanak ne bi pogodio samo jednu vrstu, već bi mogao da poremeti čitave ekosisteme.

Zbog toga podatak da pčele u laboratorijskim istraživanjima žive gotovo upola kraće nije samo zanimljiv biološki fenomen. Za naučnike je to još jedan signal da treba otkriti šta se događa s jednim od najvažnijih oprašivača na planeti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se grijati na klimu, a da račun ne bude visok

Grijanje klimom zimi umije da donese neprijatno visok račun za struju, posebno kada pokušavate da zagrijete prostor koji brzo gubi toplotu.
Tada prvo posegnemo za daljinskim i podignemo temperaturu, ali to često nije najbolje rješenje.

Nekoliko jednostavnih podešavanja može napraviti veću razliku nego stalno povećavanje broja na ekranu.

Počnite od 20 do 22 stepena

Ako se grijete inverter klimom, podesite je na 20 do 22 °C i ostavite je da radi dovoljno dugo da se prostor ujednačeno zagrije. To nije univerzalna temperatura za svaki stan, ali je dobar početak.

Ako vam je i dalje hladno, nemojte odmah skakati na 25 ili 26 stepeni. Prvo provjerite gdje se toplota gubi. Hladan zid, loše zaptiven prozor ili promaja ispod balkonskih vrata mogu učiniti da soba bude neprijatna čak i kada klima radi bez prestanka.

Koristan je i običan sobni termometar. Stavite ga tamo gdje najčešće sijedite i provjerite stvarnu temperaturu, jer broj na daljinskom ne mora da odgovara temperaturi na drugom kraju sobe.

Nemojte odmah dizati klimu na 26 stepeni

Kada je grijanje klimom zimi u pitanju, prirodno je da čim osjetimo hladnoću pritisnemo dugme za višu temperaturu. Međutim, 26 °C na daljinskom ne znači da će se prostor zagrijati mnogo brže.

Klima tada dobija višu ciljnu temperaturu i može duže da radi kako bi je dostigla. Ako je problem u tome što toplota izlazi kroz prozor ili vrata, dodatni stepeni neće riješiti uzrok.

Mnogo je korisnije provjeriti i smjer duvanja. Kada klima grije, krilca treba usmjeriti tako da topao vazduh može da siđe u dio prostorije u kom boravite. Ako udara direktno u zavjesu, policu ili drugu prepreku, toplota se neće ravnomerno raspoređivati.

Inverter klimu ne morate stalno da gasite

Ako ste kod kuće veći dio dana, nema mnogo smisla da klimu stalno gasite čim postane prijatno, pa je ponovo uključujete kada soba postane hladna.

Inverter klima može da smanji intenzitet rada kada se približi zadatoj temperaturi, pa je često prijatnije održavati približno konstantnu temperaturu nego stalno praviti velike oscilacije.

Ako izlazite na nekoliko sati, situacija je drugačija. Tada možete smanjiti temperaturu ili koristiti tajmer, umjesto da praznu prostoriju grijete kao da ste kod kuće.

Naravno, potrošnja zavisi i od izolacije, veličine prostorije, spoljne temperature i samog uređaja. Klima neće trošiti isto tokom blage jeseni i januarskog minusa.

Prvo provjerite filtere

Prije nego što podignete temperaturu na daljinskom, pogledajte kada ste posljednji put očistili filtere.

Ako je na mrežici vidljiv sloj prašine, očistite je prema uputstvu proizvođača i vratite filter tek kada se potpuno osuši. Zaprljani filter može otežati protok vazduha, pa klima neće raditi kao kada je čista.

Možda vas interesuje i ovo:

Greške sa grijanjem koje vas mogu skupo koštati

Važno je i da ništa ne blokira izlaz vazduha. Zavjesa koja prekriva klimu ili komad namještaja postavljen neposredno ispred nje mogu uticati na raspoređivanje toplog vazduha po sobi.

Ne pokušavajte da zagrijete cijeli stan jednom klimom

Ako je klima u dnevnoj sobi, nemojte očekivati da će podjednako zagrijati spavaću sobu iza zatvorenih vrata. Topao vazduh se ne raspoređuje čarobno kroz cijeli stan.

Vrata prostorija koje ne želite da grijete držite zatvorena, a u prostoriji u kojoj boravite omogućite što bolji protok toplog vazduha.

Tokom veoma hladnih dana klima može nakratko da prekine grijanje kako bi otopila led sa spoljne jedinice. To je dio normalnog rada i nije razlog da odmah povećavate temperaturu na maksimum.

Prije nego što pojačate klimu, provjerite ove tri stvari

Ako vam je hladno, a klima već radi, nemojte prvo povećavati temperaturu. Provjerite da li je stvarna temperatura u sobi zaista niža nego što mislite, da li topao vazduh slobodno izlazi iz uređaja i da li filteri traže čišćenje.

Tek kada to provjerite, ima smisla mijenjati podešavanja, piše Krstarica.

Dobro podešena klima ne znači da će račun za struju biti mali bez obzira na vrijeme, ali pravilno korišćenje može pomoći da ne trošite više nego što je potrebno.

Najveća greška je često najjednostavnija: pokušaj da se problem sa hladnom sobom riješi samo pritiskanjem dugmeta za višu temperaturu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vrtoglavica nije uvijek bezazlena: Kada se javiti ljekaru

Vrtoglavica pri ustajanju uglavnom nije razlog za brigu.

Dr Donald Grant navodi da vrtoglavica pri ustajanju može da bude uobičajena reakcija na pad krvnog pritiska, zbog čega mozak nakratko dobija manji dotok krvi.

Ortostatska (posturalna) hipotenzija određuje se kao nagli pad krvnog pritiska prilikom ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja. Posebno je izražena poslije dugog stajanja ili sjedenja.

U roku od tri minuta prilikom uspravljanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja dolazi do pada sistolnog (gornjeg) krvnog pritiska za 20 mmHg ili dijastolnog (donjeg) za 10 mmHg.

Zamagljen vid, opšta slabost

Ovaj nagli pad krvnog pritiska praćen je i zamagljenim vidom, opštom slabošću, konfuzijom i mučninom. Britanski NHS navodi da je važno javiti se ljekaru ukoliko se simptomi niskog krvnog pritiska, poput vrtoglavice i nesvjestice, ponavljaju.

Postoje li i drugi uzroci?

“Vrtoglavica može da bude posljedica i dehidratacije, zato je, posebno kada je toplo vrijeme, važno da unosimo dovoljno tečnosti svakog dana – rekao je dr Grant. Kolika bi trebalo da bude količina tečnosti zavisi od godina, zdravstvenog stanja i vremenskih prilika, a generalno se preporučuje šest do osam čaša tečnosti dnevno.

Dr Grant dodaje da do neprijatne vrtoglavice pri ustajanju mogu da dovedu i određeni lijekovi. Zatim i i postojeća zdravstvena stanja, kao što su anemija, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

Kada bi trebalo da se javimo ljekaru?

“Ako se vrtoglavica javlja redovno ili se naglo pogorša, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć”,  kaže dr Grant.

Generalno, savjetuje se da se ljekaru obratimo ako se vrtoglavica ili vertigo stalno vraćaju. Ili dugo traju, kao i ako se pojave teškoće sa sluhom ili govorom.

Ljekaru bi trebalo da se javimo i ukoliko imamo tinitus (zujanje u ušima), dupli ili zamagljen vid, utrnulost ili slabost lica, ruku ili nogu. Pregled je potreban i kod promjene pulsa, nesvjestice, glavobolje ili mučnine, navodi britanska zdravstvena služba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kisela salata bez kuvanja: Ukusna zimnica bez stajanja kraj šporeta

Ako volite domaću zimnicu, a ne želite da sate provodite kraj šporeta, ova kisela salata sa crvenim paprikama mogla bi biti odličan izbor.

Priprema je jednostavna, nema kuvanja, a povrće ostaje hrskavo i puno ukusa. Salata je odlična kao prilog uz pečenje, pasulj, meso i druga omiljena zimska jela.

Sastojci

Za pripremu će vam biti potrebno:

  • 3 kilograma crvenih paprika
  • 1 kilogram kupusa
  • 500 grama šargarepe
  • 2 glavice crnog luka
  • 150 grama soli
  • 200 grama šećera
  • 250 mililitara alkoholnog sirćeta
  • 250 mililitara ulja
  • 1 kesica konzervansa, po želji
  • nekoliko zrna bibera

Priprema

Paprike dobro operite, očistite od sjemenki i isijecite na tanke rezance. Kupus sitno narendajte, šargarepu očistite i narendajte, a crni luk isijecite na tanke kolutove.

Sve povrće stavite u veću posudu, pa dodajte so, šećer, sirće i ulje. Ako koristite konzervans, dodajte ga prema uputstvu sa pakovanja.

Povrće dobro izmiješajte rukama kako bi pustilo sok i kako bi se svi sastojci ravnomjerno sjedinili.

Smjesu ostavite da odstoji nekoliko sati, a najbolje preko noći. Povremeno je promiješajte kako bi povrće bilo ravnomjerno preliveno sokom.

Nakon toga salatu rasporedite u čiste i suve tegle. Dobro je pritisnite kako bi se istisnuo višak vazduha i kako bi povrće bilo prekriveno sopstvenim sokom.

Tegle zatvorite čistim poklopcima i čuvajte na hladnom i tamnom mjestu.

Ova jednostavna kisela salata odličan je način da tokom zime imate spreman ukusan prilog. Bez kuvanja i komplikovane pripreme, dobićete hrskavu zimnicu koju ćete rado poslužiti uz gotovo svako zimsko jelo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Uvrstite ove sastojke u svoj jutarnji napitak i ojačajte imunitet

Uz dolazak sezone prehlada i gripe, niz je načina kako možete ojačati imunitet, a jedna navika se posebno izdvaja.

Jutarnji napitak za imunitet:

  • Kurkuma i đumbir izdvajaju se kao ključni sastojci jutarnjeg napitka.
  • U napitak se mogu dodati i limun, jabukovo sirće i biber.
  • Kurkuma sadrži kurkumin, spoj poznat po antioksidativnim i protivupalnim svojstvima.
  • Đumbir se tradicionalno koristi zbog svojstava koja se povezuju sa probavom i zaštitom organizma.
  • Nutricionistkinja Marissa Perrotta istakla je da za snažan imunitet nikada ne preskače svoj jutarnji zdravi napitak.

Kurkuma i đumbir kao jutarnji sastojci

“Sastojci koje uvijek tražim u jutarnjem shotu su kurkuma i đumbir. Oba ova sastojka jačaju imunitet. Ponekad sama pripremam ovaj napitak, kombinujući jabukovo sirće, korijen đumbira, kurkumu, limun i biber, a zatim to razrijedim s vodom. Nekima bi moglo biti pomalo žestoko, ali meni odlično dođe za početak dana”, rekla je ona.

Kurkuma i đumbir imaju antioksidativna i protivupalna svojstva

Dodala je da su kurkuma i đumbir ključni sastojci mnogim wellness napitaka, a ujedno ova dva sastojka su učinkovita u jačanju imuniteta.

“Kurkumin u kurkumi je jedan od biološki najaktivnijih spojeva. Poznat je po svojim antioksidativnim i protivupalnim svojstvima. Osim toga, đumbir se hiljadama godina koristi kao prirodni lijek. Ima niz antivirusnih i antibakterijskih djelovanja, a ujedno je koristan i za probavu”, kazala je ona, prenosi Klix.

Informacije objavljene na ovom portalu namijenjene su isključivo za informativne svrhe te ne predstavljaju zamjenu za stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Za sva pitanja u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem obratite se ljekaru ili drugom kvalifikovanom zdravstvenom radniku.

Podijeli tekst sa drugima na:

Štapići za uši: Za šta ih sve možemo iskoristiti

Kutijica sa štapićima za uši obično stoji negdje u kupatilu, a većina ljudi ih koristi za popravljanje šminke ili sitne poslove lične higijene. Međutim, ovaj jednostavan predmet može biti veoma koristan i prilikom čišćenja i održavanja doma.

Zahvaljujući malom vrhu, štapići mogu da dopru do uskih otvora, uglova i drugih teško dostupnih mjesta do kojih krpa ili prsti ne mogu lako da stignu.

Od čišćenja tastature i automobila do popravke sitnih oštećenja na zidu – evo osam načina na koje možete da ih iskoristite.

1.Uzimanje kreme iz teglice

Svaki put kada prstima uzimate kremu iz teglice, u nju možete unijeti nečistoće i mikroorganizme.

Umjesto prstima, manju količinu kreme možete zahvatiti čistim štapićem za uši. Na taj način smanjujete direktan kontakt ruku sa ostatkom sadržaja.

Naravno, isti štapić koristite samo jednom.

2. Čišćenje tastature i teško dostupnih dijelova tehnike

Na tastaturi, telefonu i drugim uređajima vremenom se nakupljaju prašina i prljavština, naročito u sitnim otvorima i prostorima između tastera.

Štapić za uši može pomoći pri čišćenju:

  • prostora između tastera na tastaturi,
  • ivica i spojeva uređaja,
  • sitnih udubljenja,
  • drugih teško dostupnih površina.

Kod elektronskih uređaja potreban je oprez. Uređaj treba isključiti, a tečnost nikada ne treba nanositi direktno na njega niti dozvoliti da prodre u otvore.

3. Uklanjanje prašine u automobilu

Unutrašnjost automobila puna je malih otvora i spojeva koje je teško očistiti običnom krpom.

Štapićima za uši možete pažljivo očistiti:

  • prostor oko dugmadi,
  • otvore za ventilaciju,
  • dijelove oko ručice mjenjača,
  • spojeve na kontrolnoj tabli,
  • sitna udubljenja na vratima.

Posebno su praktični za mjesta na kojima se prašina dugo zadržava, a usisivač ili krpa ne mogu lako da dopru.

4. Čišćenje fena za kosu

Na zadnjem dijelu fena vremenom se mogu nakupiti prašina, dlačice i druga prljavština, što može da ometa normalan protok vazduha.

Štapić za uši može poslužiti za pažljivo uklanjanje prašine sa dostupnih dijelova otvora i rešetke.

Važno je da fen prije čišćenja obavezno isključite iz struje i sačekate da se potpuno ohladi.

Ne treba gurati štapić duboko u unutrašnjost uređaja.

5. Popravljanje sitnih oštećenja na zidu

Mala ogrebotina na zidu ili sitan dio sa kojeg je otpala boja ne zahtijevaju uvijek četku i valjak.

Ako imate sačuvanu istu boju kojom je zid okrečen, štapić za uši može poslužiti kao mala četkica.

Vrh štapića umočite u veoma malu količinu boje i pažljivo pređite preko oštećenog mjesta. Ovaj trik najbolje funkcioniše kod zaista sitnih ogrebotina i oštećenja.

6. Pomoć kod zaglavljenog rajsferšlusa

Zaglavljen rajsferšlus na jakni ili torbi može biti prilično nezgodan, posebno kada ste u žurbi.

Štapićem možete nanijeti veoma malu količinu odgovarajućeg sredstva za podmazivanje na problematični dio rajsferšlusa.

Pri tome treba paziti da sredstvo ne dođe na tkaninu jer može ostaviti masnu mrlju.

Takođe, prije podmazivanja provjerite da li je rajsferšlus zaglavljen zato što je zahvatio dio tkanine. U tom slučaju ne treba ga povlačiti na silu.

7. Čišćenje nakita

Prstenje, minđuše i privjesci vremenom mogu izgubiti sjaj zbog prljavštine koja se skuplja u sitnim udubljenjima.

Štapić za uši može biti praktičan za čišćenje takvih mjesta. Na njega nanesite malu količinu sredstva koje je bezbjedno za konkretnu vrstu nakita i pažljivo očistite teško dostupne dijelove.

Ipak, nisu sva sredstva pogodna za sve metale i drago kamenje, pa prije čišćenja treba provjeriti preporuke za konkretan komad nakita.

8. Uređivanje natpisa na tabli

Ako kod kuće imate tablu za pisanje kredom, štapići za uši mogu biti odlični za sitne ispravke.

Njima možete precizno ukloniti:

  • razmazane linije,
  • sitne mrlje,
  • višak krede,
  • greške oko slova i crteža.

Zbog male površine vrha mnogo su precizniji od krpe kada želite da popravite samo jedan dio natpisa.

Mali predmet koji može biti koristan u cijeloj kući

Štapići za uši, dakle, ne moraju da budu rezervisani samo za kupatilo. Mogu poslužiti za sitne popravke, čišćenje teško dostupnih mjesta, održavanje nakita ili uklanjanje prašine u automobilu.

Važno je samo koristiti ih pažljivo, naročito u blizini električnih uređaja, i ne gurati ih u otvore u kojima bi dio pamuka mogao da ostane zaglavljen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslije čišćenja stan izgleda neuredno: Obratite pažnju na detalje

Koliko vam se puta desilo da poslije čišćenja stana, prostor opet izgleda neuredno. Stvar je sitnicama. U nastavku teksta donosimo gdje su najčešći problemi.

1. Sto koji je postao odlagalište

Daljinski upravljači, punjači, pošta i šolje lako zauzmu cijeli stolić u dnevnoj sobi. Sklonite ono što tu ne koristite, a sitnicama koje su vam potrebne odredite jedno mjesto. Poslužavnik ili kutija koju već imate mogu pomoći da ih držite na okupu.

2. Kuhinjska ploča bez slobodnog prostora

Ako na radnoj ploči stoje svi aparati, začini i posuđe, ostaje malo mjesta za pripremu hrane. Pri ruci zadržite ono što koristite svakodnevno, a ostalo pospremite prema učestalosti upotrebe. Grupisanje sitnica u posude i korištenje zatvorenih ormarića praktični su načini da površina djeluje preglednije.

3. Stolica prekrivena odjećom

Gotovo svako ima stolicu na kojoj završavaju jakne, majice i pantalone. Razvrstajte ih: prljavo u korpu za veš, čisto u ormar, a komad koji namjeravate ponovo obući na određenu vješalicu. Tako stolica ponovo može služiti svojoj svrsi.

4. Police pune svega pomalo

Fotografije, ukrasi, knjige i suveniri daju domu lični pečat. Ipak, ne morate sve izložiti istovremeno. Odaberite nekoliko dragih predmeta, a ostale pospremite ili povremeno zamijenite. I u savjetima za uređenje spavaće sobe preporučuje se da na vidljivim površinama ostanu odabrani predmeti, dok se ostalo odloži.

5. Sitnice koje nemaju svoje mjesto

Ako ključeve svaki dan ostavite negdje drugo, a račune premještate s jednog stola na drugi, pokušajte im odrediti stalno mjesto blizu tačke na kojoj ih koristite. Posudica kraj ulaza i fascikla za dokumente mogu biti sasvim dovoljne.

Za početak odaberite samo jednu površinu. Raščistite sto ili kuhinjsku ploču, pa procijenite koliko je prostor pregledniji. Ne morate cijeli stan dovesti u red u jednom danu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nesanica povećava rizik od moždanog udara

Novo veliko istraživanje povezalo je nesanicu sa 26 odsto većim rizikom od moždanog udara i 28 odsto većim rizikom od hospitalizacije iz bilo kog razloga.

Pregled ukazuje i na povezanost nesanice sa demencijom, depresijom i suicidalnim ponašanjem. Glavni autor Luka Vinjateli ističe da nesanicu treba posmatrati kao mogući znak narušenog zdravlja mozga i mentalnog zdravlja.

Dr Karin Džonson, profesorka neurologije koja nije učestvovala u istraživanju, navodi da zdrav san pomaže mozgu da uklanja otpadne materije i ima važnu ulogu u njegovoj zaštiti, prenosi Everydayhelth.com, Zdravlje.Kurir.rs.

Nesanica povezana sa moždanim udarom

Nesanica podrazumijeva teškoće sa uspavljivanjem ili održavanjem sna, uz posljedice po funkcionisanje tokom dana, čak i kada osoba ima dovoljno vremena i uslova za spavanje. To je najčešći poremećaj spavanja kod odraslih i procjenjuje se da pogađa oko jednu od pet osoba.

Za novi pregled istraživači su analizirali dve velike medicinske baze podataka do avgusta 2025. godine. Obuhvatili su postojeća istraživanja o povezanosti nesanice sa sedam zdravstvenih ishoda, među kojima su demencija, moždani udar, depresija, samoubistvo i hospitalizacija.

Devet studija sa više od 1,3 miliona ljudi ispunilo je kriterijume za analizu moždanog udara, dok je hospitalizacija procenjivana u pet studija.

Među glavnim nalazima bili su:

  • rizik od demencije bio je povećan u većini analiziranih studija, mada rezultati nisu bili potpuno ujednačeni;
  • povezanost je bila najizraženija i najdoslijdnija kod Alchajmerove bolesti;
  • rizik od depresije bio je više nego utrostručen kod osoba sa nesanicom;
  • smrt od samoubistva, pokušaji samoubistva i suicidalne misli bili su češći kod osoba sa nesanicom;
  • nije utvrđena povezanost nesanice sa smrću od bilo kog uzroka.

Zašto je nesanica povezana sa moždanim udarom?

Istraživači još ne razumiju u potpunosti ovu vezu, ali Vinjateli navodi nekoliko mogućih objašnjenja.

Dugotrajni problemi sa spavanjem mogu održavati tijelo u stanju stalnog stresa i aktivirati sisteme povezane sa reakcijom „bori se ili beži“. To može uticati na krvni pritisak, rad srca i krvne sudove.

Povišen nivo hormona stresa kortizola može dodatno doprinijeti povećanju krvnog pritiska, upalnim procesima i poremećajima u regulaciji šećera i masti. Vremenom bi takve promjene mogle doprinijeti stvaranju naslaga u arterijama.

Upala takođe može povećati mogućnost pucanja postojećih naslaga i stvaranja krvnih ugrušaka, dok oštećenje krvnih sudova može dodatno narušiti njihovu funkciju.

Nesanica može uticati i na hormone koji regulišu apetit, povećati rizik od dobijanja na težini i otežati regulaciju šećera i masti u organizmu.

San ima važnu ulogu u zaštiti mozga

San ima direktnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga, navodi dr Karin Džonson, profesorka neurologije na Medicinskom fakultetu UMASS. Tokom zdravog sna mozak uklanja otpadne materije kroz proces poznat kao glimfatički sistem, koji se smatra važnim za zaštitu od Alchajmerove bolesti i drugih neurodegenerativnih bolesti.Krvni pritisak tokom zdravog sna obično pada. Međutim, kod pojedinih poremećaja spavanja, poput opstruktivne apneje, može se povećati, što vremenom može dodatno opteretiti krvne sudove.

Kako zaštititi san i zdravlje mozga?

Američko udruženje za srce (AHA) uvrstilo je kvalitetan san među osam ključnih faktora kardiovaskularnog zdravlja. Preporuka za odrasle je uglavnom sedam do devet sati sna tokom noći.

Neke od preporuka su:

  • Vodite računa o svjetlosti – uveče prigušite osvjetljenje i smanjite izloženost ekranima.
  • Držite se rasporeda – pokušajte da svakog dana odlazite na spavanje i budite se u približno isto vrijeme.
  • Uvedite rutinu pred spavanje – posljednjih 20 do 30 minuta provedite u mirnoj aktivnosti bez ekrana, poput čitanja ili opuštanja.
  • Utišajte telefon – uključite režim „Ne uznemiravaj“ kako vas obavještenja ne bi budila tokom noći.
Podijeli tekst sa drugima na:

Čvrsti ili tečni: Koji je sapun bolji za svakodnevnu higijenu

Ah, skromni komad sapuna: jednostavan je, uglavnom jeftin i lako ga je držati pored lavaboa.

Ali kada nekoliko ljudi koristi isti komad, opravdano je zapitati se da li se klice mogu nakupiti na njegovoj površini – i da li je tečni sapun higijenskiji izbor.

Agencije za javno zdravlje smatraju da su i čvrsti i tečni sapun djelotvorni za rutinsko pranje ruku. Ipak, ova dva formata mogu se kontaminirati na različite načine.

Da li je čvrsti sapun higijenski ispravan?

Da. Za rutinsko pranje ruku u domaćinstvu, čvrsti sapun se smatra higijenskom i djelotvornom opcijom.

„The Centers for Disease Control and Prevention“ navodi da se i čvrsti i tečni sapun mogu koristiti za pranje ruku i da su podjednako efikasni u uklanjanju klica. „The FDA“ takođe preporučuje pranje običnim sapunom i vodom i ne ističe nijedan format kao poželjniji.

Ali postoje nijanse. Korišćeni čvrsti sapun može imati prepoznatljive bakterije na svojoj površini. U jednoj manjoj studiji iz 1984. godine, istraživači su ispitali dva čvrsta i dva tečni sapuna na pet lokacija tokom jedne nedjelje.

Otkrili su da je 92 do 96 procenata uzoraka uzetih sa čvrstih sapuna sadržalo detektabilne bakterije, u poređenju sa 8 procenata uzoraka iz tečnih sapuna.

Međutim, bakterije na sapunu ne znače nužno da će se prenijeti na vaše ruke ili vas razboljeti. „Bakterije na površini komada sapuna ne znače automatski da se te bakterije prenose na osobu koja ga koristi“, kaže dr Džanis Kosma-Kovi, magistar farmacije za pripremu ljekova i formulator za njegu kože za sajt Martha Stewart.

Kako dr Kosma-Kovi objašnjava: „U jednoj studiji, istraživači su namjerno kontaminirali komade sapuna visokim nivoom bakterija E. coli i Pseudomonas aeruginosa.

Nakon što je 16 učesnika opralo ruke kontaminiranim sapunima, istraživači nisu otkrili nijednu od testiranih bakterija na njihovim rukama.“

Studija je bila mala i koristila je određenu vrstu sapuna, ali njeni nalazi pomažu da se napravi razlika između bakterijske kontaminacije komada sapuna i stvarnog prenosa bakterija tokom pranja.

Najhigijenskiji način čuvanja čvrstog sapuna

Postavite čvrsti sapun negdje gdje može da se ocedi i osuši između korišćenja. Ovo sprječava da sapun postane mek ili da stoji u stajaćoj vodi i može da ograniči nakuplanje bakterija na njegovoj površini.

Vlažni uslovi mogu podstaći opstanak bakterija na površini sapuna.

„Stajaća vlažnost je ono što omogućava organizmima da prežive“, kaže dr Goldberg. Da biste to suzbili, izaberite posudu za sapun sa drenažnim otvorima ili prorezima koji omogućavaju da višak vode otekne i vazduh cirkuliše (umjesto da sapun ostane u stalnoj barici).

Mjesto na koje stavljate sapun takođe je važno. Držite komad sapuna negdje gdje ga voda iz slavine ili tuša neće neprekidno prskati. Ako sapun poslije svakog pranja stoji u barici, premjestite ga na suvlje mjesto ili redovno praznite posudu.

Stručnjaci takođe preporučuju ispiranje nakupljenog sapuna iz posude i njeno redovno čišćenje kako ne bi dolazilo do taloženja. Ako primijetite bilo kakvu prljavštinu na samom sapunu, isperite je pod vodom prije nego što ga vratite u posudu.

Često, da. U poređenju sa tečnim sapunom, čvrsti sapun je koncentrisaniji, lakši za transport i obično dolazi u papiru ili kartonu umjesto u plastičnoj boci sa pumpicom.

Tečni sapun može biti izbor sa manje otpada kada se kupuje u pakovanju za dopunjavanje i koristi sa istim dozatorom tokom vremena. Koju god vrstu da izaberete, koristite samo onoliko koliko je potrebno i izbjegavajte nepotrebno vruću vodu, što može povećati uticaj pranja ruku na životnu sredinu.

Kada tečni sapun može biti praktičniji

Tečni sapun može biti praktičniji u kupatilu koje se intenzivno koristi, posebno za djecu, goste ili bilo koga ko ima poteškoća sa držanjem mokrog komada sapuna. Javni objekti takođe obično obezbjeđuju tečni sapun jer se lakše dozira i dijeli.

„Bilo koji oblik može dobro da funkcioniše kada se koristi pravilno“, objašnjava dr Kosma-Kovi. „Često preferiram tečni ili pjenušavi sapun u kupatilu koje dijeli više ljudi jednostavno zato što se proizvod dozira bez toga da svi uzastopno diraju isti komad sapuna, a praktičan je i za djecu i često pranje ruku.“

Ali tečni sapun nije imun na kontaminaciju. „The CDC“ upozorava na „dopunjavanje“ djelimično napunjenog dozatora jer ta praksa može dovesti do bakterijske kontaminacije.

Ostavite da se dozator isprazni, zatim ga očistite, osušite i napunite u skladu sa uputstvima proizvođača.

Dozatori u obliku zatvorenih kertridža dodatno smanjuju mogućnosti za kontaminaciju, dodaje dr Goldberg. Ljudi sa specifičnim uputstvima za prevenciju infekcija zbog zdravstvenog stanja treba da prate preporuke svog ljekara, kaže dr Kosma-Kovi.

Šta je najvažnije

Koji god format da izaberete, zapamtite da je tehnika važnija od pakovanja.

Navlažite ruke čistom, tekućom vodom i nanesite sapun. Sapunjajte dlanove i nadlanica, između prstiju i ispod noktiju. Trljajte najmanje 20 sekundi, isperite pod čistom tekućom vodom i osušite čistim peškirom ili sušačem za ruke. „The CDC“ sugeriše da se dvaput otpjevuši pjesma „Happy Birthday“ kao mjerica za vrijeme, prenosi Najžena.

Podijeli tekst sa drugima na: