Imate malu dioptriju: Naočare nisu obavezne, ali donose olakšanje

Prvi oftalmološki nalaz koji pokazuje malu dioptriju mnoge ostavlja u nedoumici – da li su odmah neophodne i naočare za vid?
Zato je važno razumjeti šta dioptrija zapravo predstavlja.

Iako se vrijednost od plus ili minus 0,5 čini zanemarivom, odluka o nošenju naočara zavisi od niza faktora, od životnog stila do specifičnih simptoma koje osjećate.

Oftalmološki nalaz sa dioptrijom od -0,5 ili +0,5 označava blagu refrakcionu grešku, ali sama brojka ne govori cijelu priču. Negativna vrijednost ukazuje na kratkovidost. Zbog nje udaljeni objekti postaju zamućeni, dok pozitivna ukazuje na dalekovidost i poteškoće sa vidom na blizinu.

Iako promjena djeluje minimalno, mnogi je osjećaju. Ako imate glavobolje nakon rada na računaru, osjećate umor i naprezanje očiju tokom čitanja ili žmirite kako biste izoštrili titlove, naočare mogu donijeti olakšanje.

Blaga korekcija smanjuje opterećenje očnih mišića koji se inače naprežu kako bi kompenzovali zamućen vid. Ignorisanje tih signala može dovesti do hronične nelagode i peckanja u očima, što utiče na kvalitet života i bezbjednost, posebno u saobraćaju.

Vožnja noću ili čitanje sitnih slova

S druge strane, ako vam mala dioptrija ne stvara nikakve tegobe, stalno nošenje naočara nije neophodno. Mnogi ih koriste samo povremeno, za aktivnosti poput vožnje noću ili čitanja sitnih slova, piše Dan.

Odluka je individualna, ali važno je razbiti mit da nošenje naočara “ulijeni” oči i pogoršava vid. To je zabluda. Naočare su korektivno pomagalo, a ne lijek koji mijenja strukturu oka. One ispravljaju putanju svjetlosti i omogućavaju jasan vid dok su na nosu.

Osjećaj da vidite lošije kada ih skinete samo je perceptivna varka – mozak se navikao na oštrinu, pa povratak na zamućen vid djeluje mnogo izraženije. Nenošenje naočara kod odraslih neće izazvati trajno oštećenje vida, ali će vas vratiti u stanje u kojem se oči ponovo bore sa simptomima naprezanja i umora.

Kod djece se i najmanja dioptrija mora shvatiti ozbiljno jer nenošenje odgovarajuće korekcije može ometati pravilan razvoj vida i dovesti do posljedica poput “lijenog oka”. Njihov vizuelni sistem još se razvija i potrebna mu je podrška kako bi se pravilno formirao.

Kod odraslih, s druge strane, potreba za naočarima često raste sa godinama. Pojava prezbiopije, odnosno staračke dalekovidosti, koja se obično javlja nakon četrdesete godine, čini naočare za čitanje neophodnim pomagalom. Čak i ako vam je vid ranije bio savršen, očna sočiva vremenom gube elastičnost, što otežava fokusiranje na blizinu.

Kada potražiti stručni savjet?

Konačna odluka zavisi od preporuke oftalmologa i vaših individualnih potreba. Ako primijetite da vam promjena dioptrije izaziva vrtoglavicu, nestabilan vid ili uporne glavobolje, važno je ponovo obaviti pregled.

Nekorigovan vid ili nošenje pogrešne dioptrije može stvoriti više problema nego koristi. Redovne kontrole su ključne jer se vid mijenja, a posljedice nenošenja dioptrijskih naočara mogu značajno umanjiti svakodnevnu udobnost.

Stručnjak će procijeniti vašu situaciju i preporučiti najbolje rješenje, bilo da je riječ o naočarima za stalno ili povremeno nošenje, ili kontaktnim sočivima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Čaj ili kafa: Koji napitak je zdraviji za početi dan?

Mnogi od nas imaju jutarnju rutinu koja uključuje pijenje kave ili čaja, dva najpopularnija napitka koja nas razbuđuju i pomažu da se pripremimo za ono što donosi dan. Oba napitka zdrava su i dobra za organizam u umjerenim količinama, ali jedan od njih ipak je nešto bolji za zdravlje. U nastavku otkrivamo koje biste piće trebali češće piti ujutro ako želite više brinuti o cjelokupnom zdravlju.

Kafa

Kava je za mnoge piće bez kojeg ne mogu zamisliti dan. Zbog kofeina razbuđuje i daje energiju, može pomoći u jačanju koncentracije, poboljšanju fokusiranosti i povećanju motivacije za obavljanje dnevnih zadataka. Osim toga, kava sadrži antioksidanse koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, smanjujući rizik od kroničnih bolesti, poput srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Međutim, kava nije bez svojih nedostataka. Prekomjerna konzumacija kofeina može izazvati anksioznost, nervozu i narušiti san, osobito ako je pijete u velikim količinama ili kasno tijekom dana. Kava može povećati kiselost u želucu i uzrokovati iritaciju ili gorušicu kod osoba sklonih tim problemima. Također, dodavanje šećera i mlijeka u kavu može povećati unos kalorija, što nije idealno za zdravlje.

Čaj

Čaj je druga popularna opcija, a mnogi ujutro piju zeleni, crni ili biljni čaj, koji imaju mnoge zdravstvene prednosti. Čaj sadrži manje kofeina nego kava, što znači da je manja vjerojatnost za stres i nemir, a istovremeno blago potiče energiju i koncentraciju. Osim toga, čaj također može pomoći u poboljšanju probave, smanjenju krvnog tlaka i očuvanju zdravlja srca.

Biljni čajevi poput kamilice ili mente nemaju kofein i pružaju umirujući učinak, što ih čini dobrim izborom za ublažavanje stresa i poboljšanje kvalitete spavanja. Za razliku od kave, čaj može biti manje stimulirajući jer sadrži manje kofeina. To znači da neki ljudi mogu osjetiti da čaj ne daje isti brzi porast energije kao kava. Također, može sadržavati kisele komponente (osobito zeleni čaj) koje mogu uzrokovati probavne smetnje ako se pije previše na prazan želudac.

Koji je napitak bolje piti ujutro za zdravlje?

Iako i kava i čaj imaju svoje zdravstvene prednosti, čaj, posebno zeleni čaj, izdvaja se kao bolji odabir za jutarnji napitak. Posebno ako želite poboljšati probavu, smiriti živčani sistem i dobiti prirodan način da započnete dan s više energije. Zeleni čaj je bogat antioksidansima, sadrži manju količinu kofeina, a može pomoći u smanjenju krvnog tlaka i kolesterola.

Za ljude koji vole stimulaciju koju daje kofein, kava je takođe dobar izbor. Ali treba je piti u umjerenim količinama i obratiti pozornost na način pripreme i dodatke poput šećera i mlijeka. Ipak, za optimalno zdravlje, zeleni čaj je bolji izbor jer nudi više zdravstvenih koristi i blaže djeluje na organizam.

Podijeli tekst sa drugima na:

 Genetika i karcinom: Da li nasljedni rizik znači da ćemo oboljeti?

„Ako je moj roditelj imao karcinom, znači li to da ću ga i ja dobiti?“ Ovo je jedno od čestih pitanja koje postavljaju pacijenti.

Odgovor nije jednostavan. To što je neko u porodici imao karcinom ne znači da ćemo ga sigurno dobiti.

Geni mogu uticati na rizik od nastanka bolesti, ali kod većine ljudi nisu jedini faktor. Na zdravlje utiču i godine, način života, pušenje, ishrana, fizička aktivnost, izloženost štetnim materijama i drugi faktori.

Kada karcinom može biti nasljedan?

Većina karcinoma nastaje zbog promjena u ćelijama koje se razvijaju tokom života. Međutim, kod manjeg broja ljudi postoji nasljedna genetska promjena koja povećava rizik od određenih vrsta karcinoma.

Na nasljedni rizik može se posumnjati ako se u jednoj porodici karcinom javlja kod više bliskih srodnika, ako se bolest pojavljuje u mlađoj dobi ili ako jedna osoba dobije više različitih vrsta karcinoma.

Na primjer, posebnu pažnju mogu zahtijevati porodice u kojima se ponavljaju karcinom dojke i jajnika ili karcinom debelog crijeva i materice.

Ko treba da razmisli o genetskom testiranju?

Genetsko testiranje nije potrebno svima.

O njemu se može razgovarati sa ljekarom ako u porodici postoji veći broj oboljelih od karcinoma, ako se bolest pojavila neuobičajeno rano ili je kod bliskog srodnika već potvrđena određena genetska promjena.

Kod nekih pacijenata koji već imaju karcinom, genetsko testiranje može pomoći i pri izboru odgovarajućeg liječenja.

Genetika može pomoći i u liječenju

Danas ljekari mogu analizirati određene osobine tumora i na osnovu njih odabrati terapiju.

Kod pojedinih karcinoma postoje lijekovi koji djeluju upravo na određene genetske promjene u tumoru. Zbog toga genetika sve više ima ulogu u takozvanom personalizovanom liječenju.

Šta možemo učiniti sami?

Čak i kada postoji nasljedna predispozicija, to ne znači da je bolest unaprijed određena.

Zdrave životne navike, prestanak pušenja, pravilna ishrana, fizička aktivnost i redovni preventivni pregledi mogu biti veoma važni.

Ako u porodici postoji više slučajeva karcinoma, najbolje je razgovarati sa ljekarom i navesti ko je od bliskih srodnika bio bolestan, od koje vrste karcinoma i u kojim godinama.

Geni mogu biti važan dio priče, ali nisu cijela priča. Porodična istorija ne znači da ćemo sigurno oboljeti. Ona može biti razlog da na vrijeme razgovaramo sa ljekarom i, ako je potrebno, napravimo plan praćenja.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za pregled, dijagnozu ili savjet ljekara. Odluku o genetskom testiranju i preventivnim pregledima treba donijeti u konsultaciji sa zdravstvenim stručnjakom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ambrozija ponovo zadaje probleme: Kako se zaštititi od alergije

Sezona ambrozije može biti posebno neprijatna za osobe koje pate od alergija. Polen ove biljke izaziva kihanje, curenje ili začepljen nos, svrab i suzenje očiju, a kod nekih ljudi može pogoršati i probleme sa disanjem.

Penzionerima i drugim osjetljivim osobama preporučuje se da tokom dana kada je koncentracija polena visoka što manje borave na otvorenom, posebno u jutarnjim i vjetrovitim periodima.

Kako smanjiti tegobe?

– Držite prozore zatvorene kada je koncentracija polena visoka.

– Nakon boravka napolju operite lice, ruke i kosu i presvucite odjeću.

– Ne sušite veš na otvorenom tokom perioda jakog polena.

– Izbjegavajte košenje trave i uklanjanje ambrozije bez zaštite.

– Naočare za sunce mogu pomoći da se smanji kontakt polena s očima.

– Ako već koristite terapiju protiv alergije, uzimajte je prema preporuci ljekara.

Važno: Ako se jave otežano disanje, sviranje u grudima ili naglo pogoršanje simptoma, potrebno je obratiti se ljekaru.

Podijeli tekst sa drugima na:

Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak

Visoke temperature i dugotrajni periodi bez padavina mogu ozbiljno ugroziti travnjak, ali stručnjaci upozoravaju da pojedine uobičajene navike vlasnika dvorišta mogu dodatno pogoršati stanje trave.

Tokom toplotnih talasa trebalo bi izbjegavati pretjerano đubrenje, upotrebu herbicida i dosijavanje, dok košenje i zalivanje treba prilagoditi vremenskim uslovima.

Posebno osjetljive mogu biti trave hladnije sezone, koje tokom dugotrajnih vrućina usporavaju ili potpuno zaustavljaju rast i mogu poprimiti smeđu boju, iako se često oporavljaju nakon povratka nižih temperatura i vlage.

Sa herbicidima i dosijavanjem treba sačekati

Džejson MekKozland, tehnički koordinator kompanije Weed Man, upozorava da je trava tokom ekstremnih vrućina već pod velikim stresom, zbog čega primjena herbicida može izazvati dodatna oštećenja i usporiti njen oporavak, pa je tretiranje korova bolje odgoditi do umjerenijih temperatura.

Slično važi i za dosijavanje, jer je novom sjemenu potrebna stalna vlaga u zemljištu i povoljnija temperatura za uspješno klijanje, zbog čega se kasno ljeto i početak jeseni generalno smatraju znatno pogodnijim periodom za zasnivanje ili obnavljanje travnjaka.

Pretjerano đubrenje može napraviti više štete nego koristi

Tokom velikih vrućina treba biti oprezan i sa đubrivima, naročito kod trava hladnije sezone, poput livadarke, vlasulje i višegodišnjeg ljulja, jer prevelika količina brzo dostupnih hranljivih materija može oštetiti travu ili podstaći razvoj bolesti.

Trave toplije sezone, među kojima su bermudska trava, St. Augustine i zoysia, imaju drugačije potrebe tokom ljetnog perioda rasta, pa količinu i vrstu đubriva treba prilagoditi konkretnoj vrsti travnjaka i uputstvima proizvođača.

Košenje po najvećem suncu dodatno slabi travu

Stručnjaci savjetuju da se tokom toplotnog talasa izbjegava košenje u najtoplijem dijelu dana, a u periodima ekstremne vrućine ponekad je najbolje potpuno odgoditi košenje dok temperatura ne padne.

Kada se trava ipak kosi, ne bi trebalo ukloniti više od jedne trećine visine vlati odjednom. Nešto viši travnjak tokom ljeta može bolje podnijeti vrućinu i isušivanje zahvaljujući, između ostalog, razvijenijem korijenu.

Jutarnje zalivanje smanjuje gubitak vode i rizik od bolesti

Najpovoljnije vrijeme za zalivanje travnjaka je rano ujutro, približno između pet i devet ili deset časova, jer tada biljke mogu iskoristiti vlagu prije najvećih dnevnih vrućina, uz manje gubitke vode usljed isparavanja.

Zalivanje kasno uveče, posebno tokom toplog i vlažnog vremena, može ostaviti travu mokrom tokom noći i stvoriti povoljnije uslove za pojedine gljivične bolesti. Uključujući smeđu pjegavost, zbog čega stručnjaci preporučuju da se travnjak osuši prije noći.

I hodanje po travnjaku može napraviti štetu

Tokom suše i ekstremnih temperatura preporučljivo je smanjiti intenzivno hodanje, dječju igru, okupljanja i druge aktivnosti na travnjaku. Kombinacija gaženja, sabijanja zemljišta i vrućine može dodatno oslabiti već opterećenu travu.

Stručnjaci takođe preporučuju smanjenje kretanja ljudi i mašina preko travnjaka kada su trave hladnije sezone u stanju ljetnog mirovanja, a sa intenzivnijim održavanjem treba nastaviti nakon što se trava oporavi i ponovo počne da raste, navodi “MarthaStewart”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Citronela, biljka od koje komarci bježe

Ako vam ljetne večeri na balkonu kvare komarci, postoji jednostavno prirodno rješenje – biljka čiji im miris ne odgovara, a vašem vanjskom prostoru daje svježinu i lijep izgled.

Ljetne večeri na balkonu ili terasi mnogima su najljepši dio dana. Kada vrućina malo popusti, ugodno je sjediti na svježem zraku, popiti osvježavajuće piće ili razgovarati s prijateljima. Nažalost, upravo tada pojavljuju se i komarci koji vrlo brzo mogu pokvariti opuštenu atmosferu, piše Metropolitan.

Iako na tržištu postoje brojni kemijski repelenti, električni uređaji protiv komaraca i mirisne svijeće, sve više ljudi poseže za prirodnim rješenjima. Među najpopularnijima je citronela, biljka čiji karakteristični citrusni miris komarcima nije ugodan.

Citronela – prirodni saveznik u borbi protiv komaraca

Citronela (Cymbopogon nardus), koju mnogi povezuju s limunskom travom, već je dugo popularan sastojak eteričnih ulja, svijeća i prirodnih repelenta.

Njezin svjež citrusni miris ljudima je ugodan, dok komarcima otežava prepoznavanje mirisa pomoću kojih pronalaze ljude. Upravo zato mnogi citronelu sade u veće posude na balkonima, terasama ili uz vrtne garniture.

Iako sama biljka ne može potpuno spriječiti dolazak komaraca, u njezinoj neposrednoj blizini može donekle smanjiti njihovu prisutnost i neugodnost.

Za najbolji učinak citronelu postavite što bliže mjestu na kojem najčešće boravite – uz stol, vrtne stolce, ležaljku ili u blizinu balkonskih vrata i prozora.

Ako napravite više zelenih kutaka s citronelom, učinak može biti nešto izraženiji.

Nezahtjevna biljka koja voli sunce

Citronela najbolje uspijeva na sunčanim položajima i u dobro dreniranom tlu.

Treba je redovito zalijevati, ali pritom paziti da se voda ne zadržava oko korijena. Budući da nije otporna na mraz, u kontinentalnoj klimi najbolje ju je uzgajati u tegli kako bi se u jesen mogla jednostavno premjestiti u svijetao i zaštićen prostor.

Osim citronele, vrtlari za balkone često preporučuju i druge aromatične biljke čiji miris komarcima navodno nije osobito privlačan:

  • lavandu
  • bosiljak
  • mentu
  • ružmarin
  • matičnjak

Njihova prednost nije samo ugodan miris i lijep izgled, nego i činjenica da ih možete koristiti u pripremi različitih jela, salata, čajeva i osvježavajućih ljetnih napitaka.

Stručnjaci ipak upozoravaju da nijedna biljka sama po sebi ne može potpuno otjerati komarce, osobito ondje gdje ih ima mnogo.

Možda vas interesuje i ovo:

Zašto komarci “napadaju” neke osobe, a neke ne?

Jeftin i prirodan način kako da otjerate komarace

Najbolji rezultati postižu se kombiniranjem citronele s drugim mjerama: redovitim uklanjanjem stajaće vode iz podložaka za cvijeće, bačvi i kanti za zalijevanje, postavljanjem mreža protiv komaraca na prozore te izbjegavanjem držanja otvorenih vrata i prozora navečer bez dodatne zaštite.

Prirodni „recept“ za balkon s manje komaraca

Potrebno vam je:

  • 1 ili 2 veće posude s citronelom
  • nekoliko teglica lavande, mente ili bosiljka
  • kvalitetan supstrat za lončanice
  • redovito zalijevanje
  • sunčano mjesto na balkonu ili terasi

Kako postići najbolji učinak

Citronelu postavite neposredno uz sjedeću garnituru ili stol. Pokraj nje možete posaditi lavandu ili bosiljak kako biste stvorili još aromatičniji zeleni kutak.

Biljke redovito zalijevajte, ali nemojte pretjerivati s količinom vode. Uklonite svu stajaću vodu iz posuda na balkonu.

Navečer možete napraviti lagani propuh, a prema potrebi koristiti i mreže protiv komaraca.

Kombinacijom tih jednostavnih mjera ljetne večeri na balkonu mogu postati ugodnije, a biljke će vašem vanjskom prostoru istodobno dati više boje, mirisa i mediteranskog ugođaja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?

U ljetnim mjesecima povećan je broj pacijenata koji se javljaju u domove zdravlja širom Srpske zbog ujeda osa, pčela i stršljenova, a najčešće su to odrasli ljudi koji mnogo vremena provode u prirodi.

Potvrdili su ovo iz nekoliko domova zdravlja, uz objašnjenje da su odrasli često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku.

Iz Doma zdravlja Banjaluka kažu da je broj pacijenata koji su se javljali u ambulante porodične medicine zbog ovih zdravstvenih problema sličan kao i ranijih godina.

Ko se najčešše javlja ljekaru?

“Sugrađani koji pripadaju prigradskim i seoskim područjima se češće javljaju u ambulante porodične medicine zbog problema sa ujedom insekata usljed veće izloženosti i prisustva insekata u njihovoj okolini”, navode iz DZ Banjaluka.

Tako, pojašnjavaju, pojedine osobe nemaju nikakve tegobe, a kod nekih se jave blage tegobe u vidu otoka, crvenila i bola na mjestu ujeda.

Ljekari se treba javiti što prije

“U slučaju teških alergijskih reakcija, pacijenti se obavezno treba da se jave u prvu ambulantu porodične medicine da bi dobili adekvatnu terapiju. S obzirom na to da ovo spada u hitna stanja, ljekaru se treba javiti što je prije moguće”, dodaju.

Dr Vedrana Avdalović iz Službe hitne medicinske pomoći Trebinje potvrđuju da se tokom ljetnih mjeseci javlja veći broj pacijenata koji se žale na simptome i komplikacije uboda insekata, među kojima i na ubode pčela, osa i stršljenova.

Odrasli često izloženi višestrukim ubodima

“Veći dio pacijenata koji se javlja čine odrasli, koji obavljaju sezonske poslove u prirodi, kose, rade sa pčelama… Odrasli su često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku. Sa druge strane, djeca tokom ljetnih mjeseci dosta vremena provode na otvorenom, u prirodi, na kupalištima. Ubodi insekata kod djece su česti i simptomi su izraženiji zbog osjetljivosti imunog i nervnog sistema djece i tanje kože”, pojašnjava Avdalovićeva.

Slična situacija po pitanju broja pacijenata je i u bijeljinskom domu zdravlja.

Ljudi više vremena provode na otvorenom

“Naročito se u periodima visokih temperatura uočava povećan broj pacijenata koji se javljaju zbog ujeda pčela, osa i stršljenova. Razlog je to što ljudi više vremena provode na otvorenom, u prirodi, baštama i na izletištima, gdje je mogućnost kontakta s ovim insektima veća”, pojašnjavaju iz DZ Bijeljina.

Kako navode, pacijenti svih životnih dobi traže pomoć, ali češće dolaze odrasle osobe radno aktivne dobi, kao i stariji sugrađani koji borave u dvorištima ili rade u baštama, ali dodaju da su i kod djece ujedi takođe česti.

“Kod osoba koje su alergične na ubode insekata mogu se javiti ozbiljne reakcije, poput otoka lica, usana ili jezika, otežanog disanja, gušenja, osipa po cijelom tijelu, vrtoglavice i pada krvnog pritiska. Takva stanja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć”, naglašavaju.

Visoke temperature ne čine otrov jačim

Objašnjavaju da visoke temperature ne čine otrov jačim niti znatno ubrzavaju njegovo širenje, ali da zbog pojačane cirkulacije i fizičke aktivnosti lokalni otok može biti izraženiji.

“Takođe, dehidracija i boravak na suncu mogu dodatno pogoršati opšte stanje osobe nakon ujeda”, navode iz DZ Bijeljina.

Milica Ristić, specijalista urgentne medicine i načelnica SHMP Doboj, kaže da je zbog češćeg i dužeg boravka u prirodi povećan broj pacijenata sa ubodom insekata, od krpelja pa do osa, pčela i stršljenova.

Starosna struktura pacijenta šarolika

“Starosna struktura pacijenta je šarolika, od naših najmlađih pacijenata, odnosno beba do seniora. Sama simptomatologija je najčešće benigna i ne radi se o alergijskoj reakciji. Veliki broj pacijenata je bez simptoma i dolazi iz straha”, kaže Ristićeva.

Navodi da se alergijska reakcije može javiti prilikom prvog kontakta sa insektom, ali, kako kaže, prvi kontakt može da prođe bez simptoma sistemske alergijske reakcije.

Možda vas interesuje i ovo:

Kada ubod pčele ili ose postaje opasan: Prepoznajte simptome

Takođe i u Domu zdravlja Prijedor potvrđuju da je u ovom periodu veći broj pacijenata koji traže ljekarsku pomoć.

“Pacijenti koji se javljaju su različite životne dobi, od djece do starijih osoba. Reakcije pacijenata na ubod pčele, ose i stršljena su individualne, pa se i simptomi razlikuju od osobe do osobe. Na pregled se treba javiti u zavisnosti od reakcije organizma na ubod insekta. Nakon uboda preporučuje se ostati smiren, rashladiti mjesto uboda, lokalno ga tretirati i po potrebi uzeti antihistaminik”, kazali su iz DZ Prijedor za “Nezavisne”.

Kada se treba javiti ljekaru

Ljekari objašnjavaju da je neophodno odmah se javiti ljekaru ili pozvati hitnu medicinsku pomoć ukoliko se pojave otežano disanje, otok jezika ili grla, gubitak svijesti, jaka vrtoglavica ili drugi znakovi teške alergijske reakcije.

“Ljekarski pregled je potreban i kod velikog lokalnog otoka koji se širi, ujeda u predjelu usta, jezika ili vrata, većeg broja uboda, kao i kada je riječ o maloj djeci, starijim osobama ili hroničnim bolesnicima kod kojih postoji povećan rizik od komplikacija”, navode iz DZ Bijeljina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač

Sezona šljiva je u punom jeku, a ove godine šljive su dobro rodile. Ako ih imate u bašti ili ste ih kupili na pijaci, pravo je vrijeme da ih iskoristite za ukusan domaći kolač.

Kombinacija mekanog tijesta, sočnih šljiva i blago hrskave korice pravi desert kojem je teško odoljeti. Kolač se priprema jednostavno i ne zahtijeva mnogo vremena, pa je odličan izbor kada želite nešto slatko za porodicu ili goste.

Sastojci:

  • 3 jaja
  • 150 g šećera
  • 1 vanilin šećer
  • 100 ml ulja
  • 150 ml jogurta
  • 250 g brašna
  • 1 prašak za pecivo
  • 500–600 g šljiva
  • 1 kašičica cimeta
  • 1 kašika šećera za posipanje
  • malo šećera u prahu za kraj

Priprema:

Šljive operite, prepolovite i odstranite koštice. Ako su krupnije, možete ih isjeći na manje komade.

Jaja umutite sa šećerom i vanilin šećerom dok smjesa ne postane svijetla i pjenasta. Dodajte ulje i jogurt, pa kratko promiješajte.

Pomiješajte brašno i prašak za pecivo, a zatim ih postepeno dodajte u smjesu. Sve sjedinite dok ne dobijete glatko tijesto.

Pleh srednje veličine podmažite i pospite brašnom ili obložite papirom za pečenje. Sipajte tijesto i ravnomjerno ga rasporedite.

Preko tijesta poređajte pripremljene šljive. Lagano ih utisnite u tijesto, a zatim pospite cimetom i kašikom šećera.

Kolač pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180 stepeni oko 35 do 40 minuta. Vrijeme pečenja može zavisiti od rerne, pa čačkalicom provjerite da li je tijesto pečeno.

Kada se kolač ohladi, možete ga posuti šećerom u prahu i poslužiti.

Savjet: Ako su šljive veoma sočne, prije slaganja ih možete blago posuti sa kašikom griza. On će upiti višak soka i pomoći da kolač ostane lijepo pečen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Ruže ne zavise samo od rezidbe, zalivanja i prihrane.

Veliku ulogu ima i ono što raste oko njih, jer pogrešno odabrane biljke mogu im oduzeti vodu, hranljive materije, sunčevu svjetlost i vazduh, što dovodi do slabijeg cvjetanja i lošijeg razvoja grma

Birajte biljke sa sličnim potrebama

Sadnja biljaka koje se međusobno nadopunjuju jedan je od najjednostavnijih načina da vrt bude zdraviji i otporniji. Dobri “susjedi” mogu odbijati štetočine, privlačiti oprašivače, poboljšati kvalitet zemljišta i učiniti cvjetnu gredicu ljepšom tokom cijele sezone.

Međutim, kod ruža, koje važe za nešto zahtjevnije biljke, pogrešan izbor može brzo dovesti do problema. Umjesto bogatog cvjetanja, vrtlari se mogu suočiti s viškom vlage oko lišća, nedostatkom prostora za korijen, slabijom cirkulacijom vazduha i većim rizikom od bolesti.

Prva greška je sadnja ruža uz biljke koje imaju potpuno drugačije potrebe za vodom.

Ruže vole redovno zalivanje i najbolje uspijevaju u ravnomjerno vlažnom zemljištu, kaže Ves Harvel (Wes Harvell), stručnjak za ruže iz kompanije Jackson & Perkins.

“Sadnja ruža uz biljke koje vole suvo i toplo zemljište otežava održavanje režima zalivanja koji odgovara svim biljkama”, objašnjava Harvel.

Zbog toga preporučuje sadnju biljaka koje vole sličan nivo vlage i mnogo sunčeve svjetlosti.

Ne sadite biljke pregusto

Jednako je važno izbjeći pregustu sadnju. Ružama je potreban dobar protok vazduha jer se tako smanjuje rizik od pojave crne pjegavosti i pepelnice.

“Guste sadnje zadržavaju vlagu oko lišća i usporavaju njegovo sušenje nakon kiše ili zalivanja”, upozorava Harvel.

Zbog toga oko grmova ruža treba ostaviti dovoljno prostora kako bi vazduh mogao slobodno da cirkuliše.

Korijen mora imati dovoljno prostora
Problem nije samo iznad zemlje. Ružama je potreban prostor i ispod površine jer imaju dubok i razgranat korijenov sistem.

Ondrea Kid (Ondrea Kidd), osnivačica farme cvijeća Sowing Joy Farm, savjetuje da se izbjegavaju agresivne puzavice i veliki grmovi posađeni preblizu ružama.

“Ruže vole prostor oko svog dubokog i složenog korijenovog sistema”, kaže Kid.

Kao bolje komšije navodi lavandu, monardu i verbenu, koje imaju manje agresivan korijen.

Pazite na bolesti i štetočine

Česta greška je i sadnja biljaka koje su podložne istim bolestima i štetočinama kao ruže.

Cinije, kosmos i zevalice mogu izgledati vrlo lijepo uz ruže, ali su osjetljive na rđu, pepelnicu, lisne vaši i tripse.

“Kada se sade uz ruže, rizik od širenja bolesti i štetočina značajno raste, a njihovo suzbijanje postaje mnogo teže”, upozorava Kid.

Zato preporučuje raznovrsnu sadnju i kombinovanje različitih biljnih porodica. Kao dobar izbor izdvaja lavandu, neven, stolisnik i kadulju.

Možda vas interesuje i ovo:

Cvijeće koje voli sunce i uspijeva na 40 stepeni

Držite paradajz i krompir dalje od ruža

Poseban oprez potreban je kod biljaka iz porodice pomoćnica, među koje spadaju paradajz, patlidžan, krompir i petunije.

One troše mnogo hranljivih materija pa ružama mogu oduzeti ono što im je potrebno za zdrav rast i bogato cvjetanje.

“Po pravilu, biljke iz porodice pomoćnica ne bi trebalo saditi na udaljenosti manjoj od 2,5 do tri metra od ruža”, savjetuje Kid.

Osim toga, ruže i pomoćnice osjetljive su na pojedine iste bolesti, pa se infekcije mogu lakše širiti između njih.

Ružama je potrebno mnogo sunca

Prateće biljke treba da dopunjuju ruže, a ne da im budu konkurencija, piše tportal.

Brzorastuće vrste koje vremenom prerastu ružine grmove mogu im zakloniti sunce, smanjiti protok vazduha i potisnuti ih u drugi plan.

“Većini ruža potrebno je najmanje šest sati direktnog sunčevog svjetla dnevno kako bi obilno cvjetale. Zato treba izbjegavati biljke koje će ih s vremenom zasjeniti”, kaže Harvel.

Savjetuje i da se biraju biljke koje cvjetaju u različitim periodima godine kako bi vrt bio zanimljiv od proljeća do jeseni.

Na kraju, stručnjaci podsjećaju da ne postoji univerzalno rješenje. Vrsta zemljišta, klima, količina sunca i sorta ruža određuju koje će biljke biti dobri susjedi.

“Prije nego što odaberete biljke koje ćete saditi uz ruže, razmislite kako cijeli vrt funkcioniše tokom sezone. Cilj nije samo popuniti prostor oko ruža, već stvoriti okruženje koje će im pomoći da budu zdravije i bogatije cvjetaju”, zaključuje Harvel.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koristite mobilni dok je na punjaču: Evo šta kažu stručnjaci

Danas smo toliko vezani za pametne telefone da ih često koristimo čak i dok se pune. Mnogi se zbog toga pitaju može li takva navika skratiti vijek trajanja baterije.

Kratak odgovor je – ne.

Iako će se telefon možda puniti sporije ako ga koristite tokom punjenja, to uglavnom ne utiče na dugovječnost baterije.

Za to su u velikoj mjeri zaslužne tehnologija premošćavanja punjenja (bypass charging) i sistemi za odvođenje toplote.

Kod premošćavanja punjenja, kada priključite telefon na punjač i nastavite da ga koristite, uređaj dio energije preusmjerava direktno na rad aplikacija umjesto na punjenje baterije.

Možda vas interesuje i ovo:

Da li smo postali zavisni od mobilnog telefona i interneta?

Na taj način štiti bateriju od prekomjernog zagrijavanja, koje može da utiče na njen vijek trajanja.

Korišćenje telefona za zahtjevne aktivnosti, poput igranja igrica ili obrade videa, može izazvati veće zagrijavanje uređaja, pa ova funkcija pomaže da se ono smanji.

Loša strana

Loša strana je što ćete nakon takvih aktivnosti primijetiti da se baterija nije mnogo napunila.

Razlog je jednostavan – energija je korišćena za rad telefona, a ne za punjenje baterije.

Jedan od prvih telefona sa ovom funkcijom bio je Sony Xperia 1 II iz 2020. godine, koja je nosila naziv Heat Suppression Power Control.

Danas je dostupna na mnogim premijum modelima kompanija Samsung, Google, Xiaomi i ZTE. Appleovi iPhone uređaji još ne podržavaju ovu funkciju.

Čak i bez nje, telefon će se samo sporije puniti ako ga koristite dok je priključen na punjač.

Možda vas interesuje i ovo:

Obavite sami mali servis na telefonu

Ako primijetite da se uređaj previše zagrijava, najbolje je da ga prestanete koristiti dok se ne ohladi. Većina modernih telefona ima napredne sisteme za upravljanje baterijom i kontrolu temperature.

Dakle, korišćenje telefona tokom punjenja samo po sebi nije štetno, ali ga je ipak bolje izbjegavati kada god možete.

Ako treba da odgovorite na poruku, obavite poziv ili provjerite nešto na internetu, nema razloga za brigu. Međutim, zahtjevnije aktivnosti poput igranja igrica ili montaže videa mogu usporiti punjenje.

Mitovi o punjenju baterije

Još jedna česta zabluda jeste da telefon ne treba ostavljati na punjaču preko noći. To nije tačno, piše b92.

Moderni telefoni imaju ugrađene zaštitne mehanizme koji prekidaju punjenje kada baterija dostigne 100 odsto.

Mnogi modeli čak uče navike korisnika i usporavaju punjenje pri kraju kako bi baterija bila puna baš kada se probudite.

Takođe, nije potrebno čekati da se baterija potpuno isprazni prije nego što je ponovo napunite. Naprotiv, stručnjaci preporučuju da telefon punite kada je nivo baterije između 20 i 80 odsto, jer se na taj način može produžiti njen vijek trajanja.

Zaključak je da korišćenje telefona tokom punjenja neće oštetiti bateriju, osim ako ne dovede do pregrijavanja uređaja. Ipak, ako želite da se telefon napuni što brže, najbolje je da ga tokom punjenja koristite što manje.

Podijeli tekst sa drugima na: