Sedam najgorih mjesta za sobne biljke na kojima najbrže venu

Kada imamo biljku, dosta vremena razmišljamo o tome kako se brinuti, kad je zalivati, đubriti, razmnožavati, a zanemarujemo veoma bitnu stvar koja utiče na sve navedeno, a to je gdje ste je stavili.

Biljka kojoj lišće žuti ili opada vam govori da je na pogrešnom mjestu, a ne da joj je potrebno više pažnje.

Evo koja mjesta treba da izbjegavate kada razmišljate gdje da stavite sobnu biljku:

1. Direktno na putanji ventilacionog otvora

Kako kaže baštovanka Karmen Per, najgore mjesto za postavljanje sobne biljke je blizu ventilacionog otvora za grijanje ili klimu.

Kako objašnjava, ovaj vazduh koji je obično dosta topliji brzo će isušiti biljku. Isto će se dogoditi i sa vazduhom iz klima-uređaja koji je dosta hladniji.

Ako je mjesto inače dobro, ne morate da ga se odreknete – deflektor ventilacionog otvora preusmjerava vazduh bočno, a dobro postavljen komad namještaja može da obavi isti posao.

2. Pored radijatora ili kamina

Sličan problem je i sa ovim mjestom: drugačiji izvor toplote.

„Ova područja mogu postati previše vruća i suva za većinu sobnih biljaka“, kaže Karen Masgrejv, hortikulturista u rasadniku Hiks u Njujorku, dodajući da dodatna toplota može brzo da isuši zemljište i prouzrokuje da listovi postanu smeđi ili hrskavi.

Ako to primijetite, a biljka je na nekoliko metara od izvora toplote, premjestite je prije nego što bilo šta promijenite u vezi sa zalivanjem.

3. Blizu prometnih vrata

Ulaz može izgledati kao prirodni dom za upečatljivu biljku, ali je takođe jedno od mjesta u kući sa najvećom promajom.

„Posebno zimi, biljke blizu spoljnih vrata mogu biti izložene iznenadnim udarima hladnog vazduha svaki put kada se vrata otvore“, kaže Masgrejv i dodaje da je većina naših sobnih biljaka tropska i da ne voli promaju. Problem nije toliko hladnoća koliko udar hladnog vazduha.

4. Uz hladan prozor

Prozorske daske često nude svjetlost, ali u nekim kućama, posebno starijim, mogu ponuditi i iznenađujuću količinu hladnoće. Temperature ispod otprilike 13 °C mogu da stresiraju ili ubiju sobnu biljku, što je takođe razlog zašto trem koji lijepo funkcioniše u julu postaje problem u novembru.

Jedno jednostavno rješenje: Uvjerite se da sami listovi nisu naslonjeni direktno na staklo. Ovo često može biti dovoljno da riješi problem.

5. Na vreloj prozorskoj dasci

Suprotni uslovi su podjednako veliki problem. Sunčana prozorska daska djeluje kao očigledno mjesto za sobnu biljku, ali previše direktnog sunca zapravo može da spali lišće biljaka koje preferiraju jarku, ali indirektnu svjetlost.
Posmatrajte koliko sunca taj određeni prozor dobija tokom dana, a zatim izaberite biljku koja mu odgovara – ne obrnuto. Ako je intenzivno, providna zavjesa filtrira svjetlost bez gubitka osvijetljenosti.

6. U kuhinji prepunoj kuhinjskih aparata

Kuhinja je često najsunčanija prostorija u kući, što je upravo razlog zašto biljke završavaju tamo. Međutim, aparati mogu da budu problem. Najbolje je da se biljke drže dalje od frižidera, mašine za pranje sudova, rerne, tostera i čajnika, čija ambijentalna toplota proizvodi iste temperaturne promjene kao i ventilacioni otvor.

S druge strane, kuhinjski aparati takođe mogu doprinijeti stvaranju pare i masnoće koja se može nakupiti na lišću.

7. U kupatilu bez prozora

Kupatila sa parom imaju reputaciju tropskog raja, i dok to važi za vlažnost, osvjetljenje je često loše.

„Vlažno kupatilo bez prozora nije nužno dobro mjesto za biljku“, kaže Masgrejv, a prenosi B92.

Ista logika važi i za tamni ugao bilo gdje drugdje u kući. Neke biljke tolerišu slabo svjetlo, dodaje ona, ali to nije isto što i potpuno odsustvo prirodnog svjetla.

Podijeli tekst sa drugima na:

Obratite pažnju na greške koje mogu da pokvare zimnicu

Sezona pripreme zimnice uveliko traje, a domaćice i domaćini ovih dana privode kraju posao oko ajvara, kiselih krastavaca, paprika i raznih salata. Ipak, da bi tegle tokom zime sačuvale ukus i kvalitet povrća, važno je obratiti pažnju na nekoliko detalja koji mogu da naprave veliku razliku.

Priprema zimnice za mnoge porodice predstavlja jedan od najvažnijih jesenjih poslova. Miris pečenih paprika, kuvanog paradajza i svježe pripremljene turšije podsjeća na tradiciju koja se prenosi s generacije na generaciju.

Iako se recepti razlikuju od domaćinstva do domaćinstva, cilj je isti – sačuvati povrće za hladnije dane, kada na trpezi nema toliko svježih sezonskih namirnica.

Međutim, čak i kada se koristi provjeren recept, nekoliko grešaka može da dovede do kvarenja zimnice.

Čiste tegle su prvi korak

Prije punjenja, tegle i poklopci moraju biti temeljno oprani i pripremljeni na način koji odgovara vrsti zimnice. Na obodu tegle ne bi trebalo da ostanu tragovi hrane, a poklopci moraju biti neoštećeni i dobro zatvarati posudu.

Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću pribora, radnih površina i ruku. Ni najbolji recept ne može da nadoknadi lošu higijenu tokom pripreme.

Ne mijenjajte količinu sirćeta, soli i konzervansa napamet

Kod kiselih krastavaca, paprika i turšije važno je pridržavati se provjerenih recepata i tačnih mjera. Samovoljno smanjivanje količine sirćeta ili soli može uticati na bezbjednost i trajnost proizvoda.

Isto važi za konzervisanje paradajza i drugog povrća. Kiselost namirnica, način obrade i uslovi čuvanja moraju biti usklađeni sa receptom koji je namijenjen bezbjednom čuvanju na duži period.

Zašto se ajvar ponekad pokvari?

Jedan od najzahtjevnijih poslova jeste priprema ajvara, koji traži vrijeme, kvalitetne paprike i pažljivu obradu.

Među čestim problemima su nedovoljno pripremljene tegle, neodgovarajuće zatvaranje i čuvanje na mjestu koje nije pogodno za tu vrstu proizvoda. Važno je i da se poštuje postupak termičke obrade naveden u provjerenom receptu.

Ako se na zimnici pojave plijesan, neobičan miris, pjena ili drugi znakovi kvarenja, proizvod ne treba probati niti konzumirati. Uklanjanje samo vidljivog dijela plijesni nije pouzdan način da se hrana učini bezbjednom.

Gdje je najbolje čuvati zimnicu?

Tegle treba držati u skladu sa uputstvima za konkretan proizvod. Za mnoge vrste zimnice najpogodnije je hladno, suvo i tamno mjesto, bez velikih promjena temperature.

Podrum, ostava ili druga odgovarajuća prostorija mogu biti dobar izbor ako su čisti, suvi i ako temperatura odgovara načinu konzervisanja. Nakon otvaranja, mnoge vrste zimnice treba čuvati u frižideru i potrošiti u roku koji preporučuje recept.

Na tegle je korisno upisati datum pripreme i vrstu proizvoda, kako bi se lakše pratilo koliko dugo stoje.

Koje povrće je najbolje za zimnicu?

Za dobru zimnicu najvažnije je odabrati zdravo, zrelo i neoštećeno povrće. Paprike treba da budu čvrste i bez trulih dijelova, krastavci svježi, a paradajz zreo i bez znakova kvarenja.

Oštećene dijelove ne treba zanemariti, a povrće sa znakovima truljenja najbolje je odbaciti. Kvalitet sirovina utiče i na ukus i na konačni kvalitet proizvoda.

Zimnica nije samo ušteda, već i dio tradicije

Priprema zimnice i danas ima posebno mjesto u mnogim domaćinstvima. Osim što omogućava da se sezonsko povrće sačuva za kasnije, ona je prilika da se porodični recepti prenesu na mlađe generacije.

Ajvar, kisele paprike, krastavci, turšija i domaći sok od paradajza imaju svoje mjesto na zimskoj trpezi, ali je najvažnije da budu pripremljeni i čuvani na bezbjedan način.

Zato se, uz dobar recept i kvalitetne namirnice, ne treba oslanjati samo na stare navike. Provjerene mjere, odgovarajuća obrada i pravilno čuvanje najbolja su garancija da će zimnica biti spremna za hladne dane.

Podijeli tekst sa drugima na:

TEST za demenciju: Možete li da riješite ovih 15 pitanja?

Zaboravljeno ime, izgubljene naočare ili trenutak u kojem ne možete da se setite zašto ste ušli u drugu sobu najčešće nisu razlog za paniku. Pamćenje se prirodno menja sa godinama, a povremena zaboravnost može da se javi i zbog umora, stresa ili nedostatka sna. Međutim, postoje promene koje su upornije i postepeno počinju da utiču na svakodnevni život.

Rani znaci demencije ne moraju uvijek da izgledaju kao očigledno „gubljenje pamćenja”. Nekada se prvo primjete teškoće u pronalaženju pravih riječi, snalaženju u vremenu, obavljanju poznatih poslova, planiranju ili rješavanju jednostavnih problema.

Sledećih 15 pitanja nisu medicinski test i ne može se pomoću njih utvrditi da li neko ima demenciju. Njihova svrha je da pokažu da li postoje promjene koje zaslužuju pažnju. Pokušajte da odgovorite iskreno, bez gledanja u telefon, kalendar ili internet.

Test je napravljen tako da provjerite različite sposobnosti: kratkoročno pamćenje, pažnju, računanje, jezik, logičko zaključivanje i orijentaciju. Uzmite olovku i papir i pokušajte da ih riješite bez pomoći telefona, kalkulatora ili druge osobe.

1. PAMĆENjE

Dobro pogledajte ove četiri reči i pokušajte da ih zapamtite:

LAMPA – JABUKA – KLjUČ – PLAVO

Ne zapisujte ih. Na njih ćemo se vratiti kasnije.

2. PAŽNjA

Koliko slova A ima u ovoj rečenici?

„Mara je juče kupila hljeb, mlijeko, kafu i svježe jabuke za doručak.“

Ne vraćajte se na rečenicu kada jednom počnete da brojite.

3. RAČUNANjE

Krećete od broja 100 i svaki put oduzimate 7.

Koji su sledećij pet brojeva?

4. LOGIKA

Milan je viši od Petra.

Petar je viši od Jovana.

Ko je najniži?

A) Milan
B) Petar
V) Jovan
G) Ne može se utvrditi

5. JEZIK

Pronađite riječ koja ne pripada grupi:

JABUKA – KRUŠKA – ŠLjIVA – ŠARGAREPA – BRESKVA

Koja je riječ suvišna i zašto?

6. PAMĆENjE I POREĐENjE

Šta je bilo prvo u nizu koji ste maločas vidjeli?

A) Plava
B) Jabuka
V) Lampa
G) Ključ

7. SVAKODNEVNO SNALAŽENjE

Zamislite sljedeću situaciju:

Imate zakazan pregled kod ljekara u 14.30 časova. Treba vam oko 30 minuta do ordinacije, a želite da stignete 15 minuta ranije.

U koje vrijeme bi bilo razumno da krenete?

A) 13.15
B) 13.45
V) 14.00
G) 14.30

8. PRONAĐITE OBRAZAC

Koji broj nedostaje?

2 – 4 – 8 – 16 – ?

A) 20
B) 24
V) 32
G) 36

9. RIJEČI

Koja je riječ najbliža značenju reči „oprezan“?

A) Pažljiv
B) Umoran
V) Brz
G) Vesel

10. PROSTORNO SNALAŽENjE

Zamislite da ste ušli u prodavnicu kroz vrata koja gledaju ka sjeveru.

Okrenuli ste se desno, zatim ponovo desno, pa još jednom desno.

U kom pravcu sada gledate?

A) Sever
B) Jug
V) Istok
G) Zapad

11. PAMĆENjE DOGAĐAJA

Pročitajte jednom:

„Jelena je u subotu ujutru otišla na pijacu. Kupila je paradajz, sir i tri jabuke. Poslije toga je svratila kod sestre na kafu.“

Bez vraćanja na tekst odgovorite:

Šta je Jelena kupila?

A) Hljeb, sir i tri jabuke
B) Paradajz, sir i tri jabuke
V) Paradajz, mleko i dve jabuke
G) Sir, kafu i tri jabuke

12. KONCENTRACIJA

Pažljivo pročitajte:

3 – 8 – 2 – 9 – 4 – 7 – 1 – 6

Koji broj se nalazi odmah posle 9?

A) 2
B) 4
V) 7
G) 1

13. PAMĆENjE – ZAVRŠNI IZAZOV

Vratite se na četiri riječi sa početka testa.

Koje su bile?

A) Lampa – jabuka – ključ – plava
B) Lampa – kruška – ključ – zelena
V) Sto – jabuka – vrata – plava
G) Knjiga – jabuka – ključ – žuta

14. PLANIRANjE

Treba da obavite tri stvari:

apoteka se zatvara u 18 časova, pošta u 17 časova, a prodavnica u 20 časova.

Kojim redom je najlogičnije da ih obavite ako su sve na približno jednakoj udaljenosti i možete da krenete u 16 časova?

A) Prodavnica – apoteka – pošta
B) Pošta – apoteka – prodavnica
V) Apoteka – prodavnica – pošta
G) Nije važno

15. SIMPTOMI

Šta je najvažnije ako ste primjetili da vam se u posljednjih nekoliko mjeseci pamćenje i snalaženje primetno pogoršavaju?

A) Da to zanemarite jer je zaboravnost normalna sa godinama
B) Da uradite još nekoliko internet testova i sami postavite dijagnozu
V) Da razgovarate sa ljekarom i opišete konkretne promjene koje primećujete
G) Da sačekate da problem postane veoma ozbiljan

RJEŠENjA

2. pitanje: 10 slova „a“.

3. pitanje: 93, 86, 79, 72, 65.

4. pitanje: Jovan.

5. pitanje: Šargarepa – jedina je povrće, dok su ostale namirnice voće.

6. pitanje: Lampa.

7. pitanje: 13.45. To ostavlja 30 minuta za put i još 15 minuta rezerve.

8. pitanje: 32.

9. pitanje: Pažljiv.

10. pitanje: Zapad.

11. pitanje: Paradajz, sir i tri jabuke.

12. pitanje: 4.

13. pitanje: Lampa – jabuka – ključ – plava.

14. pitanje: Pošta – apoteka – prodavnica.

15. pitanje: Razgovor sa lekarom.

TUMAČENjE REZULTATA – KOLIKO STE IMALI TAČNIH ODGOVORA?

Za svako tačno rješenje od pitanja 2 do 15 osvojite jedan bod. Prvo pitanje služi samo za pamćenje i ne boduje se.

12–14 bodova: Većinu zadataka ste riješili uspješno. To je dobar rezultat ovog kratkog testa, ali sam po sebi ne govori da li postoji ili ne postoji kognitivni poremećaj.

9–11 bodova: Nekoliko zadataka vam je možda bilo zahtjevno. Rezultat može zavisiti od koncentracije, umora, stresa, načina na koji ste razumjeli zadatak i drugih faktora.

Ako istovremeno primjećujete promjene u svakodnevnom životu, vrijedi ih pratiti, piše Magazin Politika.

0–8 bodova: Ovaj rezultat nije dijagnoza demencije. Ako uz njega primećujete sve veću zaboravnost, ponavljanje pitanja, gubljenje na poznatim mjestima, teškoće u obavljanju uobičajenih poslova ili probleme sa govorom i snalaženjem, razgovarajte sa ljekarom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Namirnice koje spuštaju šećer, treba ih jesti što češće

Medicinski stručnjaci sve češće ističu određene namirnice koje uspješno regulišu nivo glukoze u krvi i pomažu u održavanju stabilne energije tokom cijelog dana.
Uz pravilan izbor namirnica i kombinovanje sa zdravim mastima i proteinima, naglo mijenjanje nivoa šećera u krvi može se uspješno spriječiti.

Zeleno povrće kao ključni saveznik

Doktorka Megi Pauers otkrila je koju hranu treba birati da bi šećer ostao pod kontrolom. Na prvom mjestu našlo se lisnato zeleno povrće, a prije svega spanać.

Uz njega, kako navodi dr Pauers, preporučuje se i kupus, kao i namirnice bogate proteinima: jogurt, svježi sir, jaja, nemasno meso i puter od kikirikija. Takav tanjir ostavlja malo mjesta naglim skokovima glukoze, jer proteini usporavaju ono što slatkiš i bjeli hljeb ubrzavaju.

Pravilna priprema i kombinovanje obroka

Važno je i kako pripremate obrok. Spanać možete dodati u omlet, poslužiti uz kuvana jaja ili umješati u laganu čorbu.

Kada ga jedete uz proteine i namirnice bogate vlaknima, lakše ćete sastaviti obrok koji pomaže da nivo glukoze poslije jela bude stabilniji. U praksi, spanać ne treba jesti kao izolovan prirodni lijek, već kao dio obroka, pišr Krstarica.

Voćna voda i prepoznavanje simptoma

Pauers naglašava i da dijabetičari mogu da piju voćnu vodu koja se pravi kod kuće, a koja se često povezuje sa tim što snižava šećer. U običnu vodu stavite limun ili krastavac, pa je ostavite da odstoji dvadeset četiri sata prije nego što13 je popijete.

Podsjetimo, većinu simptoma na samom početku bolesti nije lako uočiti. Najčešći su žeđ, suva usta, nagli gubitak težine, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor i iscrpljenost.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gubitak apetita može biti znak bolesti: Kada se javiti ljekaru?

Povremeni gubitak apetita nije neuobičajena pojava. Stres, umor, virusne infekcije ili određeni lijekovi mogu privremeno da smanje želju za hranom.

Međutim, ako gubitak apetita traje duže, prati ga neobjašnjiv gubitak tjelesne težine ili se javlja uz druge tegobe, važno je obratiti se ljekaru.

Kada gubitak apetita postaje razlog za zabrinutost?

Smanjen apetit najčešće nije znak ozbiljne bolesti. Može da se javiti zbog probavnih smetnji, anksioznosti, depresije, infekcija ili neželjenih dejstava lijekova.

Ipak, ponekad može da bude povezan i sa bolestima organa za varenje, hormonskim poremećajima ili drugim zdravstvenim problemima.

Pregled ljekara preporučuje se ako gubitak apetita traje duže od jedne do dvije sedmice, naročito ako se ne može objasniti promjenama životnih okolnosti ili prolaznom bolešću.

Posebnu pažnju treba obratiti na nenamjerni gubitak tjelesne težine. Zatim izražen umor, učestale bolove u stomaku, dugotrajnu mučninu, promjene u pražnjenju crijeva ili osjećaj sitosti već nakon nekoliko zalogaja.

Ako se uz gubitak apetita pojavi krv u stolici, ne treba odlagati odlazak ljekaru. Crna, katranasta stolica, obilno krvarenje, jak bol u stomaku ili znaci ozbiljne dehidratacije zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Na koje promjene u ishrani treba obratiti pažnju?

Jedan od znakova na koje treba obratiti pažnju jeste i promjena uobičajenih prehrambenih navika. Osoba koja je ranije normalno jela, a sada se brzo zasiti ili redovno preskače obroke jer ne osjeća glad, trebalo bi da razmotri šta je uzrok takve promjene.

Ljekar će, u zavisnosti od simptoma, procijeniti da li su potrebne analize krvi, pregled organa za varenje ili dodatna dijagnostika, prenosi b92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako jabukovo sirće djeluje na nivo šećera u krvi?

Voda i jabukovo sirće ne zvuči kao nešto primamljivo što bismo popili ujutru, odmah nakon buđenja. Ali, ovaj napitak može da ima višestruke koristi za organizam.

Ukoliko vam je ovo piće “otužno” probajte da ga začinite sa malo cimeta, prstohvatom kajenskog bibera, malo limunovog soka i kapljicom meda.

Koliko jabukovog sirćeta pijemo dnevno može da zavisiti od razloga zašto ga uzimamo. Ipak, treba biti na oprezu. Previše ili prečesto konzumiranje može da dovede do neželjenih efekata, kao što je trošenje gleđi na zubima.

Koje zdravstvenih prednosti ima kiselkasti napitak

Jabukovo sirće se koristi u kuvanju i prirodnoj medicini hiljadama godina. Dodavanje kašike jabukovog sirćeta u čašu vode, koja se popije ujutru, na prazan stomak, moglo bi da nam pomogne da ubrzamo metabolizam, ublažimo probavne smetnje i smanjimo nivo šećera u krvi. Ovaj kiselkasti napitak takođe može da nam pomogne u snižavanju vrijednosti holesterola, uništavanju patogena koji izazivaju bolest, a postoje tvrdnje da pomaže u procesu gubitka težine.

Jabukovo sirće je vrsta sirćeta napravljenog od fermentisanih jabuka, kvasca i šećera. Dugi niz godina ljudi ga koriste i kao kućni lijek za sve, od borbe protiv klica do sprečavanja žgaravice. Nedavno, istraživanja su pokazala da može imati neke stvarne zdravstvene prednosti, kao što je pomoć u smanjenju nivoa šećera u krvi i pomoć pri gubitku težine.

Možda vas interesuje i ovo:

Da li je jabukovo sirće zdravo?

Iako nema mnogo dokaza o ovim prednostima, jabukovo sirće generalno je bezopasno – sve dok se pravilno koristi. I sadrži neke od istih hranljivih sastojaka kao i sok od jabuke, uključujući vitamine B, kao i antioksidante zvane polifenoli.

Kako jabukovo sirće i voda d‌jeluju na nivo šećera u krvi

Jabukovo sirće često se preporučuje kao prirodan način za kontrolu nivoa šećera u krvi. Posebno za osobe sa insulinskom rezistencijom. Kada se uzima prije obroka sa visokim sadržajem ugljenih hidrata, sirće usporava brzinu pražnjenja želuca i sprečava velike skokove šećera u krvi. Takođe poboljšava osjetljivost na insulin. To pomaže našem tijelu da pomjeri više glukoze iz krvotoka u ćelije, čime se snižava nivo šećera u krvi. Zanimljivo je da je za postizanje ovih efekata potrebna samo mala količina jabukovog sirćeta.

Uopšteno govoreći, pokazalo se da uzimanje 4 kašičice ili 20 ml jabukovog sirćeta prije obroka značajno smanjuje nivo šećera u krvi nakon jela. Sirće treba pomiješati sa 100 do 200 ml vode i konzumirati neposredno prije obroka sa visokim sadržajem ugljenih hidrata. Takođe, istraživači navode da jabukovo sirće ne snižava značajno šećer u krvi kada se uzima prije obroka sa malo ugljenih hidrata ili namirnica bogatim vlaknima, prenosi Telegraf.

Podijeli tekst sa drugima na:

12 vrsta povrća koje možete posaditi prije zime

Dok većina baštovana čeka proljeće da bi započela sjetvu, neke vrste povrća mogu se posijati ili posaditi već u jesen.

Ako se odabere odgovarajuća sorta i pogodi pravi termin, biljke će dočekati toplije dane spremne za nastavak rasta, a berba bi mogla početi ranije nego kod proljećne sadnje.

Jesenja sjetva, međutim, zavisi od klimatskih uslova, vrste zemljišta i otpornosti odabrane sorte. Sjeme ne treba sijati prerano, dok je zemlja još topla, jer bi biljke mogle početi da rastu prije zime. S druge strane, ako se predugo čeka, zemljište može postati previše hladno ili smrznuto za rad.

Koje povrće možete posijati ili posaditi prije zime

1. Mrkva

Mrkva se može sijati u kasnu jesen, naročito u krajevima u kojima zime nisu previše oštre. Sjeme tokom zime miruje, a klijanje počinje kada se u proljeće steknu odgovarajući uslovi. Za jesenju sjetvu treba odabrati odgovarajuće sorte i dobro pripremiti zemljište.

2. Cvekla

Cvekla je još jedna kultura koja se u pogodnim uslovima može sijati pred zimu. Zahtijeva rastresito zemljište i mjesto na kojem se voda ne zadržava. Jesenja sjetva može omogućiti raniji početak razvoja u proljeće, ali uspjeh zavisi od vremenskih prilika i otpornosti sorte.

3. Rotkvice

Rotkvice brzo rastu i pogodne su za baštovane koji žele ranu proljećnu berbu. Sjeme se može posijati kasno u jesen, kako bi sačekalo proljeće u zemlji. Za dobar rezultat važno je izabrati sortu koja odgovara ovakvom načinu uzgoja, prenosi Glossy.

4. Špinat

Špinat je otporna lisnata kultura koja se može sijati u jesen. Kada se posije u odgovarajućem terminu, može prezimiti i nastaviti rast čim temperature porastu. Potrebno mu je zemljište bogato hranljivim materijama koje dobro propušta višak vode.

5. Peršun

Peršun sporo klija, pa jesenja sjetva može biti praktična za one koji žele da ga imaju u bašti čim počne proljećni rast. Sjeme se sije u pripremljeno zemljište, a redove treba obilježiti kako bi se lakše prepoznali kada biljke počnu da niču.

6. Kopar

Kopar je začinska biljka čiji se nježni listovi koriste za začinjavanje salata, supa, sosova i drugih jela. U područjima s blažom klimom može se razmotriti kasna jesenja sjetva, ali je važno odabrati odgovarajući termin kako sjeme ne bi proklijalo prije zime.

7. Rukola

Rukola brzo raste i može se uzgajati tokom većeg dijela godine kada temperature nisu ekstremne. U područjima s blažim zimama može se sijati i u jesen, dok je u hladnijim krajevima bolje zaštititi usjev ili sačekati proljeće.

8. Zelena salata

Pojedine sorte zelene salate mogu podnijeti niže temperature, pa se mogu sijati ili saditi u jesen. Za prezimljavanje treba birati sorte koje su prilagođene hladnijim uslovima. Zaštita od jakog mraza može biti neophodna, naročito na otvorenim i izloženim mjestima.

9. Crveni luk

Crveni luk se najčešće uzgaja iz lučica, a odgovarajuće sorte mogu se saditi u jesen. Biljke se prije zime ukorijene, a u proljeće nastavljaju rast. Termin sadnje treba prilagoditi lokalnim uslovima kako bi se izbjeglo prerano razvijanje nadzemnog dijela biljke.

10. Bijeli luk

Bijeli luk jedna je od najpoznatijih kultura za jesenju sadnju. Čenovi se sade u pripremljeno zemljište, dovoljno duboko da budu zaštićeni od hladnoće, ali ne toliko duboko da otežaju nicanje. Jesenja sadnja omogućava razvoj korijena prije zime, a berba se uglavnom obavlja narednog ljeta.

11. Vlasac

Vlasac je višegodišnja začinska biljka koja se može uzgajati u bašti ili saksiji. Može se razmnožavati dijeljenjem busena, a u odgovarajućim uslovima i sjetvom. Kada se jednom primi, iz godine u godinu daje nove listove koji se koriste kao dodatak jelima.

12. Ljutika

Ljutika (poznata i kao šalot ili kozjak) pripada istoj porodici kao crveni i bijeli luk, ali ima sitnije lukovice i karakterističnu aromu. U zavisnosti od sorte i lokalne klime, može se saditi u jesen ili proljeće. Za sadnju joj odgovara rastresito zemljište na kojem se voda ne zadržava.

Kako pripremiti baštu za jesenju sadnju

Prije sjetve ili sadnje potrebno je ukloniti ostatke prethodnih kultura i korov, a zemljište usitniti i poravnati. Ako je zemlja teška i zadržava vlagu, korisno je poboljšati njenu strukturu kako bi se smanjio rizik od truljenja sjemena i lukovica.

Termin sadnje ne treba određivati samo prema kalendaru. Važniji su temperatura zemljišta, prognoza vremena i karakteristike konkretne sorte. Sjeme i lukovice treba saditi u skladu s preporukama za odabranu kulturu, a u područjima s oštrijim zimama može pomoći zaštita od mraza.

Jesenja sadnja ne garantuje raniju berbu u svim uslovima, ali uz pravilan izbor kultura i odgovarajuću pripremu bašte može biti koristan način da se proljećni radovi olakšaju i sezona uzgoja bolje iskoristi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Čim stigne jesen jedva ustajemo: Šta se dešava u organizmu

Ako vam se posljednjih nedjelja sve teže ustaje iz kreveta, tokom dana vam pada koncentracija, a uveče biste najradije legli ranije nego inače, možda se niste samo ulijenili, već reagujete na smjenu godišnjih doba.

Dani su sve kraći, jutra počinju u mraku, a već u kasnim popodnevnim satima se javlja osjećaj kao da je ponovo noć. Čak i ako većinu dana provedete pod vještačkim svjetlom, organizam i dalje registruje promjene u prirodnom ciklusu svjetlosti i tame. Zbog toga se sa promjenom godišnjeg doba mijenja i ritam spavanja.

Svjetlost je najvažniji okidač pospanosti

Kada svjetlost dospije do mrežnjače oka, informacije se prosljeđuju dijelu mozga koji reguliše unutrašnji biološki sat. Na taj način organizam dobija signal da je dan, odnosno da je vrijeme za budnost. Kako se približava noć i svjetlosti ima sve manje. Tijelo počinje da povećava lučenje melatonina, hormona koji učestvuje u regulaciji sna. Međutim, nije važna samo količina svjetlosti koju dobijemo tokom dana. Važno je i kada je dobijemo. Jutarnja svjetlost možda je važnija nego što mislimo.

Istraživanje u kojem je učestvovalo više od 500 odraslih osoba pratilo je njihovu izloženost svjetlosti i obrasce spavanja tokom različitih godišnjih doba. Rezultati su pokazali da se tokom zime san pomjera kasnije u odnosu na ljeto. Posebno je bila zanimljiva uloga dnevne svjetlosti.

Naime, svjetlost koju dobijemo ujutru pomaže našem organizmu da “namjesti” unutrašnji sat i prepozna da je počeo novi dan. Zbog toga možemo da budemo budniji tokom dana, a uveče ranije počinjemo da osjećamo pospanost. Sa druge strane, mnogo svjetlosti u kasnim popodnevnim i večernjim satima može da pošalje tijelu signal da dan još traje i da pomjeri vrijeme kada ćemo postati pospani.Zato nije potpuno svejedno da li najveći dio dnevne svjetlosti dobijemo ujutru ili tek predveče.

A upravo tu nastaje problem tokom jeseni. Ustanemo dok je napolju još mrak, spremimo se i krenemo na posao, fakultet ili u školu, a zatim veliki dio dana provedemo u zatvorenom prostoru. Tako našem organizmu nedostaje ona jutarnja doza prirodne svjetlosti koja mu pomaže da pravilno “podesi” unutrašnji sat.

Zato kratka jutarnja šetnja, odlazak pješke do posla ili samo nekoliko minuta provedenih napolju mogu da doprinesu da se osjećate energičnije i da vam se manje spava.

Da li tokom jeseni zaista potrebno više sna?

U istraživanju sprovedenom u laboratoriji za proučavanje sna u Berlinu pokazano je da postoje razlike u strukturi spavanja tokom različitih godišnjih doba. Posebno se razlikovalo trajanje REM faze sna, tokom koje najčešće intenzivno sanjamo, a uočene su i promjene u dubokom snu.

Lampe za svjetlosnu terapiju mogu da budu pogodno rješenje. Najviše za ljude koje većinu dana moraju da provedu u zatvorenom prostoru i ne mogu da dođu do prirodne svjetlosti. One emituju veoma jaku svjetlost i koriste se u određenim situacijama za uticaj na cirkadijalni ritam. Svjetlosna terapija je posebno proučavana kod sezonskog afektivnog poremećaja. Odnosno depresivnih epizoda koje se kod nekih ljudi ponavljaju tokom određenog godišnjeg doba.

Američki Nacionalni institut za mentalno zdravlje navodi svjetlosnu terapiju kao jednu od mogućih opcija za liječenje zimskog sezonskog afektivnog poremećaja, najčešće uz korišćenje svjetlosne kutije od 10.000 luksa u jutarnjim satima.

Povremena pospanost i manjak energije nisu neobični kada se mijenjaju godišnja doba, ali ako umor postane intenzivan i traje duže vrijeme, ne treba automatski da se pripiše jeseni.

Posebno obratite pažnju ako se uz umor javljaju dugotrajno loše raspoloženje, gubitak interesovanja za stvari koje su vam ranije prijale, problemi sa koncentracijom, značajne promjene sna ili apetita.Kod nekih ljudi jesen i zima mogu da budu period kada se ponavljaju simptomi sezonskog afektivnog poremećaja. A izražena iscrpljenost može da bude povezana i sa drugim zdravstvenim stanjima, poput nedostatka gvožđa ili problema sa štitnom žlijezdom.

Ako umor traje, pogoršava se ili počne ozbiljno da ometa svakodnevni život, najbolje je da potražite savjet ljekara.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počinje sezona grijanja: Stavite lovor na radijator za mirisnu kuću

Miris na radijatoru može da popravi prvi utisak o stanu, ali račun za grijanje nije jedina zimska briga.

Čim se radijatori zagriju, u maloj sobi često se osjeti ustajao vazduh. Jednostavan kućni savjet može pomoći da prostor zamiriše prijatnije, a ne traži nikakvu posebnu kupovinu.

Lovorov list na radijatoru za prijatan miris

Lovorov list je onaj iz kesice koju držimo uz začine za sarmu i pasulj. Stavite 2 do 3 suva, cijela lista na čist, mlak radijator, dalje od ventila i mjesta gdje bi mogli da skliznu. Toplota pomaže da se miris lista osjeti u sobi.Ako je grijno tijelo veoma vruće na dodir, bezbjednije je staviti listove u plitku keramičku posudicu na stabilno mjesto blizu njega, umjesto direktno na površinu. Nemojte ih stavljati u otvor radijatora, blizu električne grijalice ili tamo gdje mogu da dodirnu užaren dio.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se grijati na klimu, a da račun ne bude visok

Zašto se miris osjeti baš kad krene grijanje?

Miris lovora potiče od mirisnih materija u njegovom listu. Kada se list zagrije, aroma se lakše širi prostorijom, pa se poznat miris iz kuhinje osjeti i u dnevnoj sobi.

Jačina mirisa zavisi od lista, temperature radijatora i veličine prostorije. U manjoj sobi dva lista mogu biti dovoljna, dok će se u većem prostoru aroma vjerovatno slabije osjećati. Zato je najbolje početi s manjom količinom, naročito ako vam jaki mirisi smetaju.Prijatan miris ne znači da je vazduh manje suv
Važno je napraviti razliku: lovor ne ovlažuje vazduh. Soba može ljepše da miriše, a da se količina vlage u njoj ne promijeni.

Ako vam vazduh djeluje suv čim počne grijanje, vlažnost možete provjeriti malim higrometrom. Ako je zaista niska, ovlaživanje treba rješavati odvojeno, na bezbjedan način primjeren prostoru.

Kada treba zamijeniti lovor?

Ne ostavljajte listove da se mrve po radijatoru. Kada izgube miris ili postanu krti, sklonite ih i zamijenite novim ako vam prija njihova aroma.Prije početka grijne sezone korisno je i dobro očistiti radijator, jer topao vazduh može širiti miris prašine i ustajalosti. Nekoliko listova lovora tada može biti jednostavan dodatak za prijatniju aromu u prostoriji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Miris starih vremena: Recept za bosanski lonac

Bosanski lonac jedno je od onih tradicionalnih jela koja su decenijama bila nezaobilazan dio domaće kuhinje na prostoru bivše Jugoslavije, posebno u Bosni i Hercegovini.

Njegova posebnost krije se u jednostavnosti – meso i različite vrste povrća slažu se u lonac, a zatim polako kuvaju dok svi sastojci ne omekšaju i puste svoje sokove.

Nekada se bosanski lonac pripremao u zemljanim posudama i ostavljao da se satima lagano krčka, a upravo spora priprema daje mu karakterističan, bogat ukus.

Sastojci:

  • 500 g junećeg mesa
  • 500 g krompira
  • jedna manja glavica kupusa
  • dvije glavice crnog luka
  • dvije mrkve
  • dvije paprike
  • dva paradajza
  • tri čena bijelog luka
  • jedna kašika paradajz-pirea
  • jedan lovorov list
  • so i biber
  • jedna kašičica mljevene crvene paprike
  • malo peršuna
  • oko 500 ml vode ili mesnog temeljca

Priprema:

Juneće meso isijecite na krupnije komade, krompir ogulite i prepolovite, dok luk, mrkvu, kupus, papriku i paradajz isijecite na veće komade.

U dublju šerpu ili zemljani lonac slažite naizmjenično red mesa i red povrća. Između slojeva dodajte malo soli, bibera, mljevene paprike, bijelog luka i lovorov list.

Paradajz-pire razmutite u vodi ili mesnom temeljcu i prelijte preko složenih sastojaka. Tečnosti ne treba biti previše jer će meso i povrće tokom kuvanja pustiti svoje sokove.

Lonac poklopite i kuvajte na veoma laganoj vatri približno dva i po do tri sata. Tokom kuvanja jelo ne treba često miješati – dovoljno je povremeno lagano protresti posudu kako se sastojci ne bi raspali.

Bosanski lonac je gotov kada meso postane toliko mekano da se lako odvaja viljuškom, a povrće potpuno omekša.

Kako ga poslužiti?

Bosanski lonac najbolje je poslužiti odmah, dok je još vruć, uz krišku domaćeg hljeba.

Po želji ga možete posuti sitno sjeckanim peršunom, ali ovom jelu nisu potrebni brojni dodaci – upravo kombinacija mesa, povrća i dugog kuvanja daje mu prepoznatljiv ukus.

Kao i mnoga stara jela, bosanski lonac često je još ukusniji narednog dana, kada se svi ukusi dodatno sjedine.

Podijeli tekst sa drugima na: