Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati

Kućni ruter jedan je od najvažnijih uređaja za bezbjednost kućne mreže, jer preko njega prolazi gotovo sav internet saobraćaj u domu.

Nakon akcija usmjerenih protiv kompromitovanih rutera, američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) korisnicima je uputila jednostavan savjet – da ruter povremeno ponovo pokrenu.

Zašto je restart važan?

Ponovno pokretanje može prekinuti određene privremene zlonamjerne procese i postojeće mrežne veze koje napadači pokušavaju da iskoriste. Istovremeno može pomoći i u otklanjanju problema sa nestabilnom ili usporenom vezom. Restartovanje ima smisla i kada nema sumnje na napad, jer dugotrajan rad uređaja može dovesti do softverskih grešaka i pada performansi.

Možda vas interesuje i ovo:

Ruter svijetli crveno poslije ponoći: Kada treba da se zabrinete

Restart nije fabričko resetovanje

NSA preporučuje da se ruter restartuje najmanje jednom mjesečno. Neki savremeni uređaji nude i mogućnost automatskog ponovnog pokretanja.

Važno je razlikovati običan restart od fabričkog resetovanja. Restart samo ponovo pokreće uređaj, dok fabrički reset briše podešavanja i vraća ga u početno stanje. Ipak, restart nije zamjena za bezbjednosne zakrpe. Ako proizvođač više ne ažurira stari ruter, najbolje rješenje može biti njegova zamjena.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane

Ko ne bi volio da mu peškiri budu mekani kao paperje svaki put kada izađe iz kade? Ipak, vremenom mogu da postanu tvrdi i hrapavi, čak i kada ih redovno peremo.

Za grube peškire su najčešće krivi višak deterdženta i omekšivača, tvrda voda, previsoke temperature i pretrpana mašina. Ako se takve greške ponavljaju, vlakna peškira postepeno gube onu prijatnu mekoću. Dobra vijest je da ne morate odmah kupovati nove peškire.

Uz dva jednostavna sastojka koja većina ljudi već ima kod kuće, možete im vratiti mekoću.

Trik sa dva sastojka

Alkoholno sirće i soda bikarbona rješavaju ovaj problem kao od šale i to zna svaka iskusna domaćica. Za prvo pranje savjetuje oko 250 ml bijelog sirćeta direktno u bubanj mašine, uz uobičajeni tečni deterdžent. Peškire zatim operite na programu koji inače koristite.

Soda bikarbona može se koristiti u narednom pranju. Nekoliko kašika dodaje se uz deterdžent, a može pomoći u uklanjanju prljavštine i naslaga koje su se zadržale među vlaknima.

Ova dva sastojka ne treba sipati zajedno u isto vrijeme. Bolje je koristiti ih u odvojenim pranjima.

Kada se iz vlakana uklone naslage deterdženta, omekšivača i minerala, peškir može postati znatno prijatniji na dodir. Ne očekujte da će jedan tretman čarobno vratiti potpuno nov izgled veoma starom peškiru, ali razlika može biti primjetna.

Kod dobro očuvanih peškira rezultat može biti još bolji, piše B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije

Ishrana može imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga. Posebno u starijoj dobi. Istraživanja pokazuju da određene namirnice mogu biti povezane s manjim rizikom od kognitivnog pada i demencije.

Stručnjaci posebno izdvajaju MIND dijetu, koja kombinuje elemente mediteranske i DASH dijete. Kako piše Bestlife.com, osobe koje su je se dosljedno pridržavale imale su 30 do 35 posto manji rizik od demencije u odnosu na one koje je nisu slijedile.

Iako nijedna namirnica sama po sebi ne može spriječiti demenciju, istraživanja su pokazala da se šest grupa namirnica posebno povezuje s boljim zdravljem mozga i manjim rizikom od kognitivnog pada.

Svježe voće i povrće

Istraživanje objavljeno u časopisu NeuroImage pokazalo je da je veći unos svježeg voća i sirovog povrća povezan s određenim razlikama u strukturi mozga. Posebno se izdvajaju bobičasto voće i zeleno lisnato povrće, koji su bogati različitim nutrijentima važnim za zdravlje mozga.

Grah i mahunarke

Grah, grašak i druge mahunarke mogu biti koristan dio ishrane za očuvanje kognitivnog zdravlja. Jedno istraživanje pokazalo je da su osobe koje su redovno konzumirale grah imale manji rizik od razvoja onesposobljavajuće demencije. Posebno su zanimljivi rezultati koji se odnose na biljne proteine.

Možda vas interesuje i ovo:

Demencija i dalje izazov: Od prvih simptoma do dijagnoze prođe 3,5 godine

“Grah i mahunarke imali su najjaču zaštitnu povezanost. Grašak i lima grah posebno su bili povezani s 28 posto manjim rizikom od kognitivnog pada za svake dodatne tri porcije sedmično”, rekla je Tian-Shin Yeh, istraživačica s Harvard T.H. Chan School of Public Health.

Orasi

Orasi sadrže antioksidativne i protuupalne komponente, zbog čega bi mogli imati pozitivan utjecaj na zdravlje mozga.

Istraživanja ukazuju da njihovo uključivanje u ishranu može biti povezano s boljim kognitivnim funkcijama i manjim rizikom od nekih oblika kognitivnog oštećenja.

Integralne žitarice

Integralne žitarice bogate vlaknima također se povezuju s manjim rizikom od kognitivnog pada. Istraživanje provedeno na gotovo 3.000 osoba pokazalo je da su oni koji su redovno konzumirali integralne žitarice imali manji rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.

Masna riba

Losos, sardine, pastrmka, tuna i skuša bogati su omega-3 masnim kiselinama, zbog čega se preporučuju u okviru MIND dijete. Jedno istraživanje pokazalo je da je 12 sedmica konzumiranja ribe u okviru prilagođene MIND dijete moglo poboljšati kognitivne funkcije kod starijih osoba bez kognitivnih poteškoća.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje preporučuje se kao zamjena za maslac i margarin jer sadrži manje zasićenih i više mononezasićenih masti. Jedno istraživanje pokazalo je da je svakodnevno konzumiranje jedne kašike maslinovog ulja bilo povezano s 28 posto manjim rizikom od smrti povezane s demencijom.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da nijedna namirnica ne može sama spriječiti demenciju. Najvažniji je ukupni način života, koji uključuje uravnoteženu ishranu, fizičku aktivnost, dovoljno sna i brigu o zdravlju srca.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

Ako godinama pravite ajvar odokativno, možda ste već primjetili da isti recept jednom ispadne savršeno gust, a drugi put mastan, rijedak ili prekiseo.

Paprike budu dobre, lijepo pečene, a opet nešto na kraju ne bude kako treba. Tu odnos za domaći ajvar pravi veću razliku nego što se čini.

Nije problem samo u paprikama. Količina ulja, sirćeta, soli i šećera mora da bude usklađena, jer jedan sastojak lako preuzme ukus ako ga stavite previše.

Za 5 kg pečenih i očišćenih paprika postoji jednostavan odnos koji možete da zapamtite i svaki put ponovite. A još važnije od samih mjera jeste ono što uradite sa paprikama prije nego što uopšte počnete da kuvate ajvar.

Koji je pravi odnos sastojaka za domaći ajvar?

Računajte na 5 kg već pečenih, oljuštenih i dobro ocijeđenih paprika, a ne na 5 kg sirovih paprika.

Za tu količinu potrebno je:

  • 500 ml suncokretovog ulja
  • 100 ml alkoholnog sirćeta od 9 odsto
  • 2 ravne supene kašike soli
  • 2 kašike šećera
  • 4 do 5 čenova bijelog luka, po želji

Ovo je jedan provjereni odnos, a količinu soli, šećera i sirćeta možete na kraju malo prilagoditi ukusu, u zavisnosti od toga koliko su paprike slatke i koliko želite da ajvar bude kiseo.

Šećer nije tu da ajvar bude sladak. Mala količina može da zaokruži ukus i ublaži izraženiju kiselost sirćeta.

Ulje daje ajvaru punoću i onu karakterističnu glatku teksturu, ali prevelika količina može da ga učini teškim i masnim. Zato ga je bolje mjeriti nego sipati direktno iz flaše.

Sirće daje kiselkastu notu i pomaže da ukus bude izraženiji. Međutim, ako ga stavite previše, njegova kiselost će nadjačati slatkoću pečenih paprika.

Najbolje je da većinu sirćeta dodate pred kraj kuvanja, a zatim probate ajvar i po potrebi prilagodite ukus. Tako imate veću kontrolu nad završnim rezultatom.

Kako da ajvar bude gust, a ne vodnjikav?

Ovdje se pravi najveća razlika. Pečene paprike treba dobro ocijediti prije mljevenja ili kuvanja. Ako su pune vode, moraćete mnogo duže da ih kuvate da biste dobili gust ajvar.

Najbolje je da ih ostavite u cjediljki najmanje sat vremena, a ako imate vremena, mogu da se cijede i duže u frižideru.

Koristite široku šerpu bez poklopca. Veća površina omogućava da voda brže isparava, dok poklopac zadržava paru i produžava kuvanje.

Ulje možete dodavati postepeno tokom kuvanja. Pred kraj je važno češće miješati i prelaziti kutljačom po dnu šerpe, jer se tada gusta masa lakše hvata za dno.

Jedan od najjednostavnijih načina da provjerite gustinu jeste da povučete kutljaču po dnu šerpe. Ako trag kratko ostane vidljiv prije nego što se masa ponovo spoji, ajvar je blizu gotovog.

Ne očekujte da bude potpuno suv. Treba da bude gust, maziv i ujednačen, bez viška tečnosti koja se skuplja oko ivica, piše Krstarica.

Na šta obratiti pažnju pred kraj kuvanja?

Ukus provjerite pred sam kraj, kada je masa već dovoljno ukuvana. Tada možete dodati još malo soli ili sirćeta ako nedostaje.

Ako koristite bijeli luk, dodajte ga pred kraj kuvanja kako bi ostao prisutan u ukusu, ali ne bi preuzeo cijeli ajvar.

Nemojte žuriti sa skidanjem šerpe sa šporeta samo zato što je ajvar već promijenio boju i postao gust. Potrebno je da se višak vode zaista ukuva, ali bez pretjeranog prženja koje može da promijeni ukus i dovede do zagorjevanja.

Kako pravilno sačuvati domaći ajvar?
Za zimnicu koristite čiste i sterilisane tegle, a ajvar sipajte dok je vruć. Tegle zatvorite odgovarajućim poklopcima i postupite prema provjereno bezbjednom postupku konzervisanja za zimnicu.

Dobar ajvar ne zavisi od jedne magične mjere. Najvažniji su kvalitetne paprike, dobro cijeđenje, široka šerpa i pravi odnos sastojaka. Kada se sve to spoji, dobijate gust, mirisan ajvar koji se lijepo maže i ne pliva u ulju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina

Ako vam je ostalo nekoliko prezrelih paradajza koje više nisu dovoljno čvrste za salatu, nemojte ih bacati. Upravo takvi paradajzi mogu biti odlična osnova za umake, supe, namaze i brojna druga jela.

Tokom ljeta paradajz brzo sazrijeva, posebno ako ga držimo na sobnoj temperaturi. Kada omekša, možda više nije najprivlačniji na tanjiru, ali to ne znači da je izgubio svoju vrijednost u kuhinji.

Evo nekoliko jednostavnih načina da ga iskoristite.

Napravite domaći sos od paradajza

Najjednostavnije rješenje je skuhati paradajz i pretvoriti ga u sos koji možete koristiti uz tjesteninu, pizzu ili meso.

Paradajz nasjeckajte i stavite u šerpu s malo maslinovog ulja. Dodajte bijeli luk, so, biber i nekoliko listova svježeg bosiljka. Kuhajte na laganoj temperaturi dok višak tečnosti ne ispari, a sos postane gušći.

Ako želite, možete ga izmiksati kako biste dobili potpuno glatku teksturu.

Možda vas interesuje i ovo:

Ogulite paradajz uz ovaj jednostavan trik koji koriste profesionalci

Brza paradajz-supa

Prezreli paradajz idealan je za kremastu supu.

Na malo ulja prodinstajte luk i bijeli luk, dodajte nasjeckani paradajz i malo vode ili temeljca. Začinite solju, biberom i bosiljkom, pa kuhajte dok paradajz potpuno ne omekša.

Sve izmiksajte štapnim mikserom, a za kremastiju verziju možete dodati malo vrhnja za kuhanje.

Iskoristite ga za domaću salsu

Ako volite nešto svježe i pikantno, napravite salsu. Nasjeckajte paradajz, i pomiješajte ga s crvenim ili ljubičastim lukom, svježim peršunom ili korijanderom, malo limunovog soka, soli i bibera. Ljubitelji ljutog mogu dodati čili papričicu.

Odlična je uz tortilja čips, pečeno meso ili kao dodatak sendvičima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Visoke temperature, dani bez kiše i zemlja koja se isuši gotovo čim je zalijete ostavljaju trag i na biljkama koje inače smatramo prilično otpornim.

Ruže u avgustu mogu da izgledaju potpuno iscrpljeno, cvjetova je sve manje, listovi počinju da venu, a nekada se čini kao da je biljka jednostavno odlučila da je za ovu godinu završila.

Ipak, ako su vaše ruže prestale da cvjetaju tokom najvećih vrućina, nemojte još da ih otpisujete. Avgust jeste jedan od zahtjevnijih mjeseci za njih, ali uz pravilno zalivanje, uklanjanje precvjetalih cvjetova i malo pažnje, sorte koje cvjetaju više puta tokom sezone mogu da formiraju nove pupoljke i ponovo procvjetaju do jeseni.

Na velikoj vrućini ružama je najvažnija voda, ali nije svejedno kako ih zalivate

Jedna od najčešćih grešaka tokom vrelih dana jeste svakodnevno površinsko zalivanje. Zemlja tada može da izgleda mokro, dok voda zapravo nije stigla dovoljno duboko do korijena.

Ruže je tokom sušnog perioda bolje zaliti rijeđe, ali temeljno, tako da voda prodre dublje u zemlju. Vodu treba usmjeriti direktno ka zemlji oko biljke, a ne preko listova i cvjetova, jer vlažno lišće može da poveća rizik od pojave gljivičnih bolesti.

Najbolje vrijeme za zalivanje je rano ujutru, dok temperature još nisu visoke. Može se zalivati i uveče, ali je važno da se ponovo zaliva zemlja, a ne cijela biljka.

Ruže koje rastu u saksijama zahtijevaju još više pažnje jer se zemlja u njima tokom velikih vrućina suši mnogo brže nego u bašti i može biti potrebno svakodnevno proveravati koliko je supstrat vlažan.

Možda vas interesuje i ovo:

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Još jedan jednostavan saveznik tokom avgusta je malč. Sloj organskog materijala preko zemlje oko ruže može da uspori isparavanje vode i zaštiti korijen od velikih promjena temperature.

Ako želite nove cvjetove, stare morate da uklonite

Upravo ovo je jedan od najvažnijih avgustovskih poslova oko ruža koje ponavljaju cvjetanje. Kada cvijet uvene, biljka može da počne da usmjerava energiju ka stvaranju ploda i sjemena. Uklanjanjem precvjetalih cvjetova kod sorti koje ponavljaju cvjetanje podstičemo je da energiju ponovo usmjeri ka rastu i formiranju novih cvjetova.

Precvjetale cvjetove zato treba redovno uklanjati, zajedno sa suvim i oštećenim dijelovima biljke. Kod mnogih ruža cvijet ili cvjetnu grupu možete odsjeći neposredno iznad sljedećeg zdravog lista.

Ipak, sada nije trenutak da se na iscrpljenoj ruži radi drastična rezidba. Posebno tokom ekstremne vrućine treba izbjegavati jako orezivanje jer biljci možete napraviti još veći stres, piše Srpskainfo.

Važno je znati i koju ružu imate. Neke sorte prirodno cvjetaju samo jednom tokom sezone i kod njih uklanjanje starih cvjetova neće napraviti novi talas cvjetanja. Ovaj trik prvenstveno ima smisla kod ruža koje tokom ljeta cvjetaju više puta.

Nemojte pokušavati da ih “spasete” ogromnom količinom đubriva

Kada ruža usred ljeta izgleda slabo, logično je pomisliti da joj nedostaje hrane, pa je mnogi obilno prihrane. Međutim, tokom suše i ekstremnih temperatura sa đubrivom treba biti oprezan.

Posebno ne treba preterivati sa azotom, jer on podstiče stvaranje mladih, nježnih izdanaka kojima će kasnije biti potrebno vrijeme da očvrsnu prije hladnijeg perioda.
Ako je ruža trenutno ozbiljno pogođena sušom, prioritet je da dobije dovoljno vode i da se oporavi. Tek onda ima smisla razmišljati o odgovarajućoj prihrani, piše Ona.

Avgust je i vrijeme kada treba pogledati šta se događa sa listovima. Crne pege, bijela prevlaka, uvijeni listovi ili veliki broj sitnih insekata mogu biti znak bolesti ili štetočina, pa oštećene i bolesne dijelove treba ukloniti, a problem rešavati u skladu sa njegovim uzrokom.

Dakle, ruža koja je krajem ljeta ostala bez cvjetova nije nužno završila sezonu. Ako pripada sortama koje ponavljaju cvjetanje, dovoljno vode, uklanjanje precvjetalih cvjetova i izbjegavanje agresivnog orezivanja tokom najvećih vrućina mogu joj pomoći da se oporavi.

A nagrada može stići kada temperature počnu malo da popuštaju, u vidu još jednog talasa cvjetova pred jesen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Sezona šljiva mnogima znači samo jedno, vrijeme je za domaće slatko, džemove, pekmez i kolače, ali postoji jedan dio pripreme koji umije ozbiljno da testira strpljenje, naročito kada pred sobom imate nekoliko kilograma voća.

Ljuštenje šljiva jednu po jednu može da traje čitavu vječnost, ali postoji stari kuhinjski trik uz koji se kožica odvaja gotovo sama, dok plod ostaje čvrst, sočan i čitav.

Rješenje je u kratkom blanširanju, postupku koji se koristi i kod drugog voća i povrća kada želimo brzo da uklonimo kožicu, a potrebno je svega nekoliko minuta.

Kako da kožica sama počne da se odvaja

Šljive najprije dobro operite, a zatim na vrhu svakog ploda, sa suprotne strane od peteljke, oštrim nožem napravite mali i veoma plitak rez u obliku krstića. Važno je da ne zasiječete duboko u meso šljive, jer je cilj samo da otvorite kožicu.

Za to vrijeme stavite vodu da provri, pa pripremljene šljive spustite u ključalu vodu na kratko. Nije potrebno dugo ih kuvati, jer ne želite da plod omekša i počne da se raspada, već samo da toplota djeluje na kožicu.

Odmah nakon toga šljive prebacite u posudu sa veoma hladnom, najbolje ledenom vodom. Upravo ta nagla promjena temperature pravi razliku, zaustavlja dalje omekšavanje ploda i pomaže da se kožica odvoji od mesa.

Ljuštenje poslije toga traje nekoliko sekundi

Kada se šljive dovoljno ohlade da možete normalno da ih držite u rukama, krenite od mjesta na kojem ste napravili mali rez. Kožica bi trebalo lako da se podigne i zatim gotovo sama sklizne sa ploda, pa vam neće biti potrebno mukotrpno guljenje nožem.

Na ovaj način možete mnogo brže da pripremite i veću količinu šljiva, a dodatna prednost je to što plodovi ostaju čitavi i zadržavaju lijep oblik, što je posebno važno kada pravite tradicionalno slatko od cijelih šljiva.

Nakon ljuštenja ostaje samo da izvadite koštice, ukoliko recept to zahtijeva, i nastavite sa pripremom slatka, kolača ili drugog deserta.

Jednostavan trik sa ključalom i ledenom vodom tako može da vam uštedi poprilično vremena u kuhinji, a umjesto dugog guljenja svake šljive, najveći dio posla praktično će odraditi temperatura, prenosi Ona.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve više ljudi poslije 50. godine počinje novi život udvoje

Sve je više ljudi koji nakon 50. godine odlučuju da ponovo otvore vrata ljubavi. Istraživanja pokazuju da razvod, gubitak partnera ili dugogodišnja samoća ne znače kraj emotivnog života.

Prema istraživanju sprovedenom 2025. godine, novu romantičnu vezu nakon 50. godine započelo je 37 odsto muškaraca i 22 odsto žena. Mnogi se pritom ne odlučuju za novi brak, već za zajednički život bez formalnog vjenčanja.

Zanimljivo je da ljubav u kasnijim godinama često izgleda drugačije nego u mladosti. Manje je naglašena strast, a više bliskost, razumijevanje, briga i osjećaj sigurnosti.

Jedno istraživanje u kojem su učestvovali parovi između 66 i 92 godine pokazalo je da učesnici svoju ljubav opisuju kao odnos u kojem se prije svega osjećaju dobro i sigurno. Iako zaljubljenost s vremenom može postati mirnija, privrženost i posvećenost partneru ostaju snažne.

Posebno je zanimljivo što su mnogi ispitanici svoju vezu opisali kao isključivu i duboko posvećenu, dok je saosjećanje prema partneru bilo izraženije od strasti.

Poruka istraživanja je jednostavna: za ljubav ne postoji „prekasno“. Nova veza u penzionerskim godinama ne mora biti ista kao ona u mladosti – može biti mirnija, zrelija i zasnovana na zajedničkom društvu, podršci i uživanju u životu.

Jer, kako pokazuju iskustva brojnih starijih parova, srce ne odlazi u penziju kada čovjek napuni 60, 70 ili 80 godina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta ne treba jesti po vrućini

Visoke ljetnje temperature otežavaju svakodnevni život, a mnogima se postavlja i pitanje šta jesti kada vrućina oslabi apetit.
Dok se neki okreću grickalicama i potpuno odustaju od kuvanja, dijetetičarka Lola Bigs otkriva šta je dobro jesti, a šta izbjegavati tokom vrućina. Među namirnicama koje ne preporučuje je i jedna iznenađujuće popularna ljetnja poslastica.

Sladoled

Iako se sladoled čini kao logičan izbor za rashlađivanje, Bigs kaže da efekat nije dugotrajan.

“Sladoled vam može pružiti trenutno hlađenje, ali ima visok sadržaj masti i šećera, što znači da vaše tijelo mora više da radi da ga probavi, tako da se nakon toga možete osjećati još toplije”, objasnila je.

Kao alternativu, ona predlaže domaći sladoled napravljen od smrznutog bobičastog voća ili banana. Za kremastiju teksturu može se pomiješati s grčkim jogurtom, dok se za lakšu i osvježavajuću verziju može koristiti kokosova voda.

Slani čips i orašasti plodovi

Slani čips i slani orašasti plodovi takođe nisu najbolji izbor tokom vrućeg vremena.

“Po vrućem vremenu, ove grickalice mogu povećati žeđ, dok veći unos soli može podstaći zadržavanje vode, što može uzrokovati osjećaj nadutosti i nelagode”, kaže Bigs.

Umjesto toga, ona preporučuje pečeni slanutak s paprikom. On će zadovoljiti želju za nečim hrskavim, a ujedno sadrži proteine i vlakna koja mogu doprinijeti dužem osjećaju sitosti.

Bijeli hljeb

Bijeli hljeb je takođe na listi namirnica koje ona preporučuje izbjegavati.

“Bijeli hljeb sadrži malo vode i vlakana, tako da vas po vrućem vremenu može ostaviti s osjećajem težine i tromosti”, objašnjava dijetetičarka.

Predlaže lakše zamjene, poput hrskavih listova zelene salate, koji imaju visok sadržaj vode.

Možda vas interesuje i ovo:

Vreli dani traže laganu hranu: Ovo morate izbaciti sa menija

“Napunite ih sastojcima bogatim vodom poput krastavaca, paradajza, feta sira i mente, te dodajte malo limunovog soka za svježinu”, savjetuje ona.

Ideje za brzu i jednostavnu večeru

Za večeru Bigs preporučuje jela koja ne zahtijevaju mnogo kuvanja. Jedna od opcija su poke zdjele, koje se jednostavno pripremaju i mogu sadržavati različite hranljive sastojke.

“Kao osnovu koristite kuvanu rižu ili miješanu salatu, zatim dodajte tunu ili losos, avokado, naribanu mrkvu, slanutak, kuvano jaje i edamame. Prelijte s malo susamovog ulja i obrok je gotov za nekoliko minuta”, kaže ona.

Druga opcija su takosi s dimljenom paprikom. Hrskave tortilje mogu se puniti tanko narezanim tikvicama, crnim grahom, paradajzom, ukiseljenim lukom, avokadom i zelenom salatom.

“Ukusni su i puni ukusa, a nakon toga nećete osjećati težinu”, dodaje Bigs, a prenosi Borba.me

Kao posebno osvježavajuće jelo preporučuje hladni gaspačo. Za njegovu pripremu potreban je samo blender, zreli paradajz, krastavac i crvena paprika, a povrće se zatim začini s malo soli i bibera.

Supa treba da bude dobro ohlađena, a može se poslužiti s integralnim hljebom ili hljebom sa sjemenkama za laganu, ali zasitnu večeru.

Podijeli tekst sa drugima na:

Japanski naučnici razvili ciljanu terapiju za paradentozu

Istraživači sa Univerziteta Nagoja u Japanu razvili su novu eksperimentalnu terapiju za parodontitis, poznat i kao paradentoza, koja ciljano uništava bakteriju *Porphyromonas gingivalis*, dok nastoji da sačuva korisne mikroorganizme u usnoj šupljini.

Metoda, nazvana NIR-PAT², koristi antitijelo povezano s bojom osjetljivom na svjetlost. Antitijelo se vezuje za ciljanu bakteriju, a zatim se aktivira bliskom infracrvenom svjetlošću i oštećuje njenu membranu.

Obećavajući rezultati

U laboratorijskim eksperimentima terapija je selektivno djelovala na *P. gingivalis*, bez oštećenja zdravih ćelija desni. Kod miševa s parodontitisom smanjen je gubitak alveolarne kosti, dok su korisne bakterije uglavnom ostale očuvane.

Istraživači navode da bi ovakav pristup mogao biti precizniji od antibiotika i drugih terapija koje mogu uticati i na korisne bakterije u ustima.

Tehnika je prvobitno razvijana za liječenje raka, a istraživači su je prilagodili za ciljano djelovanje na bakterije. U narednoj fazi planiraju dodatna istraživanja i analizu oralnog mikrobioma kako bi pronašli i druge mikroorganizme povezane s parodontitisom.

Važno je, međutim, da je NIR-PAT² **još uvijek eksperimentalna terapija**. Rezultati su do sada dobijeni u laboratoriji i na životinjama, pa tek klinička ispitivanja na ljudima treba da pokažu njenu bezbjednost i efikasnost.

Napomena: NI:R-PAT² još nije potvrđena za rutinsko liječenje ljudi. Dalja istraživanja i klinička ispitivanja treba da utvrde njenu bezbjednost i efikasnost. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet.

Podijeli tekst sa drugima na: