Ne bacajte vodu od krompira, preporodiće cvijeće

​Poznato vam je sigurno da se soc od kafe i ljuske jajeta najčešće koriste za prirodnu prihranu biljaka. Međutim, postoji još varijanati koje mogu smanjiti rizik od propadanja, uvenuća ili truljenja biljke, a i podstaći je da raste, cvijeta i razvija se.

Otkrivamo vam 3 trika za organsku prihranu biljaka koja će možda iznenaditi i najiskusnije baštovane:

1. Zalijte tlo vodom koja sadrži skrob

Pošto je nedostatak hranljivih materija posebno akutan zimi zbog nedostatka sunca, biljke pokušavaju da povećaju rezerve skroba u plodovima i sjemenu. Skrob je idealan za skladištenje glukoze, sa njenom nestašicom počinje proces hidrolize – ponovnog razlaganja skroba na molekule. Umjesto da sljedeći put kupujete specijalno đubrivo, ne prosipajte vodu u kojoj se kuvao krompir ili tjestenina. Pustite da se ova tečnost ohladi i zalijte svoje zelene ljubimice.

2. Stavite sunđer na dno saksije

Uprkos činjenici da je skoro svim biljkama potrebno stalno zalivanje, neke sorte su i dalje poznate po tome što mogu da izdrže duže od drugih bez vode. Jedna od najvećih grešaka početnika baštovana jeste pretjerano ili rijetko zalivanje. Kada se zaliju više nego što je potrebno, određenim sortama biljaka truli korijen. Sa druge strane, ako im nedostaje voda, biljke se suše i propadaju. Prije nego što posadite biljke u saksiju, stavite mali sunđer na dno, i prekrijte ga zemljom odozgo. Sunđer će apsorbovati višak vode, a u kritičnim situacijama korijen se može hraniti uskladištenom vlagom, prenosi magazin.novosti.

3. Dodajte malo pšenice u zemlju

Žitarice nisu samo odličan izvor hranljivih materija za ljude. Stavite malo zrna pšenicu u saksiju i pospite zemljom odozgo. Takav biljni dodatak biće dovoljan za mjesečnu prihranu mnogih biljaka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Salata od paradajza i krastavaca: Stari trik jugoslovenskih domaćica

Neka jela ne traže posebne recepte, skupe sastojke niti sate provedene u kuhinji. Dovoljno je nekoliko svežih namirnica da na stolu zamiriše leto. Upravo takva je i salata od paradajza i krastavca – jednostavna, osvežavajuća i nezaobilazna uz porodični ručak.

Ipak, mnogi tvrde da salate koje su nekada pravile naše bake i majke imaju ukus koji danas teško uspevamo da ponovimo. Tajna se, zapravo, krije u nekoliko sitnih trikova koje su jugoslovenske domaćice godinama prenosile s kolena na koleno.

Crni luk za onaj prepoznatljivi “kafanski” ukus

U mnogim domovima salata od paradajza i krastavca nije mogla da se zamisli bez tanko sečenog crnog luka. Upravo on je davao onu aromu koja običnu salatu pretvara u prilog koji svi prvo primete na stolu.

Dovoljno je nekoliko kolutova crnog luka da ukus postane bogatiji i puniji.

Tajni sastojak koji pravi najveću razliku

Iako se ređe pominje, beli luk bio je jedan od omiljenih dodataka iskusnih domaćica. Već pola čena ili jedan sitno iseckan čen potpuno menja karakter salate.

Njegova aroma ne dominira, ali daje dubinu ukusu zbog koje se salata pamti.

Kremasta verzija koju su obožavali u Vojvodini i Bosni

Možda vas interesuje i ovo:

Pogledajte sa kojim biljkama je najbolje posaditi krastavac?

U pojedinim krajevima bivše Jugoslavije postojao je još jedan zanimljiv trik.

Preko gotove salate dodavala se kašičica pavlake ili kiselog mleka. Na prvi pogled neobično, ali upravo taj dodatak stvarao je nežniji i kremastiji ukus koji se savršeno slagao sa svežim povrćem.

Peršun i začini za puniji ukus

Mnoge domaćice dodavale su sitno seckan svež peršun, dok su neke koristile i malu količinu vegete kako bi dodatno naglasile aromu povrća.

Zašto je rashlađen paradajz bio obavezan?

Jedan detalj često se zaboravlja – paradajz se pred serviranje dobro hladio.

Upravo ta svežina davala je salati poseban letnji karakter i činila je savršenim dodatkom uz roštilj, pečenje ili kuvana jela.

Kako napraviti salatu po starom receptu?

Sastojci:

  • 3 velika paradajza
  • 1 krastavac
  • 1 manji crni luk
  • 1 čen belog luka
  • malo svežeg peršuna
  • ulje po ukusu
  • so
  • po želji kašičica pavlake ili kiselog mleka

Priprema:

Paradajz i krastavac iseckajte, dodajte tanko sečen crni luk i sitno seckan beli luk. Začinite uljem i solju, pospite peršunom i lagano promešajte. Po želji dodajte kašičicu pavlake ili kiselog mleka neposredno pre serviranja.

Zašto se ovaj recept i danas pamti?

Možda upravo zato što dokazuje da najbolji ukusi često nastaju od najjednostavnijih sastojaka. Salata od paradajza i krastavca bila je nezaobilazan deo letnjih ručkova širom Jugoslavije, a zahvaljujući malim trikovima domaćica i danas može da ima onaj prepoznatljiv, domaći ukus koji budi nostalgiju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako izabrati dobru lubenicu, ovi trikovi možda mogu pomoći

Malo šta može pokvariti ljetno osvježenje kao lubenica bez ukusa.

Iako na prvi pogled djeluje teško procijeniti kakav je plod iznutra, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji mogu pomoći da svaki put izaberete slatku, sočnu i zrelu lubenicu.

Stručnjaci savjetuju da prilikom kupovine obratite pažnju na nekoliko vizuelnih i zvučnih pokazatelja koji često otkrivaju kvalitet ploda.

1. Potražite poljsku mrlju

Poljska mrlja je svijetli dio kore na kojem je lubenica ležala na zemlji tokom sazrijevanja.

Kremasto žuta ili blago narandžasta mrlja ukazuje na zrelu i slatku lubenicu, dok bijela ili veoma svijetla mrlja može značiti da plod nije dovoljno sazrio.

Ako kupujete lubenicu direktno sa njive, pogledajte i peteljku. Suva i žućkasto-smeđa peteljka znak je zrelosti, dok zelena ukazuje da je plod vjerovatno ubran prerano.

Možda vas interesuje i ovo:

Lubenica kraljica slasti: 10 razloga zbog kojih je treba jesti

2. Obratite pažnju na pruge

Dobra lubenica ima jasno izražene kontraste između tamnih i svijetlih pruga. Tamne pruge treba da budu intenzivno zelene, a svjetlije kremaste ili žućkaste nijanse.

3. Pokucajte po kori

Iako djeluje neobično, zvuk može mnogo otkriti.

Zrela lubenica proizvodi dubok i šupalj zvuk kada se lagano kucne po kori. Ako zvuk djeluje tup ili previše visok, plod možda nije dovoljno sazrio.

4. Provjerite mrežaste fleke

Sivkasto-smeđe linije i mrežaste šare na kori često su znak da je lubenica veoma slatka. Smatra se da te oznake nastaju na mjestima gdje je šećer izlazio na površinu tokom razvoja ploda.

5. Izaberite najtežu

Kada upoređujete dvije lubenice slične veličine, izaberite onu koja djeluje teže.

Veća težina obično znači da plod sadrži više vode, što je jedan od pokazatelja sočnosti.

6. Prednost dajte okruglim plodovima

Okruglaste lubenice često se smatraju slađim od izduženih. Takođe, izbjegavajte plodove sa nepravilnim ispupčenjima ili deformacijama na kori.

7. Kora treba da bude mat i čvrsta

Zrela lubenica ima mat površinu, dok sjajna kora može ukazivati na nedovoljnu zrelost.

Prije kupovine pregledajte cijeli plod i izbjegavajte lubenice sa mekanim dijelovima, pukotinama, udubljenjima ili drugim vidljivim oštećenjima.

Uz nekoliko sekundi pažljivog pregleda, šanse da kući donesete slatku i sočnu lubenicu biće mnogo veće.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vrtlari upozoravaju: Previše vode nije spas, nađite mjeru

Sve češći periodi suše, rast cijena vode i sve izraženiji klimatski ekstremi naveli su mnoge ljubitelje vrtlarstva da preispitaju način na koji zalivaju svoje biljke.

Stručnjaci upozoravaju da najveći problem često nije količina vode koja se koristi, već način na koji se ona raspoređuje.

Profesionalni vrtlari i pejzažni dizajneri izdvojili su najčešće greške koje mogu dovesti do slabijeg rasta biljaka, većih računa za vodu i nepotrebnog rasipanja resursa.

Plitko zalivanje slabi korijen

Jedna od najčešćih grešaka jeste često, ali površinsko zalivanje. Takav način navodnjavanja podstiče razvoj plitkog korijenja koje teže podnosi visoke temperature i sušne periode.

Stručnjaci preporučuju rjeđe, ali obilnije zalivanje kako bi voda dospjela do dubljih slojeva zemljišta i ojačala korijenski sistem.

Možda vas zanima i ovo:

Baštovanstvo za početnike: Savjeti kako da uspijete na početku

Biljke u saksijama zahtijevaju poseban pristup

Biljke uzgojene u saksijama i žardinjerama mnogo brže gube vlagu od onih posađenih direktno u zemlji.

Zbog manjeg volumena zemlje korijen je izložen većim temperaturnim oscilacijama, pa je važno redovno provjeravati vlažnost supstrata prije svakog zalivanja.

Ipak, ni kod njih ne treba pretjerivati, jer previše vode može izazvati truljenje korijena.

Vrijeme zalivanja pravi veliku razliku

Vrtlari ističu da je rano jutro najbolje vrijeme za navodnjavanje. Tada su temperature niže, isparavanje je manje, a biljke imaju dovoljno vremena da upiju vlagu prije najvećih dnevnih vrućina.

Zalivanje tokom podneva može dovesti do velikog gubitka vode zbog isparavanja.

Curenje vode povećava račune

Mnogi vlasnici vrtova zanemaruju sitna curenja na crijevima, spojnicama i ventilima. Iako djeluju bezazleno, takvi kvarovi mogu dovesti do gubitka desetina litara vode dnevno.

Redovna kontrola opreme može značajno smanjiti troškove i povećati efikasnost sistema za navodnjavanje.

Pogrešan izbor biljaka stvara dodatne probleme

Stručnjaci preporučuju sadnju biljaka prilagođenih lokalnoj klimi. Autohtone vrste i biljke otporne na sušu zahtijevaju manje vode i lakše podnose temperaturne ekstreme.

Takođe, korisno je grupisati biljke sa sličnim potrebama za vlagom kako bi navodnjavanje bilo efikasnije, piše HGTV.

Više vode ne znači i zdravije biljke

Prekomjerno zalivanje jedna je od najčešćih grešaka među početnicima. Simptomi previše vode često liče na simptome nedostatka vlage, pa mnogi pogrešno procjenjuju stanje biljaka.

Stručnjaci savjetuju da se zemlja provjeri rukom prije zalivanja i da se izbjegava automatsko navodnjavanje po fiksnom rasporedu bez obzira na vremenske uslove.

Kako klimatske promjene donose sve više izazova za uzgoj biljaka, pravilno upravljanje vodom postaje jedan od ključnih faktora uspješnog vrtlarstva.

Primjenom jednostavnih savjeta moguće je istovremeno sačuvati vodu, smanjiti troškove i obezbijediti zdraviji razvoj biljaka tokom cijele vegetacione sezone.

Podijeli tekst sa drugima na:

Puževi golaći: Spasite baštu za samo jednu noć

Puževi golaći spadaju među najupornije i najštetnije napasnike u bašti.

Iako djeluju bezazleno, za svega nekoliko noći mogu da naprave ozbiljnu štetu na povrću, cvijeću i mladim biljkama, ostavljajući za sobom izgrizene listove i uništene izdanke.

Dobra vijest je da postoji jednostavan i jeftin trik koji koriste iskusni baštovani, a za koji vam nije potrebna skupa hemija. Glavni saveznik u borbi protiv puževa moglo bi da bude upravo kukuruzno brašno.

Zašto su puževi golaći opasni za baštu?

Puževi su najaktivniji tokom noći, kada izlaze iz svojih skrovišta u potrazi za hranom. Tokom dana skrivaju se na vlažnim i sjenovitim mjestima, ispod kamenja, dasaka, lišća i gustog rastinja, zbog čega ih nije lako uočiti.

Posebno često napadaju:

  • krastavce
  • kupus
  • zelenu salatu
  • mlade izdanke krompira
  • lisnato povrće

Ako se na vrijeme ne reaguje, mogu da unište čitave gredice i ozbiljno ugroze prinos.

Kukuruzno brašno kao prirodni mamac
Malo ko zna da miris kukuruznog brašna snažno privlači puževe golaće. Upravo zbog toga ono može poslužiti kao jednostavan i efikasan mamac za njihovo sakupljanje.

Za ovu namjenu preporučuje se korištenje jeftinijeg, krupnije mljevenog kukuruznog brašna. Ono sporije upija vlagu i jutarnju rosu, pa duže zadržava miris koji privlači puževe tokom noći.

Kako napraviti zamku za puževe?

Postupak je vrlo jednostavan:

  • Napunite staklenu teglu kukuruznim brašnom.
  • Položite teglu na bok pored gredice ili na mjestu gdje ste primijetili najviše puževa.
  • Ostavite zamku tokom noći.
  • Ujutro uklonite puževe koji su ušli u teglu privučeni mirisom brašna.
  • Za najbolje rezultate preporučuje se postavljanje više tegli duž ivica bašte ili povrtnjaka, jer puževi dolaze iz različitih pravaca.

Dodatni trik za zaštitu biljaka

Ukoliko primijetite da puževi ne ulaze u teglu, možete pokušati sa još jednom metodom.

Oko biljaka ili gredica pospite tanak sloj kukuruznog brašna. Na taj način stvarate zonu koja privlači puževe i odvlači ih od osjetljivih biljaka, piše Žena Blic.

Mnogi baštovani ovu metodu koriste naročito poslije kiše i tokom vlažnih perioda, kada se puževi najčešće pojavljuju u velikom broju.

Iako kukuruzno brašno može biti veoma korisno u suzbijanju puževa golaća, stručnjaci savjetuju da se ova metoda kombinuje sa redovnim pregledom biljaka i drugim provjerenim načinima zaštite.

Redovno uklanjanje puževa, održavanje uredne bašte i smanjenje vlažnih skrovišta mogu značajno doprinijeti zaštiti povrća i cvijeća tokom cijele sezone.

Uz malo truda i nekoliko jednostavnih trikova, moguće je sačuvati baštu od jednih od najupornijih štetočina bez upotrebe agresivnih hemijskih sredstava.

Podijeli tekst sa drugima na:

3 načina da saznate ko traži vaše ime na internetu

Vjerovatno ste se pitali ko su ljudi koji traže vaše ime na internetu. Iako Google ne otkriva identitete onih koji unose vaše ime u pretraživač, postoje jednostavni i besplatni alati koje možete koristiti za pouzdano praćenje gdje i kada se vaše ime pojavljuje na internetu.

Jedan od najjednostavnijih alata su Google Alerts. Na njega se prijavljujete sa svojim Google računom. Nakon što se prijavite, unesite svoje ime pod navodnicima u polje za pretragu, a zatim postavite Google da vas obavijesti čim se vaše ime pojavi na web stranici, forumu ili javno dostupnoj bazi podataka.

Ovo je najbrži način da saznate kada je vaše ime spomenuto na internetu i da odgovorite na njega ako je potrebno.

LinkedIn

LinkedIn vam omogućava da vidite ko je pregledao vaš profil. Ovo može biti posebno korisno u profesionalnom kontekstu. Može pokazati ko vas prati zbog poslovnih prilika, zaposlenja ili umrežavanja. Iako podaci nisu uvijek potpuni, mogu dati dobar uvid u to ko je zainteresovan za vaš karijerni put.

Google search console

Ako imate ličnu web stranicu, portfolio ili blog, Google Search Console također može biti vrlo koristan alat. Pokazaće vam koje ključne riječi i fraze ljudi koriste da bi došli do vaših stranica.

Ovaj alat također ne otkriva identitet posjetilaca, ali može pokazati šta ljude zanima kod vas i koliko često se vaše ime pojavljuje u pretragama.

Slijedeći ove jednostavne korake, možete bolje kontrolisati svoj digitalni otisak. Na vrijeme primijetiti sva neželjena spominjanja i lakše zaštititi svoju privatnost i reputaciju, prenosi Metropolitan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961. godine

Prosječna osoba jede oko šest puta više piletine i dvostruko više svinjetine nego generacija njihovih baka i djedova. To pokazuju podaci iz izvještaja UN-a.

Globalna ponuda mesa porasla je četiri puta u posljednjih 60 godina i očekuje se da će nastaviti rasti.

Ponuda peradi

Ponuda peradi porasla je s manje od 3 kg po osobi 1961. na 17 kg 2022., prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Ponuda svinjetine

Ponuda svinjetine udvostručila se na 15 kg po osobi u istom periodu, dok je govedina, hrana koja najviše zagađuje, ostala stabilna na 9 kg.

Poljoprivreda je drugi sektor globalne privrede koji najviše zagađuje. Predviđa se da će se emisije koje zagrijavaju planetu povećati za 7,6% u sljedećoj deceniji. Prema FAO-ovom pregledu nauke o pokretačima ponude i potražnje mesa, stoka je odgovorna za procijenjenih 80% povećanja.

Izvještaj je pokazao da je prosječno globalno snabdijevanje mesom poraslo s 25 kg po osobi 1961. na 47 kg po osobi 2022. godine. Utvrđeno je da je oko 14% mesa i mlijeka izgubljeno tokom proizvodnje ili propalo nakon što je stiglo na police supermarketa i u restorane.

U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je nesigurnost hrane najraširenija, hrana životinjskog porijekla je mnogostruko skuplja u odnosu na prihode nego u bogatim zemljama.

“Regionalna raspodjela i pristup još su vrlo nejednaki”, rekla je Daniela Battaglia, službenica za razvoj stočarstva pri FAO-u i koautorica izvještaja.

“Zemlje s visokim dohotkom još uvijek imaju prilično visoku i stabilnu potrošnju. Zemlje s niskim dohotkom i dalje su ograničene pristupačnošću životinjskih proizvoda”.

Bogate nacije ne preporučuju da se meso manje jede

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) identifikovao je kao najučinkovitiju mjeru prelazak s prehrane bogate mesom na prehranu bogatu biljkam.

Izvještaj FAO-a, koje je pregledala mesna i mliječna industrija, kao i vanjski akademici, navodi istraživanja koja pokazuju da bogate nacije “podstiču prekomjernu konzumaciju” životinjskih proizvoda, ali ne preporučuje da se jede manje mesa.

“Ovaj izvještaj jasno dokumentira problem, ali se zaustavlja daleko od tog zaključka“, rekla je Cleo Verkuijl, viša naučnica u Stockholmskom institutu za okoliš, koja nije bila uključena u izvještaj, a piše Seebiz.

Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961.

Prethodne izvještaje FAO-a naučnici su kritikovali zbog „zbunjujućeg“ izostavljanja smanjenja mesa iz klimatskog plana puta. Navodno je bilo i „grubih pogrešaka“ koje su umanjivale klimatske koristi smanjenja mesa.

Najnoviji izvještaj naručen je kao sveobuhvatna procjena doprinosa stoke sigurnosti hrane, održivim prehrambenim sistemima, prehrani i zdravoj prehrani.

Održivost okoline

FAO je rekao da će nakon izvještaja kasnije ove godine uslijediti još jedan koje će se detaljnije baviti održivošću okoline.

„Temeljni problem je mandat. Izvještaj ima za cilj pomoći kreatorima politika da identifikuju ulazne tačke gdje intervencije podržavaju pozitivne doprinose hrane životinjskog porijekla zdravoj prehrani. To je možda pravi okvir za populacije kojima nedostaje hrane. Ali je pogrešna pretpostavka za bogate nacije, gdje zdravstveni i okolišni argumenti upućuju na smanjenje.“, rekla je Verkuijl.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako ukloniti žute fleke od znoja na bijelim majicama

Potpuno ste u pravu, napravio sam nedopustivu i kardinalnu grešku već u prvoj riječi. Prva riječ je morala biti Bijela, a ja sam prepisao “Bela” i time potpuno obesmislio lektorski posao koji ste tražili. Izvinjavam se zbog tog previda.

Evo potpuno ispravljene, detaljno pregledane i dosljedno ijekavizovane verzije teksta:

Bijela majica je apsolutni kralj svakog garderobera. Bilo da je riječ o običnoj pamučnoj majici koju kombinujete uz džins i dobar blejzer, ili o elegantnoj lanenoj košulji za tople ljetnje dane, ovaj komad odjeće odiše svježinom, čistim stilom i minimalističkim luksuzom. Međutim, svaki ljubitelj bijele odjeće dijeli istu noćnu moru: one užasne, tvrdokorne žute fleke ispod pazuha koje se pojave niotkuda i pretvaraju omiljeni komad odjeće u krpu za brisanje prašine.

Prije nego što sljedeći put posegnete za kantom za smeće i otpišete svoju omiljenu majicu, zaustavite se. Ovaj estetski problem nije nerješiv. Uz malo nauke, prave kućne sastojke i nekoliko pametnih trikova, vaše majice mogu ponovo zablistati onim prvobitnim, fabričkim sjajem.

Mit o znoju: Odakle zapravo dolaze žute fleke?

Prva i najvažnija stvar koju moramo da razjasnimo jeste činjenica da vaš znoj nije žut. Ljudski znoj je u svojoj osnovi bezbojna tečnost sastavljena uglavnom od vode, soli i masti. Pa, kako onda nastaje ta dosadna žuta nijansa?

Krivac leži u vašem antiperspirantu. Većina komercijalnih dezodoransa protiv znojenja sadrži jedinjenja aluminijuma čiji je zadatak da privremeno blokiraju znojne žlijezde. Kada se aluminijum iz dezodoransa pomiješa sa proteinima iz vašeg znoja, dolazi do hemijske reakcije koja se bukvalno „zapeče” za pamučna vlakna tokom nošenja i pranja. Rezultat je tvrda, žućkasta skorena fleka koju običan deterdžent na 60 stepeni jednostavno ne može da pokrene.

Veliki kućni eksperiment: 4 provjerena recepta za spas bijelih majica

Zaboravite na agresivne izbjeljivače na bazi hlora – oni će u reakciji sa aluminijumom samo još više požutjeti tkaninu i trajno oštetiti pamučna vlakna. Umjesto toga, zavirite u svoju kuhinju i kupatilo. Evo četiri najmoćnija metoda koji dokazano vraćaju bjelinu:

1. Moćni duo: Soda bikarbona i vodonik-peroksid

Ovo je apsolutni šampion u borbi protiv žutila. Vodonik-peroksid (3% hidrogen koji kupujete u apoteci) djeluje kao nježno, ali efikasno sredstvo za izbjeljivanje, dok soda bikarbona razgrađuje masnoće i uklanja mirise.

Recept: Pomiješajte jednake dijelove sode bikarbone, hidrogena i mlake vode tako da dobijete gustu pastu.

Proces: Utrljajte pastu direktno na fleke pomoću stare četkice za zube. Ostavite da djeluje najmanje 30 do 60 minuta, a zatim operite majicu u mašini na uobičajenom programu.

2. Trik sa aspirinom

Zvuči neobično, ali aspirin sadrži salicilnu kiselinu koja ima sposobnost da razgrađuje proteinske veze u flekama, čineći ih lakim za ispiranje.

Recept: Izdrobite 3 do 4 tablete aspirina u prah i pomiješajte ih sa pola šolje tople vode.

Proces: Natopite dio majice sa flekama ovim rastvorom i ostavite da odstoji 2 do 3 sata. Nakon toga, majicu ubacite u mašinu.

3. Bijelo sirće za blaže fleke i omekšavanje

Ako su fleke tek počele da se formiraju, obično alkoholno (bijelo) sirće je vaš najbolji saveznik. Kiselina u sirćetu će neutralisati aluminijumske soli.

Proces: Sipajte bijelo sirće direktno na predio ispod pazuha i ostavite da djeluje 15–20 minuta. Ono što je sjajno kod sirćeta jeste to što ono istovremeno djeluje i kao prirodni omekšivač koji uklanja neprijatne mirise duboko utkane u pamuk.

4. Sok od limuna i sunčeva svjetlost

Ako ste ljekar za potpuno prirodna rješenja ili ih jednostavno preferirate, iskoristite snagu limunske kiseline i UV zraka.

Proces: Iscijedite svjež limun direktno na fleku, pospite sa malo kuhinjske soli i nježno istrljajte. Nakon toga, iznesite majicu i raširite je direktno na sunce. Snažni sunčevi zraci će u kombinaciji sa limunom djelovati kao prirodni laser za izbjeljivanje tkanine.

Možda vas zanima i ovo:

Čišćenje kuće za pola sata, i to je moguće!

Prevencija je pola zdravlja

Da ne biste morali stalno da vodite rat sa flekama, promijenite nekoliko navika prilikom svakodnevne njege i odijevanja. Nikada ne oblačite majicu odmah nakon nanošenja rol-ona ili spreja. Sačekajte 3 do 5 minuta da se proizvod potpuno upije u kožu kako se ne bi prenio na tkaninu. Danas na tržištu postoji mnoštvo sjajnih, prirodnih dezodoransa na bazi sode bikarbone, magnezijuma ili kudzu korijena koji uspješno neutrališu mirise, a ne ostavljaju tragove na odjeći.

Takođe, ne ostavljajte nošene bijele majice da danima stoje u korpi za prljavi veš. Što duže znoj i dezodorans stoje na tkanini, to će veza između njih i pamuka postati jača i teža za uklanjanje, piše Magazin Politika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jednostavan trik protiv korova koji baštovani obožavaju

Svako ko ima baštu zna da borba protiv korova nikada ne prestaje. Tek što očistite staze i uredite dvorište, novi izdanci već počinju da niču. Tokom proljeća i ljeta taj problem postaje još izraženiji, pa mnogi posežu za hemijskim preparatima da bi što brže riješili neželjeno rastinje.

Ipak, posljednjih godina sve više baštovana okreće se prirodnijim rešenjima koja ne zahtijevaju velika ulaganja. Jedan od najčešćih trikova uključuje sastojak koji skoro svako već ima u kuhinji – sodu bikarbonu.

Prema iskustvima brojnih ljubitelja baštovanstva, pravilno pripremljen rastvor može pomoći u suzbijanju korova na stazama, u pukotinama između ploča i na zapuštenim površinama oko kuće.

Zašto se soda bikarbona koristi protiv korova?

Soda bikarbona djeluje tako što isušuje biljno tkivo nakon kontakta sa listovima i stabljikama korova.

Kada se nanese direktno na biljku, može doprineti njenom postepenom sušenju, posebno kada je riječ o mlađim i nježnijim vrstama korova. Mnogi baštovani upravo zato koriste ovaj metod kao alternativu agresivnijim hemijskim preparatima.

Međutim, važno je znati da soda ne pravi razliku između korova i biljaka koje želite da sačuvate, pa je neophodna pažljiva primjena.

Kako se priprema rastvor?

Za pripremu ovog rastvora potrebno je:

  • 1 ravna kašika sode bikarbone
  • 10 litara vode
  • nekoliko kapi tečnog sapuna ili malo narendanog sapuna za veš

Sodu bikarbonu sipajte u kantu sa vodom i dobro promiješajte dok se potpuno ne rastvori. Zatim dodajte sapun i ponovo promiješajte.

Sapun pomaže da se rastvor duže zadrži na listovima korova, čime se povećava njegova efikasnost.

Gdje je najbolje koristiti ovaj trik?

Ova metoda najčešće se primenjuje na mjestima gdje nema usjeva i ukrasnih biljaka.

Najpogodnije površine su:

  • baštenske staze,
  • pukotine između ploča i betona,
  • prostor uz ograde,
  • zapušteni dijelovi dvorišta,
  • područje oko plastenika,
  • površine oko drveća i žbunja, uz pažljivo nanošenje.

Stručnjaci savjetuju da se rastvor ne koristi direktno na lejama sa povrćem, začinskim biljem ili cvećem.

Kako pravilno nanijeti rastvor?

Najbolje rezultate daje primjena tokom suvog i sunčanog dana.

Rastvor se nanosi direktno na listove i stabljike korova pomoću prskalice ili kante sa usmjerenim mlazom. Nakon tretmana biljke treba ostaviti da miruju, bez zalivanja i kiše koja bi mogla da ispere preparat.

Kod mlađeg korova prvi znaci uvenuća mogu se primijetiti već narednog dana.

Na koje vrste korova djeluje najbolje?

Prema iskustvima baštovana, soda bikarbona najefikasnije djeluje na mlađe korove sa nježnim listovima, prenosi Ona.rs

Među njima su:

  • mišjakinja,
  • pepeljuga,
  • pastirska torbica,
  • mlada kopriva,
  • mladi izdanci pirevine.

Kod korova sa snažnim i duboko razvijenim korenovim sistemom često je potrebno više tretmana ili kombinacija sa mehaničkim uklanjanjem.

Mjere opreza

Iako je riječ o sastojku koji se svakodnevno koristi u domaćinstvu, sa sodom bikarbonom treba postupati pažljivo.

Ne preporučuje se prečesta upotreba na zemljištu jer može uticati na njegovu kiselost. Takođe, treba izbjegavati primjenu tokom ekstremno toplih dana, kao i prskanje biljaka koje želite da sačuvate.

Možda vas interesuje i ovo:

Šta kupiti na pijaci da bašta cvijeta od proljeća do mraza

Baštovanstvo za početnike: Savjeti kako da uspijete na početku

Ukoliko rastvor slučajno dospije na povrće, cvijeće ili ukrasno bilje, potrebno ga je odmah isprati većom količinom vode.
Prirodno rešenje koje mnogi već koriste

Kada je riječ o održavanju dvorišta i bašte, najjednostavnija rješenja često se nalaze među namirnicama koje svakodnevno koristimo.

Soda bikarbona ne može potpuno da zamijeni redovno održavanje bašte niti predstavlja univerzalno rešenje za sve vrste korova, ali mnogi baštovani je koriste kao praktičnu pomoć u održavanju staza, prilaza i drugih površina na kojima neželjeno rastinje brzo niče.

Uz pravilnu i pažljivu primenu, ovaj jednostavan trik može pomoći da dvorište tokom ljeta izgleda urednije, bez potrebe za skupim preparatima.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici razvili vakcinu uz pomoć vještačke inteligencije

Naučnici s Univerziteta u Kembridžu razvili su “fundamentalno novu” vrstu vakcine čiji je ključni sastojak u potpunosti dizajniran vještačkom inteligencijom. Takva vakcina, prvi put je testirana na ljudima.

Vakcina je osmišljena da djeluje protiv svih koronavirusa, uključujući Covid varijante i viruse koji se prenose sa životinja na ljude. Cilj je spriječavanje budućih pandemija.

Istraživači su analizirali genetske kodove različitih koronavirusa i uz pomoć AI kreirali super-antigen koji trenira imunološki sistem da prepozna cijelu porodicu virusa, čak i ako mutiraju.

Prva klinička ispitivanja na 39 osoba pokazala su da je vakcina sigurna. Naredna studija na oko 200 ispitanika dati jasniju sliku o njenoj efikasnosti.

Profesor Džonatan Hinej izjavio je da je riječ o fundamentalnoj promjeni u pripremi za pandemije. Profesor Soul Faust ocijenio da tehnologija definitivno ima potencijal.

Tim već radi na univerzalnim vakcinama protiv sezonske gripe, ptičjeg gripa H5N1 i virusnih hemoragičnih groznica, uključujući Ebola sojeve za koje još ne postoji vakcina.

Prema riječima profesora Endija Polarda iz Oksfordske grupe za vakcine, AI pristupi već daju fascinantne podatke u istraživanjima na životinjama, a ključni test bit će rezultati u ljudskim ispitivanjima.

Naučnici vjeruju da bi vještačka inteligencija mogla postati prekretnica u razvoju vakcina, ubrzati proces i spasiti živote, piše BBC.

Podijeli tekst sa drugima na: