Edukacija | Penzionerski centar

Tragovi korona virusa pronađeni u organizmu i nakon tri godine

29.10.2026.29.10.2026.. by Sandra Vukić

Postkovid komplikacije i aktiviranje uspavanih ćelija raka naučnici sa ruskog Univerziteta Sečenov povezali su sa produženim zadržavanjem komponenti virusa SARS-KoV-2 (SARS-CoV-2) u tkivima unutrašnjih organa (kardiovaskularnog i reproduktivnog sistema, pluća i gastrointestinalnog trakta).

Naučnici su detaljnije istražili ovu oblast nakon što su otkrili tragove virusa korona u plućima jednog pacijenta čak 35 mjeseci nakon preležane bolesti.

“Istraživači su otkrili RNK (ribonukleinsku kiselinu) i proteine virusa korona u plućima, gastrointestinalnom traktu, srcu i endometrijumu čak i mjesecima i godinama nakon infekcije”, navodi se u izvještaju koji je prenijela agencija TASS.

Naučnici su ispitali tkivo dobijeno tokom operacija i obdukcija. Koristeći PCR i imunohistohemiju, otkrili su RNK virusa korona, kao i njegov šiljasti protein i nukleokapsidni protein. Ovi nalazi ukazuju na to da produženo zadržavanje virusnih komponenti može da bude jedan od uzroka postkovid sindroma, zajedno sa autoimunim reakcijama.

Virusne komponente otkrivene su u nekoliko tipova ćelija. Poremećaj ovih ćelija doprinosi hroničnoj upali, oštećenju krvnih sudova i neadekvatnom snabdijevanju tkiva krvlju.

Identifikovana oštećenja pluća uključivala su hroničnu opstruktivnu bolest pluća, intersticijalnu pneumoniju i tešku fibrozu. Jedna pacijentkinja razvila je plućnu alveolarnu proteinozu nakon ponovne infekcije, a oporavila se nakon liječenja.Naučnici su takođe proučavali vezu između kovida 19 i napredovanja raka.

Kod pacijenata sa rakom pluća, virusne komponente otkrivene su i u tumorskim i u endotelnim ćelijama. Utvrđeno je da adenokarcinomi pluća kod osoba koje su preležale kovid 19 imaju povećan nivo matičnih ćelija raka, što je povezano sa rizikom od metastaza i otpornošću tumora na hemoterapiju.

“Postoji hipoteza da virus korona podstiče prelazak matičnih ćelija raka iz uspavanog, odnosno stanja mirovanja, u aktivno stanje”, citirana je u izvještaju patološkinja Jelena Ščelokova.

COVID i veza sa tumorom

Istraživači sugerišu da SARS-KoV-2 može da utiče na razvoj tumora mijenjajući ćelijske signalne puteve. Međutim, potrebna su dalja istraživanja da bi se potvrdila ova hipoteza, uključujući poređenje stanja pacijenata oboljelih od raka prije i poslije kovida 19.

Tragovi virusa korona pronađeni su i u ćelijama želuca, crijeva i jetre. U tkivima digestivnog sistema stručnjaci su identifikovali upalne promjene i područja nekroze. Među otkrivenim bolestima bili su steatoza i steatohepatitis jetre, gastritis, erozije i čirevi želuca, hronični limfocitni kolitis i oštećenja pankreasa.

Naučnici navode da je moguće da je infekcija virusom korona doprinijela napredovanju već postojećih gastrointestinalnih bolesti. Kod pacijenata sa adenokarcinomima želuca i debelog crijeva, stručnjaci su primijetili povećanje broja i aktivnosti matičnih ćelija raka, slično promjenama koje se vide kod raka pluća.

Istraživači su takođe otkrili promjene u srčanom tkivu povezane sa virusom korona. Neki pacijenti razvili su miokarditis i srčanu insuficijenciju nakon infekcije. Postkovid miokarditis karakteriše oštećenje vaskularnog endotela. To remeti protok krvi do srčanog mišića, a simptomi mogu da podsjećaju na koronarnu arterijsku bolest.

“Štaviše, miokarditis povezan sa virusom korona ima svoje karakteristike: virus prodire u vaskularni endotel, oštećujući ga i sprečavajući krvne sudove da normalno funkcionišu i snabdijevaju tkiva hranljivim materijama.

Zbog toga kliničke manifestacije postkovid miokarditisa mogu da podsjećaju na koronarnu arterijsku bolest. Stoga je temeljna dijagnostika neophodna za propisivanje terapije”, rekla je Jevgenija Kogan, direktorka Referentnog centra za morfološke i imunohistohemijske metode istraživanja na Univerzitetu Sečenov, navedeno je u saopštenju.

Pacijenti koji su se oporavili od kovida 19 zahtijevaju temeljan pregled prije operacije srca. Ako upala potraje, postoji rizik da se ugrađeni zalistak neće pričvrstiti.

Naučnici predlažu praćenje pacijenata

Istraživači su takođe otkrili da SARS-KoV-2 može dugo da se zadržava u endometrijalnom tkivu – unutrašnjoj sluzokoži materice – i da doprinese razvoju poremećaja koji dovode do neplodnosti kod žena.

“S obzirom na to da značajan dio onih koji su se oporavili od kovida 19 čine mladi ljudi, važno je obratiti pažnju na svoje reproduktivno zdravlje u prvim mjesecima nakon bolesti i na duži rok”, rekla je Tatjana Demura, direktorka Instituta za kliničku morfologiju i digitalnu patologiju na Univerzitetu Sečenov.

Naučnici preporučuju praćenje zdravstvenog stanja čak i nakon blagog oblika infekcije virusom korona. Posebnu pažnju treba obratiti na osobe sa postojećim zdravstvenim problemima. Najteže oštećenje pluća primijećeno je kod pacijenata sa hipertenzijom, koronarnom bolešću srca, gojaznošću i dijabetesom.

Gastroskopija pomaže u otkrivanju upalnih promjena u želucu, a kompjuterizovana tomografija (CT) može da otkrije patološke procese u plućima. Rana dijagnoza i liječenje mogu da spriječe razvoj ozbiljnih komplikacija.

Dalja istraživanja mehanizama kojima komponente SARS-KoV-2 opstaju u organizmu, prema riječima istraživača, pomoći će u razjašnjavanju uzroka postkovid komplikacija i razvoju ciljanih metoda terapije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hirurg na Foloridi sa udaljenosti od 55 kilometara operisao pacijenta

29.10.2026.28.10.2026.. by Sandra Vukić

Hirurg na Floridi izveo je prvu operaciju na daljinu uz pomoć robota između dvije američke bolnice. Sa udaljenosti od oko 55 kilometara uklonio je prostatu muškarcu oboljelom od raka, saopštili su zvaničnici.

Dr Vipul Patel, osnivač i medicinski direktor Globalnog instituta za robotiku pri zdravstvenoj ustanovi AdventHealth Celebration u okolini Orlanda, u nedjelju je izveo eksperimentalnu robotsku prostatektomiju na 66-godišnjem pacijentu oboljelom od raka prostate.

Muškarac je dobrovoljno učestvovao u kliničkom istraživanju kojim se procjenjuje sistem za izvođenje robotskih operacija na daljinu.

Pacijent, identifikovan kao Mark, nalazio se u ustanovi AdventHealth u Mineoli na Floridi, dok je Patel upravljao robotom iz druge ustanove iste zdravstvene mreže u naselju Selebrejšn.
Hirurg Marsio Moskavas, jedan od glavnih istraživača u studiji, bio je uz pacijenta i pružao mu pomoć tokom zahvata, navodi se u saopštenju AdventHealtha.

Mark se nakon operacije dobro oporavljao, potvrdio je AdventHealth za ABC.

Operacija je izvedena u sklopu kliničkog istraživanja odobrenog na osnovu izuzeća američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) za ispitivanje medicinskih uređaja.

Takvo odobrenje omogućava istraživanje sistema, ali ne znači da je FDA odobrila njegovu redovnu kliničku primjenu, piše Gardijan (Guardian).

Istraživači još provjeravaju bezbjednost i pouzdanost

Zahvatu na Marku prethodilo je deset eksperimentalnih operacija na daljinu između Orlanda na Floridi i Luande u Angoli. Nedjeljni zahvat označio je proširenje istraživanja na bolnice u SAD, objavio je AdventHealth.

“Generacijama je pristup visokospecijalizovanoj zdravstvenoj zaštiti često zavisio od toga gdje pacijent živi. Ovo istraživanje omogućava nam da procijenimo može li hirurgija na daljinu jednog dana pomoći u smanjenju geografskih prepreka pristupu specijalizovanom liječenju”, izjavio je Patel.

Hirurgija na daljinu omogućava ljekarima da upravljaju robotskim instrumentima sa druge lokacije, ali istraživači još procjenjuju bezbjednost, pouzdanost i sajber bezbjednost takvih sistema, prenosi Index.

AdventHealth navodi da dosad nije bilo zabilježenih slučajeva takvih operacija između dvije lokacije u SAD.

Pritom upozorava da nedjeljni zahvat sam po sebi ne dokazuje koliko je ta tehnologija uopšteno efikasna u kliničkoj praksi.

Postoje rizici

Robotsko uklanjanje prostate nosi rizike poput krvarenja, infekcije, inkontinencije i erektilne disfunkcije. Postoji i mogućnost da se tokom zahvata mora preći na klasičnu otvorenu operaciju.

Hirurgija na daljinu donosi dodatne rizike, uključujući kvar opreme, prekid veze i sajber napade. Zbog toga je neophodno da na mjestu zahvata bude medicinski tim koji može preuzeti operaciju ako se pojave problemi.

Nedjeljni zahvat na Floridi uslijedio je nekoliko mjeseci nakon slične operacije koja je privukla pažnju javnosti.

Tada je hirurg u Londonu pomoću četvororukog robota opremljenog 3D kamerom uklonio prostatu muškarcu u Gibraltaru, udaljenom oko 2.400 kilometara.

Operacija između Londona i Gibraltara bila je uspješna, a kašnjenje između pokreta hirurga i reakcije robota iznosilo je samo 0,06 sekundi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nutricionisiti izdvojili 5 namirnica koje žene poslije 50. treba da jedu

28.10.2026.28.10.2026.. by Sandra Vukić

Ove namirnice bogate su antioksidansima, vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, koje mogu da pomognu u suzbijanju hroničnih upala tokom starenja.

Kada napunite 50 godina, verovatno ste već u menopauzi ili joj se približavate. Ova životna faza može da donese niz promena u telu i mozgu, uključujući probleme sa varenjem, valunge, slabljenje kostiju i mišića, hronične upale, bolove u zglobovima, lupanje srca, depresiju i suvoću očiju, da navedemo samo neke, piše Eatingwell.

To je i period kada briga o mozgu i telu postaje još važnija kako biste što zdravije starili.

Srećom, jednostavne promene u ishrani mogu da pomognu u smanjenju upala i kontroli drugih zdravstvenih problema koji se mogu javiti u srednjem životnom dobu. Nutricionisti preporučuju da jedete dosta bobičastog voća, pasulja, lisnatog zelenog povrća, orašastih plodova i masne ribe kako biste povećali unos antioksidanasa, vlakana, kalcijuma, zdravih masti i proteina.

U nastavku saznajte kojih pet namirnica bi žene starije od 50 godina trebalo da jedu, kao i nekoliko ukusnih načina da ih uključe u ishranu.

1. Bobičasto voće

Borovnice, kupine, jagode i maline bogate su antioksidansima koji pomažu u smanjenju upala i podržavaju zdravo starenje.

„Volim da preporučujem ove namirnice jer se lako dodaju jelima koja možda već jedete, poput jutarnjeg jogurta ili užine koju pripremate tokom dana“, kaže Zarijel Grulon, registrovana dijetetičarka i nutricionistkinja.

Bobičasto voće važan je deo MIND dijete, načina ishrane osmišljenog da pomogne u prevenciji demencije i drugih oblika kognitivnog propadanja. S obzirom na to da se kod dve trećine Amerikanaca javlja kognitivno propadanje do 70. godine, namirnice koje podržavaju zdravlje mozga značajne su za zdravo starenje.

Bobičasto voće možete dodati u smutije, ovsenu kašu i jogurt ili od omiljenih plodova pripremiti kolač.

2. Pasulj

Pasulj sadrži jedinjenja poput peptida, polifenola i saponina, koja imaju protivupalna svojstva.

„Kombinovanje različitih vrsta pasulja pomaže da duže ostanete siti, a istovremeno može da doprinese suzbijanju prekomernih upala u organizmu“, kaže Grulon.

Osim toga, pasulj je bogat vlaknima koja podržavaju zdravu crevnu mikrobiotu, što može da pomogne u ublažavanju problema sa varenjem povezanih sa menopauzom. Samo jedna šolja crnog pasulja obezbeđuje približno polovinu dnevnih potreba za vlaknima.

Pasulj je i značajan izvor biljnih proteina, koji mogu da pomognu u sprečavanju gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem.

„Pasulj je odličan jer ga, kao i bobičasto voće, možemo dodati gotovo svakom obroku. Može se jesti za doručak, kao kuvani ili dinstani prilog, ili u zasitnoj salati koja upotpunjuje ručak“, objašnjava Grulon.

Dodajte šaku pasulja u supu ili salatu ili njime zamenite meso u takosima.

3. Tamnozeleno lisnato povrće

„Tamnozeleno lisnato povrće, poput spanaća, kelja, potočarke i pak čoja, obiluje korisnim hranljivim materijama i fitohemikalijama koje suzbijaju upale i pomažu u smanjenju oksidativnog stresa“, kaže Sima Šah, stručnjakinja za ishranu.

„Neke vrste tamnozelenog lisnatog povrća sadrže i biljna jedinjenja, poput sulforafana i indol-3-karbinola, koja inhibiraju nekoliko procesa u organizmu koji podstiču upale.“

Ove protivupalne hranljive materije obuhvataju vitamine A, C, E i K, kao i snažne polifenole. Kao i većina drugih namirnica sa ove liste, tamnozeleno lisnato povrće dobar je izvor vlakana.

„Vlakna pomažu u regulisanju imunskog odgovora, kontroli šećera u krvi i smanjenju upalnih procesa“, kaže Šah.

Tokom menopauze, pad nivoa estrogena može negativno da utiče na zdravlje kostiju, pa je u ovom životnom periodu posebno važno unositi dovoljno kalcijuma.

„Tamnozeleno lisnato povrće naročito je bogato mineralima važnim za izgradnju kostiju, poput kalcijuma, magnezijuma i kalijuma“, ističe Šah.

Ako lisnato povrće uglavnom koristite kao osnovu za salatu, razmislite o drugim načinima pripreme.

„Kada vam dosadi pravljenje salata, a ipak želite da povećate unos zelenog povrća, razmislite o smutiju na biljnoj bazi u kojem ćete uravnotežiti voće i tamnozeleno lisnato povrće“, preporučuje nutricionistkinja Džejmi Baham.

Dodajte šaku spanaća ili kelja u smuti ili ih ubacite u supe, variva, salate i jela sa jajima.

4. Losos

Losos je vredno uključiti u ishranu jer je bogat omega-3 masnim kiselinama, poznatim po svojim protivupalnim svojstvima.

„Konzumiranje jedne do dve porcije masne ribe nedeljno može da doprinese zdravlju srca, smanji ukočenost povezanu sa artritisom i pomogne u očuvanju funkcije mozga. Za žene ove starosne grupe losos je i odličan izvor visokokvalitetnih proteina i vitamina D, dve hranljive materije koje podržavaju mišićnu masu i čvrstinu kostiju“, kaže Liz O'Konor, registrovana dijetetičarka.

Postoji mnogo ukusnih načina da ovu namirnicu uvrstite u ishranu.

„Jedan od mojih omiljenih načina da tokom nedelje jedem masnu ribu jeste priprema domaćih poke činija sa lososom, integralnim pirinčem, avokadom, krastavcem i malo soja-sosa. To je ukusno jelo koje podseća na suši, samo servirano u činiji, i često ga pripremam kod kuće“, kaže Baham.

Losos je ukusan pečen u rerni ili na roštilju. Možete ga pripremiti i sa povrćem u jednom plehu, što predstavlja brz i jednostavan obrok.

5. Orašasti plodovi

Šaka orašastih plodova obezbeđuje brojne antioksidanse i hranljive materije koje doprinose zdravlju srca, među kojima su fitosteroli, selen, magnezijum, tokoferoli, polifenoli, nezasićene masti i vlakna.

Orašasti plodovi praktična su užina, bilo da ste kod kuće ili u pokretu. Zahvaljujući bogatom nutritivnom sastavu, mogu da pomognu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Čini se da su bademi i orasi posebno korisni za smanjenje upala, dok brazilski orasi pomažu u smanjenju oksidativnog stresa.

Ako ne jedete ribu, posebno vredi da u ishranu uključite orahe, koji sadrže omega-3 masne kiseline sa protivupalnim dejstvom.

Orašaste plodove možete jesti samostalno ili ih dodati u ovsenu kašu, žitarice, jogurt i puding od čia semenki. Odlični su i u pečenoj ovsеnoj kaši, a naročito su ukusni kada se kratko prepeku i dodaju salatama, kojima daju hrskavu teksturu.

Ostali saveti za zdravo starenje

– Budite fizički aktivni: Fizička aktivnost može da pomogne u prevenciji hroničnih bolesti, padova, bolova, gubitka mišićne mase, srčanih bolesti, osteoporoze i kognitivnih problema. Za najbolje rezultate kombinujte kardio vežbe, trening snage, vežbe za ravnotežu i istezanje.

– Negujte društvene kontakte: Usamljenost i društvena izolacija mogu da povećaju rizik od hroničnih bolesti i prevremene smrti. Trudite se da tokom starenja održavate postojeće kvalitetne odnose i razvijate nove.

– Dajte prednost kvalitetnom snu: Istraživanja pokazuju da je kvalitetan san povezan sa nižim stopama bolesti i invaliditeta, kao i boljim fizičkim i mentalnim funkcionisanjem u starijem dobu. Zato san smatrajte neizostavnim delom svakodnevne brige o zdravlju.

– Redovno idite na zdravstvene preglede: Važno je da ne preskačete zakazane preglede. Oni mogu da pomognu u prevenciji bolesti, ranom otkrivanju zdravstvenih problema i pravovremenom praćenju već postojećih stanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mala kutija, samo trepće, ali potroši dosta struje

28.10.2026.27.10.2026.. by Sandra Vukić

Kada zamislite šta u stanu troši najviše energije, prvo vam na pamet padnu bojler, šporet ili klima-uređaj.

Rijetko ko pomisli na malu kutiju sa lampicama koja stoji u uglu dnevne sobe i trepće dan i noć.

Mala kutija koja nikad ne odmara, a troši struju

Riječ je o skromnom ruteru za internet. Ako ga ostavite uključenog po cijeli dan, potrošiće znatno više struje nego što biste očekivali od tako malog uređaja.

Problem nije u jednom satu rada, već u tome što on radi bez prestanka. Dok spavate, dok ste na poslu i dok ste na odmoru, ruter i dalje radi, a potrošnja struje polako se sabira na računu. Upravo zato ga većina nas nikada i ne primijeti.

Na šta da obratite pažnju prije nego što kupite novi ruter

Prije kupovine obratite pažnju na energetsku efikasnost rutera. Provjerite da li ima najmanju moguću potrošnju energije i dok radi i u režimu pripravnosti. Ta informacija vrijedi više od lijepog dizajna ili još jedne antene.

Njemačka Savezna agencija za zaštitu životne sredine (UBA) tvrdi da je to posebno važno ako se ruter ne može isključiti zato što preko njega radi i telefonska linija. U mnogim domaćinstvima je upravo tako, pa gašenje uređaja jednostavno ne dolazi u obzir.

Kada ruter ne smijete da isključite

U tom slučaju savjet je da nabavite ruter koji ima opciju da se bar Wi-Fi isključi kada ga niko ne koristi. Telefon i dalje radi, a bežična mreža ne radi uzalud tokom noći ili dok niko nije kod kuće.

Koliko je ruter zaista opasan za vaš račun

Ruter za internet ne troši više struje od frižidera ili drugih uređaja. Ipak, poželjno je da ga isključujete kada vam nije potreban. Mali trošak koji traje 24 sata dnevno na kraju mjeseca više nije tako mali, a taj prekidač je najjednostavniji način za uštedu u kući.

Podijeli tekst sa drugima na:

Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

27.10.2026. by Sandra Vukić

ajna dugog života za Andreja Vorona, mudraca i stanovnika jednog sela na Karpatima, nije bila u lijekovima. Živio je čak 104 godine i sve to vrijeme bilježio kako se živi dug, zdrav, srećan i radostan život. Te bilješke je kasnije ukrajinski pisac Miroslav Dočinec pretvorio u knjigu „Mnogo godina. Srećne godine“.

Voronovo iskustvo ne počiva samo na fizičkom zdravlju i zdravim navikama već i na njegovanju duše, a može poslužiti svakome od nas.

Njegova pravila su:

1. Naučite da vidite sav život oko sebe i da uživate u svemu: u travi, šumi, pticama, životinjama, zemlji i nebu. Gledajte ih dobrim očima i čistim srcem, pa ćete otkriti znanje kakvog nema ni u jednoj knjizi. U njima ćete vidjeti sebe.

2. Neka vam pređe u naviku da nekoliko minuta stojite bosi na zemlji. Uzemljite se. Dajte tijelu zemlju dok ga ona ne pozove.

3. Boravite uz vodu što češće. Skinuće vam umor i razbistriti misli.

4. Pijte čistu vodu gdje god možete, ne čekajući da zaista ožednite. Ovo je važan lijek.

Tajna dugog života krije se u povrću svakog dana, a cvekla je prva na listi

5. Svakog dana na vašem stolu treba da se nađe povrće, ono koje je toplo i puno sunca. Na prvom mjestu je cvekla — nema bolje hrane na zemlji. Zatim dolaze pasulj, bundeva, bobičasto voće, šargarepa, paradajz, paprika, spanać, salata, jabuke, grožđe i šljive.

6. Meso je bolje ne jesti. Ono u sebi nosi tuđu bol. Mi nismo predatori.

7. Najbolje je pojesti šaku hrane po obroku, ali više puta dnevno. Da bih jeo manje, pijem mnogo vode i kompota i jedem sirovo povrće. Od četvrtka uveče do petka uveče ne jedem ništa, samo pijem vodu.

8. Post je najveća blagodet. Ništa me ne jača i ne podmlađuje kao post. Kosti postaju lake poput ptica, a srce radosno kao u mladića. Svakim postom postajem mlađi za koju godinu.

9. Dobro je usred dana odrijemati pola sata, da krv osvježi glavu i lice. Loše je spavati poslije jela, jer tada krv postaje gusta, a mast se taloži na krvnim sudovima.

10. Sjedite manje, ali spavajte dovoljno.

11. Ne zaboravite na orašaste plodove. Oni su poput našeg mozga i daju mu snagu. Dobro je svakog dana uzeti kašičicu ulja od orašastih plodova.

Recept za dug život koji počinje od odnosa prema ljudima

12. Budite ljubazni i pažljivi prema ljudima. Od svakog od njih, čak i od onih koji djeluju prazno, možete nešto naučiti.

13. Ono što vam je namijenjeno biće vam dato. Naučite da čekate ponizno. Ono što nije vaše ne treba ni čekati. Neka vam se duša s tim pomiri.

14. Kad je duši teško, morate mnogo hodati. Poljem, šumom, obalom rijeke. Voda će odnijeti vašu tugu. Ali zapamtite: najbolji lijek za tijelo i dušu jesu post, molitva i fizički rad.

15. Krećite se više. Na kamenu koji se kotrlja mahovina ne raste. Bube ostaju na zemlji. Ne bježite od njih, ali ne dozvolite im da vladaju vama. Nikada se ne plašite da započnete novi posao — obnovićete se.

16. Nikada nisam bio u odmaralištu niti sam nedjeljom ležao. Živci se odmaraju kad ruke rade.

17. Ne pokušavajte od svega da profitirate, već nastojte da sami budete korisni. Vinova loza koja ne rađa brzo se osuši.

18. Ne budite ptica rugalica, budite radosni i vedri.

19. Ne prejedajte se! Gladna zvijer je lukavija i okretnija od dobro uhranjenog čovjeka.

20. Poslije večere šetam po vrtu pola sata.

Šargarepa i bobice kad tijelo traži snagu

21. Da ne biste s djetetom išli po bolnicama i ljekarima, prepustite ga prirodi. Od malih nogu učite ga da hoda boso po zemlji. Neka ga opeče kopriva, neka ga ujede mrav, neka se okupa u hladnoj vodi, pa će očvrsnuti. Njegovo tijelo i duh postaće jači.

22. Kad osjetite da se tijelo brzo umara i da vas sve nervira, jedite mnogo šargarepe. Ona vraća snagu.

23. Kad stigne sezona bobičastog voća, možete se odreći bilo koje hrane, ali ne i bobica. Pojedite šoljicu svakog dana. Ako su zvijezde oči neba, bobice su oči zemlje.

Napuniće vas snagom i zdravljem.

Savjeti za dugovječnost koji liječe dušu

24. Nađite vremena da ćutite, da budete mirni i da razgovarate sami sa sobom.

25. Neka vam srce kaže šta je dobro, a šta loše, a ne ljudska riječ.

26. Ne brinite ko šta misli i priča o vama. Budite sami sebi sudija u čistoti i dostojanstvu.

27. Ne ljutite se na ljude i ne osuđujte ih. Svaka osoba kojoj oprostite uvećaće vašu ljubav prema sebi.

28. Ako vam je srce puno ljubavi, za strah nema mjesta.

29. Ne takmičite se ni sa kim. Svakome svoje.

30. Ne svađajte se. Svako ima svoju istinu i nosi neko svoje nezadovoljstvo.

31. Ne učite ljude kako da žive i šta da rade. Nikad ne podučavam, samo savjetujem kada me neko pita za savjet.

32. Ne smatrajte sebe najpametnijim, najpristojnijim i boljim od drugih.

Podijeli tekst sa drugima na:

Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

27.10.2026.26.10.2026.. by Sandra Vukić

Idealna težina nije samo stvar izgleda, ona je i pokazatelj vašeg zdravstvenog stanja.

Većina nas se godinama oslanja na zastarjele proračune, a ova računica precizno i bez grješke određuje kilograme u odnosu na visinu i godine.

Provjerite gdje se nalazite na skali i je li vrijeme za ozbiljne promjene u životnim navikama.

Zaboravite na zastarjele proračune: Ovo je najpreciznija formula za idealnu težinu!

Jeste li se nekad zapitali kolika je vaša idealna težina i koliko bi trebalo da imate kilograma prema svojoj visini i godinama?

Mnogima je prva asocijacija indeks tjelesne mase (BMI), ali to je samo grub pokazatelj. Računa se tako što kilograme podijelite kvadratom visine, a vrijednosti ispod 18,5 označavaju pothranjenost, dok one preko 40 znače tešku gojaznost.

Ipak, BMI ne daje potpunu sliku jer zanemaruje građu tijela i starost, pa se kao mnogo preciznija izdvaja Krefova formula.

Za razliku od uobičajenih metoda, ona uzima u obzir i specifičnu strukturu vašeg tijela. Tako dobijate tačan cilj kojem treba da težite kroz ishranu ili vježbanje da biste postigli savršenu liniju.

Krefova formula: Kako da izračunate idealnu težinu prema vašem tipu tijela?

Krefova formula poznaje 3 tipa tijela:

Prosječna građa: Jednostavna računica za vašu idealnu težinu
((visina u centimetrima – 100) + (starost / 10)) x 0,9

Primjer: Imate 165 centimetara i 30 godina. Vaša računica glasi ((165-100) + (30/10)) dž 0,9 = 61,2 kilograma, i to je vaša idealna težina.

Srednja građa: Otkrijte svoju idealnu kilažu uz ovu formulu

((visina u centimetrima – 100) + (starost / 10)) x 0,9 x 1,1

Primjer: visoki ste 1,65 metar i imate 30 godina.

Računica je ((165-100) + (30/10)) x 0,9 x 1,1 = 67,32 kilograma, što je vaša idealna kilaža.

Sitna građa: Evo koliko biste trebali da imate kilograma

((visina u centimetrima – 100) + (starost / 10)) x 0,9 x 0,9

Primjer: Visoki ste 1,65 metar i imate 30 godina. Znači: ((165-100) + (30/10)) x 0,9 x 0,9 = 55,08 kilograma je vaša idealna težina.

Nije sve u vagi: Obim struka otkriva pravo stanje vašeg zdravlja!

Koliko ste zaista fit, pokazuje i obično mjerenje obima stomaka. Ako je obim vašeg struka jednak polovini visine ili manji, nivo masti je u normalnim granicama, a veće vrijednosti govore o nagomilanoj masnoći koja može ugroziti zdravlje.

Višak kilograma ne procjenjuje se samo prema broju na vagi. Važan pokazatelj može biti i odnos obima struka i kukova, koji pomaže da se procjeni raspored masnog tkiva u tijelu.

Da biste ga izračunali, izmjerite obim struka i obim kukova, pa prvu vrijednost podijelite drugom. Struk mjerite na sredini između donjeg rebra i vrha karlične kosti, a kukove na najširem dijelu.

Prema kriterijumima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), odnos struka i kukova veći od 0,90 kod muškaraca i 0,85 kod žena ukazuje na povećan rizik po zdravlje. Ovaj pokazatelj ne postavlja samostalno dijagnozu gojaznosti, već se tumači uz druge zdravstvene pokazatelje, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

26.10.2026.26.10.2026.. by Sandra Vukić

Kiseli kupus je jedna od omiljenih namirnica tokom jeseni i zime. Nezaobilazni je sastojak sarme, često se služi uz pečeno meso, kobasice ili pasulj, a mnogi ljudi vole da ga jedu i kao salatu.

Pored toga što je ukusan i pristupačan, sadrži vlakna, vitamin C i druge korisne hranljive materije. Međutim, postoje zdravstvena stanja kod kojih treba biti oprezan sa njegovom konzumacijom.

Problem obično nije u samom kupusu, već u soli koja se koristi tokom fermentacije, kiselosti hrane i načinu na koji tijelo reaguje na fermentisanu hranu. Kod nekih ljudi kiseli kupus može pogoršati postojeće stanje ili zahtijevati prilagođavanje ishrane.

Ljudi sa visokim krvnim pritiskom

Kiseli kupus može da sadrži značajne količine soli, odnosno natrijuma, koji u prekomjernim količinama može doprinijeti povećanju krvnog pritiska i zadržavanju tečnosti u organizmu. Stoga osobe sa hipertenzijom treba da budu oprezne sa količinom kiselog kupusa koju jedu, posebno ako tokom dana konzumiraju i drugu slanu hranu.

To ne znači da moraju potpuno da ga isključe iz ishrane. Manje porcije i praćenje ukupnog dnevnog unosa soli mogu pomoći, a ispiranje kiselog kupusa vodom može ukloniti dio natrijuma.

Osobe sa hroničnom bolešću bubrega

Ishrana često zahtijeva posebnu pažnju kod bolesti bubrega, a jedan važan faktor može biti unos natrijuma. Kada bubrezi ne rade dovoljno dobro, tijelu može biti teže da održi ravnotežu tečnosti i minerala. Prekomjerna konzumacija slane hrane može dodatno otežati kontrolu krvnog pritiska i doprinijeti zadržavanju tečnosti.

Međutim, preporuke za ishranu variraju u zavisnosti od stadijuma bolesti i individualnih nalaza. Stoga kiseli kupus nije automatski zabranjen svim ljudima sa bubrežnim oboljenjima, ali oni kojima se preporučuje ograničavanje soli treba da budu oprezni sa količinom.

Osobe sa gastritisom, refluksom i osjetljivim crijevima

Neki ljudi smatraju da je kiseli kupus odlična opcija, dok drugi mogu imati gorušicu, nadimanje, grčeve ili nelagodnost u stomaku. Osobe sa gastroezofagealnom refluksnom bolešću mogu primijetiti pogoršanje simptoma nakon konzumiranja kisele hrane. Isto se može desiti i nekim ljudima sa gastritisom.

Kiseli kupus takođe može biti problem za ljude sa sindromom iritabilnog crijeva, posebno ako su skloni nadimanju i gasovima. Međutim, reakcije se razlikuju od osobe do osobe. Ako vam kiseli kupus ne izaziva nikakve probleme, sama dijagnoza ne znači nužno da morate da ga izbjegavate. Važno je pratiti kako vaše tijelo reaguje i prilagoditi veličinu porcije.

Ljudi osjetljivi na histamin

Tokom fermentacije kiselog kupusa mogu se proizvesti biogeni amini, uključujući histamin. Kod osjetljivih osoba konzumiranje hrane koja sadrži histamin može biti povezano sa glavoboljom, crvenilom kože, svrabom ili probavnim smetnjama.

Količina histamina u fermentisanim proizvodima nije uvijek ista jer zavisi od načina pripreme, mikroorganizama i uslova skladištenja.

Važno je napomenuti da je intolerancija na histamin složena oblast i da se simptomi mogu preklapati sa brojnim drugim stanjima. Stoga se ne preporučuje samostalno eliminisanje velikog broja namirnica bez konsultacije sa zdravstvenim radnikom.

Ljudi koji uzimaju varfarin

Ljudi koji uzimaju varfarin, lijek koji se koristi za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka, takođe treba da obrate posebnu pažnju. Kupus sadrži vitamin K, koji je uključen u proces zgrušavanja krvi i može uticati na dejstvo varfarina.

Međutim, to ne znači da ljudi na ovoj terapiji ne bi trebalo da jedu kiseli kupus. Najvažnije je da unos vitamina K bude što ujednačeniji. Naglo povećanje ili smanjenje količine namirnica koje ga sadrže može uticati na efikasnost terapije i vrijednosti INR-a.

Ljudi koji uzimaju varfarin stoga ne bi trebalo da prave veće promjene u ishrani bez konsultacije sa ljekarom, prenosi Kurir.

Da li treba da se odreknete kiselog kupusa?

Za većinu zdravih ljudi kiseli kupus može biti koristan dio raznovrsne ishrane. Sadrži vlakna i hranljive materije, a nepasterizovani proizvodi mogu sadržati i žive mikroorganizme nastale fermentacijom.

Treba napomenuti da sirov kiseli kupus nije isto što i kiseli kupus koji je dugo kuvan. Termička obrada uništava žive mikroorganizme, ali vlakna i dio hranljivih materija ostaju.

Najvažnije je obratiti pažnju na količinu soli, veličinu porcije i sopstvenu toleranciju. Ako imate bilo koje od gore navedenih zdravstvenih stanja ili uzimate lijekove na koje vaša ishrana može uticati, konsultujte se sa svojim ljekarom o svim ograničenjima koja imate.

Podijeli tekst sa drugima na:

Istina o genetici i navikama: Kako se stiče holesterol?

26.10.2026. by Sandra Vukić

Kada govorimo o holesterolu, obično ga dijelimo na „loš“ (LDL) i „dobar“ (HDL). Međutim, ono što mnogi ne znaju jeste način na koji se on stvara u našem organizmu.

Naše tijelo (prije svega jetra) samo proizvodi oko 80 odsto ukupnog holesterola potrebnog za normalno funkcionisanje ćelija, dok preostalih 20 odsto unosimo kroz hranu. Ove činjenice otvaraju ključno pitanje: koliko utiču geni koje smo dobili od roditelja, a koliko naš životni stil?

Da li se holesterol nasljeđuje?

Genetika igra ogromnu ulogu u tome kako naš organizam prerađuje i eliminiše masnoće iz krvi. Ako su vaši roditelji ili bliski rođaci imali visok holesterol ili srčane probleme u mladosti, velike su šanse da ste i vi skloni ovom problemu.

Najekstremniji oblik genetskog uticaja naziva se porodična hiperholesterolemija, nasljedno genetsko stanje koje pogađa otprilike jednog od 250 ljudi. Osobe sa ovim stanjem imaju mutaciju gena koja onemogućava jetri da pravilno uklanja LDL holesterol iz krvotoka.

Zbog toga one imaju izuzetno visoke vrijednosti holesterola još od rane mladosti, čak i ako žive potpuno zdravo, vježbaju i hrane se pravilno. Ipak, čak i ako nemate ovu rijetku dijagnostikovanu mutaciju, mnoge porodice dijele takozvanu poligenu hiperholesterolemiju. Radi se o kombinaciji više različitih gena koji vas čine osjetljivijim na masnu hranu i usporeni metabolizam masti.

Kada životni stil preuzme kontrolu: Kako se holesterol „stiče“?

Iako geni definišu vašu polaznu osnovu, način na koji živite odlučuje kakav će biti krajnji rezultat. Loše životne navike mogu „probuditi“ genetsku predispoziciju ili samostalno stvoriti ozbiljan problem sa masnoćama. Evo šta najčešće dovodi do stečenog visokog holesterola.

Na prvom mjestu su brza hrana, prerađevine od mesa, punomasni mliječni proizvodi, margarin i peciva puna industrijskih ulja, koji direktno povećavaju nivo lošeg LDL holesterola.

Možda vas zanima i ovo:

Stabilizujte glukozu: Zašto šećer skače čim se probudite?

Zatim, sjedeći način života smanjuje nivo „dobrog“ (HDL) holesterola, koji ima ulogu u uklanjanju viška holesterola iz krvi i njegovom prenosu do jetre.

Naročito nagomilavanje masnog tkiva u predjelu stomaka negativno utiče na metabolizam lipida, a pušenje je navika koja oštećuje zidove krvnih sudova i olakšava taloženje holesterola u arterijama. Uz to, pušenje smanjuje zaštitni HDL holesterol, dok nikotin doprinosi štetnim efektima pušenja na kardiovaskularni sistem.

Optimalne navike za vaše zdravlje

Dobra vijest je da, čak i ako vam je genetika dodijelila loše karte, navike mogu značajno da promijene situaciju i zaštite vaše srce. Izaberite mediteranski način ishrane. To su ovsene pahuljice, mahunarke, integralne žitarice, jabuke i orašasti plodovi puni su rastvorljivih vlakana. Ta vlakna se vezuju za holesterol u crijevima i pomažu njegovo izbacivanje iz tijela.

Zamijenite margarin i puter nezasićenim mastima, poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja, a u jela uvrstite masnu ribu (losos, skuša, sardine), koja je bogata omega-3 masnim kiselinama. Hodajte najmanje 30 minuta brzim hodom dnevno. Započnite i neki vid rekreacije — plivanje, vožnju bicikla ili lagano trčanje. Redovna fizička aktivnost pet dana u sedmici doprinosi boljem zdravlju srca i krvnih sudova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Noćas se pomijera sat: Pripremite organizam za kvalitetan san

24.10.2026.23.10.2026.. by Sandra Vukić

U noći između subote i nedjelje, sat se pomjera unazad – prelazimo sa ljetnjeg na zimsko računanje vremena. Na prvi pogled, to djeluje kao mali poklon: dodatnih 60 minuta sna.

Ali za naš organizam, ta promjena nije samo tehnička. Ona je signal koji može da poremeti ritam spavanja, izazove umor, razdražljivost i osjećaj da nešto “ne štima”.

Promjena vremena utiče na naš cirkadijalni ritam – biološki sat koji reguliše kada spavamo, kada se budimo, kada smo gladni, koncentrisani ili umorni. Taj ritam ne prati kazaljke, već svjetlost, navike i hormone. Kada se vrijeme pomjeri, tijelo može da doživi mini džet-leg, naročito ako već imate osjetljiv san ili neredovnu rutinu.

Prema riječima dr Erika Pretera, profesora psihijatrije na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku, čak i jedan sat promjene može da prekine naš uobičajeni ciklus spavanja i budnog stanja.

“Naše tijelo ima svoje navike i ne može odjednom da se adaptira”, kaže dr Preter.

Drugim riječima, tijelo ne zna da je “dobilo” sat više – ono zna da je svjetlost drugačija, da se navike mijenjaju i da nešto nije kao juče.

Kako da pomognete tijelu?

Promjena vremena ne mora da vas poremeti pod uslovom da se pripremite pametno.

Evo nekoliko savjeta koje preporučuju stručnjaci za spavanje:

Pomjerajte vrijeme spavanja postepeno

Počnite nekoliko dana ranije. Pomjerajte vrijeme odlaska na spavanje za 10–15 minuta svake večeri, kako bi tijelo imalo vremena da se prilagodi.

Izložite se jutarnjoj svjetlosti

Prirodna svjetlost je najjači regulator biološkog sata. Otvorite zavjese čim ustanete, doručkujte pored prozora ili izađite u kratku šetnju. Jutarnja svjetlost pomaže tijelu da se „resetuje“.

Izbjegavajte ekrane i kofein pred spavanje

Plava svjetlost sa telefona i laptopa odlaže lučenje melatonina – hormona sna. Isključite ekrane barem sat vremena prije spavanja. Izbjegavajte kafu, crni čaj i energetska pića poslije 14 časova.

Uvedite umirujuće večernje rituale

Topla kupka, lagano istezanje, čitanje ili meditacija mogu pomoći tijelu da se opusti. Izbjegavajte intenzivne treninge uveče i birajte tihe, opuštajuće aktivnosti.

Održavajte rutinu

Dosljednost je ključ. Idite na spavanje i ustajte u isto vrijeme, čak i kada se sat promijeni. Tijelo voli predvidivost – ona donosi stabilnost i kvalitetan san.

Promjena sata može biti prilika da se vratite sebi. Da usporite, oslušnete tijelo i obnovite večernje navike. Taj dodatni sat nije samo vrijeme, to je vaš “prostor” za brigu o sebi. Izbjegavajte intenzivne treninge uveče i birajte tihe, opuštajuće aktivnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

23.10.2026.23.10.2026.. by Sandra Vukić

Proširene vene i vidljivi kapilari na nogama nisu samo estetski problem, već mogu ukazivati i na poremećaje cirkulacije.

Osim što narušavaju izgled kože, proširene vene mogu izazvati bol, osjećaj težine i umora u nogama, oticanje, a u težim slučajevima i komplikacije poput krvnih ugrušaka i otvorenih rana.

Zašto nastaju proširene vene?

Proširene vene nastaju kada zalisci u venama, koji omogućavaju protok krvi prema srcu, oslabe i prestanu pravilno da funkcionišu. Krv se tada zadržava u venama, povećava pritisak na njihove zidove i dovodi do širenja.

Veći rizik imaju ljudi sa nasljednom predispozicijom, oni koji dugo sjede ili stoje, starije osobe i trudnice.

Kako se liječe?

Redovna fizička aktivnost, šetnja, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i stajanja, kao i podizanje nogu mogu ublažiti tegobe. Kompresivne čarape, uz preporuku ljekara, pomažu u smanjenju otoka i osjećaja težine, ali ne uklanjaju već nastale proširene vene.

Savremena medicina nudi više minimalno invazivnih metoda liječenja, među kojima su skleroterapija, laserski tretmani i endovenska terapija.

Skleroterapija se najčešće koristi za sitne kapilare i manje vene, dok se laserska i radiofrekventna ablacija primjenjuju za zatvaranje većih proširenih vena. Ove procedure obično omogućavaju brži oporavak u odnosu na klasične hirurške zahvate.

Kada potražiti pomoć ljekara?

Ukoliko se javljaju bol, uporan otok, promjene boje kože ili rane na nogama, potrebno je obratiti se ljekaru. Iznenadni otok i bol u jednoj nozi zahtijevaju hitnu procjenu zbog moguće tromboze, a otežano disanje ili bol u grudima hitnu medicinsku pomoć.

Prije izbora terapije najčešće se radi dopler ultrazvuk krvnih sudova, na osnovu kojeg vaskularni hirurg procjenjuje stanje vena i određuje najprikladniji način liječenja.

Pravovremena dijagnostika i odgovarajuća terapija mogu značajno ublažiti simptome i smanjiti rizik od komplikacija.

Podijeli tekst sa drugima na:

COVID i veza sa tumorom

Naučnici predlažu praćenje pacijenata

Pročitajte i ovo

Hirurg na Foloridi sa udaljenosti od 55 kilometara operisao pacijenta

Nutricionisiti izdvojili 5 namirnica koje žene poslije 50. treba da jedu

Mala kutija, samo trepće, ali potroši dosta struje

Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

Istraživači još provjeravaju bezbjednost i pouzdanost

Postoje rizici

Pročitajte i ovo

Tragovi korona virusa pronađeni u organizmu i nakon tri godine

Nutricionisiti izdvojili 5 namirnica koje žene poslije 50. treba da jedu

Mala kutija, samo trepće, ali potroši dosta struje

Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

1. Bobičasto voće

2. Pasulj

3. Tamnozeleno lisnato povrće

4. Losos

5. Orašasti plodovi

Ostali saveti za zdravo starenje

Pročitajte i ovo

Tragovi korona virusa pronađeni u organizmu i nakon tri godine

Hirurg na Foloridi sa udaljenosti od 55 kilometara operisao pacijenta

Mala kutija, samo trepće, ali potroši dosta struje

Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

Mala kutija koja nikad ne odmara, a troši struju

Na šta da obratite pažnju prije nego što kupite novi ruter

Kada ruter ne smijete da isključite

Koliko je ruter zaista opasan za vaš račun

Pročitajte i ovo

Tragovi korona virusa pronađeni u organizmu i nakon tri godine

Hirurg na Foloridi sa udaljenosti od 55 kilometara operisao pacijenta

Nutricionisiti izdvojili 5 namirnica koje žene poslije 50. treba da jedu

Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

Njegova pravila su:

Recept za dug život koji počinje od odnosa prema ljudima

Šargarepa i bobice kad tijelo traži snagu

Savjeti za dugovječnost koji liječe dušu

Pročitajte i ovo

Tragovi korona virusa pronađeni u organizmu i nakon tri godine

Hirurg na Foloridi sa udaljenosti od 55 kilometara operisao pacijenta

Nutricionisiti izdvojili 5 namirnica koje žene poslije 50. treba da jedu

Mala kutija, samo trepće, ali potroši dosta struje

Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

Krefova formula poznaje 3 tipa tijela:

Srednja građa: Otkrijte svoju idealnu kilažu uz ovu formulu

Sitna građa: Evo koliko biste trebali da imate kilograma

Nije sve u vagi: Obim struka otkriva pravo stanje vašeg zdravlja!

Pročitajte i ovo

Tragovi korona virusa pronađeni u organizmu i nakon tri godine

Hirurg na Foloridi sa udaljenosti od 55 kilometara operisao pacijenta

Nutricionisiti izdvojili 5 namirnica koje žene poslije 50. treba da jedu

Mala kutija, samo trepće, ali potroši dosta struje

Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

Ljudi sa visokim krvnim pritiskom

Osobe sa hroničnom bolešću bubrega

Osobe sa gastritisom, refluksom i osjetljivim crijevima

Ljudi osjetljivi na histamin

Ljudi koji uzimaju varfarin

Da li treba da se odreknete kiselog kupusa?

Pročitajte i ovo

Tragovi korona virusa pronađeni u organizmu i nakon tri godine

Hirurg na Foloridi sa udaljenosti od 55 kilometara operisao pacijenta

Nutricionisiti izdvojili 5 namirnica koje žene poslije 50. treba da jedu

Mala kutija, samo trepće, ali potroši dosta struje

Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

Da li se holesterol nasljeđuje?

Kada životni stil preuzme kontrolu: Kako se holesterol „stiče“?

Optimalne navike za vaše zdravlje