Kategorija: Edukacija

Uspostavljanje dosljednih, zdravih navika tokom naznačenog perioda može značajno smanjiti dugoročni rizik i poboljšati kvalitet života.

Neko vrijeme ne brinemo o zdravlju, ali dođu i faze kada je fokus potpuno na toj temi. Organizam ne funkcioniše kao ranije, pa su potrebne korekcije ponašanja i navika. Tako su istraživači iz Finske ispitali ovu temu i došli do zaključka da je decenija između 36. i 46. godine kritično vrijeme za oblikovanje budućeg zdravlja.

“Decenija, odnosno godine između 36. i 46. godine su važne jer predstavljaju most ka kasnijim godinama života”, rekla je dr Anđela Vilson, ginekolog, prenosi New York Times, navodeći da se rizik od raznih bolesti povećava, a prevencija, rana dijagnoza i intervencija su od najveće važnosti upravo u tom periodu.

Studija je pratila nekoliko stotina djece rođene u finskom gradu Jivaskila 1959. godine, sve do njihovih ranih 60-ih, a podaci o mentalnom i fizičkom zdravlju prikupljani su kada su učesnici imali 27, 36, 42, 50 i 61 godinu.

Alkohol, duvan i manjak fizičke aktivnosti štetni

Istraživači su procjenjivali njihov krvni pritisak, obim struka, nivo šećera u krvi, holesterol i druge masnoće u krvi, dok su učesnici odgovarali na pitanja o svom psihološkom blagostanju.

Autori studije su bilježili da li su pušili, prekomjerno konzumirali alkohol ili vježbali manje od jednom sedmično, u bilo kom trenutku. Ove tri navike podstakle su mentalne i fizičke tegobe, koje su se često osjećale već u 36. godini.

“Nalazi ističu važnost rješavanja rizičnih zdravstvenih ponašanja, kao što su pušenje, prekomjerno pijenje i fizička neaktivnost, što je ranije moguće, kako bi se spriječilo da se šteta koju nanose nagomila tokom godina, kulminirajući lošim mentalnim i fizičkim zdravljem u kasnijem životu“, rekla je vodeća autorka studije Tija Kekalainen, zdravstvena naučnica koja se bavi starenjem.

Smanjenje unosa alkohola smanjuje rizik od hipertenzije, bolesti jetre, određenih vrsta raka i poboljšava san i mentalno zdravlje. Prestanak pušenja smanjuje kardiovaskularni rizik, rizik od raka, poboljšava funkciju pluća i produžava očekivani životni vijek.

“Kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti ili dijabetes, na primjer, oni koji žele da smanje svoj rizik obično se fokusiraju na faktore ponašanja kao što su ishrana i fizička aktivnost”, rekla je epidemiolog Majan Jičak-Sade.

Sitnice koje puno znače

Prema njenim riječima, čak i male promjene u svakodnevnom životu – kao što je poboljšanje ventilacije tokom kuvanja ili hodanje umjesto vožnje kada je to moguće – mogu značajno smanjiti ove štetne izloženosti i posljedično smanjiti kardiovaskularni rizik.

Internista dr Sandžaj Sinha rekao je da je važno izbjegavati pušenje i alkohol te uspostaviti dobre navike kada je riječ o vježbanju, ishrani i spavanju – ali ne nužno samo između 36. i 46. godine. Čak i male fizičke aktivnosti mogu pomoći u poboljšanju fizičkog i mentalnog zdravlja.

“Ne slažem se da postoji magična decenija za ozdravljenje, već – što ranije, to bolje”, rekao je za The Post, dodajući da je ključno biti proaktivan prije nego što nivoi hormona prirodno opadnu, što otežava promjenu rutina.
Niži nivo testosterona „može dovesti do postepenog smanjenja mišićne snage ili nivoa energije“, objasnio je Sinha.

“Većina žena još nije u menopauzi, ali kada se to desi – a prosječna starost je oko 51 godine – mogu se javiti problemi sa spavanjem, bolovi u zglobovima, manjak energije, mentalna magla. Uobičajeno je da se osjete kumulativni efekti životnih izbora, poput povećanja tjelesne težine, povišenog pritiska, umora i ukočenosti, između 36. i 46. godine, a ključ nije u savršenstvu – već u preduzimanju akcije”, navela je Sinha.

(Izvor vijesti: Politika)

Kada temperature pređu 30 stepeni, naše tijelo instinktivno traži nešto lagano, osvježavajuće i bogato tečnošću.

Ipak, mnogi od nas i dalje posežu za hranom koja dodatno zagrijava organizam, dehidrira ga ili ga nepotrebno opterećuje.

Ako vam je stalno vruće, osjećate se tromo ili naduveno, možda je vrijeme da obratite pažnju na to šta jedete i šta biste mogli da promijenite – makar tokom ljetnjih mjeseci.

Evo nekoliko namirnica koje bi trebalo da izbjegavate tokom ljeta – i zdravije alternative koje možete izabrati umjesto njih:

1. Teška, masna i pržena hrana

Primjeri takve hrane su: pohovano meso, ćevapi, hamburgeri, pomfrit, burek…

Ova hrana zahtijeva dosta energije za varenje i dodatno zagrijava tijelo. Često se konzumira uz bijeli hljeb i gazirane napitke, što dodatno doprinosi osjećaju težine i umora.
Umjesto toga, birajte lakše izvore proteina kao što su grilovana piletina, tunjevina iz konzerve, jaja ili sočivo. Uparite ih sa svježim salatama, kus-kusom, integralnom tjesteninom ili kuvanim povrćem. Odličan izbor su i hladne salate sa kinoom ili pirinčem.

2. Slatkiši i deserti puni šećera

Čokoladice, industrijski kolači, krofne i sladoledi puni pavlake – sve su to poslastice koje volimo, ali ljeti nisu najbolja opcija.

Rafinisani šećer može izazvati dehidraciju i nagli pad energije poslije kratkog “šećernog skoka”. Ako ih često jedete tokom ljeta, osjećaj umora i žeđi biće izraženiji.

Zdravije opcije su: smrznuto voće, domaći smuti, svježa lubenica, breskva ili nekoliko kockica crne čokolade.

Probajte i tzv. “nice cream” – brzinski sladoled od zamrznute banane i malo kakao praha, bez dodatog šećera.

3. Alkohol i jako zaslađena pića

Pivo, kokteli, gazirani sokovi i kupovni ledeni čajevi samo dodatno dehidriraju tijelo i opterećuju ga, posebno ako ste izloženi suncu. Kratkoročno mogu djelovati osvježavajuće, ali ubrzo izazivaju iscrpljenost i pojačanu žeđ.

Bolje alternative su: hladna voda sa limunom, domaća limunada bez šećera, kokosova voda, blagi biljni čajevi (npr. od nane), kao i prirodni voćni smutiji bez dodataka.

Odličan trik je i domaća “infused water” – voda sa kriškama krastavca, lubenice ili listićima mente iz frižidera. Osvježava, hidrira i izgleda sjajno.

(Izvor vijesti: CdM)

Tokom ljetnih mjeseci, kada temperature dostižu nesnosne vrijednosti, mnogi spas traže tako što otvaraju prozore kako bi rashladili prostorije i lakše zaspali.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da ova navika, iako djeluje bezazleno, može ozbiljno narušiti kvalitet sna i negativno uticati na zdravlje.

Jedan od onih koji su se oglasili po ovom pitanju je dr Migel Lanaspa, koji u svom najnovijem tekstu navodi da buka koja ulazi spolja kroz otvoren prozor tokom noći može imati štetne posljedice po organizam i remetiti prirodni ciklus spavanja.

„Spavanje uz otvoren prozor remeti san, prekida cikluse i uskraćuje tijelu koristi koje donosi duboka faza sna, kao što su stabilizacija krvnog pritiska, proizvodnja serotonina i jačanje pamćenja“, objasnio je Lanaspa.

Stručnjaci dodaju da buka, čak i ako je nesvjesno registrujemo, može izazvati povećanje stresa, iritaciju, pa čak i simptome depresije kod odraslih. Poseban problem predstavlja neprekidna buka u urbanim sredinama, koja smanjuje kvalitet života ljudi koji žive u takvom okruženju.

U članku se pominje i poređenje buke sa zvukom starog klima uređaja – frekvencije od oko 65 decibela, koje naše tijelo doživljava kao oblik opterećenja, čak i dok spavamo.

Zato ljekari savjetuju da se u večernjim satima koristi umjerena klimatizacija ili tiši načini rashlađivanja prostora, kako bi se izbjeglo izlaganje buci i poboljšao kvalitet sna.

Alkohol može predstavljati zdravstveni problem čak i za one koji piju malo ili povremeno. Konzumacija alkohola je štetna po zdravlje u bilo kojem životnom dobu, ali s godinama rizici postaju veći – čak i uz istu količinu pića.

Alkohol utiče na gotovo svaki organski sistem u tijelu, uključujući mišiće i krvne sudove, sistem za varenje, srce i mozak. Posebno utiče na starije osobe, jer kod njih već dolazi do određenog opadanja ili slabljenja većine organskih funkcija.

Kod starijih osoba koje piju postoji sasvim drugačiji skup zdravstvenih faktora rizika. Ljudi možda ne primjećuju da pića koja su ranije dobro podnosili sada drugačije utiču na njihov mozak i tijelo.

Alkohol može izazvati nove probleme u starijem dobu – naročito kod osoba starijih od 65 godina – čak i za one koji piju malo ili povremeno. Starije osobe uglavnom imaju manje mišićne mase i zadržavaju manje vode u tkivima u odnosu na mlađe, što može povećati koncentraciju alkohola u krvi, upozoravaju ljekari.

To znači da je potrebno manje alkohola da bi se starija osoba osjećala pijano, a time se povećava rizik od ozbiljnih povreda pri padu.

Alkohol povećava rizik od demencije

Prema istraživanju doktorke Sare Džo Nikson, starije osobe takođe pokazuju deficite u radnoj memoriji pri nižim koncentracijama alkohola u krvi nego mlađi konzumenti. U drugoj studiji na kojoj je dr Nikson radila, neki stariji ljudi su u simulacijama vožnje imali problema i nakon manje od jednog pića.

Konzumacija alkohola može povećati rizik od razvoja hroničnih stanja kao što su demencija, dijabetes, rak, hipertenzija i srčane bolesti. Takođe može pogoršati zdravstveno stanje kod starijih osoba koje već žive s hroničnim bolestima.

Interakcije sa lijekovima imaju veliki značaj. Miješanje alkohola sa lijekovima koji se često koriste u starijem dobu – kao što su oni za liječenje dijabetesa ili povišenog pritiska – može smanjiti efikasnost lijekova ili izazvati štetne nuspojave, poput čireva ili nepravilnog rada srca. Bensodiazepini, kada se kombinuju sa alkoholom, mogu usporiti disanje i djelovati kao snažan sedativ.

Čak i lijekovi koji se izdaju bez recepta mogu biti rizični. Na primjer, aspirin, koji neki stariji ljudi uzimaju radi smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti (uprkos mogućim nuspojavama), može izazvati ozbiljna gastrointestinalna krvarenja, za koja su starije osobe već u većem riziku.

Neki stariji odrasli tvrde i da se mamurluk pogoršava s godinama. Iako ne postoje snažni naučni dokazi koji to potvrđuju, mamurluk može djelovati gore jer alkohol dodatno pogoršava druge simptome starenja, poput lošeg sna.

Kako smanjiti rizik?

Stručnjaci ističu da je konzumacija alkohola među starijima porasla u posljednjim godinama, iako je trend teško precizno pratiti zbog oslanjanja na ankete samoprocjene. Nakon decenija miješanih poruka o štetnosti i mogućim koristima alkohola, najnovija istraživanja jasno pokazuju da nijedna količina alkohola nije bez rizika.

Ali koja je „sigurna“ količina za starije ljude? To nije lako odrediti. Postojeće studije koriste različite kriterijume za umjereno pijenje, što otežava uspostavljanje konsenzusa.

Dr Nikson preporučuje da odrasli stariji od 65 godina ne bi trebalo da konzumiraju više od jednog pića dnevno, i ne više od sedam pića sedmično.

Svi stručnjaci naglašavaju da starije osobe treba da obrate pažnju na reakcije svog tijela na alkohol i da prestanu ili smanje konzumaciju ako primijete da alkohol negativno utiče na njihovo fizičko ili kognitivno stanje.

„Odgovor ne mora biti potpuna apstinencija“, kaže dr Nikson. Ali zdravo starenje „vjerovatno ne podrazumijeva više pića dnevno za većinu ljudi“.

Zato, ako trenutno ne pijete – nemojte ni počinjati, savjetuju ljekari. A ako pijete, budite iskreni prema svom ljekaru o količini koju konzumirate i činite to u sigurnom okruženju, svjesni da vaša tolerancija možda više nije kao što je nekad bila.

(Izvor vijesti: RTS)

Srce radi težak i zahtjevan posao, pumpa krv i hranljive materije u vaše organe i pod pritiskom je svake sekunde svakog dana. To je u prosjeku 60 do 100 otkucaja u minuti, a ako je više, govorimo o tahikardiji.

Ako vam je srce zdravo, tahikardija je uglavnom samo neprijatna i privremena pojava. Međutim, ako je u pitanju bolesno srce, tahikardija može biti opasna po život. Međutim, nije svaki brz otkucaj srca problem.

Na primjer, dječija srca kucaju mnogo brže od odraslih, a takođe je povećan broj otkucaja srca kod osoba niskog rasta i kod žena. Neki uslovi takođe mogu izazvati tahikardiju.

Evo nekoliko razloga zašto vam srce može brže kucati:

Stres

Kada ste pod stresom, oslobađa se hormon kortizol, koji utiče na vaš otkucaj srca i povećava krvni pritisak, što dovodi do ubrzanog pulsa. Ovo je normalna reakcija na stres i možete isprobati vježbe opuštanja kao što je meditacija da biste se smirili.

Pretjerana stimulacija

Za to mogu biti krivi kafa, alkohol, nikotin ili ADHD lijekovi, jer mogu izazvati visok krvni pritisak i tahikardiju. Ako su ovo okidači, pratite zdravu ishranu i ograničite unos ovih supstanci. Prema smjernicama, maksimalni unos kofeina za odrasle ne bi trebalo da prelazi 400 miligrama dnevno.

Dehidracija

Kada ste dehidrirani, vaš efektivni volumen krvi se smanjuje, što snižava vaš krvni pritisak, što može dovesti do povećanja broja otkucaja srca dok vaše tijelo nadoknađuje smanjenu zapreminu krvi.

Anksioznost

Anksiozni poremećaji su najčešća mentalna bolest na svijetu. Anksioznost oslobađa kortizol, koji ubrzava rad srca i podiže krvni pritisak. Možete se smiriti fokusiranjem na svoje disanje.
Stavite ruku na stomak i fokusirajte se na udisanje i izdisanje, brojanje. Uradite ovu vježbu 10 sekundi, ponavljajući ako je potrebno.

Nedostatak sna

Ovo je čest uzrok brzog otkucaja srca. Nedostatak sna ometa hormone i može izazvati visok krvni pritisak i tahikardiju. Stručnjaci preporučuju sedam do devet sati sna za potpuni oporavak.

Bol

Prema riječima stručnjaka sa klinike Mejo, akutni bol takođe izaziva oslobađanje hormona stresa, a sve njegove negativne efekte smo već naveli. Bez obzira da li je bol uzrokovan prelomima, ranama ili nekim drugim zdravstvenim stanjem, ako se liječi, otkucaji srca će se vratiti u normalu.

(Izvor vijesti: Kurir)

U današnjem ubrzanom načinu života, sve više težimo praktičnim rješenjima, pa tako i u kuhinji često posežemo za zamrznutim povrćem.

Međutim, ljeto je u punom jeku, a na tržnicama i baštama ima svježe boranije u izobilju. Bilo bi šteta ne iskoristiti sezonsko blago koje nam priroda nudi. No, postavlja se pitanje – koja je zapravo razlika između svježe i zamrznute boranije, i isplati li se zaista ulagati dodatno vrijeme u pripremu svježe?

Svježa boranija, kada je zaista svježa i tek ubrana, oduševljava svojom bojom, mirisom i hrskavošću. Idealna je za kratko kuhanje na pari, sotiranje na maslinovom ulju ili blanširanje za laganu salatu.

Prednosti

Puniji, prirodniji okus i bolja tekstura
Imate mogućnost da sami birate kvalitet i svježinu
Nije prethodno termički obrađena, što znači i više kontrole u kuhinji

Mane

Brzo se kvari, naročito ako nije pravilno uskladištena
Kvalitet zna varirati u zavisnosti od toga gdje je i kada ubrana
Potrebno je dodatno vrijeme za čišćenje i pripremu

Koliko vremena treba za pripremu svježe boranije?

Ako se odlučite za svježu boraniju, imajte na umu da prvo treba odstraniti krajeve mahuna, a ponekad i konac duž bočne strane, posebno kod starijih i žilavijih sorti. Ovaj proces traje otprilike 10 do 15 minuta za količinu dovoljnu za nekoliko porcija, zavisno od vještine i količine. Nakon toga, kuhanje traje još otprilike 5 do 15 minuta, zavisno od načina pripreme.

Šta kažu nutricionisti?

Nutricionisti ističu da su razlike u hranjivim vrijednostima između svježe i zamrznute boranije minimalne. Budući da se zamrznuta boranija brzo obrađuje nakon branja, često zadrži visoke vrijednosti vitamina C, vitamina K, vlakana i antioksidansa. Ipak, ako boraniju kupujete na tržnici, svježu i lokalno uzgojenu, vjerovatno ćete dobiti nutritivno najbogatiju varijantu.
Ako imate vremena i pristup svježoj, domaćoj boraniji – svakako je vrijedi iskoristiti. No, ako ste u žurbi, zamrznuta verzija nije ništa manje zdrava ni ukusna, a pruža i praktičnost koja nam često treba. Bez obzira za koju se opciju odlučite, buranija ostaje vrijedan dodatak svakom zdravom obroku.

(Izvor vijesti: RadioSarajevo)

Ako ste do sada bacali talog od kafe, vrijeme je da promijenite naviku! Ovaj prirodni ostatak iz šoljice omiljenog napitka može da zamijeni skupa sredstva za čišćenje i da vam olakša održavanje doma – od kuhinje do kamina.

Čisti masnoću i zagorenu hranu s posuđa

Talog kafe ima blago abrazivna svojstva, pa je idealan za ribanje šerpi i tiganja. Pomiješajte ga s toplom sapunicom i nježno istrljajte površinu sunđerom – čak i teflon ostaje bezbjedan!

Rešetke rerne i roštilja – bez muke

Pomiješajte kašiku taloga s toplom vodom i potopite rešetke u tu mješavinu. Nakon 45 minuta, masnoća i zalijepljena hrana lako se skidaju sunđerom.

Neutralizira neprijatne mirise u frižideru

Stavite šoljicu suhog taloga u frižider – azot iz kafe reaguje s ugljenikom i eliminiše neprijatne mirise. Efikasno i potpuno prirodno!

Uklanja mirise s ruku

Poslije sjeckanja luka ili bijelog luka, protrljajte ruke s malo taloga. Ne samo da će ukloniti miris, već će nježno izmasirati kožu i ukloniti mrtve ćelije.

Popravlja ogrebotine na drvenim površinama

Napravite pastu od taloga i malo vode ili ulja, pa je utrljajte u ogrebotine na namještaju. Ostavite da djeluje 10–15 minuta, pa obrišite – drvo će izgledati kao novo.

Olakšava čišćenje kamina

Prije nego što počnete da čistite pepeo, pospite ga talogom kafe. On otežava čestice pepela i sprečava da se prašina rasprši po prostoriji.

Talog kafe – skriveni saveznik u domaćinstvu

Od ribanja posuđa do uklanjanja mirisa, talog kafe je višenamjenski čistač koji štedi novac i čuva zdravlje. Sljedeći put kad popijete kafu – sačuvajte talog i isprobajte neki od ovih trikova.

(Izvor vijesti: Krstarica)