Rastu cijene goriva u BiH, prognoze i za ostale proizvode sumorne

Prognoze za cijene goriva u BiH nisu pozitivne. Moguće da će cijene ići i na više od tri KM po litru za dizel gorivo.

U oba entiteta, primjetne su razlike u cijenama na benzinskim pumpama. Konkretnih mjera na nivou države još nema.

Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH poručuju građanima da prate aplikaciju i traže pumpe koje imaju zalihe goriva po starim cijenama.

Ističu da je rast maloprodajnih cijena manji od rasta nabavne cijene, upravo zbog ograničenja marži koje su na snazi u Federaciji BiH.

“Mogle bi te cijene ići preko tri KM sigurno u nekom narednom periodu. Šta će se desiti u tri do četiri dana vidje ćemo. Očekujem da će doći do nekih povećanja cijena”, rekao je Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH, a prenosi BHRT.

Iz grupacije za promet naftom pri Privrednoj komori Republike Srpske ističu da u ovom entitetu ima dovoljno derivata. Tvrde i da zabrana izvoza nafte iz Srbije neće značajno uticati na snabdijevanje.

“Ono što u ovom trenutku u Banjaluci možemo vidjeti u zavisnosti od pumpe do pumpe, budući da imamo značajan rast svaki dan, cijene se kreću od 2,50 do 2,89 na dizelskom gorivu. Nažalost, prema svemu što sada vidimo, cijene će i dalje rasti”, rekao je Đorđe Savić, iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj Komori.

U Sarajevu cijene variraju od pumpe do pumpe. Od 2,43 KM pa do 2,95 KM.

Ono što zabrinjava jeste da će rast cijena nafte “pogurati” i ostale cijene. Gotovo svi svjetski ekonomisti se slažu da će inflacija biti povećana. MMF predviđa “scenario kakav još nije viđen”, a ni domaći ekonomisti nisu optimistični. Ono što je sigurno jeste da je rast cijena osnovnih životnih namirnica neminovan. Samo je pitanje koliko će to biti.

Prognoze su sumorne

“Što se tiče cijena, na sadašnjim cijenama nafte na svjetskom tržištu do kraja sedmice možemo očekivati da će cijena goriva biti između 3,10 i 3,20. Nestašice ne bi trebalo da bude, bilo kakvog poremećaja u snabdijevanju naftom. A prognoze su sumorne jer idu do čak između 150 do 200 dolara za barel. U tom slučaju, bez pomoći države, cijene goriva će biti izmedju 3,5 i 3,80 KM za litar”, rekao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Na sjednici Predstavničkog doma 16. marta, poslanici će se izjašnjavati  o mogućnosti smanjenja ili ukidanja akciza na naftne derivatе. Usvajanjem ovog zakona, Savjet ministara BiH bi posjedovalo alat kako da djeluje u kriznim situacijama, da gorivo za građane i privredu bude jeftinije.

Možda vas interesuje i ovo:

Sukob na Bliskom istoku ruši standard u Bosni i Hercegovini

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo zašto vidite reklame za stvari o kojima ste razgovarali

Sigurno vam se barem jednom desila ova pomalo jeziva situacija: razgovarate s prijateljem o nekom specifičnom proizvodu, a samo nekoliko sati kasnije, ista ta stvar iskoči vam kao sponzorisana objava na društvenim mrežama.

Prva pomisao većine ljudi je logična i očekivana – pametni telefon nas potajno prisluškuje.

Iako tehnološki giganti poput Googlea i Mete oštro demantuju takve tvrdnje, insistirajući da ne koriste zvučne zapise uživo za ciljano oglašavanje, preciznost ovih reklama često djeluje previše tačno da bi bila puka slučajnost.

Šta se zapravo dešava u pozadini naših pametnih uređaja?

Duboko profiliranje: Vaši klikovi govore više od riječi

Sistemi za oglašavanje danas se ne moraju oslanjati na sirovo prisluškivanje mikrofona. Umjesto toga, oni koriste napredne prediktivne modele obučene na milionima vaših digitalnih tragova.

Kompanije svakodnevno prikupljaju ogromne količine informacija: vaše upite za pretraživanje, historiju lokacija, aplikacije koje koristite, pa čak i sekunde koje provedete zaustavljeni na određenoj objavi dok skrolate.

Na primjer, ako ste gledali video zapise o hrani, pratili određene influensere ili pretraživali recepte, moderni algoritmi mogu statistički predvidjeti šta ćete sljedeće poželjeti, čak i prije nego što to izgovorite naglas.

Vaš mozak automatski povezuje reklamu sa nedavnim razgovorom u stvarnom svijetu, ali istina je da je algoritam već odavno bio pripremljen da vam je prikaže.

Da li je mikrofon zaista isključen?

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost objašnjavaju da bi neprekidno snimanje i obrada zvuka za milijarde korisnika širom svijeta bili preskupi, pravno rizični i gotovo nemogući za sakriti od regulatornih tijela.

Međutim, glasovni asistenti (poput Google Assistanta ili Sirija) dizajnirani su tako da neprestano slušaju takozvane “riječi za buđenje”.

Iako nikada nije zvanično dokazano da se ti snimci koriste za plasiranje reklama, sitni print u ugovorima o korištenju često sugeriše da kompanije prikupljaju određene zvučne podatke. Za mnoge korisnike, to nije nimalo utješno.

Praćenje preko kućne Wi-Fi mreže

Jedan od najvećih aduta modernog digitalnog marketinga je umrežavanje. Ekosistemi prate vaše ponašanje na više uređaja istovremeno – od telefona i laptopa do pametnih televizora.

Sistem ide i korak dalje: povezuje različite uređaje koji koriste istu kućnu mrežu.

To znači da se ljudi u istom domaćinstvu grupišu na osnovu sličnih interesa.

Ako je vaš partner nakon vašeg razgovora na svom telefonu pretraživao proizvod o kojem ste pričali, velika je vjerovatnoća da će se ta ista reklama, preko dijeljene veze, ubrzo pojaviti i na vašem ekranu.

Kako zaštititi svoju digitalnu privatnost

Ako vas zabrinjava nivo hiper-ciljanog oglašavanja, stručnjaci savjetuju nekoliko praktičnih koraka za smanjenje digitalnog praćenja:

  • Pregledajte dozvole za mikrofon: Onemogućite pristup mikrofonu svim aplikacijama kojima on nije strogo nužan za rad.
  • Isključite historiju lokacije: Ugasite praćenje lokacije na svojim računima gdje god je to moguće.
  • Ograničite personalizaciju: U postavkama profila isključite opcije za personalizaciju oglasa.
  • Digitalna higijena: Redovno brišite kolačiće (cookies), koristite pretraživače usmjerene na privatnost i razmislite o korištenju VPN usluga.

Smanjenje količine podataka koje svakodnevno dijelite čini prediktivno profiliranje znatno manje preciznim.

Preuzimanje kontrole nad vlastitom privatnošću više nije paranoja, već razborita odluka, prenosi N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada BPK Goražde Udruženju penzionera odobrila 60.000 KM

Vlada Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde  usvojila je Odluku o odobravanju tekućih transfera neprofitnim organizacijama. Sredstva su dodijeljena po javnom pozivu za 2026. godinu.

Ovom odlukom iznos od 60.000 KM odobren je Udruženju penzionera Grada Goražda za subvencioniranje cijene i nabavke ogrjevnog drveta za predstojeću grijnu sezonu. Saopšteno je da je to urađeno radi unapređenja brige o ovoj kategoriji stanovništva.

Iznos od 2.000 KM odobren je Udruženju sportske rekreacije Akademija sporta „AS“ Goražde za realizaciju projekta škole plivanja. Time se nastavlja podrška razvoju sporta i zdravih stilova života kod djece i mladih.

Na prijedlog Ministarstva za privredu, a nakon okončanih pregovora, kantonalna vlada dala je prethodnu saglasnost na Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i radnika u JP „Bosansko-podrinjske šume“ d.o.o. Goražde.

Zaključkom sa današnje sjednice zadužena su sva ministarstva, uprave i direkcije da, u skladu sa Zakonom o imovini BPK Goražde, do 3. marta 2026. godine dostave spisak imovine koja će biti uvrštena u Plan raspolaganja imovinom za 2026. godinu.

Naglašeno je da Vlada BPK Goražde nastavlja sa aktivnostima usmjerenim na unapređenje kvaliteta života građana. Zatim podršku socijalnim kategorijama, razvoju privrede i očuvanju javnog interesa.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri USK traže da se drvo isporuči na vrijeme

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslovi za penzionere: U Srpskoj radi 9.630 korisnika Fonda PIO

U Republici Srpskoj 9.630 lica koristi pravo na rad i nakon penzionisanja, rečeno je Srni u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Srpske.

Prema evidenciji Fonda do danas, među njima je 8.957 ili 93,01 odsto korisnika starosne penzije i 673 ili 6,99 odsto korisnike invalidske penzije.

U Fondu su naveli da je posljednjih nekoliko godina povećan broj korisnika prava na penziju koji su ponovo stekli status osiguranika. Podsjećaju da po Zakonu o PIO nema ograničenja da korisnik samostalne, starosne ili invalidske penzije, nakon ostvarivanja prava na penziju, ponovo stekne status osiguranika.

“Pri tome se ne vrši obustava isplate penzije”, napomenuli su u Fondu PIO.

Djelatnosti u kojima penzioneri najčešće ponovo rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrije, telekomunikacije, naučna djelatnost i rudarstvo.

Tu se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Penzioneri rade i u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Sve više penzionera u BiH se ponovo zapošljava

“Najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama. Kao takvi potrebni su poslodavcima”, naveli su iz Fonda PIO Republike Srpske.

Riječ je o elektroinženjerima, mašinskim, građevinskim i hemijsko-tehnološkim inženjerima, inženjerima drvoprerade. Ali i ljekarima vještacima pri sudovima, stomatolozima, pravnicima.

Među penzionerima koji ponovo rade ima i lica sa srednjom stručnom spremom zaposlenih u različitim udruženjima. Tu su i nekvalifikovani radnici na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta gradovi nude penzionerima u BiH? (VIDEO)

Mala primanja i visoki troškovi – sa time se svakodnevno nosi većina penzionera u Bosni i Hercegovini.

Pojedini gradovi u regionu penzionerima nude posebne kartice sa pogodnostima. Kakva je svakodnevnica penzionera i šta im nude gradovi u BiH?

Vrijeme u Centru za zdravo starenje u Sarajevu se ne mjeri satima, nego potezima. Dijele se savjeti i prepričavaju uspomene. Centar nije samo mjesto okupljanja, nego bijeg od teške svakodnevnice.

Možda vas zanima i ovo:

Druženje penzionera uz šah i pikado

“Imam obaveza, imam osjećaj kao da radim, ali ono skraćeno radno vrijeme”, kaže jedna penzionerka, a prenosi Euronews.ba

“Ovo je druga kuća. Pošto živim sam, sve svoje slobodno vrijeme provodim ovdje”; rekao je drugi penzioner.

Boravak u Centru za zdravo starenje je besplatan, ali svakodnevica penzionera u BiH – nije. Većina živi od minimalnih primanja. Kad se plate računi, lijekovi i hrana, novca za društvene sadržaje često ne bude.

Podijeli tekst sa drugima na:

Radili u bivšoj Jugoslaviji pa imaju primanja niža od najnižih

Nemali broj penzionera u Federaciji BiH ima primanja koja su niža od minimalnih penzija koje, trenutno, iznose 599,28 KM.

Oni se nalaze u kategoriji tzv. srazmjernih penzija, kojih je, prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) baziranih na isplati penzija za protekli mjesec, bilo 73.948.

“Veći broj korisnika razmjerne mirovine prima iznos mirovine od Federalnog zavoda koji je manji od iznosa naše minimalne mirovine. Međutim, mi ne znamo kolika su ukupna primanja navedenih korisnika, odnosno koliko iznose mirovine koje primaju od inozemnih nositelja osiguranja – rekao je  Tomislav Kvesić, portparol PIO/MIO FBiH.

Radni staž

Radi se o korisnicima kojima se, zapravo, penzije isplaćuju srazmjerno dužini staža ostvarenog u FBiH, odnosno BiH, ali i u drugim državama.

Kako nijedna država nema obavezu dostavljati podatke o iznosima penzija koje su naši građani ostvarili u drugim državama, tako ni Zavod PIO nema zakonski osnov da ih prikuplja.

Iako među tim korisnicima ima onih čija primanja iznose i po nekoliko hiljada eura, značajan je broj onih koji su radili u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, odnosno republikama bivše države, dok su drugi dio staža ostvarili na području BiH i kojima se na osnovu ukupnog radnog staža isplaćuje manje od 600 KM.

Otklonjena slabost

Svojevremeno su predlagači Zakona o PIO previdjeli činjenicu da su bivše republike postale države, pa su se oni koji su radili, uglavnom u susjedstvu, našli u istoj grupi s radnicima koji su dio staža ostvarili u zemljama zapadne Evrope.

Praktično, veliki broj penzionera kada zbroji oba dijela penzije dobije iznos manji od onog koliko je najniža penzija u Federaciji BiH.

Tražili podatke

Iz Saveza udruženja penzionera FBIH su prošle godine uputili poziv korisnicima srazmjernih penzija čija su primanja manja od minimalne penzije da im se jave, kako bi dobili precizne podatke o broju tih korisnika.

Međutim, njihovi napori nisu urodili plodom, jer im se javio samo dio korisnika tih penzija.

(Izvor vijesti: Avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Doprionse u Srpskoj plaća 41.702 firmi

Zaključno sa prošlom godinom u Republici Srpskoj ukupno je registrovano 41.702 uplatilaca doprinosa kod kojih je na osiguranje bilo prijavljeno ukupno 337.780 osiguranika.

Prosječna plata na koju je plaćen doprinos iznosi 1.386 KM, a ukupna naplata Fonda PIO po osnovu doprinosa iznosila je 1.535.969.951 KM.

Od ukupnog broja registrovanih uplatilaca doprinosa, njih 33.620 redovno plaća doprionse za Fond PIO, dok ih 8.082 ne izmiruje na vrijeme. Kada je riječ o radnicima, doprinosi se redovno plaćaju za 327.551 osiguranika dok se za njih 10.229 doprionsi ne plaćaju redovno.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Tuzle u borbi za pravednije penzije: Protest 22. marta 2025.

Nova penzionerska/umirovljenička stranka (NPUS) Tuzla poziva sve penzionere na protest u subotu, 22. marta 2025. godine, koji će početi u 12 sati.

Okupljanje je predviđeno na platou odakle će u 12 sati krenuti šetnja do Trga slobode, gdje će biti održana završna manifestacija.

Pod geslom „Protestima do pravednijih iznosa penzija“, NPUS Tuzla poziva penzionere na masovno sudjelovanje kako bi se vlasti pokazalo da se ugrožava elementarna egzistencija umirovljenika.

Penzionerima se ističe da je za povećanje penzija sporan zakon i statistika, dok vlastodršci već od decembra povećavaju svoja primanja po istim pravilima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šamačko udruženje penzionera brine o ugroženima

Predsjednik Udruženja penzionera Šamac Ljubomir Čordašević naveo je da su se lani najviše bavili humanitarnom pomoći za penzionere slabijeg socijalnog i zdravstvenog stanja, za šta su utrošene 42.000 KM.

Načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević rekao je da je opštinskim budžetom za ovu godinu predviđen grant od 12.000 KM za Udruženje penzionera, a osim toga još sredstava – za izlete i posjete starim nemoćnim licima kroz projekat “Zdravo starenje”.

Milićević je rekao da su u ovoj godini obezbijedili dodatnih 25.000 KM kroz saradnju sa švajcarskim Crvenim krstom i Udruženjem penzionera, a ukupan iznos biće u potpunosti iskorišten za uređenje infrastrukture i funkcionisanja rada lokalnog penzionerskog udruženja.

Na sjednici Skupštine Udruženja penzionera Šamac usvojeni su izvještaji o radu za 2023. godinu i o finansijskom poslovanju, te utvrđen program rada i finansijski plan za 2024.

Na šamačkom području su ukupno 2.444 penzionera, od kojih je više od 750 čija penzija ne prelazi 447 KM.

(Izvor: Srna; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Najaktivnije udruženje u Jajcu: Zajedno za bolji život u trećoj dobi

Udruženje/Udruga penzionera/umirovljenika opštine Jajce se izdvaja kao jedno od najaktivnijih i najuspješnijih udruženja u Jajcu. Njihov uspjeh proizlazi iz snažnog zajedništva, složnosti i neumornog rada, uz neprekidnu brigu o dobrobiti svojih članova.

Ovo udruženje/udruga osnovano je 2009. godine kroz spajanje Udruženja penzionera i Udruge umirovljenika opštine Jajce, stvarajući jedinstvenu organizaciju pod geslom: “Zajedno smo jači”. Time su postali pioniri takvog modela u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Njihov moto glasi: “Čovjek ne može ništa učiniti protiv starenja, ali se mora snažno boriti da ne ostari!” Osim zaštite i poboljšanja materijalnog i socijalnog položaja, Udruženje/Udruga pruža svojim članovima i obogaćuje njihov društveni te kulturni život.

Predsjednica Udruženja/Udruge, Hedviga Kajić, zaslužna je za izvanredne rezultate koje postižu, uz pomoć predanih suradnika i članova Upravnog odbora.

“Kroz svoju bogatu historiju, Jajce se uvijek isticalo kao posebno mjesto, poznato po svojoj jedinstvenosti i sposobnosti da izgrađuje suživot s drugima, bez obzira na njihove različitosti. Ova karakteristika nije izostala ni u današnjem vremenu, koje je obilježeno podjelama koje se pojavljuju u različitim aspektima života unutar naše države. Naše udruženje djeluje kao spoj zajedničkog tkiva, s predanim radom usmjerenim na poboljšanje života osoba u trećoj dobi”, kaže predsjednica Hedviga Kajić.

U njihovim prostorijama uvijek vlada živahna atmosfera i energija. Ovdje se događa mnogo toga – organiziraju se raznovrsne aktivnosti kao što su stranih jkursevi stranih jezika, fitness treninzi za članove, horska sekcija i ples, šah, književni klubovi i beskrajni razgovori. Posebno se ponose svojim humanitarnim radom i bogatom bibliotekom. Uz navedene aktivnosti, Udruženje često organizira izlete, banjska liječenja i ljetovanja, a nedavno su članovi imali priliku uživati u putovanju u Albaniju.

Osobno su predani brizi za članove koji su bolesni ili im je potrebna podrška. Članovi ovog udruženja ne zaboravljaju ni one izvan svojih prostorija – često obilaze iznemogle osobe i svoje članove koji su u potrebi. Kad se ukaže prilika, posjećuju i svoje sugrađane smještene u staračkim domovima u okolnim gradovima.

“S ponosom brojimo preko 2.300 članova, od kojih znatan broj aktivno sudjeluje u našem udruženju. Naša posvećenost se očituje kroz niz aktivnosti usmjerenih na poboljšanje zdravstvene skrbi za penzionere. Takođe, redovno organizujemo topla druženja s umirovljenicima iz različitih gradova, potičemo raznovrsne aktivnosti poput opuštajućih šetnji, zajedničkog pjevanja i različitih igara. Naša zajednica je mnogo više od toga. Mi smo kao jedna velika porodica koja brine o dobrobiti svojih članova te se ponosimo što smo svjetionik jedinstva i podrške u ovim izazovnim vremenima”, Kajić.

(Izvor i foto: snagalokalnog.ba)

Podijeli tekst sa drugima na: