Je li 13. penzija misaona imenica?

Tačno dvije sedmice koliko je prošlo od isplate penzija za avgust u novčanicima većine penzionera jedva da je ostala koja marka. Pogotovo su u teškoj situaciji oni koji primaju minimalne penzije od 538 KM, a većina građana treće dobi strahuje od nadolazeće zime i grijne sezone.

O isplati tzv. 13. penzije ili jednokratnog dodatka, kakav će, u okviru novog paketa mjera protiv inflacije, dobiti u susjednoj Hrvatskoj, u FBiH za sada nema ni riječi.

Činjenica je da je, što se tiče zakona, Federalna vlada iscrpila sve mogućnosti kada je riječ o redovnom i vanrednom usklađivanju, po čijem su osnovu iznosi penzija u ovoj godini uvećani za nešto vise od 20 posto.

Uprkos tome, materijalni i socijalni položaj penzionera nije promijenjen zbog konstantnog divljanja cijena prehrambenih, kao i drugih proizvoda, ali i komunalnih usluga.

Štaviše, kako nam kaže Redžo Mehić, predsjednik Saveza penzionera FBiH, traže se modusi kako popraviti teško stanje u kojem se ova populacija nalazi.

“lako se, prema ocjeni ekonomskih analitičara, inflacija smiruje, činjenica je da cijene i dalje divljaju. Položaj penzionera se ništa bitnije nije popravio, naprotiv, sve se to istopilo”, kazao je Mehić.

U traganju za rješenjima o tome kako poboljšati položaj penzionera u Savezu ne isključuju 13. penziju, međutim, pribojavaju se da je to trenutno misaona imenica.

(Izvor: Dnevni avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić: Penzijski sistem u Srpskoj samoodrživ

Penzijski sistem u Srpskoj je samoodrživ, izjavio je direktor Fonda PIO Mladen Milić uoči sutrašnjih 13. susreta direktora fondova PIO iz nekadašnjih jugoslovenskih republika koji će biti održani u Bečićima u Crnoj Gori.

– Imamo pozitivne trendove između odnosa broja osiguranika i korisnika prava, kaže Milić.

Istakao je da će ove godine na susretima biti i predstavnici Fonda iz Austrije.

Fond PIO Republike Srpske na ovim susretima učestvuje od 2011. godine.

U Srpskoj je, dodaje, smanjen broj korisnika invalidske penzije., a konstatno raste broj korisnika prava na starosnu penziju.

(Izvor: RTRS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima u Banjaluci ostaju subvencije za prevoz

Javni prevoz biće besplatan za višečlane porodice. Odluka je to Skupštine grada Banjaluka. Dobre vijesti stižu i za penzionere. Punu cijenu autobuskih karata neće plaćati. Praksa subvencija se ipak nastavlja.

“Najzad evo nakon velikih pregovora, dogovora, uspjeli smo da dođemo do našeg cilja, da postignemo ono za šta smo danas i došli”, kaže Jovan Radovanović iz Udruženja “4+”.

Javni prevoz biće besplatan i za osobe sa invaliditetom i poteškoćama u razvoju. Na prijedlog kluba odbornika SNDS-a, podrška ostalih, nije izostala.

“Naš plan nisu samo porodice sa 4 i više djece, nego porodice sa troje i više djece, naš plan nisu samo penzioneri sa najnižom penzijom nego svi penzioneri i to planiramo da sprovedemo već kroz nekoliko mjeseci”, kaže gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

(Foto ilustracija: BL portal)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Boravak u staračkom domu im ne bi bio moguć bez pomoći djece

Penzioneri su u našoj zemlji sinonim za preživljavanje – posebno oni koji imaju male penzije, a nemaju potomstvo.

Ako nemaju djecu, a sami ne mogu – rješenje je dom. Ali, ako imaju male penzije, sebi to ne mogu priuštiti. Kako onda do doma – za one kojima je to jedina opcija?

Prema riječima većine penzionera, bez pomoći svojih najbližih – posebno onih koji rade u inostranstvu – starački dom postaje nemoguća solucija.

Fatima Čavkić je već četvrtu godinu u staračkom domu, s kojim je zadovoljna, ali navodi da upravo njen boravak u staračkom domu ne bi bio moguć bez pomoći svoje djece: “Da sam samo sa penzijom i da mi nije djece, ne bih mogla. Od muža penzije imam samo 300 KM. I šta bih onda?”.

Hasan Duraković nekoliko godina svoje utočište nalazi u staračkom domu, nakon što je više od 40 godina provedenih u Švajcarskoj riješio da se vrati. Iako se čini kao tužna sudbina, prema njegovim riječima, stekao je prijatelje i ništa mu ne fali: “Bilo mi je ljepše kod kuće, ali ne mogu sam – umrla mi je žena prije osam mjeseci. Sam – pobudaliti. Fino mi je ovdje, nemam se na šta požaliti”.

U jednom od bihaćkih domova, koji postoji od 2016. godine, svi kapaciteti su popunjeni, a osnovni zadatak im je kako navode, pružiti sve ono što ima pruža i porodica.

“Nudimo sve ono što im je potrebno, od zdravstvene njege pa dalje – a posebno fokus ide na socijalni život. Imamo korisnika koji su tu samo na druženju, koji su težeg stanja, pa svakom pružamo ono što bi i porodica”, objašnjava Ines Alagić, direktorica Staračkog doma Villa Adriana.

Iako su starački domovi za osobe treće životne dobi većinom ugodna mjesta, mnogi, nažalost, ne mogu sebi platiti boravak – mjesečni košta između 1600 i 2200 KM.

(Izvor i foto: federalna.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO RS: Dostaviti potvrdu o redovnom školovanju

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske obavještava korisnike porodične penzije-djecu na redovnom školovanju da u toku mjeseca septembra i oktobra, za školsku 2023/2024 godinu, vrši obezjeđivanje i evidentiranje potvrde o redovnom školovanju.

Za djecu korisnike porodične penzije, uzrasne dobi 15-19 godina, koji pohađaju srednju školu (1.132 korisnika) potvrdu o redovnom školovanju potrebno je dostaviti Fondu PIO do 22. septembra 2023. godine.

Za djecu korisnike porodične penzije, studente, starosne dobi 19-26 godina (1.534 korisnika), potvrdu o redovnom školovanju potrebno je dostaviti do 24. oktobra 2023. godine.

Fond PIO poziva korisnike porodične penzije-djecu na redovnom školovanju da školsku potvrdu dostave blagovremeno u najbližu poslovnicu Fonda PIO, za korisnike u Republici Srpskoj, a za korisnike sa prebivalištem van Republike u nadležnu filijalu Fonda PIO, kako bi se isplata porodične penzije mogla nastaviti redovno i bez prekida.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri najčešće dolaze po besplatnu pravnu pomoć

Za pružanje besplatne pravne pomoći za prvih sedam mjeseci ove godine obratila su se ukupno 3.104 lica, a u istom periodu evidentirano je 3.057 predmeta, od čega se 2.818 predmeta odnosi na besplatne pravne savjete, a 239 na zastupanje u postupku pred sudom.

Kako su naglasili u Centra za pružanje besplatne pravne pomoći, u najvećem broju za pomoć im se obraćaju penzioneri, nezaposleni i zaposleni, ali i malodobna djeca po zakonskom zastupniku – majka/otac.

“U 2022. godini Centru se obratilo 1.998 penzionera, 1.879 nezaposlenih, 1.720 zaposlenih i drugih lica, a u prvih sedam mjeseci 2023. godine najčešći korisnici usluga besplatne pravne pomoći su penzioneri, kojih se do sada obratilo 1.015, zatim nezaposlena lica – 950”, navode iz ove ustanove.

Napominju da sudeći po broju stranaka koje Centar ima na godišnjem nivou dolaze do zaključka da su građani u značajnoj mjeri informisani o radu Centra za pružanje besplatne pravne pomoći.

“Međutim, smatramo da po tom pitanju uvijek ima prostora za napredak, a jedan od načina je svakako da se putem različitih sredstava javnog informisanja građanima dodatno približi rad Centra i mogućnosti koje mogu da ostvare pred istim”, kazali su iz ove ustanove.

Dodaju da kada su u pitanju kriterijumi na osnovu kojih su navedena lica ostvarila pravo na besplatnu pravnu pomoć, većina zahtjeva odobrena je po osnovu finansijskog kriterijuma, ali i na osnovu kriterijuma ličnog svojstva ili statusa pred nadležnim organom.

Napominju da je prvi korak da bi građanin/ fizičko lice ostvario pravo na besplatnu pravnu pomoć da se obrati Centru neposredno ili elektronski.

Građani se za besplatnu pravnu pomoć mogu obratiti u sjedištu Centra koji se nalazi u Banjaluci, kao i u kancelarijama sa sjedištem u Doboju, Istočnom Sarajevu, Trebinju i Bijeljini.

(Izvor: Nezavisne novine; Foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

U RS-u isplaćena pomoć za nabavku ogreva, građani FBiH na čekanju

Ispraćajući ljeto, bh. građani počeli su se zbrinjavati ogrevom. Za one koji spadaju u energetski siromašna domaćinstva, planirana je isplata pomoći. U Republici Srpskoj dio potrošača koji ispunjavaju uslove već je dobio pomoć za troškove grijanja, a isplata bi trebalo da bude okončana do kraja septembra.

S druge strane, u Federaciji Bosne i Hercegovine još nije poznato kada će početi isplata. Podsjećamo, riječ je o sredstvima koja su osigurana su iz paketa pretpristupne pomoći Evropske unije.

Procjene su da će iz sredstava Evropske unije, koja su namijenjena energetski siromašnim domaćinstvima, u Federaciji Bosne i Hercegovine pomoć dobiti 110.000 domaćinstava. 64,5 miliona maraka biće raspodijeljeno, no još nije poznato kada će krenuti isplata.

“Imamo sve podatke, sad ih je potrebno objediniti i pokušavamo da napravimo sistem isplate takav da svi oni koji imaju pravo na ovu pomoć nemaju nekih velikih adiministrativnih procedura. Trenutno se radi na izradi jednog softvera koji će objediniti sve te podatke”, kaže Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

(Izvor: BHRT)

Podijeli tekst sa drugima na:

Banjsko liječenje za penzionere u Bijeljini

Za penzionere je od izuzetnog značaja banjska rehabilitacija, a Udruženje penzionera iz Bijeljine već dugo godina ima mogućnost da, zahvaljujući Vladi RS, koristi desetodnevne besplatne boravke u šest banja u Srpskoj.

Kako navode u ovom Udruženju, broj korisnika je iz godine u godinu veći, tako da su ove godine, na banjsko liječenje poslali 74 penzionera.

“Molbe je podnijelo 289 penzionera, a dobili smo odobrenje za 74. Prošle godine smo imali odobrenje za 28, a moram da pojasnim da se bodovanje vrši na osnovu Pravilnika koji je usaglašen sa Republičkim udruženjem penzionera”, ističe predsjednik udruženja Đuro Stanojlović.

Dodao je da će oko 50 penzionera sa rang liste od 289 molbi koje su podnosili, koristiti banjsku rehabilitaciju na teret Udruženja penzionera grada Bijeljina.

Sredstva su obezbijeđena od članarine, a dio sredstava su dobili i od Gradske uprave.

“Bili bismo srećni kad bi nam Gradska uprava izašla u susret i pomogla da povećamo broj penzionera koji bi koristili usluge Banje Dvorovi, kao što rade i druge lokalne zajednice. Ta sredstva bi pomogla ne samo penzionerima, nego bi bila finansijska podrška i Banji Dvorovi, s obzirom da je naš grad osnivač Banje”, kaže Stanojlović.

(Izvor: Semberija info; Foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Starački domovi u Mostaru puni, cijene smještaja porasle

Sa inflacijom rastu cijene u svim segmentima životima, pa je tako proteklih nekoliko mjeseci porasla i cijena smještaja u domovima za stare.

Iako cijene rastu domovi su i dalje puni, a njihove usluge većinom plaća porodica, jer sa niskim penzijama rijetko koja osoba treće životne dobi sebi može priuštiti boravak u ovim ustanovama.

U nastaku vam donosimo spisak nekoliko domova na području Mostara i neke osnovne informacije o njima.

Centar za stara i iznemogla lica – osobe Mostar

Centar za stara i iznemogla lica – osobe Mostar svoju djelatnost obavlja na dvije atraktivne lokacije. U svojim smještajnim kapacitetima raspolaže sa 200 mjesta u komfornim jednokrevetnim i višekrevetnim sobama, te sobama predviđenim za smještaj teško bolesnih korisnika. Sve sobe posjeduju vlastito centralno grijanje.
Smještaj u Centru za stare i iznemogle osobe poskupio.
Ovaj Dom slovi za jedan od jeftinijih u državi, a do sada je za smještaj pokretne osobe očuvanog fizičkog i mentalnog zdravlja bilo potrebno izdvojiti 630 KM, a od 1. septembra cijena je porasla na 750 KM. Za smještaj nepokretne osobe i osobe kojoj je potreban nadzor 24 sata bilo je potrebno plaćati 770 KM, a od 1. Septembra ta usluga košta 900 KM.

Dom za stare i nemoćne Miran san

U ovoj ustanovi u ponudi je širok spektar njegovateljskih usluga za starije, s posebnim naglaskom na osjećaj slobode i sigurnost
“Nudimo osim smještaja i kompletnu njegu koju zaslužuje svaka osoba, kao i ljubazno osoblje u našim centrima”, napominju iz Doma Miran san,
U sklopu oporavka nude i fizikalnu terapiju sa certificiranim ortopedima i stručnjacima, a u sklopu medicinske usluge, štićenicima je na raspolaganju pregled doktora, kao i sanitetski prijevoz.

Dom umirovljenika Emaus – Potoci

Prvi korisnici Caritasova Doma umirovljenika Emaus u Potocima kraj Mostara uselili su 5. Septembra 2022. Godine.
Caritasov Dom raspolaže sa 9 apartmana i 3 sobe, ukupnog kapaciteta 21 ležaja. Drugi prostorni kapaciteti Doma su: prostrani park, atrij, tv dvorana i dnevni boravak, te kapelica.
Uz usluge smještaja i prehrane, Dom umirovljenika pokretnim stanarima nudi i druge sadržaje primjerene njihovu zanimanju i dobi, kao što su različite kreativne radionice, društvene igre, fitnes vježbe, duhovne sadržaje i sl.
Dom Emaus nudi i privremeni smještaj za članove porodice prilikom posjeta svojim najbližima.

Centar za stare osobe

Centar je projekat Medžlisa Islamske zajednice Mostar i jedini projekat sa uslugama za osobe treće životne dobi po islamskim principima u Bosni i Hercegovini.
Briga o osobama treće životne dobi odvija se u moderno opremljenim smještajnim kapacitetima i ugodnostima prirode platoa Podveležja na obroncima planine Velež u srcu Hercegovine.
Medžlis Islamske zajednice Mostar kroz Centar za stare osobe olakšava život porodicama kroz visokokvalitetne usluge za starije i nemoćne, pokretne, polupokretne i nepokretne osobe. Centar raspolaže sa kapacitetom od 60 kreveta. Opremljen je savremenom opremom koja odgovara svim evropskim standardima.
Cijena za pokretne osobe iznosi 1.000 KM mjesećno, dok je za polupokretne osobe potrebno izdvojiti 1.250 KM mjesečno.

(Autor: Sandra Vukić/Penzionerski Centar)

Podijeli tekst sa drugima na:

Dom penzionera se oprostio od Ale

Iz Doma penzionera Banjaluka su se emotivnim pismom na društvenim mrežama oprostili od preminulog Alije Mahmutovića, poznatijeg kao čika Ale.

Pismo prenosimo u cjelosti

“Uvek je teško kada odlazi neko drag. Često se zbog prirode posla naprosto srodimo sa našim korisnicima i retko o tome pričamo, što zbog porodica, što zbog drugih korisnika, što zbog tajnosti podataka, ali o ovom korisniku moramo, napisati bar reč-dve, poštujući sve navedeno.

Dragi naš Čika Ale, Alija Mahmutović rođen je 25.02.1942. godine u mjestu Vrbanja, od oca Mustafe i majke Adevije, tada je bar upisan, iako je on tvrdio da je rođen u januaru 1941.godine.

O njegovom životu se malo zna, ali ono što se zna je da je ceo svoj život bio human i darežljiv čovek, vedrog izraza lica, koji je imao mnogo hobija, a među njima je bila šetnja gradom, deljenje bombona djeci, redovno je hranio golubove, ćuke i mace, amaterski regulisao saobraćaj, skupljao sličice Životinjskog carstva, pamtio registarske tablice i šta sve ne.

U naš dom je došao u februaru 2023.godine i ubrzo se raširila vest da je tu. Zbog poodmakle bolesti malo šta smo o njemu saznali, ali to nam nije ni bilo bitno, jer i bez legende o Ali dovoljno nam je bilo videti njegov topli pogled i duh da te osvoji.

Iako teško pokretan u slobodno vreme znao je doći do prozora i hraniti golubove.
“Znaš trebamo ih nahraniti, oni hrane svoje mlade.” Tiho i jedva razumljivo bi prozborio.

Često bi nas držao za ruku i samo se osmehivao. Bio je miran, staložen i dostojanstven u svoj svojoj muci.
I kada više nije mogao koračati nije zaboravljao svoje golubove, samo bi nam pružio ruku sa komadom hleba i sve nam je bilo jasno.

Za ovo kratko vreme u više navrata je bio hospitalizovan i uvek se vraćao. Ali ne i ovaj put. Otišao je naš Ale put svojih golubova i za sobom je ostavio mnoge lepe uspomene kojih ćemo se svi sećati.

U amanet nam ostaje lekcija da svemu i svima pristupamo sa osmehom, toplinom, blagošću i poštovanjem, baš kao što je to i naš čika Ale činio. Dragi naš Ale čast nam je bila poznavati te i služiti te”.

(Izvor i foto: Facebook/Dom penzionera)

Podijeli tekst sa drugima na: