FZO ne odustaje od naplate doprinosa ino penzionerima

Penzioneri koji su veći dio radnog staža proveli u inostranstvu plaćaće doprinos od 10,2 odsto za zdravstveno osiguranja. Osim ako imaju status borca, vojnog invalida, člana porodice poginulog borca, civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Ovo je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju koje je na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine koja je započela prije dva dana.

Predložene izmjene pokazuju da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ne odustaje od oporezivanja inostranih penzionera. Ta ideja je krajem aprila izazvaa nezadovoljstvo ove kategorije, ali će od oporezivanja biti izuzeti pripadnici boračke populacije.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić kaže da su i ministarstvo i Boračka organizacija Republike Srpske insistirali na tome da od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje budu izuzete boračke kategorije.

„Upozoravali smo da može doći do problema. Imamo ljude koji su ‘92. godine napustili svoja radna mjesta u Beču, Minhenu, itd, vratili se ovamo i uzeli pušku da brane Republiku Srpsku. S druge strane imamo one koji su ‘92. pobjegli iz Republike Srpske. Oni su bili stavljeni u isti koš, što je i za nas i za BORS bilo neprihvatljivo“, kaže Ostojić za Capital.

Hrvatski penzioneri poseban problem

On dodaje da je posebno specifična ona kategorija ljudi koji su živjeli i radili u Hrvatskoj. Oni su odatle protjerani i bili prisiljeni da ostave sve što su zaradili.

„Oni su došli da ratuju ovdje za Republiku Srpsku. Međutim prije nego što su protjerani, dio staža su ostvarili u Hrvatskoj. Sada im je trebalo biti nametnuto da plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje od 10,2 odsto svojih penzija“, objašnjava Ostojić.

To je izazvalo veliki revolt kod boračke populacije, nastavlja on i dodaje da je prvo bilo upozorenje BORS-a da se to mora stopirati.

„Kao što je najavio premijer Savo Minić, kroz ova zakonska rješenja nastojimo da te ljude oslobodimo plaćanja doprinosa. Zbog njihovog doprinosa u stvaranju Republike Srpske i odbrani slobode stvarno nema nikakvog smislada oni to plaćaju“, kaže Ostojić.

Fond PIO u aprilu najavio doprinose za ino penzionere

Podsjećamo, FZO RS krajem aprila je izdao saopštenje da će od 1. maja svi penzioneri sa većinskim radnim stažom ostvarenim u inostranstvu, a koji žive u Republici Srpskoj, biti obavezni da plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,2 odsto svojih penzija.

„Zakonom o doprinosima je za državljane Republike Srpske koji imaju ostvaren većinski staž osiguranja u inostranstvu definisana stopa doprinosa za zdravstvo koja iznosi 10,2 odsto na ostvareni iznos penzije. Dakle, iznos doprinosa kojeg će uplaćivati zavisi od visine inostrane penzije”, naveli su iz FZO.

Tada su rekli da zakon ne predviđa izuzetke, već da se to pravilo odnosi na sve penzionere koji imaju većinski radni staž izvan BiH.

Iz FZO su istakli da se ova zakonska norma zasniva na principu pravičnosti.

„Oni su tokom većeg dijela svog radnog vijeka izdvajali za zdravstvo u drugoj zemlji. Zbog toga ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Republici Srpskoj”naveli su oni.

Nakon što su se pripadnici boračkih kategorija pobunili, Vlada se povukla korak unazad. Međutim, osim boraca ostali će morati plaćati doprinose.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sada je i zvanično, penzije u Srpskoj rastu 3,55 posto

Najniža penzija u Republici Srpskoj biće 361,75 KM, odlučila je danas Vlada Republike Srpske.

Odlukom o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija, Vlada je uskladila opšti bod i penzije ostvarene do 31. jula 2026. godine tako da se povećavaju za 3,55 odsto.

Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više iznosi 434,15 KM. Najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina je 506,52 KM.

Odlukom je utvrđeno i da najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina iznosi 578,94 KM. Za 40 godina penzijskog staža i više  penzija će biti 723,70 KM.

Osnovni razlog za donošenje ove odluke je poboljšanje materijalnog položaja najugroženije kategorije korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Za realizaciju ove odluke dodatno je potrebno od oko 1.500.000 KM mjesečno. Odnosno oko 7.500.000 KM do kraja 2026. godine, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

Ukupno povećanje penzija ostvarenih u 2026. godini po osnovu redovnog i vanrednog usklađivanja iznosi 10 odsto.

Iznosi najniže penzije od 1. avgusta 2026. godine određeni su tako što su iznosi najniže penzije za juli 2026. godine povećani za navedeni procenat usklađivanja penzija, odnosno 3,55 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najstariji penzioner u Federaciji BiH ima 103 godine

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje u svojim evidencijama trenutno ima 33 korisnika penzije starija od 100 godina.

Najstariji korisnik penzije u Federaciji BiH ima 103 godine.

Prema statističkim podacima, 7.998 korisnika penzije ima između 90 i 100 godina života. To svjedoči da značajan broj korisnika pripada generacijama koje su doživjele duboku životnu dob.

Možda vas interesuje i ovo:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

“Svaki od ovih brojeva predstavlja jedan životni put. Iza svake penzije nalazi se čovjek koji je godinama vrijedno radio, podizao porodice, doprinosio svojoj zajednici i ostavio trag u vremenu. Upravo zato ovi podaci nisu samo statistika, oni su podsjetnik na generacije koje su svojim radom oblikovale našu današnjicu”, saopštili su iz Federalnog zavoda.

Najstariji korisnik Federalnog zavoda za MIO, koji danas ima 103 godine, pripada generaciji rođenoj prije više od jednog vijeka.

Među gotovo 8.000 korisnika u dobi između 90 i 100 godina nalaze se ljudi različitih zanimanja. Tu su učitelji, rudari, ljekari, privrednici, službenici, poljoprivrednici i brojni drugi koji su svojim radom dali doprinos razvoju društva.

Njihove životne priče razlikuju se, ali kao zajedničku vrijednost povezuju ih decenije rada i odgovornosti.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatni treninzi u Banjaluci za starija lica

U okviru manifestacije “Banjalučko ljeto” organizovani su treninzi sa starija lica.

Treninzi će se održavati svakog utorka od 19:30 časova u Parku Mladen Stojanović i svakog četvrtka, takođe u 19:30 časova na plaži Vrućica.

Grad Banjaluka pozvao je sve zainteresovane sugrađane starije životne dobi da dođu i učestvuju u ovim treninzima.

Možda vas interesuje i ovo:

Vježbanje bolje od lijekova u sprječavanju povratka raka

Uz brdo ili niz brdo – koja vježba je najbolja za vaše srce

Svi treninzi su potpuno besplatni.  Program je pažljivo koncipiran i prilagođen fizičkim mogućnostima starijih osoba, s fokusom na lagane vježbe istezanja, mobilnosti i očuvanja vitalnosti.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene na pijaci: Kilogram grožđa 15 KM, boranija 10 KM

Na banjalučkoj Tržnici ponuda voća i povrća je raznovrsna, a cijene se razlikuju u zavisnosti od vrste i kvaliteta proizvoda.

Među skupljim namirnicama izdvajaju se crno grožđe, koje se prodaje od 13 do 15 KM po kilogramu, suve šljive od 10 do 12 KM, te bijeli luk od 10 do 12 KM.

Koliko košta povrće na Tržnici?

Kada je riječ o povrću, boranija košta od 8 do 10 KM. Mladi luk od 8 do 10 KM, dok se pasulj prodaje po cijeni od 7 do 13 KM. Blitva je od 5 do 6 KM, karfiol od 5 do 6 KM, a zelena salata oko 5 KM, prenosi Glas Srpske.

Od svježeg povrća najpristupačniji su mladi kupus, krastavac i tikvice. Cijene tog povrća se kreću od 1,5 do 2,5 KM. Mladi krompir i obični krompir prodaju od 1,5 do 2 KM.

Paradajz košta od 3 do 5 KM, paprika od 2 do 4 KM, a mrkva od 2,5 do 4 KM.

Cijene sezonskog voća?

Na dijelu sa voćem jabuke se mogu naći od 2 do 3,5 KM, banane od 3 do 3,5 KM, kruške oko 4 KM, a breskve od 4 do 5 KM.

Limun se prodaje od 4,5 do 5,5 KM, dok su kajsije od 5 do 7 KM, a jagode od 7 do 9 KM.

Trešnje su ove sedmice od 5 do 7 KM po kilogramu. Cijena sezonskog voća i povrća i dalje se mijenja u zavisnosti od ponude, vremenskih uslova i potražnje kupaca.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata junskih penzija u Republici Srpskoj

Isplata junskih penzija počela je danas za 237.069 u Republici Srpskoj i za 58.609 korisnika prava van Srpske.

Iz Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske su saopštili da je isplatom penzije za jun obuhvaćeno ukupno 295.678 korisnika prava.

Iznos najviše penzije za jun u Republici Srpskoj je 3.776 KM.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za jun iznosi 1.054 KM, a iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 699 KM.

Prosječna penzija iznosi 698 KM i čini 41,49 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Strukturu korisnika prava za jun čine starosne penzije sa 64,83 odsto. Zatim porodične sa 23,46 odsto, invalidske sa 11,66 odsto i ostala prava sa 0,05 odsto.

Za isplatu penzije za jun potrebno je 178,34 miliona KM u neto iznosu, odnosno 180 miliona KM u bruto iznosu.

Prihod po osnovu doprinosa u junu je iznosio 153 miliona KM, saopšteno je iz Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šah na otvorenom: Figure u Gradiški miruju osam godina

Kada je 2018. godine izgrađena šahovska tabla u malom parku kod graničnog prelaza u Gradišci, penzioneri i drugi ljubitelji drevne igre su pozdravili potez tadašnjih opštinskih vlasti. Naglasili su da će konačno imati gdje da provedu slobodno vrijeme.

Tada je odigrana i jedna prigodna šahovska partija i to je sve. Od tada i kraljevi i obje kraljice i topovi i lovci, konji i pješaci čame zaključani u velikom sanduku.

Penzioneri su mahom nezainteresovani pravdajući to blizinom graničnog prelaza. Tačnije smeta im most preko kojeg neprestanu idu kolone kamiona.

“Ko bi proveo sat ili dva vremena na partiji šaha uz dim iz kamionskih auspuha? Korisnije bi bilo da je taj dio maloga parka „pogušćan“ zelenilom da stanovnici obližnjih zgrada mogu otvoriti prozore stanova, a šah izmjestiti negdje dalje, recimo u spomen-park“, komentarisali su penzioneri na društvenim mrežama.

Granični prelaz je zatvoren od maja, nema ni kamiona, ni buke ni dima, a šahovske figure i dalje miruju. To pouzdano znači da je penzionerima draži kafanski dim u obližnjem klubu, od ugodne hladovine u parku.

Šah postavili gdje su penzioneri tražili

Zanimljivo je da je šah na otvorenom lociran baš u parku kod graničnog prelaza u dogovoru sa Udruženjem penzionera Gradiška.

“Lokacija smo izabrali u dogovoru sa Udruženjem penzionera. Imaće prirodni hlad, a u blizini je kancelarija Udruženja”, rekao je prilikom otvaranja tadašnji zamjenik načelnika opštine Gradiška Ognjen Žmirić.

Tadašnje rukovodstvo Udruženja penzionera Gradiška sa radošću je dočekalo postavljanje uličnog šaha navodeći da će biti rado prihvaćen i od penzionerske šahovske sekcije.

Sve je proteklo uz značajna ulaganja – od obezbjeđenja lokacijskih uslova i potrebne dokumentacije do postavljanja podloge, ivičnjaka, crno-bijelih polja, prilaznih staza i ostalih građevinskih radova, te nabavke skupih plastičnih figura.

Tužno je da u parku u Gradišci za osam godina nakon otvaranja i počasne partije nije odigrana ni jedna partija šaha, a o organizovanju takmičenja i turnira nije bilo ni riječi. Figure su zaključane i čekaju možda neka druga vremena. Šah u gradiškom parku odavno je u pat poziciji, piše Aloonline.ba

Podijeli tekst sa drugima na:

Porodična penzija u Srpskoj: Koliko iznosi i kad se može dobiti?

Pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika, koji je ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju na dan svoje smrti.

Ovo pravo imaju i članovi porodice korisnika starosne ili invalidske penzije, saopštili su iz Fonda PIO Republike Srpske.

“Pod članovima porodice smatraju se bračni supružnik, razvedeni bračni ili vanbračni supružnik, ako mu je pravosnažnom sudskom odlukom dosuđeno pravo na izdržavanje, kao i djeca i roditelj. Za sve njih postoje određeni uslovi koje moraju da ispune, kako bi ostvarili pravo na porodičnu penziju” ističu iz ovog fonda.

Porodična penzija se utvrđuje u procentu od 70%. Ukoliko imamo jednog korisnika porodične penzije. 80% za dva korisnika, a 90% za tri korisnika i 100% za četiri ili više korisnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Ko ima pravo na porodičnu penziju u BiH i ko je može naslijediti u punom iznosu?

Dakle, u Srpskoj se iznos porodične penzije ne određuje kao fiksan iznos. Određuje se kao procenat od penzije koju je preminuli primao. Tačnije, procenat zavisi od broja članova porodice koji ostvaruju pravo na porodičnu penziju.

Primjera radi, ako je preminuli primao penziju od 1.000 KM, a pravo ostvaruje samo udovica, porodična penzija iznosi 700 KM. Ako pravo ostvaruju udovica i jedno dijete, ukupna porodična penzija iznosi 800 KM. Ako se isplaćuje odvojeno, svakom pripada po 400 KM.

Ako pravo imaju udovica i dvoje djece, ukupna penzija je 900 KM. Odnosno po 300 KM svakom, ako se dijeli na jednake dijelove, piše Srpskainfo.

Ako neko od korisnika kasnije izgubi pravo, preostalim korisnicima se ponovo određuje iznos porodične penzije, prema broju članova koji su ostali korisnici.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj ima 15.001 penzioner sa većinskim stažom van BiH

U Republici Srpskoj živi tačno 15.001 penzioner sa većinskim radnim stažom ostvarenim izvan granica BiH.

Podaci Fonda PIO Republike Srpske pokazuju da ih je najviše iz Hrvatske. Visoko na listi su i Austrija, Srbija, Njemačka i Slovenija.

“Geografska i ekonomska kretanja radnika tokom proteklih decenija savršeno se preslikavaju na trenutnu statistiku”, kažu u Fondu PIO.

U kojim zemljama su penzioneri najviše radili:

  • Hrvatska 5.157 korisnika ili 34,37 posto
  • Austrija 2.459 korisnika ili 16,39 posto
  • Srbija 2.163 korisnika ili 14,41 posto
  • Njemačka 1.722 korisnika ili 11,47 posto
  • Slovenija 1.718 korisnika ili 11,45 posto
  • Švajcarska 681 korisnik,
  • Švedska 408 korisnika
  • Italija 151 korisnik
  • Francuska 135 korisnika
  • Holandija 121 korisnik
  • Crna gora 101 korisnik
  • Danska 60 korisnika
  • Norveška 33 korisnika

U Fondu PIO Republike Srpske kažu da identifikacija ovih lica ima jasnu proceduru i hronologiju. Objašnjavaju da je identifikacija navedenih korisnika izvršena od momenta pojedinačnog izdavanja rješenje za ostvarivanje prava.

“Pitanje njihove prekategorizacije i uvođenja u druge institucionalne registre postalo je prioritet nakon što su se Fondu PIO, kao jedinom nadležnom organu za matičnu evidenciju, obratile druge institucije”, kažu u Fondu PIO.

Navode i da su se FZO i Poreska uprava obratile Fondu za dostavu podataka o korisnicima srazmjerne penzije sa većinskim stažom osiguranja izvan BiH.

“Država kroz jedinstvenu bazu podataka konačno dobija potpunu kontrolu nad statusom deviznih penzionera”, kažu u Fondu PIO, a prenosi Bl portal.

Podijeli tekst sa drugima na:

Srbac ima 2.692 penzionera, prosječna penzija 566 KM

U Srpcu su 2.692 penzionera, a prosječna penzija je 566 KM, izjavio je sekretar lokalnog penzionerskog udruženja Slavko Malešević.

“To zahtijeva dodatno unapređenje položaja penzionera i češće usklađivanje primanja”, naveo je Malešević.

On je rekao da je od ukupnog broja penzionera u Srpcu čak 93 odsto učlanjeno u Udruženje.

Naglasio je da su tokom prošle godine za naknade za sahrane isplaćeno oko 60.000 KM. Obezbijeđena je i povoljnija nabavka ogreva za 310 penzionera, te banjska rehabilitacija za 110 korisnika. Ukupna pomoć penzionerima iznosila je oko 250.000 KM.

Malešević je zahvalio Opštinskoj upravi Srbac i Vladi Republike Srpske za podršku, te napomenuo da Udruženje kroz svoje aktivnosti pruža konkretnu pomoć članovima.

Na redovnoj godišnjoj izvještajnoj skupštini srbačkog Udruženja penzionera, kojoj su prisustvovali i načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević i načelnik lokalnog Odjeljenja za opštu upravu Duško Mitrić, danas su usvojeni svi izvještaji i planovi rada za 2026, te izvještaj o radu i finansijskom poslovanju za prošlu godinu.

Dragosavljević je istakao da Opštinska uprava ostaje partner Udruženju penzionera, koji daju značajan doprinos lokalnoj zajednici.

Mitrić je napomenuo da opština ima predviđena sredstva za socijalno ugrožene, borce i ratne vojne invalide, te pozvao građane da prijave slučajeve socijalne potrebe

Podijeli tekst sa drugima na: