Starački domovi u Mostaru puni, cijene smještaja porasle

Sa inflacijom rastu cijene u svim segmentima životima, pa je tako proteklih nekoliko mjeseci porasla i cijena smještaja u domovima za stare.

Iako cijene rastu domovi su i dalje puni, a njihove usluge većinom plaća porodica, jer sa niskim penzijama rijetko koja osoba treće životne dobi sebi može priuštiti boravak u ovim ustanovama.

U nastaku vam donosimo spisak nekoliko domova na području Mostara i neke osnovne informacije o njima.

Centar za stara i iznemogla lica – osobe Mostar

Centar za stara i iznemogla lica – osobe Mostar svoju djelatnost obavlja na dvije atraktivne lokacije. U svojim smještajnim kapacitetima raspolaže sa 200 mjesta u komfornim jednokrevetnim i višekrevetnim sobama, te sobama predviđenim za smještaj teško bolesnih korisnika. Sve sobe posjeduju vlastito centralno grijanje.
Smještaj u Centru za stare i iznemogle osobe poskupio.
Ovaj Dom slovi za jedan od jeftinijih u državi, a do sada je za smještaj pokretne osobe očuvanog fizičkog i mentalnog zdravlja bilo potrebno izdvojiti 630 KM, a od 1. septembra cijena je porasla na 750 KM. Za smještaj nepokretne osobe i osobe kojoj je potreban nadzor 24 sata bilo je potrebno plaćati 770 KM, a od 1. Septembra ta usluga košta 900 KM.

Dom za stare i nemoćne Miran san

U ovoj ustanovi u ponudi je širok spektar njegovateljskih usluga za starije, s posebnim naglaskom na osjećaj slobode i sigurnost
“Nudimo osim smještaja i kompletnu njegu koju zaslužuje svaka osoba, kao i ljubazno osoblje u našim centrima”, napominju iz Doma Miran san,
U sklopu oporavka nude i fizikalnu terapiju sa certificiranim ortopedima i stručnjacima, a u sklopu medicinske usluge, štićenicima je na raspolaganju pregled doktora, kao i sanitetski prijevoz.

Dom umirovljenika Emaus – Potoci

Prvi korisnici Caritasova Doma umirovljenika Emaus u Potocima kraj Mostara uselili su 5. Septembra 2022. Godine.
Caritasov Dom raspolaže sa 9 apartmana i 3 sobe, ukupnog kapaciteta 21 ležaja. Drugi prostorni kapaciteti Doma su: prostrani park, atrij, tv dvorana i dnevni boravak, te kapelica.
Uz usluge smještaja i prehrane, Dom umirovljenika pokretnim stanarima nudi i druge sadržaje primjerene njihovu zanimanju i dobi, kao što su različite kreativne radionice, društvene igre, fitnes vježbe, duhovne sadržaje i sl.
Dom Emaus nudi i privremeni smještaj za članove porodice prilikom posjeta svojim najbližima.

Centar za stare osobe

Centar je projekat Medžlisa Islamske zajednice Mostar i jedini projekat sa uslugama za osobe treće životne dobi po islamskim principima u Bosni i Hercegovini.
Briga o osobama treće životne dobi odvija se u moderno opremljenim smještajnim kapacitetima i ugodnostima prirode platoa Podveležja na obroncima planine Velež u srcu Hercegovine.
Medžlis Islamske zajednice Mostar kroz Centar za stare osobe olakšava život porodicama kroz visokokvalitetne usluge za starije i nemoćne, pokretne, polupokretne i nepokretne osobe. Centar raspolaže sa kapacitetom od 60 kreveta. Opremljen je savremenom opremom koja odgovara svim evropskim standardima.
Cijena za pokretne osobe iznosi 1.000 KM mjesećno, dok je za polupokretne osobe potrebno izdvojiti 1.250 KM mjesečno.

(Autor: Sandra Vukić/Penzionerski Centar)

Podijeli tekst sa drugima na:

Dom penzionera se oprostio od Ale

Iz Doma penzionera Banjaluka su se emotivnim pismom na društvenim mrežama oprostili od preminulog Alije Mahmutovića, poznatijeg kao čika Ale.

Pismo prenosimo u cjelosti

“Uvek je teško kada odlazi neko drag. Često se zbog prirode posla naprosto srodimo sa našim korisnicima i retko o tome pričamo, što zbog porodica, što zbog drugih korisnika, što zbog tajnosti podataka, ali o ovom korisniku moramo, napisati bar reč-dve, poštujući sve navedeno.

Dragi naš Čika Ale, Alija Mahmutović rođen je 25.02.1942. godine u mjestu Vrbanja, od oca Mustafe i majke Adevije, tada je bar upisan, iako je on tvrdio da je rođen u januaru 1941.godine.

O njegovom životu se malo zna, ali ono što se zna je da je ceo svoj život bio human i darežljiv čovek, vedrog izraza lica, koji je imao mnogo hobija, a među njima je bila šetnja gradom, deljenje bombona djeci, redovno je hranio golubove, ćuke i mace, amaterski regulisao saobraćaj, skupljao sličice Životinjskog carstva, pamtio registarske tablice i šta sve ne.

U naš dom je došao u februaru 2023.godine i ubrzo se raširila vest da je tu. Zbog poodmakle bolesti malo šta smo o njemu saznali, ali to nam nije ni bilo bitno, jer i bez legende o Ali dovoljno nam je bilo videti njegov topli pogled i duh da te osvoji.

Iako teško pokretan u slobodno vreme znao je doći do prozora i hraniti golubove.
“Znaš trebamo ih nahraniti, oni hrane svoje mlade.” Tiho i jedva razumljivo bi prozborio.

Često bi nas držao za ruku i samo se osmehivao. Bio je miran, staložen i dostojanstven u svoj svojoj muci.
I kada više nije mogao koračati nije zaboravljao svoje golubove, samo bi nam pružio ruku sa komadom hleba i sve nam je bilo jasno.

Za ovo kratko vreme u više navrata je bio hospitalizovan i uvek se vraćao. Ali ne i ovaj put. Otišao je naš Ale put svojih golubova i za sobom je ostavio mnoge lepe uspomene kojih ćemo se svi sećati.

U amanet nam ostaje lekcija da svemu i svima pristupamo sa osmehom, toplinom, blagošću i poštovanjem, baš kao što je to i naš čika Ale činio. Dragi naš Ale čast nam je bila poznavati te i služiti te”.

(Izvor i foto: Facebook/Dom penzionera)

Podijeli tekst sa drugima na:

U Doboju više radnika nego penzionera

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsto osiguranje (PIO) Republike Srpske, Doboj spada u grupu lokalnih zajednica koje imaju više radnika nego penzonera.

Kako je potvrđeno našem portalu, na dan 31. decembar 2022. godine, Doboj je imao 32.642 penzionera, te 41.045 osiguranika (zaposlenih).

Broj penzionera u Doboju raste, ali raste i broj radnika. Prema podacima Fonda PIO, u 2020. godini, odnosno 31. decembra te godine, u Doboju je bilo 32.035 penzinera. Istog dana, u Doboju je bilo 40.630 zaposlenih radnika (osiguranika).

Projekcije za period 2022.-2031. su dramatične. Kako predviđaju, dolazi nam novih 96.167 penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!

Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još jedna tužna brojka. Penzioneri će 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, iznosiće 493 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM i iznosiće 1.122 KM.

Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine”, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko je najstariji, a ko najmlađi korisnik penzije u Republici Srpskoj?

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske najstariji korisnik penzije je je O.Đ. rođen 1920. godine, sa područja Krajine, koji kao 103-godišnjak prima ivalidsku penziju.

Kako su naveli u Fondu PIO, najmlađi korisnik je takođe sa područja krajine i on je B.S. rođen 1999. godine. Ovaj 24-godišnji korisnik prava takođe prima invalidsku penziju.

Isplatom penzije za avgust obuhvaćeno je ukupno 280.472 korisnika prava, od čega je 225.720 u Republici Srpskoj, a van Republike 54.753 korisnika prava. Prosječna penzija iznosi 540,52 KM i čini 42,29% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za avgust iznosi 805,01 KM, što čini 62,98 % od prosječne plate u Republici, a najveća isplaćena penzija za jul u Republici Srpskoj je 2.894,64 KM.

(Autor: S.V. Foto: CB BiH)

Podijeli tekst sa drugima na:

Previsoke cijene brojnih proizvoda ne prestaju rasti

Da troškovi života konstantno rastu, potvrđuje činjenica da je sindikalna potrošačka korpa za avgust dosegla iznos od 3.322,90 KM! Izračunali su to u Savezu samostalnih sindikata BiH te podsjetili na to da je prosječna plaća isplaćena u FBiH, prema posljednjim podacima, iznosila 1.262 KM, dok je iznos minimalne plaće 596 KM.

Kada se podvuče crta, pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 37,98 posto, a minimalnom plaćom je 17,94 posto. U odnosu na mjesec ranije iznos sindikalne potrošačke korpe je porastao za skoro 500 KM, tačnije 495,60 KM.

Skoro svakodnevni cjenovni udari se ne mogu pripisivati samo inflaciji, kako se to u javnosti nerijetko plasira, što nam potvrđuje profesor Vjekoslav Domljan, ekonomski analitičar.
Penzioneri u Bosni i Hercegovini su umjetnici preživljavanja sa ovim cijenam. Dan isplate penzija čekaju s nestrpljenjem, a kada krenu plaćati račune i kupovati osnovne životne namirnice, kao i lijekove, ne ostane im gotovo ništa. S tek nekoliko stotina maraka teško je biti matematičar.

Iz Saveza penzionera FBiH, ali i Udruženja penzionera RS konstantno se ukazuju na to kako rješenje u vezi sa stalnim poskupljenjima vide u obuzdavanju cijena.

I predsjednik RS Milorad Dodik juče je rekao da bi akcija snižavanja cijena domaćih proizvoda, kao vid pomoći stanovništvu, dobro došla i u Republici Srpskoj.

“Zato ću zatražiti od ministra trgovine i turizma u Vladi Srpske da u narednim danima održi sastanke sa domaćim trgovačkim lancima kako bi pronašli mogućnosti da se takva akcija sprovede i u Republici Srpskoj”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “X”.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Banjaluci 1.955 penzionera sa najnižom penzijom do 275 KM

Prema podacima Udruženja penzionera Banjaluka, u najvećem gradu Srpske ima 1.955 penzionera sa najnižom penzijom do 275 KM.

“Te penzije su male i ne mogu zadovoljiti životne potrebe, pogotovo ako neko živi sam. Posebno je skupo grijanje, i gradsko grijanje i ogrev . Metar drva sa rezanjem košta oko 170 maraka i to je velika stavka i za porodice, a naročito za penzionere sa niskim primanjima”, kaže predsjednik Udruženja Zoran Uletilović.

Ističe da će novčana pomoć za grijanje, u iznosu od 476 KM, dobro doći, neko će platiti ogrev, nabaviti drva ili drugi energent, neko će potrošiti za režiju, neko za lijekove, ali neće riješiti dugotrajno problem penzionerima sa niskim primanjima.

Koliki je stvarni broj ugroženih u Srpskoj kojima je potrebna pomoć institucija, najbolje bi trebalo da pokaže Socijalna karta na koju se čeka više od decenije.

Socijalna karta, kao jedinstveni registar bi trebalo da sadrži podatke o socijalnoekonomskom statusu lica korisnika prava i usluga iz oblasti socijalne zaštite.

“Karta će nam reći koliko ima takvih ljudi na teritoriji Banjaluke, ali ako nema adekvatne pomoći za te ljude onda nam taj dokument neće ništa značiti”, rekli su iz banjalučkog udruženja penzionera.

Podsetimo, tim za izradu socijalne karte u Srpskoj formiran je u januaru ove godine, a prema poslednjim najavama karta je trebala biti završena do jula.

(Izvor: EuroBlic, Foto ilustracija: Yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogodnosti pri nabavci drva za penzionere iz Srebrenice

Udruženje penzionera u Srebrenici nudi pogodnosti pri nabavci drva za zimu svojim članovima.

Kubik drva, što je znatno više od metra, penzioneri će plaćati u šest rata, po 91 KM.

Slavoljub Simić, predsjednik udruženja penzionera Srebrenica, ističe da je ovakav vid nabavke drva ove godine zatražilo 33 penzionera, te da se maksimalno može naručiti deset kubika drveta.

Simić napominje da u ovu cijenu od 91 KM nije uračunat prevoze.

Penzioner Milojko ističe da ga onda izađe na isto kao da kupuje sam, jedino što preko udruženja ima mogućnost plaćanja na rate.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri ZDK dobili predstavnike u upravnim organima Saveza udruženja

Savez udruženja penzionera ZDK, iako treći po brojnosti svog članstva u Federaciji BiH, sa oko 63.000 penzionera, zbog pojedinih proceduralnih propusta, maja prošle godine, ostao je bez dva svoja predstavnika u Upravnom odboru, kao i bez predsjednika Nadzornog odbora u svojoj krovnoj asocijaciji na federalnom nivou, odnosno u upravnim organima Saveza udruženja penzionera FBiH.

Ipak, tu nepravilnost, uspjeli su ispraviti, nakon što su se žalili Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike i Ministarstvu pravde FBiH, jer je u njihovoj nadležanosti nadzor rada udruženja i ovog Saveza.

“Oba ova Ministarstva prihvatila su našu žalbu, te je 24. augusta ove godine na sjednici Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH ispravljena pomenuta nepravda”, navodi Mustafa Trakić, predsjednik UO Saveza udruženja penzionera ZDK.

Ističe da su sa prostora ovog kantona pravo glasa i učešće u budućem radu Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH dobila dva predstavnika.

(Izvor: radiokakanj.co.ba; Foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima u Zavidovićima besplatan pregled specijaliste

U Domu zdravlja Zavidovići počeli su besplatni zdravstveni pregledi penzionera koje je omogućio Grad Zavidovići.

Zdravstvene usluge penzionerima koje će se finansirati iz budžeta Grada Zavidovići su internističke usluge, odnosno ultrazvuk srca i holter EKG-a i to samo po uputnici specijaliste, zatim urološke usluge po uputi doktora porodične medicine, kao i radiološke usluge koje se mogu obaviti i uz uputnicu specijaliste radiologa ili vaskularnog hirurga.

Takođe, penzionerima su omogućene i ginekološke usluge po uputi doktora porodične medicine kao i specijalistički pregledi, a svaka od navedenih usluga može biti pružena samo jednom u toku godine.

Pravo na ostvarivanje pomenutih zdravstvenih usluga, penzioneri i supružnici penzionera, mogu ostvariti ako visina penzije ne prelazi iznos zagarantovane penzije, a korisnik usluge uz zdravstvenu knjižicu biće dužan priložiti i posljednji ček od penzije i ličnu kartu korsnika.

U slučaju niže penzije od utvrđene minimalne penzije, korisnik je dužan konsultovati Udruženje penzionera Opštine Zavidovići koje će mu izdati potvrdu potvrdu na korištenje zdravstvenih usluga u Domu zdravlja Zavidovići.

(Izvor: Grad Zavidovići)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na invalidsku penziju i kako je može ostvariti?

Od početka avgusta na snazi je Uredba o medicinskom vještačenju u penzijskom i invalidskom osiguranju, po kojoj će ovaj posao u potpunosti obavljati medicinski vještaci Fonda PIO Republike Srpske.

Zahtjev za invalidsku penziju i ocjenu radne sposobnosti Fondu PIO podnosi osiguranik ili poslodavac.

Radnici najčešće ostvaruju pravo na invalidsku penziju zbog malignih i kardiovaskularnih bolesti.

Zahtjev za ocjenu radne sposobnosti radnika može podnijeti i poslodavac, a sve potrebne informacije mogu se dobiti i u udruženjima.

“Radnike upućujemo tamo gdje trebaju da se obraćaju. Mnogi ne znaju, da bi dobili pravo na ličnu invalidninu, sutra se zaposlili, da ostvaruju poslodavci neke benefite, moraju da prođu vještačenje, odnosno ocjenu tjelesnog oštećenja”, rekla je Tanja Milinković, izvršna direktorica Udruženja žena sa invaliditetom „Impus“.

Da bi se povećala efikasnost i ekonomičnost, iz postupka utvrđivanja prava na invalidsku penziju isključen je Zavod za medicinu rada i sporta koji je u prethodnih deset godina provjeravao ispravnost i kompletnost medicinske dokumentacije.

“Prvenstveno to je ubrzanje postupka ocjene radne sposobnosti, kao i ekonomičnosti u smislu koštanja samog procesa. Naime, do sada je bilo propisano da formalnu ispravnost medicinske dokumentacije, kao i radne dokumentacije, kao i postojanje indikacije utvrđuje Zavod za medicinu rada i sporta kao posebna institucija”, pojasnio je Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO Republike Srpske.

Zahtjev za ostvarivanje prava na invalidsku penziju, nakon obrade kod ljekara porodične medicine, podnosi osiguranik u poslovnici Fonda PIO u mjestu prebivališta.

U udruženjima koja okupljaju osobe sa invaliditetom zadovoljni su ovom promjenom, koja će olakšati postupak njihovim članovima.

(Izvor: RTRS)

Podijeli tekst sa drugima na: