Udruženje penzionera: Podrška institucijama Srpske

Udruženje penzionera Republike Srpske pružilo je podršku institucijama Srpske u odbrani njenih prava i nadležnosti utvrđenih ustavima Srpske i BiH i Dejtonskim sporazumom, te istako da bezrezervno staje u odbranu predsjednika Republike.

Iz Udruženja su istakli da je nedopustivo i apsurdno da samozvani stranac donosi i mijenja zakone, a Tužilaštvo i Sud BiH po njima optužuju i sude predsjedniku Republike Srpske koji je izabran voljom građana na slobodnim i demokratskim izborima.

Udruženje je istaklo da bezrezervno staje u odbranu predsjednika Srpske Milorada Dodika i zahtijeva od svih institucija i građana Republike da se ne odazivaju na pozive Tužilaštva i Suda BiH u okviru montiranih optužbi i procesa po volji i odluci samozvanih inostranih predstavnika i diplomata, uz napomenu da te dvije institucije ne poštuju Ustav i zakone BiH.

Penzioneri su naveli da se montiranim sudskim procesima po volji pojedinaca iz stranih ambasada ponižavaju institucije Republike Srpske i njeni građani, a posebno 226.828 penzionera koji su gradili Srpsku i učestvovali u njenoj odbrani.

– Takođe se pitamo zašto su ti samozvani kolonijalni upravnici ostali nijemi kada je 38.000 penzionera, koji su svoje penzije zaradili i ostvarili prije 1992. godine na prostoru sadašnje Federacije BiH, ostalo bez svojih prava i pored presuda domaćih sudova i Suda u Strazburu – navodi se u saopštenju.

Iz Udruženja su istakli da su uskraćivanjem tog prava, Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske i penzioneri oštećeni za više milijardi maraka, a penzije se više od dvije decenije isplaćuju iz sredstava Republike Srpske.

– Udruženje penzionera Srpske čvrsto stoji u odbrani institucija Republike Srpske i njenih prava, posebno predsjednika Republike i Narodne Skupštine, kao i imovine Srpske. Branimo institucije Republike Srpske, jer granica postoji – zaključeno je u saopštenju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ispunjava li ijedan penzioner sadašnje kriterije za pomoć EU-a

U javnosti se postavlja pitanja da li će ijedan penzioner u Federaciji ispuniti uslove za dobijanje pomoći EU-a u okviru projekta energetske pomoći najugroženijim domaćinstvima čiji je nosilac Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Razlog je što se među uslovima za dobijanje pomoći navodi da penzioneri koji žele aplicirati ne smiju imati penziju višu od iznosa zagarantovane iz decembra 2022. godine. Tada je zagarantovana penzija iznosila 531 KM, a sada minimalna penzija iznosi 538 KM. Zatim, da penzioner koji želi aplicirati ne smije biti nosilac srazmjerne penzije sa inostranstvom…

Zbog svega u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje smo pitali koliko penzionera prema zadatim uslovima može dobiti pomoć koja je do 300 KM.

“Odgovor na pitanje ko ispunjava uslove, odnosno koliki broj korisnika penzija ispunjava uslove za navedena sredstva Evropske unije potražite u Ministarstvu rada i socijalne politike Federacije BiH jer je navedeno ministarstvo na čelu projekta”, kažu u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Naravno, jasno je da nemamo korisnike, a da nisu korisnici srazmjerne penzije, koji žive na području FBiH, a da im je penzija manja od minimalne koja trenutno iznosi 538,27 KM. Vjerujemo da je u Javnom pozivu ostao kao kriteriji iznos zagarantovane penzije iz decembra 2022. zbog činjenice da se radi o pomoći EU-a koja se odnosila na 2022. godinu.

“Takođe, vjerujemo da će Ministarstvo prilikom donošenja odluke o isplati sredstava koristiti aktuelne podatke Federalnog zavoda o korisnicima koji primaju iznos zagarantovane penzije i da neće biti nikakvih poteškoća u tom pogledu. Podaci Federalnog zavoda će Ministarstvu svakako biti dostupni”, rekao je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

(Izvor: fokus.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera Rogatica se bori za poboljšanje statusa svakog svog člana

Udruženje penzionera u opštini Rogatica broji preko 2.100 članova, od kojih 2005, po podacima iz septembra ove godine, plaća članarinu u udruženju čija je osnovna zadaća da se brine o statusu svih, posebno socijalno ugroženih penzionera, rekao je predsjednik Udruženja Tomislav Hršum.

“Naše Udruženje ušlo je u 30 godinu postojanja u Republici Srpskoj sa osnovnom zadaćom da se bori za bolji materijalni, zdravstveni i svaki drugi položaj svojih članova. S razlogom, jer skoro 1.000 penzionera u našoj opštini, prema najnovijim podacima, ima penziju ispod 460 maraka. To je manje od republičkog prosjeka i znatno ispod minimalne plate u Republici”, ističe Hršum.

Takvo finansijsko stanje uticalo je da su organi udruženja, uz veliku podršku budžeta Opštinske uprave i nekih donatotra, činili sve da koliko-toliko olakšaju život najugroženijih članova.

“Korišćeni su svi mogući vidovi pomoći kojim je samo prošle, 2022. godine, bilo obuhvaćano blizu 800 članova. Primjera radi, 493 penzionera, dobilo je pomoć od po 50 maraka, za plaćanje lijekova, troškove bolničkog liječenja i poboljšanja teškog socijalnig stanja. Ove godine, za prvih šest mjeseci, ovu pomoć, koja prema izmijenjenom pravilniku od početka godine 80 maraka, a koristilo je 299 naših članova.”, navodi Hršum.

Ističe da je prošle godine, porodica svakog preminulog penzionera koji je bio član udruženja i plaćao članarinu, za troškove sahrane, dobila po 350, a od januara ove godine po 400 maraka.

(Izvor. 058.ba, foto ilustracija: yandex)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Delić razgovarao s predstavnicima penzionera o poboljšanju njihovog položaja

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić sastao se s predstavnicima dva krovna udruženja penzionera u FBiH, Redžom Mehićem i Ivom Kožulom i njihovim saradnicima. Tokom sastanka istaknut je nezavidan položaj populacije penzionera, uprkos svim dosadašnjim naporima i poduzetim aktivnostima da se njihov položaj poboljša.

Ministar je još jednom naglasio da penzionerska populacija ostaje u fokusu rada ovog ministarstva, a tokom razgovora sagovornici su se dotakli i podjele EU pomoći od koje značajan dio, odnosno čitav jedan lot u maksimalnom iznosu od 300 KM po domaćinstvu pripada penzionerima, dok će ostale tri kategorije raspodjelom dobiti sredstva iz drugog lota.

Ministar je također potvrdio opredjeljenje da se početkom naredne godine realizuje akontativno povećanje penzija već od januara 2024. godine, te vanredno povećanje penzija za koje postoji osnov u Zakonu PIO.

“U ovom momentu naš prioritet je izrada i donošenje novog zakona o organizaciji PIO s ciljem reforme i unapređenja efikasnosti rada FZ PIO, s posebnim fokusom na ostvarivanje prava u propisanim rokovimà. Ovo je sigurno u interesu svima onima koji će u budućnosti ostvarivati prava na penzije. Zakon je spreman i u narednim danima ide na mišljenja i potom u proceduru usvajanja”, kazao je Delić.

Paralelno sa navedenim aktivnostima dogovoren je i zajednički rad na analizi Zakona PIO u segmentu sistemskog uređenja pitanja povećanja penzija u FBiH što je, kako su saglasne obje strane, i Ministarstvo i predstavnici penzionera, vrlo ozbiljno pitanje koje zahtijeva ozbiljan pristup.

Zajednički je zaključak da treba stvarati realnu podlogu za značajnije povećanje penzija što se također radi i kroz izmjenu zakonodavstva iz oblasti zapošljavanja, koje je u toku, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

(Izvor i foto: Visoko.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ljubavna priča iz banjalučkog Doma penzionera

Baš ovdje, u Domu penzionera Banjaluka, još jednom se potvrdilo da je ljubav beskonačna i da opstaje samo kad je prava. U to su nas uvjerili Rade i Gordana Pilipović, bračni par sa “stažom” dugim 65 godina, priča za BL portal Dragana Vučić, socijalna radnica u domu u koji su ovi vremešni ljudi došli da ne bi, kako kažu, bili na teretu djeci.

Oni su toliko različiti, a u tako savršenom skladu decenijama, kaže Dragana i ne krije da mnogima u domu daju dodatnu snagu i energiju.

Gordana ima 82, a Rade je dogurao do 90 godina. Ona iz Banjaluke, on iz Kozarske Dubice, a ugledali su se, kažu, na jednoj svadbi, daleke 1958.

“Ona mlada i lijepa u bijeloj haljini stoji na pragu kuće, a ja momak, na svadbi mi bi dosadno, i čim je spazih uzeh cvjetić i frknuh ga u njenom pravcu, a i pogledah je, onako značajno. Opazi i ona mene. Ne prođe par dana, na šumsko gazdinstvo kod škole gdje sam radio dođe Gordana onako vitka i lijepa i ubijedi me da je oženim. Na koji način, to znaju naši najbliži i neka to ostane među nama, a vama možemo reći da me iskrenošću i svojom čistoćom osvojila”, priča Rade za BL portal.

Da ne bi sve bilo u prošlom vremenu, odmah dodaje da mu je Gordana i dan-danas lijepa, a ona na to dodaje da je Radetom, na prvi pogled, bila hipnotisana. Kroz život su se, kažu, borili, mnogo radili, stekli dvoje djece – Nikolu i Branku i bili svjesni da nije lako sačuvati brak i porodicu.

“Mora se biti strpljiv i dogovarati se. Kada se jedno naljuti i kaže da je nešto crno, kažeš – jeste crno dok ga ne popusti, a onda kad to prođe, objasniš mu da nije crno već bijelo, i tako, sve polako. Kad jedno zgrmi, drugo se povuče, pa polako”, objašnjavaju skoro uglas, držeči se za ruke.

Rade još kaže da je veliki protivnik razvoda, jer time gubiš ugled, rušiš porodicu, praviš probleme djeci.

“A kako da se razvedem, kad je ona meni ovako lijepa. U braku smo 65 godina i to je jedna investicija, mora se stalno ulagati i truditi. Kupi cvijeće, čokoladu, plešite, ljubite se, ne donosite odluke na prečac, ne produbljujte polemike. Živite, volite se, jedan život imate”, poručuje Rade koji je penziju dočekao u Banjaluci kao nastavnik, a njegova Goga kao sekretarica.

I sad u domu, svaki dan dočekuju s radošću, jer su zajedno. A svake srijede, dočekuju i već popularnu “žurku” u domu na kojoj svira Miroslav Kićo Režak, nekadašnji nastavnik muzike i otac popularnog pjevača Borisa Režaka. Na tim žurkama, rado i zaplešu.

(Izvor i foto: BL Portal)

Podijeli tekst sa drugima na:

Koji dokumenti su potrebni za ostvarivanje starosne penzije?

Pripreme za odlazak u penziju mogu biti opterećujuće, ali ako uskoro idete u penziju, a niste sigurni šta vam treba od dokumentacije, u nastavku ćete moći pročitati šta je potrebno bh. građanima za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

Za ostvarivanje prava na penziju u FBiH potrebno su vam sljedeći dokumenti:

  • Zaključena radna knjižica (ukoliko je posjedujete)
  • Rješenje o prestanku radnog odnosa
  • Potvrda ili uvjerenje od poslodavca da ne raspolaže podacima o nedostajućim platama osiguranika (ukoliko iste nisu registrovane u bazama matične evidencije aktivnih osiguranika FZ PIO/MIO)
  • Uvjerenje od Poreske uprave da je poslodavac izvršio uplatu doprinosa za PIO/MIO
  • Uvjerenje o državljanstvu (ukoliko se radi o primjeni međunarodnog ugovora)
  • Izvod iz matične knjige rođenih
  • Uvjerenje o prebivalištu
  • Dokaz od nadležnog ministarstva o učešću u odbrani BiH

Ukoliko je podnosilac zahtjeva bio pripadnik Oružanih snaga Armije BiH, Hrvatskog vijeća obrane ili Vojske RS, obavezno je dostaviti i:

  • Izjavu, pod punom materijalnom i krivičnom/kaznenom odgovornošću, da podnosilac zahtjeva nije pravomoćnom sudskom presudom osuđen za krivično/kazneno djelo ratnog zločina;
  • Izjavu podnosioca zahtjeva da nije u radnom odnosu (izjava pod punom materijalnom i krivičnom/kaznenom odgovornošću da podnosilac zahtjeva nije u radnom odnosu u Federaciji BiH, niti izvan Federacije BiH, te da nije korisnik prava po nekom drugom osnovu kod Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje)
  • Izjavu podnosioca zahtjeva o utvrđivanju godišnjeg ličnog koeficijenta
  • Izjavu da je podnosilac zahtjeva saglasan da se godišnji lični koeficijent utvrdi u skladu sa članom 46, st. 7. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
  • Saglasnost podnosioca zahtjeva o posebnom stažu
  • Saglasnost od podnosioca zahtjeva da je saglasan da se u ukupan penzijski staž uračuna i poseban staž
  • Dokaz o navršenom stažu u inostranstvu

Pravo na starosnu penziju u FBiH ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

Za ostvarivanje prava na starosnu penziju u RS potrebni su:

  • Zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju možete preuzeti na OVOM LINKU
  • Izvod iz matične knjige rođenih
  • Dokaz o prestanku osnova osiguranja
  • Dokaz o penzijskom stažu
  • Dokaz o ostvarenim platama, odnosno drugim osnovicama osiguranja

Dodatno je ostavljena mogućnost za proširenje tog spiska, kada se prema okolnostima u konkretnom slučaju ukaže potreba za tim.

Zahtjev se predaje prema mjestu posljednjeg osiguranja u najbližu poslovnicu Fonda, poštom ili posredstvom drugog nosioca osiguranja.

Inače, pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Osiguranik koji nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu penziju kada navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža.

Osiguranik žena koja nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu penziju kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju od 65 godina života snižava se za ukupno uvećanje staža, a najviše do 55 godina života. Uvećanje staža je razlika između ukupno utvrđenog staža osiguranja sa uvećanim trajanjem i staža osiguranja u efektivnom trajanju za isti period.

Izuzetno od ovih uslova važe uslovi kod kojih se pomjera starosna granica osiguranika iz godine u godinu.

(Izvor: pressmediabih.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Filmovi koji su obilježili generaciju: Pregled klasika

Penzionerski dani su prilika da svoje slobodno vrijeme iskoristite i za to da pogledate i neke od njaboljih filova svih vremena. Sigurni smo da ste ih već gledali, ali gledanje ovih klasika svakako vam preporučujemo. Pored pet stranih filmova, preporučujemo vam i pet domaćih.

Vaše je da obezbjedite udobnu fotelju, a mi vam donosimo pregled 10 klasika koje su obilježile generaciju.

1. “Kum” (1972)

Film “Kum” iz 1972. godine je kultni klasik, režiran od strane Fransisa Forda Kopole. Baziran na romanu Marija Puza, film prati život porodice Korleone, jedne od najmoćnijih mafijaških porodica u Americi.

“Kum” je poznat po svojoj dubokoj karakterizaciji likova, izuzetnoj režiji i sjajnom glumačkom ansamblu. Al Paćino tumači ulogu Mikelanđela Korleonea, dok Marlon Brando glumi njegovog oca, Dona Vito Korleonea. Oba glumca su osvojila Oskara za svoje uloge.

“Kum” se smatra jednim od najboljih filmova svih vremena i poostao je nezaboravni dio kinematografske istorije.

2. “Kazablanka” (1942)

Film “Kazablanka” je klasik iz 1942. godine, rediteljsko remek-djelo Majkla Kurtiza. Smatra se jednim od najvećih ljubavnih filmova svih vremena i postao je ikona filmske industrije.

“Kazablanka” je puna sjajnih trenutaka, sa nevjerovatnom atmosferom i odličnom glumačkom ekipom. Humphrey Bogart tumači ulogu Rika Blena, a Ingrid Bergman igra Ilsa Lund. Film je dobio tri Oskara i osvojio srca publike širom svijeta.

Ono što čini “Kazablanku” posebnom je njena ikonična muzika. Pjesma “As Time Goes By” je postala neizostavna melodija ljubavi i nostalgije. Film takođe obrađuje teme lojalnosti, hrabrosti i moralnih dilema, što ga čini dubljim i univerzalno relevantnim.

3. “Grad anđela” (1998)

Ovu emotivnu priču o anđelu koji se zaljubljuje u smrtnicu, režirao je Bred Silberling. Film je postigao veliki uspeh zahvaljujući izvanrednoj hemiji Nikolas Kejdža i Meg Rajan.

“Grad anđela” je priča o anđelu po imenu Seth (kojeg tumači Nicolas Cage) koji se zaljubi u smrtnu ženu po imenu Maggie (koju glumi Meg Ryan). Seth se zainteresuje za ljudsko iskustvo i odluči da postane smrtan kako bi bio s Maggie. Film istražuje teme ljubavi, smrtnosti, vjere i slobodne volje.

“Grad anđela” se ističe svojom atmosferom, emotivnom glumačkom izvedbom i predivnim muzičkim temama, posebno pjesmom “Iris” benda Goo Goo Dolls. Film je dobio podjeljene kritike, ali je postao popularan kod publike zbog svoje emotivnosti i romantične tematike.

Ako volite filmove koji ispituju ljubav i duhovne teme, “Grad anđela” može biti pravi izbor za vas.

4. “Umri muški” (1988)

Ovaj akcioni triler, u kojem Bruce Vilis igra detektiva Džona Meklana koji pokušava da spase talaca iz visokog nebodera.

Film “Umri muški” se ističe akcionim scenama, napetom atmosferom i odličnom glumačkom izvedbom Brucea Willisa. On je stvorio ikonički lik Meklejna, koji je postao uzor mnogim kasnijim filmskim junacima.

“Umri muški” je doživeo veliki uspjeh kod publike i kritike, što je dovelo do snimanja nekoliko nastavaka. Film je poznat po svom neprekidnom ritmu, izazovima koje protagonist mora da prevaziđe i nezaboravnim replikama poput legendarne izjave “Yippee-ki-yay, motherf***er!”.

Ako volite akcione filmove punu napetosti, adrenalina i nezaustavljivih junaka, “Umri muški” je definitivno film koji treba da pogledate.

5. “Povratak u budućnost” (1985)

Ova popularna filmska trilogija reditelja Roberta Zemekisa prati mladog Martija Mekflaja (Majkl Dž. Foks) koji putuje kroz vrijeme uz pomoć ekscentričnog naučnika Doktora Emetta Brauna (Kristofer Lojd).

Radnja filma prati Martyja dok putuje u prošlost i budućnost kako bi promijenio događaje koji bi mogli uticati na njegovu budućnost. Film je poznat po svom originalnom konceptu putovanja kroz vrijeme, humoru i dinamičnoj radnji.

“Povratak u budućnost” je postao kultni film i ostvario je veliki uspjeh kod publike i kritike. Serijal je dobio nekoliko nastavaka, a njegova popularnost traje i danas.

6. “Bitka na Neretvi” (1969)

“Bitka na Neretvi” je jugoslovenski ratni film iz 1969. godine, koji je režirao Veljko Bulajić. Ovaj film je jedan od najpoznatijih i najuspješnijih ostvarenja jugoslovenske kinematografije, a prati događaje u Drugom svjetskom ratu na prostoru Balkana i čuvenu bitku na Neretvi koja se odigrala 1943. godine.

Radnja filma se fokusira na napore partizanskog pokreta da osujeti nemačke snage i sruši strategijski važan Most na Neretvi. Film prikazuje različite karaktere i sudbine protagonista, među kojima su partizani, zarobljenici, njemački vojnici i civilno stanovništvo.

Ovaj film je takođe značajan jer je prikazao dijelove stvarnih događaja iz Drugog svjetskog rata na tlu Balkana, a likovi su inspirisani stvarnim osobama. “Bitka na Neretvi” je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući nominaciju za Oskara i Specijalnu nagradu žirija na Filmskom festivalu u Cannesu.

 7. “Ko to tamo peva” (1980)

Film “Ko to tamo peva” je jugoslovenska kultna komedija iz 1980. godine, koju je režirao Slobodan Šijan. Ovaj film se smatra jednim od najboljih ostvarenja jugoslovenske kinematografije i postao je ikona filmske industrije na prostoru bivše Jugoslavije.

Radnja filma se dešava tokom Drugog svjetskog rata, u jednom selu u Srbiji koje je okupirano od strane nacističke vojske. Glavni likovi su putnici autobusa koji kreće iz Beograda ka Nišu.

“Ko to tamo peva” je poznat po izvanrednoj glumačkoj ekipi, koja je svojim interpretacijama dala poseban šarm ovom filmu. Muzika takođe igra važnu ulogu, sa pjesmama koje su postale popularne i omiljene među publikom.

Film je dobio veliki broj nagrada i priznanja, kako domaćih, tako i međunarodnih.

8. “Valter brani Sarajevo” (1972)

Reditelj Hajrudin Krvavac je stvorio kultni partizanski film sa likom Valtera kao heroja. Film se bazira na stvarnim događajima iz Drugog svjetskog rata, a prati Valtera i njegove saborce u borbi protiv nacističke okupacije Sarajeva.

Glavni lik je Valter, partizanski borac koji se ističe hrabrošću i strategijskim vještinama u borbi protiv neprijatelja. Radnja filma prikazuje njegove napore da organizuje otpor protiv okupatora i zaštiti Sarajevo od njihove kontrole.

“Valter brani Sarajevo” je postao jedan od najpoznatijih i najomiljenijih filmova u bivšoj Jugoslaviji. Film je dobio veliku popularnost zbog svoje patriotske tematike, akcijskih scena i emotivne priče. Takođe je poznat po ikoničnoj muzici koju je komponovao Kemal Monteno.

Film se danas smatra klasikom jugoslavenske kinematografije.

9. “Maratonci trče počasni krug” (1982)

Ljubiša Samardžić je režirao ovu crnu komediju koja prikazuje život obične porodice koja se priprema za vjenčanje.

“Maratonci trče počasni krug” je postao kultni film jugoslovenske kinematografije. Film je dobio veliku popularnost zbog svog satiričnog humora, inteligentnog scenarija i izvanrednih glumačkih izvedbi. Takođe je osvojio brojne nagrade i priznanja na domaćim i međunarodnim festivalima.

Film je ostavio trajni utisak na publiku i smatra se jednim od najboljih ostvarenja jugoslovenske kinematografije.

Njegova satirična i kritička poruka i danas su relevantne, čineći ga važnim dijelom filmske baštine.

10. “Sjećaš li se Dolly Bell?” (1981)

Prvi dugometražni film Emira Kusturice, ova drama prati život mladog momka Davora koji se suočava sa različitim izazovima i problemima u svom odrastanju u Sarajevu.

Film je dobio veliku pažnju publike i kritike zbog svoje autentične priče, izvanredne glume i Kusturičinog karakterističnog stila režije. Film se bavi temama odrastanja, ljubavi, socijalnih nepravdi i snovima mladih ljudi.

Ovaj film je osvojio nekoliko nagrada, uključujući i Zlatnu arenu za najbolji film na Pulskom filmskom festivalu.

Priredila: Sandra Vukić/Penzionerski centar

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo ko sve ima pravo na porodičnu penziju u Srpskoj

Porodičnu penziju u Republici Srpskoj prima 71.685 ili 25,53 odsto korisnika prava Fonda PIO od ukupno 280.816 korisnika.

Iza preminule supruge pravo na porodičnu penziju ostvario je 1.182 udovac ili 1,65 odsto, iza preminulog supruga porodičnu penziju ostvarilo je 60.932 udovice ili 85 odsto od ukupnog broja korisnika porodične penzije.

U kategoriji korisnika porodične penzije na osobe nesposobne za privređivanje i samostalan život i rad evidentirano je 5.099 ili 7,1 odsto korisnika prava.

Porodična penzija isplaćuje se za 6.427 djece starosti do 15 godina života ili 8,96 odsto. Osim toga za djecu na redovnom školovanju, odnosno srednjoškolce i studente najkasnije do navršenih 26 godina života isplata se obavlja u 3.841 slučaju, odnosno 5,35 odsto od ukunog broja korisnika porodične penzije.

“Činjenica je da se posljednjih godina kontinuirano smanjuje procenat udjela porodične i invalidske penzije, dok se procenat udjela starosne penzije svakog mjeseca povećava, što predstavlja poželjan i pozitivan trend”, kažu u Fondu PIO RS.

Pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Članovi porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije smatraju se: bračni supružnici (udovica, odnosno udovac), razvedeni bračni supružnik ili vanbračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje, dijete, rođeno u braku ili van braka, usvojeno ili pastorak, dijete bez oba roditelja ili dijete kome su oba roditelja potpuno ili trajno nesposobni za privređivanje, koje je osiguranik ili korisnik penzije izdržavao do svoje smrti, i roditelj (otac i majka, očuh i maćeha, usvojilac) koje je osiguranik ili korisnik penzije izdržavao do svoje smrti.

Podijeli tekst sa drugima na:

‘Kafa s gradonačelnikom’ u povodu Dana penzionera

U povodu obilježavanja Dana penzionera Udruženje penzionera/umirovljenika Konjic uz podršku Grada Konjica provelo je niz aktivnosti kojima su brojnim penzionerima uljepšali dan.

Pored obilaska članova koji se nalaze na liječenju u bolnici, podjele novčane podrške za 58 najstarijih penzionera, podjele poklon bonova za članove rođene od 1941. do 1945.godine i drugih aktivnosti, organizovano je i druženje “Kafa s gradonačelnikom” u Klubu penzionera.

Druženje je bilo prilika za susret konjičkih penzionera sa gradonačelnikom Konjica Osmanom Ćatićem, koji je čestitao Udruženju penzionera/umirovljenika Konjic na aktivnom i transparentnom radu, koji rezultira konkretnim mjerama koje starijoj populaciji mnogo znače.

“Udruženje penzionera/umirovljenika Konjic u kontinuitetu ima podršku Gradske uprave Konjic i želja nam je da budemo uz sugrađane u njihovim poznim godinama kada im je pažnja najpotrebnija.Većina ima porodice koje su tu, što je najvažnije, ali i društvo mora jednim dijelom biti na raspolaganju onima koji su decenijama gradili i razvijali Konjic i Bosnu i Hercegovinu”,kazao je gradonačelnik Ćatić sa željom upućenom penzionerima za dobro zdravlje i dane ispunjene druženjem, kakav je bio današnji.

“Konjički penzioneri žive životom kakav imaju i svi ostali penzioneri u Bosni i Hercegovini. Zahvalni smo što Gradska uprava Konjic i gradonačelnik Ćatić imaju osjećaj i razumijevanje prema nama kroz redovna izdvajanja za naše aktivnosti, te kroz sve druge vidove pomoći, kojima dokazuju da nam hoće i žele pomoći. I ove godine Dan penzionera uspjeli smo obilježiti na jedan dostojanstven način zahvaljujući toj podršci”, kazao je predsjednik Udruženja Edin Hajduk.ž

(Izvor i foto: Fena)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li penzioneri iz RS koji primaju penziju u FBiH mogu aplicirati za pomoć?

Problemi sa ostvarivanjem prava na finansijska sredstva koja je obezbijedila Evropska unija, a koja su posljednjih dana napravila “pometnju” među bh. građanima, javili su se na području Bosansko-podrinjskog kantona.

Riječ je o penzionerima koji žive u Republici Srpskoj, a penziju primaju u Federaciji BiH. Prema ranijim najavama ti penzioneri nemaju pravo na dobijanje jednokratne finansijske pomoći od Evropske unije.

Zbog toga su reagovali iz Udruženja penzionera Goražde.

“Mi smo jedan od rijetkih kantona u FBIH koji ima probleme sa ostvarivanjem različitih prava penzionera koji primaju penziju u FBIH, a žive u RS-u, posebno sad za ovu energetsku pomoć. Gledajući javni poziv svi koji žive u RS-u, a primaju penziju u FBIH neće dobiti energetsku pomoć”, kaže Suljo Bekan predsjednik Udruženja penzionera Goražde.

Ističe da je bio na sastanku u Zenici i pitao šta ćemo s tim penzionerima,a da je pomoćnik ministra je ostao zatečen.

“Pozivam penzionere BPK Goražde, pa i šire, sve koji primaju penziju u FBIH, a žive u RS da to predaju jer smo juče dobili obećanje i sutra će biti delegacija Saveza udruženja penzionera na sastanku sa federalnim ministrom Delićem i nadamo se da će se taj problem riješiti”, kaže Bekan.

On ističe kako je diskriminacija penzionera sa prebivalištem u Republici Srpskoj vidljiva i u mnogim drugim slučajevima poput prava na naplatu posmrtine ili kod zdravstvenog osiguranja.

(Izvor: Oslobođenje, foto ilistracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na: