Druženje uz ukusnu hranu u Gerentološkom centru Banja Luka

Rukovodstvo i osoblje Gerentološkog centra Banja Luka organizovalo je tadicionalnu manifestaciju “Roštiljada”, na kojoj su se zabavili i koprisnici Centra, ali i osoblje.

Oko šesdeset korisnika ovog centra za starija lica uživalo je u pjesmi, zabavi i ukusnoj hrani.

Organizovanjem ovakvih manifestacija, kažu u centru, željeli su da obraduju svoje korisnike.

To su potvrdili mnogi od njih. Dobru zabavu vole mladi, a vole i oni treće životne dobi. Rade Poletanović iz Šipova u centru je 7 mjeseci. U dobrom društvu kaže dan brzo proleti.

Obično pročita neku knjigu, igra šah, sa gospođama odigra domine, “šeta” u kolicima i tvrdi da je sa svima u dobrim odnosima.

Osamdesetosmogodišnji Slavko Mitrović vrlo rado priča o svom životu. Radio je cijeli životni vijek u rudnicima širom bivše Jugoslavije. U braku je proveo 63 godine, te priznaje da mu se svijet raspao nakon smrti supruge, ali život ide dalje.

Slavko kaže da je već već 23 godine sam u penziji. U centru je sreo damu sa kojom se druži, razgovara, šeta. “Valjam ja njoj, valja ona meni”, opisuje Slavko. I time je sve rečeno.

Gerontološki centar poznat po obilježavanju brojnih događaja, svake druge sedmice organizuju neku aktivnost. Organizuju druženja uz društvene igre, imaju obuku rada na računaru i pametnim telefonima, a literarne i likovne sekcije i radionice na kojima nastaju predivne rukotvorine su mnogima omiljene.

(Izvor: Una TV)

Podijeli tekst sa drugima na:

Nakon 35 godina rada: Evo koliko dobijaju njemački penzioneri

Brojke Njemačkog penzionog osiguranja pokazuju jasne razlike. Nakon 35 godina uplaćivanja doprinosa, u Njemačkoj možete otići u penziju kao “dugotrajno osigurana osoba”.  Ali, kakvu penziju u prosjeku možete očekivati na kraju dugog radnog vijeka?

Podaci iz 2021. godine kažu kako prosječna penzija u Njemačkoj nakon 40 godina rada iznosi 1.370 eura, prenosi Feniks magazin. U međuvremenu je Njemačko penziono osiguranje objavilo nove podatke. Njemački mediji pišu kako su i u 2022. godini očigledne razlike između saveznih zemalja u isplati prosječnih penzija.

Dok su regije  Sarland i Sjeverna Rajna-Vestfalija i dalje na vrhu po visini penzija, Tiringija i Saksonija-Anhalt još uvijek zauzimaju posljednja mjesta.

Za kraj 2022. prosječna penzija u Njemačkoj iznosi 1.384 eura (iznos neto isplate). Dakle, 14 eura više nego 2021. godine. Postoji jasna razlika između polova. Dok prosječna starosna penzija za muškarce iznosi 1.543 eura neto, žene se moraju zadovoljiti sa samo 1.173 eura.

Za vodeće Saarland i Sjevernu Rajnu-Vestfaliju, Njemačko penziono osiguranje objašnjava: “Prije su mnogi muškarci u ovim saveznim zemljama radili na dobro plaćenim poslovima u rudarstvu i danas zbog toga primaju relativno visoke penzije. U usporedbi s drugim istočnim saveznim zemljama, penzioneri u Istočnom Berlinu dobili su relativno visoke starosne penzije od oko 1.699 eura, zbog relativno visokog udjela penzionera s pravima iz bivše dopunske i posebne penzije iz sistema DDR-a.”

U poređenju s prethodnom godinom, penzije su se tek neznatno poboljšale, navode njemački mediji, prenosi Bankar.me.

Podijeli tekst sa drugima na:

Znate li u kojim državama penzioneri žive najbolje?

Globalna populacija je sve starija. Do 2050. godine, predviđa se da će 30 posto ljudi širom svijeta imati 65 ili više godina. Dok su neke zemlje relativno spremne da se nose sa novim porastom populacije starijih, druge već osjećaju pritisak i bore se s izazovima koje donosi ubrzano starenje stanovništva.

Globalni indeks penzionisanja (GRI) ispituje penzionisanje iz drugačije, više kvantitativne perspektive. Godišnji izvještaj razmatra 44 različite zemlje i rangira ih na osnovu njihove penzione sigurnosti. Indeks uzima u obzir 18 faktora koji su grupisani u četiri sveobuhvatne kategorije:

Zdravlje: Zdravstvena potrošnja po glavi stanovnika, očekivani životni vijek i neosigurani zdravstveni troškovi.

Kvalitet života: stepen sreće, voda i kanalizacija, kvalitet vazduha, drugi faktori životne sredine i biodiverzitet/stanište.

Materijalno blagostanje: Prihod po glavi stanovnika, jednakost prihoda i nivo zaposlenosti.

Finansije: državni dug, starosna zavisnost, kamatne stope, inflacija, upravljanje, porezi i nenaplativi krediti banaka.

Norveška je na vrhu ovogodišnje liste iz nekoliko razloga. Za početak, postigla je najviši rezultat u kategoriji Zdravlje, uglavnom zbog svog visokog prosječnog životnog vijeka, koji iznosi 83 godine, odnosno 9 godina duže od globalnog prosjeka.

Norveška takođe ima najviši rezultat od svih zemalja u kategoriji Upravljanje, kategoriji koja se mjeri procjenom nivoa korupcije u zemlji, političke stabilnosti i djelotvornosti vlade, te je u trosmjernoj vezi sa Japanom i Luksemburgom u kategoriji zdravlja.

Druga na listi je još jedna evropska zemlja, Švicarska, sa ukupnim rezultatom od 80 posto. To je najviše rangirana zemlja po faktorima životne sredine, a takođe ima i najviši ukupni rezultat u kategoriji Finansije u penziji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najstarije Dobojlije iz kuće nose ljubav prema šahu

U Doboju je deveti put po redu održan šahovski turnir za penzionere. Osim za prestiž, šahisti među penzionerima takmičili su se za novčane nagrade, ali i za odlazak na republičko takmičenje, koje će biti održano u Tesliću.

“Nagradni fond turnira je ove godine nešto veći. Tu je deset novčanih nagrada i tri pehara za trojicu prvoplasiranih. Prva novčana nagrada je 150 KM, druga 120 KM, a treća 100 KM, dok su ostale po 30 KM. Imamo i nagradu za najstarijeg učesnika”, izjavio je Rajko Gligorić, predsjednik Udruženja penzionera Doboj.

Gligorić je istakao da nagradni fond nije tako loš, ali poenta ove aktivnosti nije samo takmičenje, nisu samo nagrade, jer poslije turnira se obično organizuje druženje.

Očevi su zaslužni što njihovi sinovi, sada članovi dobojskog Udruženja penzionera, znaju da igraju šah i što na ovu igru troše većinu svog slobodnog vremena.

“Učio me otac kada sam imao sedam godina. Više volim bijele figure jer daju prednost poteza, potez više i diktiraju otvaranje, sve varijante… Imam bogato iskustvo u šahu, takmičim se u Udruženju penzionera svake godine, a inače sam član Šahovskog kluba. Bio sam dva puta na republičkom takmičenju penzionera”, kazao je Nikica Miličić.

Prve poteze Ljubomir Starčević naučio je, kaže, kao srednjoškolac na žurci, a na penzionersko takmičenje je došao kako bi provjerio nivo svog šahovskog umijeća.

“Uglavnom igram sa ujakom moje supruge i imam jednog komšiju. Ja ga zovem, on dođe i onda izgubi po dvije, tri partije, pa ga nema dva, tri mjeseca, onda mu ja pustim koju partiju da bi on opet došao da igramo (smijeh). Kažu da puno galamim kada gubim, ali ja se na sebe ljutim, ne ljutim se na protivnika”, iskren je Starčević.

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako žive penzioneri u BiH?

Jednu od najvažnijih prekretnica u životu za mnoge predstavlja odlazak u penziju. Bitan dio razmišljanja o starosti nije samo vezan za visinu penzije, već i za način na koji će se provoditi taj dio života.

Da penzija nije kraj svijeta svjedoči i bračni par Fikret i Mejra Rotić. Nisu skidali osmijeh sa lica dok su prepričavali trenutke koje provode sa svojim vršnjacima u Centru za aktivno i zdravo starenje Novi Grad u Sarajevu. Penzionerske dane krate kreativnim druženjem i veselim susretima. Oboje ističu da se raduju svakom dolasku u Centar.

“Ja sam došla u Centar na mjesec-dva prije Fikreta. Suprug u početku nije htio, izležavao se, ali kad je vidio kako je lijepo, pridružio nam se. Poslušao me je”, govori nam Mejra, na što Fikret kroz smijeh dodaje da je ipak bilo onako kako supruga kaže. Mejra se pohvalila i tim da je stekla mnogo prijatelja.

„Anegdota je mnogo, ne bih mogla izdvojiti neku. Posebno bude zabavno kada organizujemo karaoke, smijeh i veselje je tada“, kaže Mejra. Najdraža joj je, kaže, sekcija dekupaža, ali ne odriče se ni ostalih aktivnosti.

“Penzija kolika da je, neka dugo traje. Mi smo živjeli na selu i drugačije je za razliku od života u gradu. Djecu smo othranili, iškolovali, postali su svoji ljudi. Četvrtkom ponesem saz, pa se malo i zasvira i zapjeva. Ova treća dob je baš naše vrijeme, novi početak za novi život. Ustvari smo jedna velika porodica”, govori Fikret.

Belma Spaho, PR Centra za aktivno i zdravo starenje Novi Grad Sarajevo ističe da trenutno u Centru, koji ove godine obilježava deset godina postojanja, realizuju 22 radionice koje su podijeljene u četiri kategorije – zdravstvenog, edukativnog, kreativnog i zabavnog karaktera.

“Čitavo funkcionisanje Centra se bazira isključivo na potrebama i željama članova. Svako od njih ko dođe dođe u toj nekoj fazi povučenosti ili straha. Ne treba da ista kažu nakon određenog vremena se vidi promjena na njihovom ponašanju, osmijehu, oblačenju. Tad požele da se srede, da popričaju, jer znaju da taj dan mogu negdje da dođu i da ispričaju bar šta su gledali na TV-u prethodnu noć”, kaže Spaho.

(Izvor i foto: oslobodjenje.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Povoljno ljetovanje za penzionere iz Zenice

Udruženje penzionera Grada Zenica i ove godine je za sve svoje zainteresovane korisnike organizovalo povoljnije ljetovanje na crnogorskom primorju.

Kako navode iz Udruženja u toku je popuna mjesta za septembar u objektima u mjestu Donji Štoj, pored Ulcinja.

Cijene za sedam dana/šest noćenja  kreću se od 100 KM za trokrevetnu, četvorokrevetnu i petokrevetnu sobu, dok je za dvokrevetnu potrebno izdvojiti do 140 KM po osobi.

U cijenu je uračunat prevoz, smještaj i boravišna taksa, a svaka soba posjeduje mini kuhinju, balkon, klimu, Wi Fi i TV.

(Izvor: Udruženje penzionera Grada Zenica)

Podijeli tekst sa drugima na:

Srbački penzioner Dušan Lepir planine osvaja i u devetoj deceniji

Za srbačkog penzionera Dušana Lepira (80), dugogodišnjeg prosvjetnog radnika, nema nepremostivih prepreka jer i u svojim poznim godinama, kada se bliži devetoj deceniji, živi život punim plućima.

“Veliki sam zaljubljenik u prirodu otkad znam za sebe i gotovo svakodnevno odlazim u šumovite predjele Motajice gdje imam nekoliko staza koje redovno prelazim, od šest pa sve do 12 kilometara. Ništa me nije moglo spriječiti da idem u šetnju, čak ni loši vremenski uslovi a kad padne kiša i tada izlazim napolje i prošetam nekoliko krugova na stazi oko porodične kuće” rekao je Dušan.

Iako nikada nije imao problema sa zdravljem, kao grom iz vedra neba prije sedam godina došla je vijest da je obolio od karcinoma.

“Nisam imao apsolutno nikakvih tegoba osim što sam primijetio da sam smršao i da se brže umaram prilikom šetanja, pa sam na nagovor supruge uradio nalaze krvi koji su bili katastrofalni. Na pretragama je ustanovljen karcinom debelog crijeva ali to me nije pokolebalo. Mirno sam rekao hirurzima da urade sve što je potrebno jer je moja želja za životom bila jača od svega. Operacija je prošla uspješno, a svi pregledi koje sam obavio do sada pokazali su da više nema tragova bolesti”,- rekao je Dušan.

Nakon svega nekoliko mjeseci vratio se pješačenju, a fizičku formu je doveo u besprijekorno stanje. Uključio se u planinarske akcije širom Republike Srpske, gdje je u posljednjih nekoliko godina proglašavan za najstarijeg aktivnog planinara, a uspio je preći nekoliko zahtjevnih staza, od kojih je najduža bila upravo na Motajici gdje je za jedan dan prešao 32 kilometra.

(Izvor i foto: Glas Srpske)

Podijeli tekst sa drugima na:

Neobičan hobi trebinjskog penzionera: Stare stvari čuva od zaborava

Trifko Lakić iz trebinjskog naselja Zasad ima neobičan hobi. Ovaj penzioner sakuplja stare stvari i u svojoj zbirci ima više od 400 raznih eksponata. Prema Trifkovim riječima, voli sakupljati stare stvari i čuvati ih od zaborava.

“S ovim hobijem počeo sam sasvim slučajno, jer sam želio da starim stvarima iz svoje rodne kuće u selu Veličani u Popovom polju dam posebno mjesto u svom sadašnjem domu. Kako je vrijeme odmicalo, sve više sam se zaljubljivao u sakupljanje starina i počeo da tragam za njima i po drugim selima u okolini Trebinja”, prisjeća se Lakić. Dodaje da se s odlaskom u penziju i više posvetio ovom hobiju.

“Sada sakupljam ovakve stvari sa željom da mladi ljudi saznaju kako se nekada živjelo, kako je izgledalo posuđe u kojem su njihove bake kuhale ili oruđe kojim su njihovi djedovi obrađivali zemlju”, priča Trifko. Mladi ljudi danas malo znaju o životu svojih predaka, a kao primjer Trifko navodi burilo u kome se nekada nosila voda.

Kao najdraži eksponat u svojoj zbirci, koja je zaista impozantna, Trifko izdvaja bačvicu iz 1902. godine, zapremine 4,2 litra, koja je služila za skladištenje rakije ili vina, a koja je, s obzirom na ondašnju tehnologiju, napravljena izuzetno lijepo i kvalitetno, a i sada nigdje na propušta tečnost.

(Izvor: Dnevni avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolike su penzije bh. političara na funkcijama

Prve asocijacije na penzionere u Bosni i Hercegovini su težak život i mala penzija. Osim ako niste političar, funkcioner.

Od aktivnih političara iz RS, vjerovatno najveću penziju ima srpski delegat u Domu naroda BiH Sredoje Nović (SNSD). On je u imovinskom kartonu za 2022. prijavio godišnji prihod od 25.000 KM, što je 2.083 marke penzije svaki mjesec.

Njegov stranački i kolega u Domu naroda BiH, Nikola Špirić je tokom 2022. dobio 17.000 KM penzije, što je 1.416 KM mjesečno.

Član Kolegijuma Predstavničkog doma BiH Nebojša Radmanović (SNSD) mjesečno dobija nešto više, okruglih 1.500 maraka.

Penzioner je i član Kolegijuma Doma naroda BiH Dragan Čović (HDZ BiH), kome je od „mirovine“ prošle godine „kanulo“ 19.483 marke, odnosno 1.623 KM mjesečno.

Bivšem dobojskom načelniku, a sadašnjem poslaniku u PS BiH, Obrenu Petroviću, godišnja penzija je 18.000 maraka ili 1.500 mjesečno.

Bošnjački delegat u Domu naroda BiH Kemal Ademović ima penziju 1.583 KM.

U odnosu na njih, penzija poslanika SNSD u NSRS, Nataše Radulović, od 750 makara, izgleda kao realna, radnička.

Od ovih cifara može samo da se zavrti u glavi većini penzionera u Republici Srpskoj. Prema podacima Fonda PIO RS, prosječna penzija za jul iznosila je 540,46 KM,  i čini 42,09 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

(Izvor:Srpskainfo.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u bečkom staračkom domu prave pivo

Korisnici bečkog staračkog doma Atzgersdorf, redom osamdesetogodišnjaci, pronašli su svoj recept za ispunjen dan – proizvodnju piva.

Projekt, koji je započet s ciljem poboljšanja motoričkih i kognitivnih sposobnosti, penzionerima donosi zadovoljstvo, ali prije svega dobru zabavu i raspoloženje.

Proizvodnja piva pokrenuta je u podrumskim prostorijama doma prije dvije godine. Štićenici doma uključeni su u čitav proces proizvodnje, od kuhanja piva do etiketiranja boca. Zajedno s kuharom doma drobe slad, pasiraju ga, prate temperaturu, kuhaju ječam, fermentiraju pivo i toče ga u boce.

Otkako su započeli s proizvodnjom, stanovnici doma napunili su 15.000 boca. Nedavnim proširenjem proizvodnje godišnje će se umjesto 6.000 moći proizvoditi 12.000 boca piva.

(Izvor i Foto: Hans Grasser/ KWP)

Podijeli tekst sa drugima na: