Inflacija prazni novčanike ali puni budžete

Inflacija i poskupljenja skoro svega od početka godine jedinu korist donose državi i entitetima koji će zbog većih cijena ubirati i više novca od poreza.

Od početka ove godine je došlo do poskupljenja skoro svega.  Od mrežarine na računima za električnu energiju, svih osnovnih životnih namirnica, do drugih režijskih troškova. Kirije su takođe veće, a najavljeno je i poskupljenje telekomunikacionih usluga. To će dovesti do rasta cijena interneta i kablovske televizije.

Slijedi novi talas poskupljenja

Poslije ovih drastičnih poskupljenja, u narednih nekoliko dana doći do još jednog talasa poskupljenja skoro svega. Zbog napetih odnosa na Bliskom istoku cijene goriva su iz dana u dan sve veće.

Znamo da su cijene goriva ugrađene u skoro sve proizvode, pa je neminovno da će doći do povećanja cijena skoro svih roba i usluga.

Od ovoga će opet jedinu korist imati država i entiteti, jer će od naplate PDV-a dobijati veće iznose novca.

Država naplaćuje PDV od 17 odsto, te iznos koji se plati nije isti ako je na primjer jedan hljeb dvije KM ili ako košta 2,5 KM.

UIO BiH od PDV-a sakupio više novca

Inače, iz mjeseca u mjesec Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) objavljuje podatke o tome koliko je prikupljeno novca.

Prema njihovim podacima, prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca 2026. godine iznosili su milijardu i 885 miliona KM. Veći su za 84 miliona KM ili 4,66% u odnosu na isti period 2025. godine, kada su iznosili milijardu i 801 milion KM.

“Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su milijardu i 530 miliona KM. To je 7,11% više u odnosu na 2025. godinu”, stoji u saopštenju.

Dodaje se da je u februaru 2026. godine prikupljeno nešto više od milijardu KM indirektnih poreza, što je za 79 miliona KM više u odnosu na februar 2025. godine.

“Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 158 miliona KM. Sav višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa UIO dobila 834 miliona KM, Republika Srpska 467 miliona KM i Brčko distrikt 46 miliona KM”, piše u saopštenju.

Godišnja inflacija 3,6 odsto

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga više su za 0,9 odsto.

“Nivo cijena u januaru 2026. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 3,6%”, naveli su iz Agencije.

I ovo su sve podaci u kojima nisu uračunate više cijene goriva.

Rast inflacije doprinosi rastu javnih prihoda

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da rast inflacije doprinosi rastu javnih prihoda. To u prvi mah može dovesti do zaključka da to pogoduje budžetu.

“Međutim, sa procesom rasta inflacije dolazi do smanjenja kupovne moći zarada zaposlenih u javnom sektoru, kao i drugih korisnika budžeta. Takav razvoj situacije dovodi do pritiska na povećanje zarada i ostalih fiksnih davanja iz budžeta. Tako da se otvara svojevrsna trka između rasta cijena i rasta zarada. U mjeri u kojoj rast zarada ne bude u stanju da apsorbuje posljedice inflacije država će imati povećanje fiskalnog kapaciteta. U slučaju ravnomjernog povećanja cijena i zarada i ostalih budžetskih davanja realni iznos javnih prihoda ostaće nepromijenjen”, istakao je Mlinarević.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Rast cijena ne posustaje. Očekivana inflacija za ovu godinu iznosi 3,2 posto, uz najave postupne stabilizacije u godinama koje slijede.

No, do tada se građani suočavaju s rastom cijena osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova, električne energije, vode i grijanja.

Svaka kupovina postaje izazov, a precizno planiranje budžeta neophodnost.

Inflacija od početka godine jasno pokazuje da živjeti s prosječnim primanjima u BiH znači stalno balansirati između prihoda i osnovnih potreba.

“Djecu imam i oni mi pomažu. Volio bih izlaziti, hodati i obilaziti, ali sve je to isključeno. Volio bih normalno otići i u banje, na more, ali šta ću”; “Moram jesti, ali najgori su lijekovi, lijekovi su najskuplji. Lijekove dok platim, dok platim obaveze, šta meni ostane? Ništa. Jedino što imam djecu, pa mi je to spas”, samo su neki od komentara penzionera.

Da je situacija alarmantna potvrđuju i oni koji zastupaju najstariju populaciju.

Rast cijena, penzionerima najteže

Mustafa Trakić, predsjednik saveza penzionera ZDK kaže da penzioneri ne mogu uticati na inflaciju i rast cijena.

“Možemo apelovati na one koji to mogu kako bi penzioneri lakše živjeli i kako bi se poboljšao standar”, rekao je Trakić, a prenosi N1.

Teret poskupljenja ne osjete samo oni s najnižim primanjima. Porodice koje finansiraju školovanje djece, pogotovo kada su djeca u drugim gradovima, trpe najveći pritisak.

A dok građani krpe kraj s krajem, ekonomisti rješenje vide u strožijoj disciplini na tržištu.

Igor Gavran, ekonomista kaže da bi se stanje poboljšalo da mjere kontrole cijena moraju biti ozbiljne.

“Ne kontrole cijena u nekom neracionalnom smislu koji bi doveo do nestašica, već jednostavno da se uđe u strukturu troškova, da se spriječi prekomjerno bogaćenje, da se spriječi ekstra profit.”
Prognoze institucija najavljuju nešto mirniji period. Ipak, brojke su i dalje daleko od onoga što bi građanima donijelo olakšanje.

Centralna banka BiH nedavno je izašla sa procjenom da se očekuje inflacija od 3,2 posto. To predstavlja povećanje od 0,1 posto. Istovremeno očekuje se postepena stabilizacija inflacijskih kretanja u2027. godini, s očekivanom inflacijom od 2,8 posto.

Mnogi analitičari procjenjuju da će realna inflacija ove godine dostići i 10%. Bez reakcije nadležnih, sloboda tržišta donosi nova poskupljenja, a građanima ostaje svakodnevna borba za preživljavanje od prvog do prvog.

Možda vas interesuje i ovo:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

Rastu plate i penzije, a pada životni standard.

Nažalost, taj standard ne određuje visina plate nego ono šta se za nju stvarno može kupiti.

Šta se može preduzeti?

Jedna od mjera koju provodi Vlada FBiH već drugu godinu su zaključane cijene osnovnih 65 proizvoda koji predstavljaju životne namirnice – prehrambene i higijenske.

Ova mjera vrijediće do prvog marta, a ostaje jedini alat u borbi protiv siromaštva do kojeg dolazi uslijed inflacije koja će i dalje rasti.

“Inflacija od 3 posto, ako bude zaista takva, ona ne predstavlja neki udar veliki. Ali uzimajući u obzir globalno stanje i ovo što se dešava na tržištu, odnosno u svijetu, bojim se da će to biti puno više”, rekao je predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić.

Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku u BiH, kazala je: „To su namirnice i usluge koje građani BiH koriste za ličnu potrošnju. U toj kategoriji dakle cijena je u posljednjih 5 godina veća za 53,5 posto.“

U Udruženju potrošača nisu zadovoljni. BiH je značajno ispod prosjeka EU, kad je riječ o zaradama. Stanovništvo za istu količinu novca može kupiti sve manje robe i ostvariti sve manje usluga.

Inspektori da provedu više vremena na terenu

“Kontrolni organi ne mogu stići obići sve. Ni trgovine ni trkovačke lance, da bi se ustanovilo koliko su stvarna poskupljenja koja iz dana u dan potrošači prijavljuju. Ovo je velika problematika o kojoj se ne raspravlja“, navela je direktorica Udruženja za zaštitu potrošača Murisa Marić.

U Ministarstvu trgovine priznaju da nema dovoljno inspektora čijim bi intervencijama potrošači bili zaštićeni. Kao dugoročnije rješenje vide aplikaciju kojoj će građani imati pristup od prvog marta.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako su cijene osnovne namirnice postale nepodnošljiv teret?

Ekonomisti su skeptični. Upozoravaju, dok se jedni bogate, drugi su sve siromašniji.

„To je nedopsutivo. Očigledno da se u cijelom ovom sistemu masovno bogate vlasnici tih kompanija, a država ćuti“, rekao je profesor finansija Sanel Halilbegović, a prenosi FTV.

Bez rasta produktivnosti i investicija te podsticanja domaće proizvodnje teško će doći do poboljšanja životnog standarda većine stanovništva.

Podijeli tekst sa drugima na: