Inostrane penzije u RS: Liječenje uz 10,2% doprinosa

Građani koji, pored naše, primaju i penziju iz inostranstva, da bi imali zdravstvenu zaštitu u Srpskoj, moraju da uplaćuju doprinos za zdravstvo.

Ukratko: 

  • Strani penzioneri moraju plaćati zdravstveno osgiranje
  • Fond PIO zdravstveno plaća za domaće
  • Doprinos za strane penzionere 10,2 posto, a domaće 1 posto

Oni, naime, ovo pravo ne mogu da ostvare preko „domaće“ penzije, nego svakog mjeseca moraju da uplaćuju 10,2% od iznosa penzije koju su zaradili vani.

Praktično, neko ko prima 1.500 KM, da bi mogao da se liječi u javnim zdravstvenim ustanovama Srpske, mjesečno treba da izdvoji oko 150 KM ili 1.800 KM godišnje.

U Fondu zdravstvenog osiguranja objašnjavaju da za penzionere koji primaju penziju Fonda PIO, doprinos za zdravstvo, koji iznosi 1%, uplaćuje ovaj fond.

“Penzionere koji primaju penzije samo iz inostranstva, na osiguranje prijavljuje zemlja u kojoj su ostvarili pravo na penziju. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH ima potpisan Sporazum za njih uplaćuje doprinose. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH nema potpisan Sporazum, inostrani penzioneri se prijavljuju” kažu u Fondu PIO, a prenosi Srpskainfo.

Obaveza društva je da štiti penzionere iz Srpske

Dodaju da je, za državljane Srpske koji imaju većinski staž osiguranja u inostranstvu, doprinosi za zdravstvo iznose 10,2% od penzije

“Inostrani penzioneri, treba redovno da uplaćuju doprinose kako bi imali prava na zdravstvenu zaštitu. Norma koja to predviđa sasvim je opravdana. Oni su tokom većeg dijela radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji. Nije ih moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Srpskoj. Oni su u punom iznosu plaćali doprinose ovdje. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Srpskoj”, poručuju iz ovog fonda.

Mirko S. iz Banjaluke, koji prima stranu penziju u iznosu od 1.900 KM, kaže da ne uplaćuje zdravstveno osiguranje u Srpskoj.

“Praktično, mjesečno bih morao da dajem skoro 200 KM ili oko 2.300 KM godišnje. Penziju primam već 7 godina, što znači da bih, da sam uplaćivao zdravstveno, do sada dao više od 15.000 KM. Umjesto toga, kad imam neki zdravstveni problem, odem, lijepo, kod privatnika, pregledam se i platim. Na sreću, do sada nisam imao ozbiljnijih zdravstvenih smetnji, koje su zahtijevale duže liječenje”, kaže on.

Možda vas interesuje i ovo:

Gdje idu penzije iz Bosne i Hercegovine?

BiH postaje destinacija za strane penzionere zbog povoljnosti i kvalitete života

Podijeli tekst sa drugima na:

Američki doktor izdvojio tri zemlje sa najboljim zdravstvom

Američki onkolog dr. Zeke Emanuel rekao je da bi, kad bi gledao samo kvalitetu zdravstvenog sistema, najradije bio rođen u jednoj od tri europske zemlje.

Iako je Amerikanac, SAD nije stavio na prvo mjesto, piše UNILAD.

Gostujući prije nekoliko sedmica u podcastu The Checkup with Doctor Mike, dr. Emanuel odgovarao je na hipotetsko pitanje voditelja: kad bi danas morao birati gdje će se roditi – isključivo prema kvalitetu zdravstvenog sistema – koju bi zemlju odabrao?

Napomenuo je da zdravstvo u stvarnosti ne bi bio jedini kriterij, ali je ipak izdvojio tri države.

“Uvjerljivo najbolje su Nizozemska, Njemačka i Norveška”, rekao je, pritom posebno istaknuvši Nizozemsku.

Možda vas zanima i ovo:

Da li osobe koje čekaju na penziju imaju zdravstveno osiguranje?

“One, a posebno Nizozemska i Norveška, snažno se oslanjaju na primarnu zdravstvenu zaštitu. Do specijalista se u pravilu dolazi preko porodičnog doktora. On je prva stanica i svojevrsni ‘filter’ sistema. U Nizozemskoj pritom imaju mogućnost izbora između različitih osiguranja (odnosno fondova), a sistem snažno reguliše cijene.”

Mentalno zdravlje

Dodao je i da se u primarnoj zaštiti više pažnje posvećuje mentalnom zdravlju.

“Doktore podstiču da se bave i mentalnim zdravljem pacijenata, pa mnoge ordinacije imaju medicinske sestre ili drugo osoblje edukovano za to područje.”

Naglasio je i dostupnost.

“Doktori ili medicinske sestre dostupni su 24 sata i imaju uvid u vaš medicinski karton”, kaže Emanuel, a prenosi N1.

” Uz to je spomenuo da takav pristup ostavlja više prostora za ulaganja u druge javne potrebe poput školstva, infrastrukture i zaštite okoline.

Nizozemski zdravstveni sistem i ranije je često dobivao pohvale. Prema službenim informacijama nizozemskog zdravstva, oslanja se na nekoliko ključnih načela: dostupnu briga za sve, solidarnost kroz obvezno zdravstveno osiguranje koje je dostupno svima te visoku kvalitetu zdravstvenih usluga.

 

Podijeli tekst sa drugima na: