Starost kao kazna: Koliko smo daleko od zemalja EU

Pitanje visine penzija u Bosni i Hercegovini, odavno je postalo jedno od ključnih socijalnih i ekonomskih pitanja. Dok cijene osnovnih životnih namirnica, režija i lijekova neprestano rastu, penzije ne prate taj tempo, a razlika između plate i penzije postaje sve izraženija.

Koliko iznosi prosječna penzija u BiH?

Prosječna samostalna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 726 KM, dok je u Republici Srpskoj 631 KM. Ovi iznosi rezultat su redovnog usklađivanja koje se vrši na osnovu zakonske formule.

Kolika je prosječna plata?

Za poređenje, prosječna neto plata u Federaciji BiH za januar 2025. godine iznosila je 1.546 KM, dok je u Republici Srpskoj prosječna plata iznosila 1.475 KM.

Koliki je odnos penzije prema plati?

Prosta računica pokazuje da prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi 46,96 posto od prosječne plate, a u Republici Srpskoj taj odnos je još nepovoljniji, i penzija iznosi svega 42,78 posto prosječne plate.

Kako je to uređeno u evropskim zemljama?

U zemljama Evropske unije ne postoji jedinstven zakon koji propisuje tačan procenat koji penzija mora iznositi u odnosu na platu, ali postoji jasna praksa i preporuke kroz takozvanu stopu zamjene (replacement rate). To je indikator koji pokazuje koliki dio svoje prethodne plate osoba zadržava kroz penziju nakon penzionisanja.

Većina evropskih zemalja kao cilj postavlja da penzije budu najmanje 60 do 70% od prethodnih primanja, što se smatra donjom granicom za očuvanje životnog standarda u starosti.

Ove preporuke su izražene kroz razne strateške i političke dokumente Evropske unije, među kojima su najvažniji:

  •  Evropski stup socijalnih prava, koji u svom 15. principu kaže: „Starije osobe imaju pravo na dostatne resurse koji osiguravaju dostojanstven život.”
  •  Green Paper on Ageing – dokument koji se bavi izazovima starenja evropskog stanovništva,
  • Pensions Adequacy Report – redovni izvještaj Evropske komisije koji ocjenjuje adekvatnost penzijskih sistema u zemljama članicama.

Šta kaže zakon u Federaciji BiH?

U BiH, odnosno Republici Srpskoj i Federaciji BiH  trenutno ne postoji zakon koji bi propisivao garantovani odnos između penzije i prosječne plate, niti postoji propisana „minimalna stopa zamjene“. Penzije se određuju isključivo na osnovu zakona, a visina penzije zavisi od:

  • Visine uplaćenih doprinosa tokom radnog vijeka,
  • Dužine penzijskog staža
  • I prosjeka plata koje je osiguranik imao

Sistem je dakle individualno zasnovan – ko je više i duže uplaćivao, imat će veću penziju – ali istovremeno ne garantuje da će te penzije biti dovoljne za osnovne životne potrebe.

Da li postoji potreba za promjenama?

S obzirom na činjenicu da penzioneri u BiH danas primaju ispod 50 posto od prosječne plate postavlja se pitanje treba li reforma penzionih sistema. Očigledno je da postepena povećanja penzija, a zbog bržeg rasta cijena nisu rješenje.

Šta bi se desilo kada bi BiH uvela evropsu praksu

U slučaju da BiH krene u pravcu preporuka Evropske unije recimo, i da minimalno isplaćena penzija bude najmanje 60 posto prosječne plate došli bi do toga da u Federaciji BiH prosječna penzija iznosila bi 927,6 KM dok bi u Republici Srpskoj prosjek iznosio 885 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako do bezbjedne kupovine putem interneta

U eri kada pametni telefoni služe kao lični centri podataka, zaštita naših podataka i finansija od uvijek spremnih hakera i prevaranata je važnija nego ikada prije.

Posebno je važno kada preko telefona obavljamo i kupovinu.

Kupovina putem interneta je postala sastavni dio našeg svakodnevnog života jer nudi udobnost, raznovrsnost i konkurentne cijene. Međutim, sa razvojem e-trgovine, i sajber kriminalci su pojačali napore da ukradu osjetljive informacije.

Neki od savjeta se podrazumijevaju, ali potrebno je dodatno zaštiti podatke da ne bi došlo do neprijatnosti.

Koristite bezbjedne veze

Kada kupujete onlajn, uvek vodite računa da koristite bezbjednu vezu. Potražite sajtove koji koriste HTTPS i izbjegavajte korišćenje javnih mreža kada obavljate kupovinu jer možda nisu bezbjedne.

Potvrdite autentičnost sajta ili koristite zvanične aplikacije

Prije kupovine, potvrdite autentičnost sajta. Potražite ikonicu sa slikom katanca na baru sa adresom, koja pokazuje da je taj sajt bezbjedan. Pored toga, potražite kontakt informacije, kao što je fizička adresa i broj telefona kako biste bili sigurni da je sajt zakonit. Veliki maloprodajni lanci takođe nude aplikacije pogodne za kupovinu koje mogu da se preuzmu preko prodavnice Gugla i koje vode računa o podacima i privatnosti potrošača putem opcija bezbjednog odjavljivanja.

Koristite jake lozinke

Napravite jake lozinke za svoje onlajn naloge, uključujući vaš mejl i informacije o plaćanjima. Koristite kombinaciju velikih i malih slova, brojeva i posebnih karaktera. Izbjegavajte korišćenje lozinki koje lako mogu da se pogode, kao što je „lozinka123”. Ako koristite na primjer Samsung telefon oni već imaju bezbjednosne ugrađene opcije za sastavljanja jakih lozinki.

Uključite dvofaktorsku autentifikaciju

Dvofaktorska autentifikacija pruža dodatnu bezbjednost vašim onlajn nalozima. Kada se uključi, dobićete kod preko SMS poruke ili mejla da potvrdite svoj identitet prije pristupa nalogu. Time se osigurava da, čak i ako neko drugi zna vašu lozinku, ta osoba neće moći da pristupi vašem nalogu bez tog koda.

Koristite bezbjednu internet pretragu

Kada čuvate informacije o kreditnoj kartici ili druge osjetljive podatke na svom internet pretraživaču, vodite računa da koristite bezbjedan pretraživač.
Pratite svoje račune

Redovno pratite svoje bankovne i izveštaje o kreditnim karticama u vezi sa bilo kakvim sumnjivim aktivnostima. Ako primetite neke neovlašćene transakcije, odmah ih prijavite banci ili kompaniji koja vam je izdala kreditnu karticu. Uključite “push” obavještenja za aplikaciju za bankarstvo ili kreditne kartice kako biste bili upozoreni na transakcije u realnom vremenu i mogli hitno da reagujete u takvoj situaciji.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO prošle godine “potrošio” 1,8 milijardi KM

Fond PIO Republike Srpske u prošloj godini “potrošio” je 1.823.832.929 KM, od čega se na isplatu penzija odnosi 1.796.292.638 KM.

Rashodi za lična primanja zaposlenih u prošloj godini, Fond PIO koštala su 17.135.149 KM, a od tog iznosa na osnovne plate potrošeno je 9,6 miliona KM dok se ostatak odnosi na poreze i doprinose.

Kada je riječ o ostalim troškovima, Fond PIO na robe i usluge u prošloj godini potrošio je 7.888.080 KM, a to se uglavnom odnosi na zakup prostorija, utrošak energije, komunalnih komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala itd…

Na iznajmljivanje prostora potrošeno je 60.614 KM, dok je utrošak energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga koštao 1.421.552 KM.

Na putovanje i smještaj zaposlenih Fonda PIO u prošloj godini potrošeno je 88.211 KM, a samo na gorivo potrošeno je 50.428 KM.

Jedna od većih stavki prošle godine bila je za stručne usluge i to 5.874.006 KM, od čega se na isplatu penzija putem pošte odnosi 3.888.550 KM, dok je održavanje računarskih programa koštalo 645.977 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Doznačena sredstva za isplatu socijalnih davanja

Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatiće danas 46 miliona maraka za korisnike socijalnih davanja i martovske naknade korisnicima prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite.

Isplatom će biti obuhvaćene i višečlane porodice koje su pravo naknade stekle na osnovu Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece.

Danas će biti doznačena i sredstva koja su za mart namijenjena opštinama i gradovima za isplatu mjesečne naknade korisnicima tuđe njege i pomoći.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogled u oko otkriva rizik od demencije

Snimak mrežnjače kao alat za rano otkrivanje Alchajmerove bolesti

Već ste čuli da su oči ogledalo duše, ali nova naučna otkrića pokazuju da su one i ogledalo stanja mozga. Istraživači sa Novog Zelanda i iz SAD su otkrili da zdravlje naše mrežnjače – posebno stanje sitnih krvnih sudova u oku – može da otkrije koliko smo izloženi riziku da kasnije u životu postanemo senilni.

Njihova studija, objavljena 3. marta 2025. godine u prestižnom časopisu Journal of Alzheimer’s Disease, donosi nadu da bi u budućnosti jednostavan pregled oka mogao postati deo rutinske kontrole zdravlja mozga.

Upravo to nagovještava novaozelandska studija, čiji rezultati donose nadu u jednostavnije i pristupačnije metode ranog otkrivanja ovih teških neurodegenerativnih bolesti, prenosi medicinski portal Medscape.

Ova studija sugeriše da bi neinvazivna metoda analize mrežnjače oka mogla da pomogne u predviđanju rizika od Alchajmerove bolesti i srodnih oblika demencije (ADRD) decenijama pre pojave simptoma.

Uže arterije, šire vene i tanji nervni slojevi pokazuju veći rizik

U studiji je učestvovalo 938 osoba starosti 45 godina, od kojih je polovina bila muškog pola. Korišćene su dve vrste snimanja oka: optička koherentna tomografija (OCT) za mjerenje debljine nervnih slojeva mrežnjače i snimanje digitalnom fundus kamerom za mjerenje širine arterija i vena u mrežnjači.

Ovi parametri su zatim upoređeni sa pet priznatih indeksa rizika za demenciju, uključujući one koji obuhvataju način života, kardiovaskularne rizike, zapaljenske procese, psihosocijalne i ekonomske faktore.

Rezultati su pokazali da su uže arterije i šire vene u oku bile su povezane sa značajno višim rizikom za razvoj demencije u starijem životnom dobu.

Tanji nervni slojevi mrežnjače su, takođe, pokazali blagu povezanost sa povećanim rizikom od gubitka pamćenja.

Mikrovaskularne promjene na mrežnjači bile su povezane sa širim spektrom faktora rizika (životne navike, sluh, mentalno zdravlje, socioekonomija, zapaljenski procesi), dok su neuronalne promjene bile uglavnom povezane sa kardiometaboličkim rizicima.

„Ovo otvara vrata ka novom pristupu u borbi protiv demencije – prevenciji umjesto liječenja posljedica”, navode autori studije Ešli Baret-Jang sa Univerziteta Otago (Novi Zeland) i Aron Rejben, sa Univerziteta Virdžinija u SAD.

Istraživači, takođe, ističu da postoje ograničenja i naglašavaju da je studija posmatračka i da ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu. Osim toga, većina učesnika pripada etničkoj grupi Pakeha (novozelandski Evropljani), pa je potrebno sprovesti istraživanja i u drugim populacijama. Takođe, učesnici su još uvijek premladi da bi razvili demenciju, pa su korišćeni prediktivni indeksi rizika, a ne konkretne dijagnoze bolesti.

(Izvor: Politika.rs)

Podijeli tekst sa drugima na:

Odluka UO Fonda PIO/MIO, penzije veće za 4,49 posto

Na osnovu člana 79. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Upravni odbor Federalnog zavoda PIO/MIO donio je odluku o redovnom usklađivanju penzija u 2025. godini, koje iznosi 4,49 %.

Usklađivanje je izvršeno prema zakonom propisanoj formuli, koja podrazumijeva zbir 50 % stope rasta nominalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), koja iznosi 7,548 %, i 50 % stope rasta indeksa potrošačkih cijena, koja iznosi 1,43 %. Time se dobija procenat usklađivanja od 4,489 %, koji je zaokružen na 4,49 %.

Primjena usklađivanja

Redovno usklađivanje penzija primenjuje se od 1. januara 2025. godine, i obuhvata sve penzije osim onih ostvarenih u 2025. godini. Izuzetak su najniže i zagarantovane penzije, koje se takođe usklađuju, dok je iznos najviše penzije zakonski ograničen na pet najnižih penzija.

U skladu sa navedenim, iznosi penzija su sljedeći:

• Najniža penzija: 599,28 KM
• Zagarantovana penzija: 715,21 KM
• Najviša penzija: 2.996,40 KM

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzije u BiH najmanje u odnosu na region

Penzioneri u Bosni i Hercegovini imaju ubijedljivo najmanja primanja u regionu, a posebno u Evropi.

Recimo, prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosi 631 KM, a u Federaciji BiH 726 KM.

S druge strane prosječna penzija u Srbiji iznosi 824 KM, u Hrvatskoj je 631 evra, a u Crnoj Gori oko 525 evra.

Kada je riječ o Evropi, tu je razlika između primanja penzionera različita od zemlje do zemlje, ali u svakom slučaju njihovi penzioneri primaju značajno veće iznose nego penzioneri u BiH.

U Sloveniji recimo, prosječna penzija iznosi 959 evra, u Italiji 1.100 evra dok je u Austriji oko 1.700 evra i u ovoj zemlji penzioneri dobiju 14 penzija godišnje. Ovolika primanja Austriju svrstavaju u sam vrh Evrope kada je riječ o visini penzije.

Prosječan Njemački penzioner prima penziju od oko 1.300 evra.

Iako evropski penzioneri imaju značajno veće penzije, sve zemlje se suočavaju sa velikim problemima zbog demografskog starenja, ali i visokog javnog duga, što dugovorno može ugroziti njihove penzione sisteme.

Austrijski penzioneri imaju jedan od najizdašnijih penzionih sistema u Evropi. Njihove visoke penzije su posljedica relativno visokih izdvajanja te dugog radnog staža od čak 45 godina. U Austriji se za penziono osiguranje izdvaja 22,8 posto bruto plate

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pripremite se za ljeto, namirnice koje prave razliku

Imati samopouzdanje u sopstvenu kožu ključno je da se osjećate dobro tokom cijele godine, ali posebno u ljetnjim mjesecima kada toplije vrijeme zahtjeva nošenje svjetlije odjeće.

Ako ste zaglavili u kolotečini i želite da napravite dugoročne promjene koje će biti od koristi za vaše zdravlje, samo nekoliko jednostavnih zamjena hrane može značajno uticati na to kako izgledate i što je jednako važno, kako se osjećate.
„Zdrave zamjene zaista mogu povećati vaš unos ishrane obezbjeđujući više vitamina, minerala, vlakana, zdravih masti i proteina”, kaže registrovani dijetetičar Julia Zumpano.

„Da ne spominjemo da često može dovesti do nižeg unosa kalorija.” Osposobljavanje ne znači da slijedite režim kažnjavanja u kojem ste uvijek uskraćeni i jadni – evo šest zamjena koje će vam za kratko vrijeme omogućiti da se osjećate nevjerovatno.

Hrskavo povrće umjesto čipsa

Hrskave grickalice ne moraju da budu nezdrave – samo zamjenite čips hrskavim povrćem. Ako vam je izbor grickalice bezukusan, pospite svježe povrće solju i biberom ili ga umočite u humus.

Zamjenite pavlaku za grčki jogurt

Zamjenite pavlaku grčkim jogurtom. Običan nemasni grčki jogurt ima istu kiselost i kremastu konzistenciju pavlake sa upola manje kalorija i masti. A ukus ove dvije namirnice je skoro identičan.

Zamjenite so za morske alge

Zamjena kuhinjske soli je odličan način da dobijete ukus bez previše natrijuma. Sušene morske alge daju ukus u svaki zalogaj bez visokog natrijuma.

Karfiol umesto krompira

Pire od karfiola je ukusna alternativa pire krompiru. Krafiol je odličan izvor vitamina C, koji pomaže u jačanju imuniteta, u proizvodnji crvenih krvnih zrnaca i neophodan je za DNK.

Bademovo brašno umesto bjelog

Odlična zamjena pri pečenju i kuvanju je korišćenje bademovog brašna umjesto rafinisanog bijelog brašna. Ono ima blago sladak, blag ukus i povećava sadržaj proteina, vlakana i mikronutrijenata.

Tjestenina od povrća je pametna zamjena

Ne morate da odustanete od tjestenine da biste postali fit – samo ih zamjenite onim od povrća. Rezanci na bazi pasulja su odlična opcija, koja zaista može da sadrži vlakna i proteine i da vas duže zadrži sitima, prenosi Eat this, dont that.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH postaje zemlja staraca, broj radnika i penzionera skoro izjednačen

Broj penzionera u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio sа brojem radnika. Svake godine vladama oba entiteta nedostaje više od 400 miliona maraka za isplatu penzija.
Procjene su da će 2032. godine entitetske vlade za penzije morati dodati milijardu i 600 miliona KM. Ovakvo stanje je, kažu stručnjaci, neodrživo. Jedna od mjera koja se spominje je i podizanje starosnog praga sa 65 na 67 godina.

Sve češće se u javnosti pominje i nagovještava podizanje starosnog praga za odlazak u penziju sa sadašnjih 65 na 67 godina, bez obzira na godine staža.

U Fondu PIO Republike Srpske kažu da ukoliko se i poveća starosna granica za odlazak u penziju u toku ove godine, ta pravila neće biti primjenjivana od iduće godine, već će uslijediti period prilagođavanja. Do tada sve ostaje isto.

Za sada uslovi za penzionisanje ostaju isti

“U 2025. i u narednim godinama, sve dok se eventualno ne izmijene uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju i prvi uslov je minimalno 15 godina staža osiguranja i 65 godina starosti, koji važi, odnosno vrijedi kako za osiguranike muškog tako i za osiguranike ženskog pola”, kaže direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS Mladen Milić.

Građani, kako oni što su već u penziji, tako i oni koji tek treba da odu, nemaju dobro mišljenje o namjeri da se podigne starosni prag za odlazak u penziju. Pitaju se ko će je dočekati.

Činjenica je da ljudi sve duže žive i da su u 50-im i 60-im godinama agilniji nego što je ranije bio slučaj. Logično je, smatraju ekonomisti, iskoristiti takvu radnu snagu koja ima znanja i iskustva koji su primjenjivi na tržištu rada. Zato nije neracionalno podizanje starosnog praga za odlazak u penziju.

Stručnjaci o podizanju praga za penzionisanje

“Oni mogu mnogo da pomognu i poslodavcu i novima koji ulaze na tržište rada. S te strane je potpuno racionalan i opravdan taj potez. S druge strane to se može tumačiti kao briga za održivost Fond PIO, ali kažem već neko vrijeme je Fond PIO potpomognut sredstvima iz budžeta tako da bih ja prave razloge tražio zapravo u pospješivanju tržišta radne snage i u prosto dužem životnom vijeku”, ističe ekonomski analitičar Miloš Grujić.

“Jasno je da u radno intenzivnim sektorima pogotovo u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, poljoprivredi, da su ljudi u tim godinama sa 65, 66 godina, vjerovatno manje produktivnosti, ali u svakom slučaju mi imamo značajan broj ljudi koji su već sada u tim godinama i doprinose ukupnoj produktivnosti, konkurentnosti, ekonomiji i mi nemamo prostora kao zajednica da se lišimo tog potencijala”, navodi direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

Demografi upozoravaju godinama

Demografi ističu da nam na naplatu dolazi ono na šta upozoravaju duže od dvije decenije, a na šta vlasti na svim nivoima u zemlji, ne obraćaju pažnju. U pitanju su nepovoljna demografska kretanja, koja su posljedica nedovoljne reprodukcije i migracija.

“Imamo strategiju svega i svačega, ali strategiju jedne od najbitnijih i za očuvanje nacije najerelevantnijih strategija uopšte nemamo ni u kojem obliku niti imamo ni razvijene odgovarajuće politike. Iz tog razloga se mi u principu nađemo u problemu i onda posežemo za rješenjima koja rješavaju posljedicu, a ne uzrok”, smatra demograf Aleksandar Čavić.

Trenutno u Bosni i Hercegovini na jednog penzionera dolazi 1,2 radnika, dok je taj prosjek u Evropskoj uniji 1: 1,8. Da bi stigli evropski prosjek treba da zaposlimo nekoliko stotina hiljada novih radnika. Pitanje je samo kojih. Ne što neko neće da radi, već što mi prosto nemamo toliko radne snage koju bi angažovali. Jedini spas su nam, slagali se s tim ili ne, kako god okrenemo, strani radnici.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako preživjeti mjesec sa penzijom u Bosni i Hercegovini?

Iz godine u godinu analize koje se rade u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regije, pokazuju isti rezultat – penzioneri u Bosni i Hercegovini imaju najniže prosječne penzije na Zapadnom Balkanu.

I dok u Sloveniji i Hrvatskoj primaju najveće penzije u ovom dijelu Evrope, bh. penzioneri su u nezavidnoj situaciji. Pitali smo ih – kako izgleda život od penzije do penzije?

Iako je martovska penzija isplaćena u srijedu, za Gojka Jovanovića, koji je u penziji 10 godina, ona je već unaprijed potrošena i raspoređena. Tako je, kaže, godinama.

“Snalazim se onako kako moram. Penzija je 500 maraka, živimo ja i supruga. Lijekovi su najveći problem, ove dažbine ostale nisu puno, pa dvoje nas je ne trošimo, ali su lijekovi oko 100 maraka svaki mjesec”, kaže Jovanović.

Gojko spada među 80.000, od skoro 290.000 korisnika fonda PIO, koji primaju neki od pet nivoa najniže penzije. Na pitanje kako preživjeti mjesec sa 400 ili 500 maraka, odgovor svih je skoro jednoglasan:

– “Hej kako znam ja. Šta je najteže? Dažbine, šta ti ostane, šta ćeš žvakati, jesti.”

– “Kako preživjeti kad ne može biti ni za troškove ni ljekove, svi smo matori i bolesni.”

– “I na šta ode najviše? Normalno lijekovi, teško je zaista teško, ovo što je povećanje bilo, to je kao da i nije.”

Prosječna penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 726 maraka, u Republici Srpskoj, 631 KM, što je 42,80 odsto od prosječne plate.

“644,50 KM, najveći procenat korisnika prava prima penziju iznad tog nivoa, jer ako uzmemo pet nivoa zagarantovane penzije, svega 80.000 korisnika prima tu penziju od 290.000”, navodi direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić.

Većina ističe da bez pomoći djece i porodice ne bi mogli preživjeti mjesec. U povoljnijem položaju su i oni koji su penziju zaradili u inostranstvu.

“Imam ja penziju i vani i ona za mene nije problem ali kad gledam ove moje prijatelje, naše građane, to je katastrofa”, kaže penzioner Baja Puhovac.

Zbog nezavidne situacije, mnogi rješenje vide na ulici. Penzioneri u Tuzli u februaru protestovali su zbog loših uslova, a novi protest zakazali su za kraj aprila. Tu mogućnost ne isključuju ni u Savezu udruženja penzionera Federacije Bosne i Hercegovine.

(Izvor: bhrt.ba)

Podijeli tekst sa drugima na: