Ministar namjerava pomoći penzionerima u FBiH aplikacijom

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević održao je u srijedu u Sarajevu sastanak s predstavnicima Saveza penzionera FBiH i ekonomistom Farukom Hadžićem o tome kako poboljšati status penzionera kada je u pitanju trgovina.

S obzirom na to da je Ministarstvo trgovine dogovorilo produženje dobrovoljne akcije s trgovcima “zaključavamo cijene” za još tri mjeseca, plan je da se u nastavak akcije uključe i penzioneri sa svojim prijedlozima koje bi prehrambene proizvode kupovali po sniženim i zaključanim cijenama, izvijestilo je Federalno ministarstvo trgovine.

Predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH Redžo Mehić kazao je da od 3 milijarde i 509 miliona KM koliko se izdvaja za penzije u Federaciji 90 posto se potroši na plaćanje komunalnih usluga i prehranu.

Stoga je od izuzetne važnosti, kazao je Mehić, da se kroz snižavanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica, pomogne penzionerima.

Također, ekonomist Faruk Hadžić predstavio je ideju za aplikaciju “pametni kupac”, dogovorenu s ministrom Hasičevićem, koja će omogućiti potrošačima, u prvom redu penzionerima, da učestvuju u procesu praćenja i kontrole cijena u trgovini.

Ministar Hasičević objasnio je na kojim principima funkcionira već postojeća aplikacija za praćenje cijena goriva u Federaciji FMT FBiH oil info, te da je plan da se u procesu digitalizacije po istom principu izradi i aplikacija “pametni kupac”.

Za nadati se da će ova aplikacija biti nešto uspješnija od primjera koji je ministar naveo, budući da aplikacija na kojoj ste mogli provjeriti cijene goriva više od mjesec dana – ne radi.
Također, ministar Hasičević je kazao kako je u pregovorima s predstavnicima trgovačkih lanaca da se kroz spomenutu akciju “zaključavamo cijene” napravi i povoljan paket proizvoda koji će biti posebno sniženi za penzionere.

Kazao je i kako računa na njihov angažman u radu radnih grupa za izradu zakona koje ministarstvo planira u idućem periodu, a što bi trebalo unaprijediti oblast trgovine u Federaciji.
Predstavnici Saveza penzionera FBiH izrazili su spremnost da učestvuju u tim aktivnostima i daju svoj doprinos poboljšanju položaja ove populacije.

(Izvor i foto: Fena)

Podijeli tekst sa drugima na:

Pekač hljeba: Štedi i vrijeme i novac

Pekač hljeba je električni uređaj koji se koristi za pečenje hljeba. To je obično metalna posuda sa poklopcem koja omogućava ravnomjerno pečenje tijesta i stvaranje hrskave kore.

Ovaj uređaj ima unutrašnju posudu koja se može izvaditi radi lakšeg čišćenja i u njoj se smješta tijesto koje se peče.

Nakon što se tijesto stavi unutar pekača, uređaj se pokrije poklopcem i tijesto se peče prema uputstvima za recept. Pekači hljeba su vrlo praktični i omogućavaju lako pripremanje domaćeg hljeba.

Korištenje pekača hljeba ima nekoliko koristi. Evo nekih od njih:

Jednostavnost: Pekači hljeba omogućavaju lako pripremanje domaćeg hljeba bez potrebe za ručnim miješanjem, oblikovanjem i pečenjem.

Kontrola sastojaka: Koristeći pekač hljeba, možete kontrolisati sastojke koji se koriste u vašem hljebu, uključujući brašno, kvasac, so i šećer, kako biste napravili zdraviji hljeb.

Prilagođavanje okusa: Pekači hljeba omogućavaju eksperimentiranje s različitim vrstama brašna, sjemenkama, orašastim plodovima i drugim dodacima kako biste prilagodili okus svog hljeba prema vlastitim ukusima.

Vrijeme: Pekači hljeba štede vrijeme jer eliminišu potrebu za ručnim radom i nadgledanjem procesa pečenja.

Ušteda novca: Domaći hljeb koji se priprema u pekaču može biti jeftinija opcija od kupovnog hljeba, posebno ako redovno pečete svoj hljeb kod kuće.

Miris i okus: Ima nešto posebno u mirisu i okusu svježe pečenog domaćeg hljeba, a pekači hljeba omogućavaju da uživate u tom iskustvu u udobnosti svog doma.

Sve u svemu, pekač hljeba olakšava proces pripreme domaćeg hljeba i omogućava vam da uživate u svježem, ukusnom hljebu bez mnogo truda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako žive penzioneri u Ljubuškom i Širokom Brijegu?

Penzioneri su zasigurno inflacijom i poskupljenjima najpogođenija grupa u državi, a kako ova populacija živi od svoje penzije provjerili smo u udruženjima penzionera u Ljubuškom i Širokom Brijegu.

Najniža penzija za januar 2024. godine iznosila je 565,18 KM, garantovana 674,52, dok je najviša prema Zakonu o MIO, koji je bio na snazi do 1. marta  2018., iznosila 2.757,74 KM. Troškovi života puno su veći od minimalne penzije koju prima većina penzionera, a oni se s pravom mogu nazvati čudotvorcima.

Kroz brojna udruženja i saveze, oni se bore za svoja prava, a zatražili su od Vlade FBiH da im isplati 13. penziju. Hoće li od nje išta biti, trebalo bi se znati najdalje do kraja aprila kada je krajnji rok koji su postavili penzioneri najavivši proteste.

Penzionerima su, koliko toliko, pomogle i lokalne vlasti, poput one u Ljubuškom koja je prošle godine penzionerima s minimalnim primanjima, točnije njih 2.100, isplatila božićnicu u iznosu od 100 KM.

Udruženje penzionera Ljubuški, osnovano prije 20-ak godina, ponovno se aktiviralo, a njegova nova predsjednica Antonija Tomić ističe da penzioneri bolje žive nego oni u susjednoj državi.

Prostorije udruženja dugo godina bile su zatvorene, a uskoro će obnovljene dočekati penzionere kojih je u Ljubuškom više 3.000. Od tog broja, njih 1.161 su članovi Udruženja.

Udruženje svojim korisnicima nudi popuste za ogrev (rate na 10 mjeseci), zatim i popust na malo manje od 30% za boravak na deset ili više dana u tri banje: Fojnica, Olovo i Ilidža. Dugogodišnji korisnici koji si ne mogu priuštiti isto, i u potrebi su, imaju pravo na besplatno liječenje u neke od tri banje.

U Širokom Brijegu, prema najnovijim podacima, žive 4.494 penzionera, a njih 2.000 članovi su Udruženja penzionera Široki Brijeg koja je osnovana 2000. godine.

Udruženje, koje se finansira isključivo od mjesečne članarine koja iznosi 2 KM, odnosno 1 KM za članove koji su se ranije učlanili, pomaže najugroženijim članovima.

Za vrijeme Božića posjetili su 120 najugroženijih članova na području Širokoga Brijega koji su dobili tzv. božićnicu, odnosno neku vrstu pomoći u iznosu od 100 KM.

Takođe, kada  član umre, njegova porodica dobije od Udruženja penzionera 100 KM, izjavio je za portal Jabuka.tv predsjednik Udruženja Stanko Hrkać.

(Izvor: bljesak.info)

Podijeli tekst sa drugima na:

Znate li kako možete da ostvarite pravo na liječenje izvan Srpske?

Osiguranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske imaju pravo da se liječe i izvan RS, ali da li znate u kojim situacijama i koje uslove je potrebno da ispunite?

Osobe koje su osiguranici FZO RS mogu se liječiti izvan Srpske u slučajevima kada liječenje nije moguće sprovesti u našim zdravstvenim ustanovama.

Inače, osiguranici FZO RS se na liječenje upućuju uglavnom u zdravstvene ustanove Srbije, a potpisane ugovore imaju sa zdravstvenim ustanovama poput Vojnomedicinske akademije, Kliničkog centra Srbije, Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje, Specijalne bolnice za rehabilitaciju Gornja Trepča i dr.

Spisak ustanova sa kojima FZO RS ima ugovore dostupan je na www.zdravstvo-srpske.org.

Ovo pravo se ostvaruje na osnovu prijedloga zdravstvene ustanove u Srpskoj

Ljekarski konzilijum ustanove tercijarnog nivoa (UKC RS) može da predloži upućivanje na liječenje izvan Republike

Srpske u slučaju da su iscrpljene mogućnosti liječenja u našem zdravstvenom sistemu.

Upućivanje na liječenje izvan Srpske vrši se na osnovu Liste oboljenja, stanja ili povreda, za koje se može odobriti pružanje usluge liječenja i/ili dijagnostičkog postupka izvan RS.

Takođe, u određenim okolnostima osiguraniku se može odobriti liječenje i/ili sprovođenje dijagnostičkog postupka u zdravstvenoj ustanovi izvan Srpske i za stanja ili oboljenja koja nisu propisana pomenutom listom. U tom slučaju je obaveza konzilijuma zdravstvene ustanove tercijarnog nivoa koji daje prijedlog da navede detaljno obrazloženje izuzetnih medicinskih ili drugih razloga na kojima se prijedlog zasniva.

Inače, procedura je takva da UKC RS svoj prijedlog upućuje Fondu, ili prijedlog sa potrebnom dokumentacijom predaje osiguranik ili član porodice u Fond, gdje ga razmatra komisija ove ustanove, a o odluci komisije osiguranik se obavještava putem rješenja koje se dostavlja na kućnu adresu osiguranika.

Ukoliko se osiguraniku odobri liječenje, sve troškove liječenja u ustanovama izvan RS finansira FZO RS, izuzev participacije koju plaćaju osiguranici koji nisu oslobođeni plaćanja ove obaveze.

U rješenju se, takođe, navodi u koju ustanovu se osiguranik upućuje, kao i koliko je odobreno dana liječenja.
Ako se u toku liječenja ispostavi da je potrebno duže liječenje, ustanova u kojoj se osiguranik liječi uputiće Fondu zahtjev za produženje liječenja.

Na osnovu preporuke zdravstvene ustanove izvan Srpske u kojoj je osiguranom licu odobreno liječenje

Kada liječenje nije moguće obaviti ni u zdravstvenim ustanovama u Srbiji, onda te ustanove imaju mogućnost da preporuče liječenje u nekoj drugoj zemlji u inostranstvu, npr. Italija, Austrija, Njemačka i dr.

U tim situacijama Fond finansira liječenje pod uslovom da je preporučeno liječenje naučno dokazano i prihvaćeno u praksi.

Procedura ostvarivanja prava po ovom osnovu podrazumijeva podnošenje zahtjeva u poslovnici Fonda uz koji se prilaže medicinska dokumentacija, preporuka za liječenje i predračun troškova liječenja, kao i rješenje o odobrenom liječenju u bolnici izvan RS sa kojom Fond ima ugovor, a koja je preporučila liječenje u drugoj zemlji.

Osiguranik popunjava i odgovarajuću izjavu, koju je potrebno ovjeriti u opštini, a obrazac izjave može se dobiti u Fondu.

Kada su u pitanju zemlje sa kojima BiH ima ugovore o socijalnom osiguranju, a kojim je predviđena mogućnost upućivanja na ciljano liječenje u drugu državu ugovornicu (Slovenija, Italija, Austrija, Češka), osiguraniku se uz rješenje o odobrenom liječenju ili dijagnostičkom postupku izdaje popunjen dvojezični obrazac – potvrda o odobrenju liječenja u drugoj državi ugovornici.

U ovim slučajevima nije potreban predračun, već obrazac predstavlja ujedno i garanciju da će FZO RS preuzeti troškove zdravstvenih usluga pruženih u ustanovama koje su u javnom zdravstvenom sistemu pomenutih država.

Na osnovu međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju

Pravo na zdravstvenu zaštitu po ovom osnovu moguće je ostvariti samo u zemljama sa kojima BiH ima potpisan sporazum o socijalnom osiguranju, poput Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Austrije, Njemačke, Italije i dr.

Pravo na korišćenje zdravstvene zaštite u tim zemljama obezbijeđeno je radnicima na privremenom radu, redovnim studentima, zaposlenima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, osiguranicima koji u inostranstvo putuju službeno, te osiguranicima koji u te zemlje odlaze kao turisti ili iz drugog privatnog razloga.

U skladu sa međudržavnim sporazumom, obim zdravstvene zaštite je ograničen na hitnu medicinsku pomoć (turisti), odnosno neodložnu zdravstvenu zaštitu do povratka u RS (za ostale).

Da biste ostvarili ovo pravo, neophodan je odgovarajući ino-obrazac, koji možete da dobijete u poslovnici Fonda prije odlaska u inostranstvo i to na osnovu potvrde porodičnog ljekara da ste sposobni za putovanje, te druge dokumentacije u zavisnosti od razloga boravka u inostranstvu.

Više o svemu ovome čitajte na LINKU.

Bitno je naglasiti da za djecu do 18 godina liječenje u inostranstvu finansira Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, kada liječenje nije moguće u Republici Srpskoj i u ustanovama izvan Srpske sa kojima FZO RS ima potpisane ugovore.

(Izvor: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako prepoznati migrenu?

Migrena je tip glavobolje koja se razlikuje od obične glavobolje po intenzitetu bola, simptomima i dužini trajanja. Jedna od četiri žena i jedan od dvanaest muškaraca imaju migrenu u nekom periodu svog života.

Migrena najčešće počinje u djetinjstvu ili adolescenciji. Kod nekih ljudi napadi vremenom prestanu, a kod nekih se nastavljaju tokom cijelog života.

Migrenu obično karakteriše jak, pulsirajući bol, pretežno na jednoj strani glave, dok obična glavobolja može biti manje intenzivna i više difuzna, lokalizovana po cijeloj glavi.

Migrenu čine napadi bola u polovini glave često propraćeni mučninom i slabošću. Sama riječ migrena je nastala od grčkih riječi za polovinu lobanje (imi-kranija).

Ovaj kompleksni poremećaj direktna je posljedica hiperaktivnosti mozga pod uticajem sredine, svjetlosti, mirisa… Ovo rezultira nizom hemijskih procesa koje iritiraju nerve i krvne sudove mozga, na taj način uzrokujući bol.

Za razliku od obične glavobolje, migrena je često praćena dodatnim simptomima kao što su mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlost i zvuk. Mučnina i povraćanje su centralnog porijekla i nemaju veze sa hranom ili nekim uzrokom u digestivnom traktu.

Migrenu često prate i zamagljen vid, slaba koncentracija, zapušen nos, dijareja, obilno mokrenje i znojenje.

Podijeli tekst sa drugima na:

U posljednjih pet godina penzije u Srpskoj povećane 10 puta

U Republici Srpskoj je u posljednjih pet godina bilo ukupno 10 povećanja penzija, i to pet redovnih godišnjih i pet vanrednih usklađivanja, i u tom periodu penzije su nominalno porasle za 44,81 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 58,38 odsto, saopšteno je iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske.

U saopštenju se navodi da je u 2020. godini bilo redovno godišnje usklađivanje od 3,11 odsto, 2021. godine redovno godišnje usklađivanje od 2,16 odsto i vanredno 0,84 odsto, te dodatno dva vanredno usklađivanje u septembru od dva odsto.

U saopštenju dodaje da su u toku 2022. godine sve penzije redovno godišnje usklađene za 3,36 odsto, plus vanredno 0,64 odsto, a od maja još jednom vanredno od 10 odsto.

“Od januara 2023. godine imali smo redovno godišnje usklađivanje penzija od 13,32 odsto i vanredno od 0,18 odsto. Od januara ove godine redovnim godišnjim usklađivanjem sve penzije su povećane za još 9,2 odsto”, ističe se u saopštenju Fonda PIO.

U saopštenju se precizira da se penzije ostvarene do 31. decembra prethodne godine usklađuju od 1. januara svake godine počev od 2013. godine, prema procentu koji predstavlja polovinu zbira procenta promjene prosječne neto plate i procenta promjene potrošačkih cijena na godišnjem nivou u Republici Srpskoj u prethodnoj godini.

Iz Fonda podsjećaju da su od 2013. godine sve penzije povećane 21. put, od čega je, kažu, osam redovnih godišnjih, a 13 vanrednih usklađivanja.

“U tom periodu, penzije su zbirno povećane za 67,23 odsto, a stvarno 91,69 odsto, što pokazuje da su penzije procentualno rasle nešto više u odnosu na plate u Republici Srpskoj”, navodi se u saopštenju Fonda PIO Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada Federacije predstavila budžet, rekordan iznos za penzije

Budžet Federacije BiH za ovu godinu najveći je do sada i iznosi 7.474.800.209 KM, što je 537,2 milijuna više nego u 2023. godini. Viša izdvajanja planirana su praktično u svim resorima.

Za isplatu kako je penzija, kako je navedeno, planirane su gotovo tri milijarde KM, uključujući i povećanje od 317,17 miliona KM za njihovo usklađivanje.

Za isplatu braniteljskih invalidnina biće izdvojeno 281,5 miliona KM, prava demobiliziranih branitelja i članova njihovih porodica biće finansirana sa 61,67 miliona maraka, dobitnika ratnih priznanja s oko 18 miliona KM…

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Banjalučke penzionerke pjesmom oduševljavaju publiku

Šesnaest banjalučkih dama odlučilo je da svoje penzionerske dane provede pjevajući, te su se iz ljubavi prema muzici odlučile da osnuju svoju grupu koja nosi naziv “Vrbaska svita”.

Naime, ova grupa je registrovana kao “Banjalučka svita” prije tačno godinu dana, no građani ih prepoznaju i po nazivu “Vrbaska svita”, jer je dio članica prethodno nastupao u okviru ove grupe.

Iako su osnovane prije godinu dana, one su već imale nekoliko nastupa pred banjalučkom publikom, koja nije krila svoje oduševljenje, a trenutno pripremaju koncert koji će održati 12. marta u Banskom dvoru.

Broje 16 članova, odnosno dama koje uživaju pjevajući, ali one imaju i stručnu podršku, odnosno umjetničkog rukovodioca Predraga Simešića.

Kako je rekao, pjesme koje one pjevaju su prilagođene godinama njihovih članica.

“Tražili smo pjesme koje se smatraju muzikom njihove mladosti, te radimo na tome da naš repertoar bude zanimljiv, raznovrstan, bez obzira na generacije i afinitete”, kazao je Simešić.

Mira Bijelić je dugogodišnja penzionerka koja je odlučila da svoje penzionerske dane provede sa koleginicama pjevajući, a kako kaže, to joj je bila jedna od boljih odluka.

“Po zanimanju sam inače zdravstveni radnik, te sam nakon penzionisanja odlučila da počnem sa pjevanjem. Kada je moja porodica čula da ja to želim, odmah su me podržali, a njihova podrška mi mnogo znači”, kazala je Mira.

Zigmunda Karalić ističe da su se gotovo sve njihove članice manje-više u mladosti bavile muzikom i pjevanjem.

“Jako volim muziku i pjevanje. Skoro pa sve naše članice su u mladosti pjevale, pa smo napravile dužu pauzu, ali mislim da je sada pravo vrijeme, dok nas zdravlje služi, da nastavimo sa onim što smo počele u našoj mladosti”, kazala je Karalićeva.

Karalićeva nam je rekla da se “pjevanjem duša širi”, a sa njenom rečenicom složile su se sve njene koleginice iz grupe, ali i naša ekipa.

Koliko god da ste tužni i neraspoloženi, u društvu ovih dama nećete moći da se ne nasmijete i uživate u njihovoj pjesmi, a to je upravo emocija koja njih povezuje sa publikom.

Umjetnički rukovodilac Simišić ističe da pripreme za koncert teku krajnje ozbiljno, a kako je dodao, publika će imati priliku da uživa u deset pjesama koje su poznate svima.

“Na koncertu ćemo izvesti i našu pjesmu koju smo dobili na poklon, koja nosi naziv ‘Puno mi je srce Banjaluke’, a ja sam siguran da će građani uživati, te ih ovom prilikom pozivam da dođu u što većem broju”, kazao je on.

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Hoće li lijekovi biti jeftiniji?

Direktori fondova zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta razgovarali su sa direktorom Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zoranom Tegeltijom o zajedničkoj inicijativi koja se odnosi na ukidanje odnosno smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove.

Naime, ovu inicijativu fondova je nedavno razmatrao i Savjet ministara BiH, te je proslijeđena Upravi za indirektno oporezivanje na dalje razmatranje njene provodivosti.

Kako je saopšteno iz FZO RS, tim povodom direktori fondova su Tegeltiju informisali o značaju ove inicijative za zdravstvene sisteme, budući da fondovi izdvajaju ogromna sredstva za PDV prilikom nabavki lijekova, koja bi se mogla usmjeriti na unapređenje zdravstvene zaštite građana.

“Direktor Uprave za indirektno oporezivanje, takođe, smatra da inicijativa jeste opravdana, te da je zajedno sa entitetskim vladama potrebno razmotriti najbolje rješenje. Jedna od varijanti Uprave za indirektno oporezivanje, a koja je prihvatljiva i za fondove zdravstvenog osiguranja, jeste da se razmotri da se PDV kojeg fondovi plaćaju na lijekove namjenski rasporedi na način da se u već zakonom definisane koeficijente za preraspodjelu sredstava prema entitetima, uključe i fondovi sa određenim procentom. Na ovaj način obezbijedila bi se značajna sredstva koja bi fondovi mogli usmjeriti na dalja proširenja prava iz zdravstvenog osiguranja, uključujući finansiranje novih terapija i dr.”, naveli su iz FZO RS.

Kako dodaju, direktori fondova zdravstvenih osiguranja Srpske, FBiH i Brčkog, Dejan Kusturić, Vlatka Martinović i Radomir Nikolić, zahvalili su Tegeltiji što je pokazao razumijevanje za izazove sa kojima se suočavaju obavezna zdravstvena osiguranja u BiH i podršci koju je pružio za dalju realizaciju zajedničke inicijative.

Podsjećamo, krajem prošle godine fondovi su uputili zajedničku inicijativu nadležnim institucijama entiteta i BiH za ukidanje/smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici otkrili: Evo koliko godina ljudi mogu maksimalno da dožive

Naravno, navršiti 25, 30 ili 40 godina čini se strašno, ali naučnici tvrde da su otkrili maksimalne godine do kojih čovjek može da živi i čeka vas još dobrih godina.

Ako ste zabrinuti zbog brzine kojom se približavate svom sljedećem “velikom” rođendanu, onda imamo dobre vijesti za vas.

Naravno, navršiti 25, 30 ili 40 godina čini se strašno, ali naučnici tvrde da su otkrili maksimalne godine do kojih čovjek može da živi i čeka vas još dobrih godina.

Zaključci proizlaze iz studije koju su sproveli statističari sa univerziteta Еrasmus u Tilburgu i Roterdamu, koji su proučavali period u kom je umrlo 75.000 ljudi u Holandiji u 30 godina do 2017. Zanimljivo je da se nisu usredsredili na očekivani životni vijek.

Umjesto toga, istraživači su željeli da ispitaju koliko bi pojedinac mogao da živi ako se brine o sebi i ako im život nije prekinut zbog bolesti ili drugih okolnosti. Uzimajući u obzir koliko su ljudi u studiji imali godina kada su umrli, utvrdili su da je prosječan životni vijek osobe u 90-ima.

Naučnici su sugerisali da je malo vjerovatno da će čovjek živjeti više od 115 godina, ali su otkrili da žene imaju malo duži životni vijek od muškaraca. Dok je maksimalni životni vijek žena iznosio 115.7 godina, procjenjuje se da muškarci mogu doseći maksimalno 114.1 godinu.

“U prosjeku, ljudi žive duže. Naravno da se prosječni životni vijek produžio. Ipak, sama maksimalna gornja granica nije se promijenila”, rekao je profesor Džon Еinmahl, jedan od trojice naučnika koji su sproveli studiju, rekao je za AFP.

Uprkos rezultatima ovog istraživanja, Еinmahl je istakao da postoje slučajevi u kojima ljudi krše norme i žive duže od predloženog maksimalnog životnog vijeka.

Najstariji čovjek kojeg je ikada potvrdila Ginisova knjiga rekorda bio je Japanac Jiroemon Kimura, koji je doživio 116 godina.

Podijeli tekst sa drugima na: