Autor: Sandra Vukić

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović izjavio je da će Vlada Republike Srpske donijeti odluku koliko će biti redovno usklađivanje, odnosno povećanje penzija za januar svim penzionerima u Srpskoj.

“Odluku o usklađivanju penzija za januar 2024. godine Vlada će donijeti kada istekne ova godina i kada Republički zavod za statistiku objavi parametre o procentima rasta prosječne plate i inflacije u Republici Srpskoj”, precizirao je Trifunović novinarima, nakon sastanka predstavnika ovog udruženja sa premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem.

Trifunović je napomenuo da uslovi priliva sredstava u budžet diriguju sva budžetska povećanja, uključujući i povećanja penzija u Republici Srpskoj.

On je podsjetio da je Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju Republike Srpske propisano da se penzije svakoga januara usklađuju sa dijelom procenta rasta prosječne plate i inflacije u Republici Srpskoj.

Komentarišući najavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će decembarske penzije biti isplaćene prije Božića, Trifunović je izrazio zahvalnost, ističući da će isplata biti 4. ili 5. januara.

Trifunović je rekao da se penzioneri osjećaju privilegovani kod Vlade Republike Srpske, jer se penzije nalaze u prvom redu isplate iz budžeta Srpske.

Svjesni nedostatka stručnog kadra, zbog čega su poslodavcima gotovo nezamjenljivi, radnici sve češće u penziju odlaze čim steknu uslove za to, ali ostaju da rade pa tako kućni budžet uz penziju dopune i platom.

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS saopštio je juče da je u prethodnih deset mjeseci broj penzionera povećan za 4.699, dok je u istom periodu lani taj broj bio duplo manji, odnosno 2.370.

Tokom cijele prošle godine broj penzionera povećan je za 3.918 u odnosu na posljednji dan 2021. godine.

U Fondu dodaju da je u posljednjih nekoliko godina, a naročito u ovoj, povećan broj korisnika koji su nakon ostvarivanja prava na penziju ponovo stekli status osiguranika.

Zaključno sa oktobrom ove godine 8.074 penzionera imala su radni angažman i to najčešće u sektoru građevinarstva, saobraćaja, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, naučnoj djelatnosti i rudarstvu.

Direktor Fonda PIO RS Mladen Milić kaže za “Glas” da je ovo prva godina u kojoj se bilježi ovako enorman rast te da su tri razloga dovela do toga.

– Prvi je nešto veći priliv zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju u odnosu na lani, oko 670 zahtjeva više. Drugi, daleko važniji je porast broja korisnika prava koji nakon penzionisanja zasnivaju radni odnos. Osiguranici se daleko lakše odlučuju na penzionisanje čim ispune prvi uslov, odnosno navrše 40 ili 35 godina staža. Ne čekaju više 65 godina starosti, već odmah podnose zahtjev za penziju, a potom ponovo zasnivaju radni odnos, jer znaju da su potrebni poslodavcu. Koriste zakonsku mogućnost da pored plate dobijaju i penziju – pojasnio je Milić i dodao da je treći razlog manja stopa smrtnosti.

Milić navodi da sa Svjetskom bankom rade analizu penzijskog sistema u Srpskoj i FBiH koja bi trebalo da bude prezentovana početkom iduće godine.

– Vidjećemo da li će biti potrebe za određenim reformama. Povećanje broja korisnika svakako neće ugroziti sigurnost isplate penzija, jer je priliv po osnovu izvornih doprinosa sada procentualno na najvišem nivou otkad postoji Republika Srpska – kazao je Milić.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe za “Glas” da na jednog penzionera u Srpskoj dolazi 1,16 zaposlenih te da je sa takvim omjerom penzijski sistem neodrživ, zbog čega su reforme neophodne.

– Činjenica je da imamo demografske, socijalne, političke, ekonomske probleme i potrebne su nam reforme na svim nivoima. Promjena školskih planova i programa, politička stabilizacija ukoliko je to moguće da bi motivisali i zadržali ljude u zemlji. Potrebne su nam strani, ali i domaći investitori, gdje će biti podsticano zapošljavanje i nova radna mjesta, pogotovo zapošljavanje u proizvodnim sektorima sa favorizacijom izvoza – rekao je Ljuboja i dodao da ekonomija nije u fokusu u BiH decenijama.

Demograf Aleksandar Čavić ističe da su on i njegove kolege iz struke još prije 15 godina upozoravali da će doći do ozbiljnih problema na tržištu radne snage jer daleko manji broj građana ulazi u radno sposobni period života, u odnosu na generacije koje stasavaju za penziju.

– Već neko vrijeme u penziju odlaze najbrojnije generacije rođene u bivšoj Jugoslaviji, to su ljudi rođeni između 1946. i 1961. godine. Tih godina u BiH se u prosjeku rađalo više od 100.000 beba, a sada za rad stasavaju mladi rođeni 2003. godine i višestruko ih je manje. Potreba na tržištu rada na neki način mora biti nadomještena, bilo produženim radom građana u penziji ili kroz migrantsku radnu snagu – rekao je Čavić i dodao da će rast broja penzionera biti na visokom nivou još najmanje tri godine.

(Izvor Glas Srpske)

Na turniru “Treći drinski kup- Zvornik” učestvovalo je 11 udruženja penzionera iz Republike Srpske i Srbije, a titula najboljih pripala je ekipi Udruženja penzionera Bajina Bašta. Drugo mjesto pripalo je ekipi penzionera iz Vlasenice, a treće mjesto ekipi iz Srebrenice.

Koliko im godine dozvoljavaju, takmičili su se u različitim sportskim disciplinama: malom fudbalu, košarci, šahu i ribolovu.

Kako je rekao predsjednik Gradskog udruženja penzionera Zvornik Branislav Mihajlović, uručeni su pehari za osvojeno prva tri mjesta kao i zahvalnice svim učesnicima.

“I pored teške situcije u kojima se penzioneri nalaze uspjeli smo da organizujemo ovo sportsko takmičenje. Na manifestaciji su učestvovali članovi Udruženja pezionera iz Bajine Bašte, Ljubovije, Malog Zvornika, Banje Koviljače i Loznice kao i članovi Udruženja penzionera iz Vlasenice, Milića, Šekovića, Bratunca, Srebrenice i Zvornika”, istakao je Mihajlović.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović, rekao je da mu je velika čast da je prisutan na “Trećem drinskom kupu- Zvornik“, na kome su se okupili članovi pet Udruženja penzionera iz Republike Srbije i šest Udruženja penzionera iz Republike Srpske.

Predsjednik Udruženja penzionera Bajina Bašta Nedeljko Rakić, istakao je da se već šest godina organizuju druženja penzionera iz Srbije i Republike Srpske.

“Zainteresovanost za druženje i ovakve manifestacije na kojima se druže i učestvuju penzioneri bila je velika i za sada imamo jedanaest opština i gradova sa leve i desne obale Drine. Mi smo to nazvali Drinski kup i imamo četiri puta godišnje druženja i svaki put u drugom mjestu”, kaže Rakić.

(Izvor: radioosvit.com; foto: Udruženje penzionera Bajina bašta/FB)

Dolaskom hladnijih dana stižu i brojne respiratorne viroze, a da bi stanovništvo što bolje bilo zaštićeno u pojedinim domovima zdravlja u Srpskoj počeo je proces imunizacije komercijalnom vakcinom protiv sezonskog gripa.

Vakcinacija protiv sezonskog gripa ključni je, kažu ljekari, štit za očuvanje kolektivnog zdravlja. Vrijeme neophodno za sticanje imuniteta kreće se od dvije do tri sedmice nakon vakcinacije, a trajanje imuniteta varira između šest i 12 mjeseci.

Da bi zaštitili svoje korisnike i rukovodstvo “Doma penzionera” u Banja Luci uspješno je ogranizovalo i obavilo vakcinaciju protiv sezonskog gripa.

Besplatnu vakcinu mogu da prime su pacijenti na hemodijalizi, pacijenti koji boluju od šećerne bolesti, pacijenti koji su liječeni kardiohirurškim metodama liječenja, pacijenti kod kojih je rađen bajpas, pacijenti sa ugrađenim vještačkim valvulama, pacijenti sa ugrađenim pejsmejkerom, pacijenti koji su završili hemioterapiju, pacijenti oboljeli od mišićne distrofije i multiple skleroze, te lica sa posebnim potrebama u kolektivnom smještaju.

Svi zainteresovani građani, koji ne spadaju ni u jednu od navedenih grupa pacijenata, za vakcinaciju protiv sezonskog gripa se mogu javiti u Institut za javno zdravstvo Republike Srpske i istu platiti 28 KM.

Pod krovom Gerontološkog centra u Derventi svaki rođendan ili bilo koji drugi povod za proslavu, svakog od oko 90 korisnika, pretvara se u praznik za sebe, a dobro raspoloženje i toplina zajednički je zadatak i rukovodstva i svih stanara.

Ova ustanova svoja vrata za starije i osobe koje ne mogu same o sebi da brinu, te raseljene, otvorila je prije tri godine, a za svo to vrijeme nije manjkalo sadržaja i aktivnosti kojima su dani svih stanara bivali vedriji.

Za vrijeme rođendana i praznika, ipak, vlada posebno raspoloženje, a nerijetko se i zapjeva i zaigra kolo.

“U našoj ustanovi nastojimo da svaki dan ispunimo nekim sadržajima, zajedničkim druženjem i osmijesima. Svakako, obilježavamo sve rođendane, religijske praznike i značajne datume i to su zaista posebni dani. Nedavno nam je, u okviru obilježavanja rođendana jednog korisnika, u gostima bila i izvorna grupa što je neke nagnalo na pjesmu, neke na igru, a sve zajedno na smijeh i dobro raspoloženje”, objasnila je direktorica Gerontološkog centra Sanja Grubiša, dodavši da u proslave nastoje da uključe sve korisnike.

“Većinu tih manifestacija priređujemo u našem restoranu, a kada je bilo ljepše vrijeme, korisnike smo vodili na šetnju, na kafu ili posjetu biblioteci i parku. Povodom pravoslavnih praznika, organizovali smo i odlazak u Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice”, kazala je Grubiša.

U ovoj ustanovi rado primaju i goste.

“Kako nam se bliži zimski period, iz dana u dan, njegovateljice pripremaju radionice. Uređen je i dnevni boravak koji najviše u poslijepodnevnim časovima bude ispunjen korisnicima koji igraju domine, karte i druge društvene igre ili čitaju i druže se”, dodala je direktorica ovog centra kazavši da je to vrijeme uvijek rezervisano za smijeh i šale.

Ona je istakla da su nastojanja svih zaposlenih da učine da se korisnici osjećaju ugodno, da se druže i ispune dane treće životne dobi lijepim trenucima.

Svaki peti ili šesti u mjesecu važni su za penzionere, ali s penzijama koje su u BiH među najnižim u regiji osobe treće životne dobi jedva sastavljaju kraj s krajem, piše Večernji list BiH.

Penzonere brojni nazivaju i mađioničarima preživljavanja jer kada se uzme u obzir novac koji mjesečno dobiju i stalna poskupljenja, postavlja se pitanje kako oni uopće prežive mjesec.

Osim bh. penzionera, u znatno boljoj poziciji nisu ni oni u susjednim državama.

Kada je riječ o FBiH, prema posljednjem podatku, prosječna penzija korisnika samostalne penzije iznosi 675,61 konvertibilnu marku, odnosno 345 eura, prema podacima Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje.

Najniža isplaćena penzija u istom mjesecu iznosila je 538,27 KM, a zajamčena 642,40 KM. Najviša penzija ostvarena prema Zakonu o MIO iznosila je 2.800 KM, dok najviša penzija ostvarena prema Zakonu koji je vrijedio do 1. marta 2018. iznosi 2.626,42 KM.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić rast penzija najavio je već početkom iduće godine. Redovno usklađivanje početkom ove godine donijelo je za 11,1 posto veće penzije.

U Republici Srpskoj je 226.346 korisnika penzionog fonda, a izvan RS-a njih 54.856. Prosječna penzija iznosi 541,36 KM i čini 42,39 posto prosječne plaće u Republici Srpskoj. Predsjednik Vlade RS Radovan Višković očekuje da će od 1. januarav u Republici Srpskoj uslijediti novo povećanje. Tokom ove godine zabilježen je rast penzija od 13,5 posto, kao i socijalna, boračka i sva druga davanja iz budžeta.

Penzionerska primanja od januara 2024. rast će, prema najavama, i u Srbiji, Crnoj Gori te Hrvatskoj, a evo koliko one iznose trenutno u odnosu na BiH.

Kada je riječ o Hrvatskoj, prosječna penzija rasla je posljednjim usklađivanjem za rekordnih 8,42 posto, što je najveći skok u posljednje 24 godine. Za svih 1,13 miliona penzionera ona iznosi 878 KM, odnosno 449 eura. Kada stavimo na stranu dio penzija koji se isplaćuje prema međunarodnim ugovorima, prosječna se penzija penje na 991 KM ili 507,63 eura i kao takva čini 43 posto prosječne hrvatske plaće. Kako je najavljeno, penzionere u Hrvatskoj čeka trajni dodatak, neka vrsta 13. penzije, a očekuje se i rast siječanjskim usklađivanjem od tri do pet posto.

U drugoj susjednoj državi, Srbiji, nakon povećanja od 5,5 posto u listopadu, prosječna penzija iznosila je 666 KM, odnosno 341 euro. Najniža penzija za ovaj mjesec u susjednoj Srbiji iznosila je 363 KM ili 186 eura, i to za umirovljenike iz kategorije zaposlenih i samostalnih djelatnosti, a 285 KM ili 146 eura iz kategorije poljoprivrednika.

Maksimalni iznos penzije za oktobar 2023. iznosio je 1712 eura, odnosno 3348 maraka. Kako je već nekoliko puta najavljeno, povećanje mirovina slijedi od siječnja, a tada će mirovine skočiti za 14,8 posto, piše Blic.

Tokom ove godine penzije u Crnoj Gori rasle su čak triput. Rast u veljači iznosio je 2,5 posto, u lipnju 8,1 posto te 5,5 posto u rujnu. Tako je prosječna starosna penzija za septembar skočila na 464 eura, odnosno 907 KM. Sadašnja minimalna penzija isplaćena za seštembar iznosi svega 300 eura ili 586 KM, a prema najavi novog crnogorskog premijera, rasla bi za 50 posto.

U Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske evidentiran je porast broja penzionera koji je prethodnih 10 mjeseci povećan za 4.699, dok je u istom periodu lani to povećanje bilo duplo manje – 2.370 korisnika prava, saopšteno je iz Fonda.

Cijele prošle godine broj penzionera povećan je za 3.918 u odnosu na posljednji dan 2021. godine.

Iz Fonda navode da je za 10 mjeseci zabilježen povećan priliv zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju za 671 ili za 2,86 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kada je zaprimljen 23.441 zahtjev.

U posljednjih par godina, a naročito u ovoj godini, povećan je broj korisnika koji su nakon ostvarivanja prava na penziju ponovo stekli status osiguranika.

Zaključno sa oktobrom na evidencijama Fonda sa dvojnim statusom korisnika i osiguranika registrovano je 8.074 lica, od kojih se na korisnike starosne penzije odnosi 93,5 odsto, dok je znatno manje, odnosno 6,5 odsto, korisnika invalidske penzije.

Shodno zakonu, korisnik porodične penzije ne može steći status osiguranika bez uticaja na pravo, jer mu se u takvoj situaciji vrši obustava isplate penzije za period trajanja osiguranja.

U saopštenju Fonda se navodi da penzioneri sa statusom osiguranika najčešće rade u sektoru građevinarstva, saobraćaja, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, naučnoj djelatnosti i rudarstvu.

Kada je u pitanju smrtnost korisnika prava u proteklih 10 mjeseci Fond je evidentirao 9.694 obustava isplate po tom osnovu, što je manje za 1.462 slučaja u odnosu na isti period prethodne godine, kada je zabilježeno 11.156 slučajeva.