Autor: sandric84

Postoji li išta ljepše od mirisa svježe pečenih šljiva koji se širi kuhinjom?

Domaći džem od šljiva upravo je takav – jednostavan, mirisan i prepun nostalgije.

Ono što će vas posebno razveseliti je činjenica da ga možete napraviti bez dugotrajnog miješanja iznad štednjaka. Sve što trebate jeste uključiti pećnicu i pustiti da odradi većinu posla umjesto vas.

Ovaj recept je idealan za sve koji vole prirodan okus šljiva, a žele pripremu koja ne zahtijeva puno truda. Rezultat? Gusta, slatka poslastica koja će savršeno pasati na šnitu toplog hljeba ili palačinke.

Obično se na kilogram šljiva dodaje 200 grama šećera, ali mi smo odlučili smanjiti količinu šećera zbog zrelijih šljiva – i dobili smo fantastičan rezultat. Vi količinu šećera možete prilagoditi sebi, a možete ga i izostaviti.

Džem od šljiva iz pećnice

Sastojci:

3 kg očišćenih mekanih plavih šljiva
300 g šećera
2 vanilin šećera

Priprema:

Šljive dobro operite, očistite od koštica i narežite na manje komade.

Stavite ih u dublju posudu ili lonac za pećnicu (kako sok ne bi previše prskao).

Pecite na 200 stupeni dok šljive ne zavriju.

Smanjite temperaturu na 150 stupeni i pecite još oko sat vremena, povremeno promiješajte (otprilike svakih 20 minuta).

Nakon sat vremena umiješajte šećer pomiješan sa vanilin šećerom i vratite u pećnicu na još sat vremena, uz povremeno miješanje.

Vruć džem uspite u prethodno zagrijane staklenke, dobro zatvorite i okrenite naopako dok se potpuno ne ohlade.

(Izvor vijesti: Zadovoljna.hr)

Važno je da se osjećamo pripadnikom zajednice, ali i da ona brine o svakom svom članu.

Nakon što stvori čovjeka i smjesti ga u Edenski vrt, reče Gospod: „Nije dobro da je čovjek sam; da mu načinim druga prema njemu.” I potom Bog stvori ženu.

Dakle, nije predviđeno da čovjek bude sam. Niti može da opstane sam. Sve što je čovjeku za život potrebno neko je stvorio ili na temelju stvorenog stvara. Niko ne može bez nečije ruke.

Neko nam je život dao. Neko nas hrani, neko oblači, neko štiti, neko uči, neko liječi, neko kakvu drugu pomoć pruža ili kakvu drugu uslugu čini. I sve to da bismo i sami bili nekome – neko. Takav neko, s ispruženom rukom.

Otuđenje ljudi

A da bi tako bilo, potrebno je da se čovjek osjeća pripadnikom zajednice, da bude njen skladan član i da čini u njenom interesu, a da zajednica brine o svakom svom pripadniku.

Više ruku svaki poduhvat lakšim čini. Na više ruku naslonjen, čovjek je u prilici da se više uspne. Kroz više ruku i pad čovjeka je blaži.

Ali i pored takve očiglednosti, mnogo je usamljenih ljudi. Evo, upravo dok ovo pišemo, mediji u Srbiji izvještavaju da je u Pančevu, u svom stanu, pronađeno tijelo žene (68), koja je umrla prije više od godinu dana.

Niko, čak ni najbliže komšije u stambenoj zgradi u kojoj je živjela, nije primijetio da je nema. Tužna je to činjenica ljudskog otuđenja, presahle empatije za bližnje.

Najviše usamljenih u Poljskoj

Zdravstveni izvještaj farmaceutske kompanije STADA za 2024. godinu, koji je obuhvatio više od 46.000 ispitanika iz 23 zemlje, pokazao je da se čak 52 odsto Evropljana osjeća usamljenim.

Tako se osjećaju više mladi, nego stari ljudi. Među Evropljanima starijim od 55 godina, njih 41 odsto reklo je da se osjeća usamljenim, dok među mladima od 18 do 35 godina taj procenat iznosi 63.

Nije u svim zemljama isto raspoloženje: najviše usamljenih je među stanovnicima Poljske – njih 61 odsto; Finske i Švedske – 59 odsto; Slovačke – 58 procenata.

U Velikoj Britaniji često se usamljenim osjeća njih 16 procenata, u Austriji i Danskoj osam odsto stanovnika, a u Srbiji, Mađarskoj i Italiji usamljenim se osjeća četiri odsto građana.

Takva raznolikost u osjećanjima ljudi od zemlje do zemlje upućuje na zaključak da sam društveni ambijent uveliko utiče na raspoloženje ljudi.

Osjećaj samoće povećava rizik od šloga

Studija istraživača Univerziteta Harvard u kojoj je učestvovalo više od 12.000 ljudi starijih od 50 godina pokazala je da osjećaj samoće može u velikoj mjeri da poveća rizik od nastanka šloga među sredovječnim i starijim osobama.

Teške posljedice usamljenosti po zdravlje i život ljudi ustanovili su i američki istraživači. Po njima, usamljenost je podjednako smrtonosna kao i pušenje 15 cigareta dnevno. Usamljeni ljudi imaju čak 50 odsto veću vjerovatnoću za prerano umiranje od onih koji se ne osjećaju tako.

U ovom svijetu, koji „sav u zlu leži”, mnogo je ljudi koji se osjećaju nemoćnima. Pogotovo je porazno kada se tako osjećaju mladi, oni koji tek stupaju u život, od kojih se očekuje da ponesu teret ovoga svijeta.

U Japanu 2022. godine zabilježen je do tada rekord u samoubistvu djece koja su pohađala osnovne, niže ili srednje škole.

U toj godini 514 djece samovoljno je skončalo svoj mladi život; potom 2023. godine ubilo se njih 513, a sljedeće 2024. godine samoubistvo je počinilo čak 527 djece.

Osjećanja su unutar čovjeka, a pothranjuju se spolja.

Čovjek je darovan osjećanjima upravo da bi se povezao s onima na koje je, u međusobnom odnosu, upućen i da bi bio skladan član cjeline. A koliko će on to biti, svakako da najviše zavisi od njega samog, ali zavisi i od bližnjih njegovih, od toga koliko mu u tome pomažu ili odmažu. Zato je svaki čovjek briga svakog čovjeka pored njega.

Dušeklonuće i odsustvo ljubavi

Nije čovjek u samoći samo zbog sebe – zato što nema dovoljno ljubavi i što nije dovoljno aktivan – nego i zbog drugih ljudi, usljed nekog njihovog činjenja ili nečinjenja.

Potrebna je čovjeku ne samo pružena ruka, nego i otvoreno srce bližnjega.

Čovjek opstaje na talasima ljubavi, tako što i prima i daje ljubav.

Dušeklonuće kod čovjeka nastupa kada ne dobija dovoljno ljubavi od onih od kojih to očekuje, ali i kada nema priliku da sam iskaže ljubav svoju.

(Izvor vijesti: Politika)

Ukoliko imate baštu, postoji nekoliko poslova koje bi trebalo obaviti u narednim danima, kako bi biljke i trava bile “spremne” za hladnije jesenske i zimske dane.

Iako sve biljke imaju različito vrijeme cvjetanja, većina njih će ili uginuti ili ući u hibernaciju tokom hladnijih zimskih mjeseci.

Kako biste im pomogli da napreduju i imaju zdrav početak nove sezone cvjetanja sljedećeg proljeća, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti već sada kako biste ih pripremili za proljeće.

Uklonite korov s travnjaka

Sada je odlično vrijeme za uklanjanje korova i pripremu tla za uzgoj sjemena ili postavljanje cerade u septembru i oktobru.

Iako nije nužno potrebno uklanjati korov s travnjaka, mnogi vrtlari dijele ideju da će to učiniti vaš travnjak “manje neurednim”.

Prema Kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), najbolji način za to je korištenje ručnih vila ili specijaliziranog alata za plijevljenje kako biste iskopali pojedinačni korov.

Ako je dio vašeg travnjaka posebno zapušten, preporučuje se korištenje oštre lopate za izrezivanje i podizanje travnjaka s tog područja.

Obrežite lavandu

Orežite lavandu nakon što cvjetanje završi. Za orezivanje lavande, odrežite cvjetne izdanke i lišće za otprilike trećinu, pazeći da režete iznad lisnih čvorova kako biste potaknuli kompaktan oblik.

To pomaže biljci da zadrži svoj oblik, a istovremeno je održava kompaktnom te potiče zdrav rast i obilno cvjetanje.

Izbjegavajte rezanje drvenastih stabljika, jer većina sorti lavande neće ponovno izrasti od te tačke.

Obrežite ruže

Orezujte ruže koje se šire i privežite ih natrag za nosače. Orezivanje ruža osigurava da biljke snažno rastu i dobro cvjetaju svake godine.

Ako se ostavi, razgranate ruže, grane će se zapetljati i imaćete vrlo malo cvjetova. Raširene ruže se rutinski orežu krajem ljeta, nakon što se pojave cvjetovi i šipci.

Samo pazite da su vaše ruže doista puzajuće ruže, a ne ruže penjačice, jer ih treba orezivati zimi, obično između decembra i februara.

Obezglavljivanje graničnih biljaka

Na kraju, nastavite uklanjati suhe cvjetove svojih biljaka, osim ako ne želite skupljati sjeme. To se odnosi na uklanjanje i odrezivanje svih mrtvih cvjetova s vaših biljaka. To pomaže u poticanju više cvjetanja i može produžiti sezonu cvjetanja mnogih biljaka.

(Izvor vijesti: Klix)