Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

Male penzije i sve veći troškovi života tjeraju mnoge da i nakon penzionisanja ostaju na tržištu rada, a među onima koji rade da bi dopunili kućni budžet su i korisnici invalidskih penzija.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) RS tokom ove godine 1.374 korisnika su ostvarila pravo na invalidsku penziju, a unazad dvije godine ovaj broj je smanjen u odnosu na raniji period. Dodaju da je najveći broj korisnika lične penzije zaposlen u privatnim preduzećima i to 4.562 korisnika.

“U ministarstvima, fondovima, državnim organima i agencijama radi 922 penzionera, u akcionarskim društvima 716, opštinama 628, u zanatskom sektoru 594 i u trgovačkom 536” naveli su iz Fonda PIO za “Glas”.

Ističu da su uslovi rada korisnika starosne i invalidske penzije definisani ugovorom sa poslodavcem, te da oni istovremeno mogu primati penziju.

“Potrebno je da osiguranik ima deset godina penzijskog staža. Izuzev kada se njegova dužina zanemaruje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, kao nadležnom predlagaču u dalju proceduru predali smo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju”, pojasnili su iz Fonda PIO.

Jedna od predloženih izmjena odnosi i na omogućavanje zasnivanja radnog odnosa korisnicima porodične penzije.

Tržištu nedostaje radne snage

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić kazao je da na broj penzionera koji ostaju na tržištu rada, osim nedostatka radne snage, utiče i stepen obrazovanja.

“Tržište rada suočava se sa promjenama koje obrazovni sistem ne prati dovoljno brzo. Odnosno ne prati potrebe privrede, posebno kada je riječ o strukovnim i zanatskim zanimanjima”, naveo je Škrebić.

Ističe da na ovaj problem upozoravaju više od deceniju, ali da je obrazovni sistem spor u prilagođavanju promjenama koje se dešavaju u privredi.

“Dinamika kretanja na tržištu rada značajno je ubrzana. Naročito u posljednjih pet godina. Brzo se dešavaju promjene u opisima poslova. Pojavljuju se nove tehnologije i slično, a naš školski sistem na to nije dovoljno brzo odgovorio”, pojasnio je Škrebić.

Možda vas zanima i ovo:

U Srpskoj radi 10.000 penzionera među njima i Banjalučanin (95)

Dodaje da su na tržištu rada i dalje veoma važna i neophodna tradicionalna, zanatska i stručna znanja. Problem je i štomladi nemaju dovoljno praktičnog rada i stručnog osposobljavanja. Ističe da poslodavci sve češće angažuju penzionere jer posjeduju iskustvo i znanje koje je teško nadomjestiti.

Govoreći o radu korisnika invalidskih penzija, kaže da se u praksi rijetko susreće s tim slučajevima. Ne vidi razlog za generalna ograničenja ako su ljudi sposobni za rad u određenim branšama.

Penzionera vozača manje nego što je bilo prije

S druge strane, predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza Privredne komore Republike Srpske Dejan Mijić ističe da se ne može reći da je veliki broj penzionera angažovan na tržištu rada, posebno kada je riječ o vozačima, u odnosu na raniji period.

“U posljednje vrijeme pojavio se određeni broj vozača na tržištu rada ali u principu je manje penzionera nego što je bilo prije”, naveo je Mijić koji je ujedno i direktor banjalučkog “Autoprevoza GS”.

Pojašnjava da se uglavnom radi o osobama koje su u penziju otišle prije navršenih 65 godina života.

“Oni su i dalje radno sposobni. Poslodavci, posebno u sektoru saobraćaja, prije angažovanja obavezno traže ljekarske preglede. Naročito kada je riječ o profesionalnim vozačima”, kazao je Mijić.

Podijeli tekst sa drugima na:

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

Proljeće je period intenzivnih radova u dvorištu, a redovno košenje trave jedan je od najvažnijih koraka za lijep i njegovan travnjak.

Ipak, mnogi ne znaju da nije svejedno ni kada kosite travu, ni po kakvom vremenu to radite.

Stručnjaci upozoravaju da doba dana i vremenski uslovi mogu značajno uticati na izgled i zdravlje travnjaka.

Mnogi vlasnici dvorišta nisu sigurni kada je pravo vrijeme za prvo košenje, a iskusni baštovani savjetuju da se više prati stanje travnjaka i vremenska prognoza nego sam kalendar.

Važno je da dnevna temperatura bude iznad 5 do 7 stepeni, kao i da zemlja bude suva. Košenje po hladnom vremenu, tokom mraza ili na mokroj zemlji može oštetiti travu i korijen.

Trava bi prije prvog košenja trebalo da dostigne najmanje 6 centimetara visine, a idealno između 7 i 10 centimetara. Takođe, prvo proljećno košenje treba da bude blago, na visinu od oko 5 do 6 centimetara.

Pre košenja preporučuje se i uklanjanje suvih ostataka i filca iz travnjaka kako bi trava lakše rasla, prenosi Lepa i Srećna.

Da li je bolje kositi travu ujutru ili uveče?

Pored redovnog održavanja, veoma su važni i vrijeme dana i vremenski uslovi tokom košenja.

U proljeće travu ne bi trebalo kositi dok je mokra od rose ili kiše. Najbolje je izabrati suv dan sa umjerenim temperaturama i bez jakog sunca, jer jaka vrućina može isušiti travu.

Stručnjaci navode da je idealno vrijeme za košenje u popodnevnim satima, između 16 i 18.30 časova. Tada je trava elastična, otpornija i ima dovoljno vremena da se oporavi prije noći.

Ako travu kosite oko podneva, važno je da je rosa potpuno nestala i da sunce nije prejako.

Optimalna temperatura za proljećno košenje je između 7 i 10 stepeni, jer tada trava najbrže raste. Tokom proljeća travnjak često treba kositi na svakih pet do sedam dana.

Podijeli tekst sa drugima na:

U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da bi povećanje penzija moglo iznositi 3,55 posto. On je rekao da će osim povećanja, penzioneri dobiti i jednokratnu pomoć.

Možda vas zanima i ovo:

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

“Poslali smo zahtjev Vladi Srpske, i sad čekamo. Jednokratnu pomoć smo tražili za sve penzionere čija su primanja do iznosa prosječne penzije. Kolika će ta jednokratna pomoć biti, još ne znamo, ali mislim da neće biti ispod 100 KM. Sve zavisi od toga koliko u državnoj kasi ima para”, poručuje Trifunović, a prenosi Srpska info.

Podsjetimo, u Srpskoj su u januaru ove godine penzije redovno povećane za 6,45%. <<<Opširnije

Nakon toga, minimalna penzija iznosi 350, a prosječna 697 KM.

Sa najavljenim povećanjem od 3,55%, minimalna penzija će otići za još 12-13 maraka, a prosječna za 24-25 KM.

Iz Vlade Srpske su nedavno saopštili da će u predstojećem periodu, u procesu izrade rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarijih, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u Republici Srpskoj”, poručili su iz Vlade Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede

Dragi naši penzioneri i stariji sugrađani, pregledali smo najnovije ponude velikih trgovina. Kako bismo vam olakšali upoređivanje i kupovinu, donosimo vam jednostavan pregled akcijskih cijena podijeljenih po marketima.

MARKET AS

U Marketu As ove sedmice možete kupiti svježi mladi kupus za 0,85 KM po kilogramu, dok je pileći batak sa karabatkom snižen na 3,99 KM. Od svježeg mesa u ponudi su još i svinjska krmenadla za 8,95 KM, svinjska šnicla za 9,99 KM te juneća rebra za 18,45 KM, dok roštiljska kobasica košta 10,99 KM. Od ostalih artikala izdvajamo mljevenu kafu “Omcafe Premium” (500g) za 12,49 KM, čajnu kobasicu “Goranović” (300g) za 6,75 KM, sok “Voćne kapi” od jabuke (2 litra) za 2,25 KM, dvoslojne Paloma ubruse za 1,49 KM i aluminijumsku foliju za 1,19 KM.

KORT MARKETI

Kort marketi ovog vikenda nude odličnu cijenu za paradajz koji košta 2,95 KM po kilogramu, kao i za banane koje su najjeftinije na tržištu i koštaju svega 1,99 KM. Svježa svinjska krmenadla s kosti ovdje iznosi 7,90 KM, litar mlijeka “Naše domaće” je 1,29 KM, a veliko pakovanje jogurta “Moja Kravica” (1 kg) košta 2,20 KM. Pored toga, na akciji možete pronaći sir Edamer ili Gaudu za 9,95 KM po kilogramu, te Ledo Carsku mješavinu povrća (400g) za 2,55 KM.

TROPIC I MOJ MARKET

U trgovinama Tropic i mojMarket najveća pogodnost ovog vikenda je svježa svinjska plećka bez kosti koja košta izuzetno povoljnih 6,99 KM po kilogramu. Za ljubitelje salata, pakovani matovilac, rukola, miks salata i baby špinat koštaju 1,99 KM po pakovanju. Od napitaka i slatkiša na akciji se nalaze gazirani sok Fanta (2 litra) za 2,49 KM, kao i veliko pakovanje krem namaza Nutella (750g) koje je sniženo na 10,99 KM.

KONZUM I MERCATOR

U Konzumu i Mercatoru ljubitelji piletine mogu pronaći pileći batak sa karabatkom u rinfuzi po odličnoj cijeni od 3,95 KM za kilogram. Svježe banane kod njih koštaju 2,25 KM, dok je Mila maslac od 250g snižen na 4,50 KM. Za one koji se žele zasladiti, velika Milka čokolada (pakovanje od 250g ili 300g) nalazi se na velikom popustu i košta 5,95 KM.

Kratak savjet za kupovinu:

Meso: Najjeftiniju svinjetinu bez kosti nudi Tropic (6,99 KM), krmenadle su najpovoljnije u Kortu (7,90 KM), dok za piletinu najbolju cijenu drži Konzum (3,95 KM).

Povrće i voće: Za mladi kupus vrijedi otići u Market As (0,85 KM), a za paradajz (2,95 KM) i banane (1,99 KM) u Kort.

Želimo vam ugodan vikend i pametnu uštedu!

Podijeli tekst sa drugima na:

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Čim živa u termometru skoči, većina nas refleksno poseže za upravljačem klima-uređaja i spušta temperaturu na minimum kako bi se prostor što brže rashladio. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je upravo to najveća i najskuplja greška koju možete napraviti

Mit o „brzom hlađenju“ samo troši novac

Postavljanje klime na ekstremno niske temperature (poput 18 ili 19 stepeni) neće brže rashladiti vaš dom. Uređaj ne radi efikasnije niti brže izduvava hladan vazduh; on jednostavno radi duže i pod maksimalnim opterećenjem, što drastično povećava potrošnju električne energije i skraćuje vijek trajanja same klime.

Možda vas interesuje i ovo:

Da li klima uređaji ugrožavaju naše zdravlje

Šta više troši struju: Paliti i gasiti klimu ili je ostaviti da radi

„Ključ uspješne i ugodne klimatizacije, koja ne opterećuje kućni budžet, nije u naglom spuštanju temperature, nego u održavanju stabilnih uslova u prostoru“, savjetuju stručnjaci za klimatizacione sisteme.

Preporučuje se da se uređaj postavi na temperaturu između 24 i 26 stepeni Celzijusa, odnosno na najvišu temperaturu na kojoj se i dalje osjećate ugodno.

Jednostavni trikovi koji pomažu klimi

Osim pravilnog podešavanja termostata, temperaturu u domu možete držati pod kontrolom i pametnim navikama:

Spustite roletne i navucite zavjese: Najveći dio toplote ulazi u dom direktno kroz prozorska stakla.
Koristite ventilatore. Oni poboljšavaju cirkulaciju vazduha i stvaraju osjećaj prijatnosti bez dodatnog trošenja struje na hlađenje, piše N1.

Izbjegavajte velike potrošače. Korištenje rerne, mašine za sušenje veša i drugih aparata koji razvijaju toplotu svedite na minimum tokom najtoplijeg dijela dana.

Pravilo od 10 minuta prije toplotnog talasa

Prije nego što stignu nesnosne žege, obavezno testirajte svoj uređaj. Serviseri preporučuju jednostavan test: uključite klimu na desetak minuta i pratite da li hladi pravilno, te da li se pojavljuju neobični zvukovi ili slabiji protok vazduha.

Takođe, izuzetno je važno očistiti spoljnu jedinicu od lišća, prašine i nakupljene prljavštine kako se ne bi smanjila efikasnost rada. Preventivni servis prije same špice ljetne sezone najbolji je način da izbjegnete situaciju u kojoj klima otkazuje poslušnost usred toplotnog talasa. Upravo onda kada su majstori najzauzetiji i kada se na popravku čeka danima.

Podijeli tekst sa drugima na:

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da će doći do povećanja penzija. Naglasio je i da mu je poznat procenat za koji će rasti te penzije.

“Prema dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima naše vlasti, penzije će od avgusta vanredno biti povećane 3,55%. Imamo Skupštinu udruženja 4. juna, kada se ćemo, vjerovatno, dobiti zvaničnu potvrdu iznosa, odnosno procenta povećanja penzija. U svakom slučaju, nadamo se da neće biti ispod pomenutog procenta. Kada bi penzije bile povećane za 3,55%, to bi bilo ukupno 10% na godišnjem nivou, što smatramo zadovoljavajućim. Ipak, sve zavisi od toga koliko će para biti u državnoj kasi”, rekao je Trifunović.

Podsjetimo, u Srpskoj su u januaru ove godine penzije redovno povećane za 6,45%.<<<Opširnije

Nakon toga, minimalna penzija iznosi 350, a prosječna 697 KM.

Sa najavljenim povećanjem od 3,55%, minimalna penzija će otići za još 12-13 maraka, a prosječna za 24-25 KM.

Iz Vlade Srpske su nedavno saopštili da će u predstojećem periodu, u procesu izrade rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarijih, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u RS “poručili su iz Vlade Srpske.

Iz Fonda PIO nedavno su naglasili da su penzije unazad 13 godina usklađene 10 puta redovno i 14 puta vanredno.
​
“Nominalno povećanje penzija u periodu 2013-2026. je 82,68%, a efektivno ili stvarno 116,32%“, poručili su iz ovog fonda.

Uprkos tome, velika većina penzionera svojim primanjima i dalje jedva preživljava.

U Federaciji BiH penzije su od januara povećane za za 11,2%. Od 1. jula uslijediće novo povećanje u ovom entitetu, čime će ukupni rast u 2026. godini dostići 17%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Grupa zeničkih rudara, koji već mjesecima čekaju odlazak u penziju zbog neuplaćenih doprinosa, najavila je štrajk glađu koji bi trebao početi u ponedjeljak u 10 sati. Riječ je o rudarima koji su još prije godinu stekli uslove za penzionisanje, ali zbog neriješenih doprinosa iz prethodnih godina i dalje nemaju pravo na penziju niti bilo kakva primanja.

Iako je još u martu iz Vlade Federacije Bosne i Hercegovine saopšteno da su sredstva osigurana za 27 rudara, do danas taj problem nije riješen. Rudari su se početkom sedmice okupili i dali rok Vladi FBiH i resornom ministarstvu da im odgovore kada će sredstva postati operativna, ali, kako tvrde, odgovor nisu dobili, prenos N1.

“Kao da ne postojimo”

Jedan od rudara, Munib Bulut, kaže da je odluka o štrajku glađu posljedica potpunog ignorisanja njihovih zahtjeva.

“U ponedjeljak u deset sati počinjemo sa štrajkom glađu”, rekao je Bulut.

Govoreći o situaciji u kojoj se nalaze, istakao je da je sve postalo ponižavajuće i teško.

“Katastrofa. Žalosno. Taj muk iz Vlade Federacije takođe. Nadali smo se da će nam bar nešto reći, neku nadu dati, a oni ništa. Kao da ne postojimo, kao da nisu ni čuli ni vidjeli”, kazao je.

U knjižicama im piše “penzioner na čekanju”

Rudari su, nakon što su završili radni odnos i razdužili se u firmi, dobili status koji ih je dodatno pogodio.

“Kada smo išli ovjeriti knjižicu, udarili su pečat ‘penzioner na čekanju’”, ispričao je Bulut.

Mnogi među njima, kako kaže, žive bez ikakvih prihoda već 15, 16 ili čak 17 mjeseci.

“Ja, na primjer, godinu dana nemam nikakvog primanja”, rekao je.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri zeničkog rudnika protestovali pred upravom preduzeća

Podijeli tekst sa drugima na:

Ove namirnice jačaju probavu

U našim crevima žive mikroorganizmi, uključujući bakterije, gljivice i viruse, koji zajedno čine složen sistem crevnog mikrobioma.

Taj sistem je jedinstven za svaku osobu, a njegova ravnoteža i raznolikost ključni su za opšte zdravlje.

Stručnjaci ističu da zdrav mikrobiom ne utiče samo na probavu, nego i na imunitet, metabolizam i čaki na raspoloženje. Zato se preporučuje raznolika ishrana, uključujući i do 30 različitih biljnih namirnica sedmično.

Probiotici i fermentisana hrana

Probiotici su korisne žive bakterije koje pomažu obnovi crevne flore. Najprirodniji izvori su fermentisane namirnice poput jogurta sa živim kulturama, kefira, kiselog kupusa i kimčija. One pomažu u jačanju crevne flore i smanjenju upala u organizmu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jagode i trešnje postale luksuz za mnoge građanje (VIDEO)

Sezona jagoda i trešanja u punom je jeku.Iako je ponuda na prijedorskim tržnicama odlična, kupaca gotovo da i nema.

Kilogram jagoda košta osam, a trešanja čak dvanaest konvertibilnih maraka. Ono što je nekada bila uobičajena sezonska poslastica, danas je za velik broj Prijedorčana postalo nedostižan luksuz.

Zora Grbić, koja na prijedorskoj pijaci kao prodavačica radi već tri decenije, svakodnevno svjedoči maloj kupovnoj moći sugrađana. Kaže da u toku cijelog dana proda vrlo malo voća.

“Naš narod kupuje pola kile, kilu najviše. Slabo se kupuje. To je za nas skupo. To su uglavnom penzioneri, stariji ljudi koji to sebi ne mogu priuštiti. Ovi što imaju malo više para, oni kupuju po tržnim centrima”, kaže Zora.

Sličnu priču dijeli i Drago Topić, penzioner koji živi u Busnovima. Ističe da su visoke cijene ne samo voća nego i ostalih namirnica.

“Sve je skupo. Kila trešanja je deset maraka, a i grah košta deset maraka. Ja živim u Busnovima, kući imam trešanja i povrća. Ali za građane koji žive u gradu s malom penzijom, ovdje oni ne mogu sebi priuštiti voće”, navodi Topić.

Drago Topić, penzioner iz Prijedora

Potrošači tiho bojkotuju kupovinu

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana „DON”, upozorava da sve glasnijeg negodovanja od strane građana nema, jer ga je zamijenio “tihi bojkot” odnosno suzdržanost od kupovine, što se jasno vidi na prijedorskim tržnicama i u prodavnicama.

Murisa Maric Don Prijedor

“Negodovanje izražavamo time što ne kupujemo te proizvode i to je očigledno i na našim pijacama i u svim ostalim trgovačkim radnjama. Bobičasto i sezonsko voće ionako brzo gubi na kvalitetu i da svakodnevno sebacaju velike količine, pa visoka cijena nije opravdana. Prosječan kupac danas uzima svega 300 do 400 grama, koliko stane u jednu plastičnu zdjelicu, što za porodicu s djecom nije ni blizu dovoljno”, ističe Marićeva.

Ona je ukazala i na problem transparentnosti porijekla voća, navodeći da se na tržištu mnogo toga prodaje pod oznakom „domaće”, bez jasnog dokaza o tome. Pozvala je nadležne kontrolne organe da pojačaju nadzor i osiguraju da svaki proizvod bude jasno obilježen i da potrošači zaista znaju što kupuju.

“Ako se i prodaje domaće, neka to bude obilježeno, da su to neke plantaže, nebitno odakle iz naše zemlje, ali da se zna. Ili mi zaista plaćamo pod domaće sve ono što ipak uvozimo”, zaključila je Murisa Marić, a piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Postoje mjesta na Balkanu gdje se dan još uvijek ne završava gašenjem ekrana. Predveče, kada sunce omekša fasade i kada asfalt konačno prestane da vraća dnevnu vrelinu, ispred kuća se pojavljuju stolice. Najprije jedna. Pa druga. Onda neko iznese malu hoklicu. Neko donese pivo. Neko lubenicu. Neko samo ćutanje.

I gotovo uvijek se pojavi isti prizor: ljudi koji sjede ispred kuće i gledaju kako prolazi život. Bez posebnog razloga. Bez plana. Bez potrebe da trenutak pretvore u sadržaj.

Dok Zapad danas organizuje radionice sporog življenja, digitalnog detoksa i mindful retreatove po cijenama luksuznih odmora, Balkan još uvijek ima ljude koji predveče iznesu stolicu ispred kuće i razgovaraju bez ikakvog cilja.

I možda upravo zato ovaj dio svijeta još uvijek čuva nešto što je ostatak planete gotovo potpuno izgubio.

Posljednji luksuz koji nije na prodaju

U mnogim balkanskim gradovima i selima još postoji taj stari večernji ritual. Ulica se pretvara u dnevni boravak. Komšije izlaze napolje čim sunce počne padati. Neko donese kafu u fildžanu, neko rakiju, neko tanjir trešanja ili sjemenke zamotane u novinski papir.

Djeca voze bicikle između parkiranih automobila. Psi spavaju nasred puta. Negdje iz kuće dopire zvuk televizora koji niko zapravo ne sluša.

Vrijeme uspori. Na prvi pogled, ne događa se ništa. Ali upravo u tome i jeste poenta.

Jer najveći luksuz današnjice možda više nije privatni avion niti hotel sa pet zvjezdica. Možda je najveći luksuz imati dovoljno mira da sjedite ispred kuće bez osjećaja da gubite vrijeme. Možda je najveći luksuz imati komšiju kojem možete reći: “’Ajde, sjedni malo.”

Balkan i umjetnost razgovora bez poente

Balkan nikada nije bio naročito efikasan dio svijeta. Vozovi kasne. Kafe traju predugo. Ljudi često zastanu nasred ulice samo da bi popričali.

I upravo zato je dugo ostao imun na opsesiju produktivnošću koja je progutala ostatak planete.

Ovdje se razgovori još uvijek vode bez jasnog razloga i bez unaprijed određene svrhe. Ljudi sjede satima pričajući o vremenu, sportu, komšijama, politici, djeci, prošlim vremenima ili nečemu potpuno nevažnom.

I niko ne pita: “Dobro, šta je poenta?” Na Balkanu je poenta često upravo u tome da poente nema.

U svijetu koji stalno traži rezultate, ciljeve i optimizaciju vremena, taj besciljni razgovor postao je gotovo revolucionaran čin.

Sporost koju svijet pokušava ponovo da nauči

Danas se u Londonu, Kopenhagenu i Los Anđelesu organizuju kursevi disanja, radionice tišine i retreat centri u kojima ljudi uče kako da provedu nekoliko sati bez telefona.

Istovremeno, na Balkanu još postoje ljudi koji svako veče sjede ispred kuće već trideset ili četrdeset godina i nikada nisu pomislili da bi to trebalo pretvoriti u wellness koncept.

To nije trend. To nije terapija. To nije lifestyle strategija. To je jednostavno život.

Naravno, i Balkan se mijenja. Sve je manje stolica ispred kuće. Sve manje spontanih razgovora. Mlađi ljudi češće gledaju u telefone nego u komšije. Ulice su tiše nego prije.

Ali ritual još nije nestao. Još uvijek postoje ljetne večeri u kojima neko vikne preko puta: “’Ajde na kafu.”

I to “na kafu” često traje tri sata.

Ljudi koji još uvijek znaju da budu prisutni

Možda je upravo to ono što ove male balkanske scene čini toliko dirljivim. Ljudi koji sjede ispred kuće ne pokušavaju pobjeći od života. Oni su potpuno u njemu.

Ne jure iskustva. Ne dokumentuju sreću. Ne pretvaraju svakodnevicu u performans. Samo sjede. Posmatraju ulicu. Pozdravljaju prolaznike. I dijele tišinu dovoljno dugo da ona prestane biti neprijatna.

U vremenu kada se usamljenost pretvorila u globalnu epidemiju, a društvene mreže postale zamjena za stvarne odnose, te plastične stolice ispred kuće možda predstavljaju posljednje ostatke jednog sporijeg i humanijeg svijeta.

Svijeta u kojem čovjek nije morao otići na retreat da bi pronašao mir. Bilo je dovoljno iznijeti stolicu ispred kuće, piše Hedonist Magazin.

 

Podijeli tekst sa drugima na: