Rastu cijene goriva u BiH, prognoze i za ostale proizvode sumorne

Prognoze za cijene goriva u BiH nisu pozitivne. Moguće da će cijene ići i na više od tri KM po litru za dizel gorivo.

U oba entiteta, primjetne su razlike u cijenama na benzinskim pumpama. Konkretnih mjera na nivou države još nema.

Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH poručuju građanima da prate aplikaciju i traže pumpe koje imaju zalihe goriva po starim cijenama.

Ističu da je rast maloprodajnih cijena manji od rasta nabavne cijene, upravo zbog ograničenja marži koje su na snazi u Federaciji BiH.

“Mogle bi te cijene ići preko tri KM sigurno u nekom narednom periodu. Šta će se desiti u tri do četiri dana vidje ćemo. Očekujem da će doći do nekih povećanja cijena”, rekao je Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH, a prenosi BHRT.

Iz grupacije za promet naftom pri Privrednoj komori Republike Srpske ističu da u ovom entitetu ima dovoljno derivata. Tvrde i da zabrana izvoza nafte iz Srbije neće značajno uticati na snabdijevanje.

“Ono što u ovom trenutku u Banjaluci možemo vidjeti u zavisnosti od pumpe do pumpe, budući da imamo značajan rast svaki dan, cijene se kreću od 2,50 do 2,89 na dizelskom gorivu. Nažalost, prema svemu što sada vidimo, cijene će i dalje rasti”, rekao je Đorđe Savić, iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj Komori.

U Sarajevu cijene variraju od pumpe do pumpe. Od 2,43 KM pa do 2,95 KM.

Ono što zabrinjava jeste da će rast cijena nafte “pogurati” i ostale cijene. Gotovo svi svjetski ekonomisti se slažu da će inflacija biti povećana. MMF predviđa “scenario kakav još nije viđen”, a ni domaći ekonomisti nisu optimistični. Ono što je sigurno jeste da je rast cijena osnovnih životnih namirnica neminovan. Samo je pitanje koliko će to biti.

Prognoze su sumorne

“Što se tiče cijena, na sadašnjim cijenama nafte na svjetskom tržištu do kraja sedmice možemo očekivati da će cijena goriva biti između 3,10 i 3,20. Nestašice ne bi trebalo da bude, bilo kakvog poremećaja u snabdijevanju naftom. A prognoze su sumorne jer idu do čak između 150 do 200 dolara za barel. U tom slučaju, bez pomoći države, cijene goriva će biti izmedju 3,5 i 3,80 KM za litar”, rekao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Na sjednici Predstavničkog doma 16. marta, poslanici će se izjašnjavati  o mogućnosti smanjenja ili ukidanja akciza na naftne derivatе. Usvajanjem ovog zakona, Savjet ministara BiH bi posjedovalo alat kako da djeluje u kriznim situacijama, da gorivo za građane i privredu bude jeftinije.

Možda vas interesuje i ovo:

Sukob na Bliskom istoku ruši standard u Bosni i Hercegovini

Podijeli tekst sa drugima na:

Gradonačelnik Banjaluke za 8. mart postjetio Dom penzionera

Povodom Osmog marta, gradonačelnik Draško Stanivuković posjetio je Dom penzionera u Banjoj Luci, gdje se družio sa damama koje borave u ovoj ustanovi.

Kako je istakao – za njega je ovo bila veoma emotivna posjeta.

“Njihovi osmijesi, tople riječi i životna mudrost podsjetili su me koliko je važno da nikada ne zaboravimo generacije koje su gradile temelje našeg društva. Neka ovaj dan bude podsjetnik da im pažnju, poštovanje i toplu riječ treba pružati svaki dan. Ne samo praznikom, što zaista osoblje Doma penzionera kroz svoj rad i pokazuje”, poručio je gradonačelnik.

Dodao je da Grad posebnu pažnju posvećuje i ovoj populaciji.

Prilikom posjete Domu penzionera, gradonačelnik je razgovarao i sa Bosiljkom Bošnjak, direktoricom Doma penzionera. Bilo je govora o podršci i načinima na koji se mogu dodatno unaprijediti uslovi za boravak u ovoj ustanovi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Inflacija prazni novčanike ali puni budžete

Inflacija i poskupljenja skoro svega od početka godine jedinu korist donose državi i entitetima koji će zbog većih cijena ubirati i više novca od poreza.

Od početka ove godine je došlo do poskupljenja skoro svega.  Od mrežarine na računima za električnu energiju, svih osnovnih životnih namirnica, do drugih režijskih troškova. Kirije su takođe veće, a najavljeno je i poskupljenje telekomunikacionih usluga. To će dovesti do rasta cijena interneta i kablovske televizije.

Slijedi novi talas poskupljenja

Poslije ovih drastičnih poskupljenja, u narednih nekoliko dana doći do još jednog talasa poskupljenja skoro svega. Zbog napetih odnosa na Bliskom istoku cijene goriva su iz dana u dan sve veće.

Znamo da su cijene goriva ugrađene u skoro sve proizvode, pa je neminovno da će doći do povećanja cijena skoro svih roba i usluga.

Od ovoga će opet jedinu korist imati država i entiteti, jer će od naplate PDV-a dobijati veće iznose novca.

Država naplaćuje PDV od 17 odsto, te iznos koji se plati nije isti ako je na primjer jedan hljeb dvije KM ili ako košta 2,5 KM.

UIO BiH od PDV-a sakupio više novca

Inače, iz mjeseca u mjesec Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) objavljuje podatke o tome koliko je prikupljeno novca.

Prema njihovim podacima, prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca 2026. godine iznosili su milijardu i 885 miliona KM. Veći su za 84 miliona KM ili 4,66% u odnosu na isti period 2025. godine, kada su iznosili milijardu i 801 milion KM.

“Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su milijardu i 530 miliona KM. To je 7,11% više u odnosu na 2025. godinu”, stoji u saopštenju.

Dodaje se da je u februaru 2026. godine prikupljeno nešto više od milijardu KM indirektnih poreza, što je za 79 miliona KM više u odnosu na februar 2025. godine.

“Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 158 miliona KM. Sav višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa UIO dobila 834 miliona KM, Republika Srpska 467 miliona KM i Brčko distrikt 46 miliona KM”, piše u saopštenju.

Godišnja inflacija 3,6 odsto

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga više su za 0,9 odsto.

“Nivo cijena u januaru 2026. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 3,6%”, naveli su iz Agencije.

I ovo su sve podaci u kojima nisu uračunate više cijene goriva.

Rast inflacije doprinosi rastu javnih prihoda

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da rast inflacije doprinosi rastu javnih prihoda. To u prvi mah može dovesti do zaključka da to pogoduje budžetu.

“Međutim, sa procesom rasta inflacije dolazi do smanjenja kupovne moći zarada zaposlenih u javnom sektoru, kao i drugih korisnika budžeta. Takav razvoj situacije dovodi do pritiska na povećanje zarada i ostalih fiksnih davanja iz budžeta. Tako da se otvara svojevrsna trka između rasta cijena i rasta zarada. U mjeri u kojoj rast zarada ne bude u stanju da apsorbuje posljedice inflacije država će imati povećanje fiskalnog kapaciteta. U slučaju ravnomjernog povećanja cijena i zarada i ostalih budžetskih davanja realni iznos javnih prihoda ostaće nepromijenjen”, istakao je Mlinarević.

Podijeli tekst sa drugima na:

U FBiH u pripremi pokretanje upravnog spora zbog Zakona o PIO

Grupa poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH počela je sa pripremom dokumentacije za pokretanje upravnog spora. Taj spor se pokreće pred Ustavnim sudom BiH, a razlog su izmjene i dopune Zakona o PIO koje su na snagu stupile retroaktivno.

Takođe, spor će se odnositi i na član 81. Zakona o PIO za koji pojedinci smatraju da je diskriminatorski. Njime je uvedena diferencijacija kod izračuna najniže starosne penzije u FBiH.

Da bi se pokrenuo upravni spor potrebni su potpisi 33 zastupnika.

Izmjene Zakona o PIO-u potvrđene su na Domu naroda Parlamenta FBiH 23. januara, ali je njegova primjena počela retroaktivno od 1. januara. Postavlja se opravdano pitanje da li je neustavno primjenjivati zakon retroaktivno.

Možda vas interesuje i ovo:

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Halil Subašić, direktor Fonda PIO, kako piše Faktor, nikada nije odgovorio na njihova pitanja. To pitanje je glasilo po kojem se zakonu išlo u penziju od 1. januara do 23. januara 2026. godine.

Dakle, šta je sa onim ljudima koji su  izmjene Zakona o PIO-u donijele manje penzije, a koji su u penziju otišli u momentu kada je važio stari zakon i čije su penzije prema tom zakonu trebale biti veće.

Prema starom Zakonu o PIO-u, osoba sa 15 godina staža i 65 godina života imala bi penziju u visini najniže koja je sada 666,76 KM. Prema izmjenama člana 81. Zakona o PIO-u koje su usvojene u Parlamentu, ta penzija iznosi 434 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Rastu penzija u Njemačkoj raduju se i pojedinci u BiH

Penzije u Njemačkoj ponovo rastu: Rast od 4,24% za milione penzionera

Njemačka od 1. jula povećava penzije za 4,24%. Oko 21 milion penzionera, uključujući građane iz BiH, dobit će veća mjesečna primanja.

Savezno ministarstvo rada Njemačke potvrdilo je da će penzije u toj zemlji tokom ove godine biti uvećane za 4,24 posto. To je znatno više od ranijih procjena.

Povećanje bi trebalo stupiti na snagu 1. jula i odnosit će se na približno 21 milion penzionera.

Kako pokazuju podaci njemačkog statističkog ureda Destatis i Njemačkog penzionog osiguranja (DRB), riječ je o redovnom godišnjem usklađivanju koje prati kretanje plata u zemlji.

Ministrica rada Barbel Bas istakla je da ova odluka predstavlja pozitivan signal za penzionere.

“Pozitivan rast plata ponovo dovodi do primjetnog povećanja penzija, što pokazuje pouzdanost zakonskog penzionog sistema. Dostojne penzije nisu luksuz, već pitanje pravednosti za ljude koji su cijeli život radili”, poručila je Bas.

Nakon ovog usklađivanja vrijednost jednog penzionog boda bit će povećana sa sadašnjih 40,79 na 42,52 eura. To u praksi znači da bi osoba koja je tokom 45 godina radnog staža uplaćivala doprinose na osnovu prosječne plate mogla računati na oko 77,85 eura veću mjesečnu penziju.

Povećanje penzija bit će provedeno putem uredbe koju još treba potvrditi vlada kancelara, a potom i Bundesrat, odnosno Savezno vijeće.

Predsjednica Njemačkog penzionog osiguranja Gundula Roßbach navela je da ova mjera potvrđuje temeljno načelo sistema prema kojem se penzije usklađuju s rastom plata.

Njemačku penziju prima i značajan broj građana iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regiona, pa se očekuje da će i oni imati koristi od ovog povećanja, piše Akta.ba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na tuđu njegu i pomoć u BiH?

Pravo na tuđu njegu i pomoć jedno je od ključnih prava iz sistema socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini. Ipak, iako se često spominje u javnosti, mnogi građani nisu sigurni ko ga tačno može ostvariti, koliki su iznosi i kakva je procedura.

Dodatnu zabunu stvara činjenica da ovo pravo nije uređeno na državnom nivou, već kroz entitetske propise i propise Brčko distrikta.

U praksi, tuđa njega i pomoć znači da osoba koja zbog zdravstvenog stanja nije sposobna samostalno obavljati osnovne životne aktivnosti – poput kretanja, hranjenja, lične higijene ili oblačenja – može ostvariti novčanu naknadu ili organizovanu uslugu pomoći.

Važno je razlikovati dvije stvari: novčano pravo (dodatak za pomoć i njegu drugog lica) i uslugu pomoći u kući. U prvom slučaju riječ je o mjesečnoj isplati korisniku, dok je u drugom riječ o organizovanoj socijalnoj usluzi koju obezbjeđuju centri za socijalni rad ili lokalne zajednice.

Federacija BiH: pravo vezano za stepen invaliditeta

U Federaciji BiH pravo na tuđu njegu i pomoć uređeno je kroz Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom, a nadležna institucija za provođenje propisa je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, dok konkretne postupke vode centri za socijalni rad na kantonalnom nivou.

Pravo mogu ostvariti osobe sa teškim i trajnim oštećenjem zdravlja, lica sa 100% invaliditetom, djeca s posebnim potrebama, kao i starije osobe koje su trajno nesposobne za samostalan život. Postoje dvije kategorije prava – osnovna i povećana tuđa njega – koje zavise od stepena potrebe za stalnom pomoći.

Više na ovu temu:

Kroz projekat “Zdravo starenje” pružaju uslugu tuđe njege i pomoći

Iznosi nisu identični u svim kantonima. Federacija je decentralizovana, pa kantoni kroz svoje budžete i pravilnike određuju koeficijente i konkretne naknade. Upravo ta razlika često stvara konfuziju među građanima, jer se pravo i visina naknade mogu razlikovati u Sarajevu, Tuzli ili Mostaru.

Postupak započinje podnošenjem zahtjeva centru za socijalni rad, uz medicinsku dokumentaciju. Nakon toga slijedi procjena ljekarske komisije i socijalna procjena, a nadležni organ donosi rješenje. Protiv rješenja je moguća žalba.

Republika Srpska: jasno razdvajanje dodatka i usluge

U Republici Srpskoj pravo je definisano kroz Zakon o socijalnoj zaštiti Republike Srpske, a nadležna institucija je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

RS precizno razlikuje dodatak za pomoć i njegu drugog lica (novčano pravo) i pomoć u kući (usluga socijalne zaštite). Pravo na dodatak imaju lica sa teškim invaliditetom, osobe potpuno nesposobne za samostalan život, djeca s razvojnim smetnjama, kao i starija lica bez adekvatne porodične brige.

Finansiranje dolazi iz budžeta RS i lokalnih zajednica, dok se kod pomoći u kući može tražiti i participacija korisnika, zavisno od imovinskog stanja.

I ovdje je procedura slična – zahtjev centru za socijalni rad, medicinska dokumentacija, komisijska procjena i donošenje rješenja.

Brčko distrikt: poseban sistem

Brčko distrikt ima vlastiti zakonodavni okvir kroz Zakon o socijalnoj zaštiti Brčko distrikta, a nadležni organ je Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta.

Pravo mogu ostvariti osobe koje zbog trajnog oštećenja zdravlja ne mogu samostalno zadovoljavati osnovne životne potrebe. I ovdje se primjenjuje sistem procjene kroz medicinsku dokumentaciju i stručne komisije.

Šta građani najčešće pitaju?

Najčešća pitanja odnose se na to ko tačno ima pravo, ko plaća tuđu njegu i koliki su iznosi. Odgovor je složen jer zavisi od mjesta prebivališta i kategorije korisnika. U pravilu, finansiranje dolazi iz entitetskih i lokalnih budžeta, dok se pomoć u kući može djelimično sufinansirati.

Jedna od ključnih nedoumica jeste razlika između novčanog prava i usluge, pišu Nezavisne novine. 

Novčani dodatak ide direktno korisniku, dok je pomoć u kući organizovana podrška – poput nabavke hrane, održavanja higijene ili pomoći pri kretanju.

Zašto je važno provjeriti lokalne propise?

Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o tuđoj njezi i pomoći. Zbog toga se uslovi i iznosi razlikuju između Federacije, Republike Srpske i Brčko distrikta, a unutar Federacije i po kantonima. Upravo ta decentralizacija zahtijeva od građana da se informišu prema mjestu prebivališta i ličnoj kategoriji.

U praksi, ostvarivanje prava zavisi od tri ključna faktora: medicinskog nalaza, procjene stručne komisije i odluke centra za socijalni rad. Bez uredne dokumentacije i formalnog postupka, pravo se ne može ostvariti.

Pravo na tuđu njegu i pomoć predstavlja važan mehanizam zaštite najranjivijih kategorija stanovništva. Ipak, njegova primjena je administrativno složena i teritorijalno različita. Građani koji smatraju da ispunjavaju uslove trebaju se obratiti nadležnom centru za socijalni rad i zatražiti detaljne informacije o proceduri i aktuelnim iznosima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Egzistencijalne naknada u FBiH biće isplaćena u aprilu

Sa izmjenama Zakona o PIO u FBiH usklađen je i Zakon o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica. Od ove godine egzistencijalna naknada sa federalnog nivoa usklađuje se prema procentima u kojima je povećana penzija.

Sada egzistencijalna naknada iznosi 5,57 KM po mjesecu provedenom u ratu i najniža je u Federaciji.

S obzirom na to da su penzije do sada ukupno povećane za 11,26 posto, može se očekivati povećanje egzistencijalne naknade za 62 feninga, pa bi trebala iznositi 6,19 KM po mjesecu provedenom u ratu.

Federalnog ministra za boračka pitanja Nedžada Lokmića smo pitali kada se može očekivati isplata uvećane egzistencijalne naknade, ali odgovor nismo dobili.

Uvećana egzistencijalna naknada sa federalnog nivoa se može očekivati u aprilu kada se uvećavaju i ostale boračke naknade, piše Faktor.

Naknadu sa federalnog nivoa mogu ostvariti nezaposleni branioci sa 57 i više godina starosti.

Egzistencijalna naknada uvedena je i na kantonalnom nivou, a koju mogu ostvariti nezaposleni branioci mlađi od 57 godina. Ova naknada na kantonima je veća pa iznosi, sedam, osam, devet KM po mjesecu provedenom u odbrani zemlje.

Možda vas zanima i ovo:

Zbog Zakona o PIO Vlada FBiH izmjenila još tri zakona

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima Srpske danas stižu februarske penzije

Isplata februarskih penzija u Republici Srpskoj počeće danas, 7. marta, saopšteno je iz Vlade RS.

Kako se navodi u saopštenju, Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatiće u petak, februarske penzije u ukupnom iznosu 180.000.000 KM.

“Usvojenim Budžetom Republike Srpske u 2026. godini za penzije je namijenjeno ukupno 2.162.600.000 KM. To je povećanje za 196,6 miliona KM u odnosu na godinu ranije”, naveli su iz Vlade Republike Srpske.

Možda vas zanima i ovo:

Mijenjajte način isplate putem punomoći ili nema penzija

Podijeli tekst sa drugima na:

Interesovanje za banjsko liječenje penzionera u Srpskoj sve veće (VIDEO)

U vrijeme kada većina penzionera svakodnevno računa koliko koštaju životni troškovi, mogućnost besplatnog banjskog liječenja za mnoge predstavlja više od medicinske terapije. To je predah i olakšanje.

Ali i osjećaj da sistem ipak nije zaboravio one koji su u njega ulagali cijeli radni vijek.

Interesovanje je iz godine u godinu sve veće. Program je namijenjen penzionerima sa najnižim primanjima, hroničnim oboljenjima i onima kojima je banjska rehabilitacija medicinski preporučena.

Troškove liječenja snosi Vlada Srpske

Troškove liječenja snosi entitetska Vlada, a liste prijavljenih su duže nego ranije. Javni poziv je otvoren do 10. marta.

“Potrebno je donijeti zadnji ček od penzije, kopiju lične karte i ako imaju neka druga primanja, iz recimo, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije ili iz Federacije. Boduje se visina penzije, radni staž, korisnik prava i članstvo”, objašnjava Đuro Stanojlović, predsjednik Udruženja penzionera iz Bijeljine.

Za mnoge od njih, to je jedina prilika u godini da dobiju kontinuiranu fizikalnu terapiju, medicinski nadzor i uslove koje kod kuće često nemaju.

“Ko ima manju penziju i više staža, sve se to uključuje u bodovanje i mislim da je to u redu. A posebno kada uzmemo u obzir i ekonomsku situaciju, i našu i svjetsku i uopšteno stanje, dobro je”, kaže penzionerka Ruža Mikić.

Najčešće dolaze pacijenti sa reumatskim oboljenjima, problemima kičme, postoperativnim stanjima ili posljedicama moždanog udara.

Terapije daju rezultate

Kontinuirane terapije, ljekovite vode i stručni nadzor daju rezultate koji su teško dostižni u kućnim uslovima.

“Prošle godine je nakon konkursa, kroz našu banju, prošlo više od 350 penzionera. To su bili uglavnom penzioneri koji su geografski bliski našoj banji – Bijeljina, Zvornik, istočni dio Hercegovina. Usluge koje nudimo su smještaj, usluga na bazi punog pansiona i fizikalna terapija, koja se pravi individualno za svakog pacijenta”, ističe Danijela Đurić-Ristić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Banji Dvorovi.

U društvu koje ubrzano stari, ulaganje u rehabilitaciju i prevenciju moglo bi biti dugoročno isplativije od liječenja. Za sada, besplatno banjsko liječenje ostaje jedna od rijetkih mjera koju penzioneri doživljavaju kao konkretnu i opipljivu podršku, piše FTV.

Možda vas zanima i ovo:

05

Podijeli tekst sa drugima na:

Međunarodni savjetodavni dani za penzionere održani u Njemačkoj

Međunarodni savjetodavni dani između nosilaca osiguranja penzijskog i invalidskog osiguranja u BiH – Fonda PIO Republike Srpske i Federalnog zavoda MIO/PIO i nosioca osiguranja u Njemačkoj (Deutsche Rentenversicherund), održali su se 03. i 04. marta u Štutgartu.

Predstavnici ova tri fonda pružili su pravne savjete osiguranicima i korisnicima prava na penziju i neposredno dali detaljne informacije o ostvarivanju i korištenju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Savjetodavni dani, uz prisustvo stranaka, pružaju veću mogućnost neposrednog rješavanja, posebno složenijih i dugotrajnijih zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju. To je prilika i za razmatranje dokumentacije, efikasnijeg potvrđivanja staža osiguranja ostvarenog na području druge države.

Takođe, građani su dobili odgovore na pitanja o rješavanju zahtjeva, i o isplati penzija, navodi Fond PIO.

Savjetodavni dani su i prilika za neposredni kontakt sa stručnjacima i predstvnicima nosilaca osiguranja.

Na Međunarodne savjetodavne dane u Štutgartu prijavilo se stotinjak osiguranika i korisnika prava ova tri nosioca osiguranja. Na licu mjesta razjašnjene sve eventualne dileme koje su imali u postupcima ostvarivanja prava koja ih očekuju u narednom periodu.

Podijeli tekst sa drugima na: