Kategorija: Vijesti

Toplo vrijeme ove jeseni, ali i visoke cijene drva, uglja i peleta razlozi su zbog kojih veliki broj građana kasni s nabavkom ogrjeva.

Za skromne kućne budžete, povoljnije im je, kažu, da ogrjev ne kupuju odjednom, uoči sezone, već da količine nabavljaju prema potrebi.

Drva su skupa i svake zime sve ih je teže nabaviti, žale se građani. Cijena je 100 do 140 maraka po kubnom metru u zavisnosti od toga da li su izrezana i iscijepana.

Dalibor Preradović iz Dervente kaže da kubni metar drva košta ad 100 do 120 maraka zavisno od vrste drveta, dok je usluga rezanja deset maraka, a mašinsko cijepanje od 12 do 15 maraka.

Mnogima je lakše da drva kupuju u proljeće. Dervenćanki Raziji Hamzić, da bi tokom zime zagrijala samo jednu prostoriju u kući potrebno je oko 10 kubnih metara drva.

Ona kaže da je nabavila drva još u maju, kada je bilo malo jeftinije, te da je je za to izdvojila nešto više od hiljadu maraka.

Šumska gazdinstva drva u trupcima prodaju po cijeni od 90 maraka na koju se dodaje porez, prevoz i priprema, tako da je krajnja cijena opet visoka. Penzioneri imaju popuste i mogućnost plaćanja na rate.

Željko Vujinović, Šumsko gazdinstvo Prijedor, kaže da udruženjima penzionera, boracima, ratnim vojnim invalidima i sličnim kategorijama omogućuju da drva kod njih kupe na šest mjesečnih rata.

Drvna sječka košta 150 maraka po kubnom metru, i to je jedan od zastupljenijih ogrjeva u domaćinstvima.

Grijanje na struju sve češći je izbor. Građani koji otkazuju usluge toplane i odustaju od loženja, najčešće kao alternativu biraju električne grijalice i radijatore.

Јovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača Zvono Bijeljina, vjeruje da će struje biti dovoljno, ali da ih brine eventualno preveliki broj priključaka na elektro-mrežu što može izazvati preopterećenje.

Cijena peleta sada je čak i do 20 odsto niža u poređenju na onu od prošle godine i kreće se od 500 do 520 maraka po toni.

Davor Marjanović, prodavac, kaže da peleta ima dovoljno u ponudi, ove godine čak i više nego prošle. Smatra da je na to uticala i prošlogodišnja zabrana izvoza tako da je cijena stabilna.

Ugalj je za oko 20 odsto skuplji nego lani, a teže ga je i nabaviti. Distributeri na ugovorenu isporuku iz rudnika čekaju nedjeljama. Najjeftiniji lignit stiže iz Ugljevika i Stanara i košta od 180 do 220 maraka po toni, dok je najskuplji mrki ugalj 300 maraka po toni.

Krsto Torlaković, prodavac, kaže da građani maltene i ne pitaju za cijenu, samo da ga ima za kupiti.

Distributeri do kraja godine ne očekuju značajnije poskupljenje ogrjeva, ukoliko ne bi došlo do veće promjene cijena nafte koja u velikoj mjeri utiče na troškove eksploatacije i transporta drveta i uglja.

(Izvor: RTRS; foto ilustracija: yandex)

U banjalučkim marketima koji učestvuju u kampanji “Društveno odgovorni” izloženi su proizvodi domaćih proizvođača, a ispod njih se nalazi stiker “0% marže”.

Na spisku artikala sa nula odsto marže nalazi se 50 proizvoda domaćih proizvođača, a uglavnom su to kobasice, salame, začini, kompoti, džemovi, ajvar, pileća pašteta, mlijeko, supe i deterdženti.

U jednom marketu kažu da prodaja varira od proizvoda do proizvoda. Ističu da se najviše prodaju osnovne stvari – mlijeko, džemovi i salame.

“Mi, recimo, imamo i najjeftiniji hljeb koji smo izložili u sklopu ove kampanje, pa ga naši sugrađani mogu kupiti za 99 feninga. Kupuju ljudi, ali ne vidim neku drastičnu razliku u prodaji od ranije”, kažu za Srpskainfo iz jednog banjalučkog marketa.

S druge strane, Banjalučani proizvode kupuju u zavisnosti koliko novca imaju. Penzioner Pero R. priča da on gleda jeftinije proizvode, jer od svoje penzije ne može priuštiti puno toga.

“Šta ću, moram gledati. Kupujem kako kad, salame, supice, ono osnovno što mi treba za svakodnevni život”, kaže on.

Sličnog mišljenja je i penzionerka Rada M. koja kaže da većinom kupuje jeftiniju hranu i da prati kada su sniženja, nevezano za kampanju. Ističe da je za nju čula, ali da ne vidi toliko jeftinijih stvari.

“Upratim ja stalno kada su akcije i to većinom kupujem jer novca za više nemam. Znam za kampanju, ali ne vidim neko poboljšanje jer su to proizvodi u većini slučajeva koje ja ne konzumiram”, ističe ona.

U jednoj trgovini u Banjaluci, koja učestvuje u kampanji, kupcima je predočena i nova i stara cijena proizvoda.

Tako se ovdje može kupiti mala pavlaka sa 20 odsto mliječne masti, po cijeni od 1,10 do 1,13 KM. Pavlaka je, u zavisnosti od marke, jeftinija od 7 do 25 feninga. Pavlaka sa 12% masti košta 92 feninga, umjesto ranijih 1,09 KM.

Mlijeko od 1,5 odsto masti je sa 2,09 KM pojeftinilo na 2,06 KM! Domaći ajvar od 300 grama može se kupiti po cijeni od 4,15 KM, a koštao je 4,45 KM. Cijena marmelade od šipka od 370 grama je 4,65 KM.

Jeftiniji proizvodi su označeni stikerima “Društveno odgovorni”, a pored proizvoda se nalazi stara i nova cijena. Na svakom piše da akcija traje do 31. decembra ove godine.

(Izvor: Srpskainfo; foto ilustracija: yandex)

Iz nadležnih institucija tvrde da su nabavljene dovoljne doze vakcina. Vakcinacija u RS je već počela, a od ponedjeljka počinje i u Kantonu Sarajevo, a uskoro će i u ostalim kantonima.

Institut za javno zdravstvo u saradnji sa Vladom Republike Srpske obezbijedio je besplatnih 20.000 doza vakcina, namjenjena određenim rizičnim grupama, u koju spadaju i stariji građani, a za komercijalnu vakcinaciju 3.500 doza, izjavio je vršilac dužnosti direktora Instituta Bojan Đenić.

Cijena te komercijalne vakcine nije mijenjala u odnosu na prošlu godinu i ona ostaje na prošlogodišnjoj cijeni od 28KM

U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH kažu da su nabavljene dovoljne količine vakcina protiv sezonske gripe. Najveća količina prvobitno je nabavljena za zdravstvene radnike, koji su u stalnom kontaktu sa pacijentima, dok će kantonalna ministarstva u narednom periodu nabaviti veću količinu za druge rizične grupe.

Ove godine Zavod za javno zdravstvo Federacije omogućio je 7.000 doza cjepiva protiv gripe koji će se distribuirati nadamo se ili krajem ove sedmice ili iduće.

“Distribuirali smo 6.000 doza prema kantonalnim zavodima za javno zdravstvo koje će ih dostaviti zdravstvenim ustanovama. Pozivamo zaista sve zdravstvene radnike da se uključe.
Na pitanje trenutne epidemiološke situacije iz federalnog ministarstva nam kažu da su slučajevi koronavirusa opet prisutni i da bi rizične grupe ljudi trebale izbjegavati gužvu i kontakte”, navodi Siniša Skočibušić, direktor ZZJZ FBiH.

(Izvor: BHRT; foto ilustracija: yandex)

Građani Federacije Bosne i Hercegovine stariji od 15 i mlađi od 65 godina života mogu sebi uplaćivati staž. Međutim, postavlja se pitanje šta je sa osobama koje navrše 65 godina i kod predaje zahtjeva za penziju saznaju da im za penzionisanje nedostaju godina-dvije staža.

U Federaciji BiH uslovi za penziju su minimalno 15 godina staža i 65 godina života ili 40 godina staža bez obzira na godine života.

“Ja sam u oktobru ove godine napunio 65 godina starosti, predao zahtjev za penziju, ali mi nije odobreno jer sam imao ukupno radnog staža 11 godina i sedam mjeseci, plus učešće u ratu u trajanju od 57 mjeseci. Kažu da mi nedostaju dvije godine i malo manje od dva mjeseca da bih dobio penziju. Da li osobe starije od 65 godina mogu sebi uplaćivati staž”, pita Davor T.

Portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Tomislav Kvesić kaže kako dobrovoljno može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života.

“Tako je zakonom definisano ako ima opštu zdravstvenu sposobnost. Za ovu godinu to je 288,83 KM po mjesecu. U slučaju koji navodite, čovjek dakle ne može uplaćivati dobrovoljno staž, jedino ako ima neki period gdje je bio prijavljen, a da nisu plaćeni doprinosi”, ističe Kvesić.

To se može regulisati na način da plati sam ili preko preduzeća u kojem je radio. Dakle, ako ima takav period. Ako nema, jedina opcija mu je da ispuni uslove za penziju da se negdje zaposli–, pojašnjava Kvesić.

Savjetuje građane da na vrijeme počnu razmišljati o tome koliko imaju staža.

“Ima opcija da zavod za zapošljavanje dokupi do tri godine nedostajućeg staža, ali uslov je da je osoba prijavljena na zavod za zapošljavanje. Bilo je slučajeva da čovjek tako ima 12-13 godina staža, nije prijavljen na biro i onda kada napuni 65 godina, pita “šta bih ja sada mogao”. Sada ništa, osim se zaposliti, a malo je teže zaposliti se u tim godinama ako niste radili prije toga godinama, a ima dosta takvih slučajeva”, kazao je Kvesić.

(Izvor: visokoin.com, foto ilustracija: yandex)