Kategorija: Vijesti

U Domu zdravlja Zavidovići počeli su besplatni zdravstveni pregledi penzionera koje je omogućio Grad Zavidovići.

Zdravstvene usluge penzionerima koje će se finansirati iz budžeta Grada Zavidovići su internističke usluge, odnosno ultrazvuk srca i holter EKG-a i to samo po uputnici specijaliste, zatim urološke usluge po uputi doktora porodične medicine, kao i radiološke usluge koje se mogu obaviti i uz uputnicu specijaliste radiologa ili vaskularnog hirurga.

Takođe, penzionerima su omogućene i ginekološke usluge po uputi doktora porodične medicine kao i specijalistički pregledi, a svaka od navedenih usluga može biti pružena samo jednom u toku godine.

Pravo na ostvarivanje pomenutih zdravstvenih usluga, penzioneri i supružnici penzionera, mogu ostvariti ako visina penzije ne prelazi iznos zagarantovane penzije, a korisnik usluge uz zdravstvenu knjižicu biće dužan priložiti i posljednji ček od penzije i ličnu kartu korsnika.

U slučaju niže penzije od utvrđene minimalne penzije, korisnik je dužan konsultovati Udruženje penzionera Opštine Zavidovići koje će mu izdati potvrdu potvrdu na korištenje zdravstvenih usluga u Domu zdravlja Zavidovići.

(Izvor: Grad Zavidovići)

Od početka avgusta na snazi je Uredba o medicinskom vještačenju u penzijskom i invalidskom osiguranju, po kojoj će ovaj posao u potpunosti obavljati medicinski vještaci Fonda PIO Republike Srpske.

Zahtjev za invalidsku penziju i ocjenu radne sposobnosti Fondu PIO podnosi osiguranik ili poslodavac.

Radnici najčešće ostvaruju pravo na invalidsku penziju zbog malignih i kardiovaskularnih bolesti.

Zahtjev za ocjenu radne sposobnosti radnika može podnijeti i poslodavac, a sve potrebne informacije mogu se dobiti i u udruženjima.

“Radnike upućujemo tamo gdje trebaju da se obraćaju. Mnogi ne znaju, da bi dobili pravo na ličnu invalidninu, sutra se zaposlili, da ostvaruju poslodavci neke benefite, moraju da prođu vještačenje, odnosno ocjenu tjelesnog oštećenja”, rekla je Tanja Milinković, izvršna direktorica Udruženja žena sa invaliditetom „Impus“.

Da bi se povećala efikasnost i ekonomičnost, iz postupka utvrđivanja prava na invalidsku penziju isključen je Zavod za medicinu rada i sporta koji je u prethodnih deset godina provjeravao ispravnost i kompletnost medicinske dokumentacije.

“Prvenstveno to je ubrzanje postupka ocjene radne sposobnosti, kao i ekonomičnosti u smislu koštanja samog procesa. Naime, do sada je bilo propisano da formalnu ispravnost medicinske dokumentacije, kao i radne dokumentacije, kao i postojanje indikacije utvrđuje Zavod za medicinu rada i sporta kao posebna institucija”, pojasnio je Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO Republike Srpske.

Zahtjev za ostvarivanje prava na invalidsku penziju, nakon obrade kod ljekara porodične medicine, podnosi osiguranik u poslovnici Fonda PIO u mjestu prebivališta.

U udruženjima koja okupljaju osobe sa invaliditetom zadovoljni su ovom promjenom, koja će olakšati postupak njihovim članovima.

(Izvor: RTRS)

Na dva kraja opštine Bugojno, u naseljima Kula i Zanesovići, penzioneri Salih i Marko, i nakon odrađenog punog radnog staža, ne odustaju. Uz proizvodnju vlastite hrane, rad na zemlji, kažu, produžava život i liječi dušu. Od države ne traže ništa, izuzev da osigura otkup.

Kada je prije pet godina Salih Đelilović zasadio sadnice šipurka na mjestu na kojem se desetljećima iz Vrbasa vadio pijesak i na kojem ni trava nije rasla, mnogi su sumnjičavo odmahivali glavom, ne vjerujući u isplativost takve investicije. Ali, on nije odustajao: “Ljudi se obogate na planinama berući šumske plodove, a i ovo je šumski plod. Ja sam posijao to pred svojom kućom – sve se može isplatiti, samo treba raditi i treba poštivati struku”.

Uz proizvodnju pšenice, kukuruza te svih vrsta povrća za vlastite potrebe, zasad šipurka bio je poseban izazov, o kojem je stalno učio te je, umjesto vlastitog rada na okopavanju, zaštiti i gnojidbi, odlučio uposliti neobične radnike, koji mu, uz organski šipak, osiguravaju i jaja: “Ja govorim da imam dvije stotine radnika – imam dvjesto komada kokoški i one rade sve”.

Na drugom kraju Bugojna, u naselju Zanesovići, Marko Miličević, umjesto heljde, odlučio je na površini od pet dunuma zasaditi šljive. Šljivik je u punom rodu, a Marko, koji se godinama bori sa dva karcinoma, u njemu se, kaže, zabavlja. Do sada je podbrao oko tri tone opale šljive, dok ostale još zriju. Nerijetko nakon boravka u šljiviku, kaže, završi u Domu zdravlja: „Kod njih sam najviše. Ja odavde dok dođem, oni znaju šta je – Markane, je li isto? Jeste, gušenje ne možeš disati, fali zraka“.

Ali, bez obzira na to, Marko ne odustaje jer to bi, kaže, značilo odustajanje od života. Baš kao ni Salih, koji uz svakodnevnu brigu o supruzi koja je već dvije godine nepokretna, radom na zemlji puni dušu i produžava njen i svoj život: „Vrijeme je takvo došlo – mobilni kuckaj, pola svijeta ne zna šta je šipurak, ne zna šta je kokoš, šta je krava… Ne zna ništa!“.

(Izvor i foto: federalna.ba)

Dom za stare i nemoćne osobe u Mostaru od 1. sptembra povećao je svoje usluge za oko 17%. Ističu kako su na ovaj potez bili primorani jer su troškovi života enormno porasli.

Na povećanje su, kažu u Domu, bili primorani kako bi mogli funkcionirati, jer 70% se finansiraju od korisnika i donacija, dok Grad Mostar za Dom izdvaja pola miliona maraka godišnje putem granta, što je nije dovoljno ni za plate djelatnika.

Mali broj njih sebi može priuštiti boravak u staračkom domu bez finansijske pomoći porodice ili socijalne pomoći.

Devedesetogodišnja Munevera, četiri godine je korisnica Doma za stare i nemoćne u Mostaru. Ona i još 120 korisnika Doma, smještenih u dva odvojena objekta, kažu da su zadovoljni uslovima u Domu. Svako od njih ima neku svoju životnu priču koja ih je dovela ovdje gdje, kako kažu, više nisu sami.

(Izvor: BHRT; Foto ilustracija: yandex)

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsto osiguranje (PIO) Republike Srpske, Prijedor je jedan od gradova u Republici Srpskoj koji ima više penzionera nego radnika.

Prema podacima koje nam je dostavio Fond PIO, zaključno sa 21. decembrom 2022. godine u Prijedoru je bilo 25.503 penzionera, dok je broj radnika u istom periodu bio 25.141 .

Ako ove podatke uporedimo sa 2021. godinom, kada je broj penzionera bio 25.228 i radnika 25.304, zaključak je da je tada razlika između broja radnika i penzionera bila manja nego na kraju 2022. godine.

Godinu ranije, odnosno 2020. u Prijedoru  je bilo 25.139 penzionera, dok je broj radnika bio 24.773.

(Autor: S.V. Foto: Grad prijedor)