Kategorija: Vijesti

Na dva kraja opštine Bugojno, u naseljima Kula i Zanesovići, penzioneri Salih i Marko, i nakon odrađenog punog radnog staža, ne odustaju. Uz proizvodnju vlastite hrane, rad na zemlji, kažu, produžava život i liječi dušu. Od države ne traže ništa, izuzev da osigura otkup.

Kada je prije pet godina Salih Đelilović zasadio sadnice šipurka na mjestu na kojem se desetljećima iz Vrbasa vadio pijesak i na kojem ni trava nije rasla, mnogi su sumnjičavo odmahivali glavom, ne vjerujući u isplativost takve investicije. Ali, on nije odustajao: “Ljudi se obogate na planinama berući šumske plodove, a i ovo je šumski plod. Ja sam posijao to pred svojom kućom – sve se može isplatiti, samo treba raditi i treba poštivati struku”.

Uz proizvodnju pšenice, kukuruza te svih vrsta povrća za vlastite potrebe, zasad šipurka bio je poseban izazov, o kojem je stalno učio te je, umjesto vlastitog rada na okopavanju, zaštiti i gnojidbi, odlučio uposliti neobične radnike, koji mu, uz organski šipak, osiguravaju i jaja: “Ja govorim da imam dvije stotine radnika – imam dvjesto komada kokoški i one rade sve”.

Na drugom kraju Bugojna, u naselju Zanesovići, Marko Miličević, umjesto heljde, odlučio je na površini od pet dunuma zasaditi šljive. Šljivik je u punom rodu, a Marko, koji se godinama bori sa dva karcinoma, u njemu se, kaže, zabavlja. Do sada je podbrao oko tri tone opale šljive, dok ostale još zriju. Nerijetko nakon boravka u šljiviku, kaže, završi u Domu zdravlja: „Kod njih sam najviše. Ja odavde dok dođem, oni znaju šta je – Markane, je li isto? Jeste, gušenje ne možeš disati, fali zraka“.

Ali, bez obzira na to, Marko ne odustaje jer to bi, kaže, značilo odustajanje od života. Baš kao ni Salih, koji uz svakodnevnu brigu o supruzi koja je već dvije godine nepokretna, radom na zemlji puni dušu i produžava njen i svoj život: „Vrijeme je takvo došlo – mobilni kuckaj, pola svijeta ne zna šta je šipurak, ne zna šta je kokoš, šta je krava… Ne zna ništa!“.

(Izvor i foto: federalna.ba)

Dom za stare i nemoćne osobe u Mostaru od 1. sptembra povećao je svoje usluge za oko 17%. Ističu kako su na ovaj potez bili primorani jer su troškovi života enormno porasli.

Na povećanje su, kažu u Domu, bili primorani kako bi mogli funkcionirati, jer 70% se finansiraju od korisnika i donacija, dok Grad Mostar za Dom izdvaja pola miliona maraka godišnje putem granta, što je nije dovoljno ni za plate djelatnika.

Mali broj njih sebi može priuštiti boravak u staračkom domu bez finansijske pomoći porodice ili socijalne pomoći.

Devedesetogodišnja Munevera, četiri godine je korisnica Doma za stare i nemoćne u Mostaru. Ona i još 120 korisnika Doma, smještenih u dva odvojena objekta, kažu da su zadovoljni uslovima u Domu. Svako od njih ima neku svoju životnu priču koja ih je dovela ovdje gdje, kako kažu, više nisu sami.

(Izvor: BHRT; Foto ilustracija: yandex)

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsto osiguranje (PIO) Republike Srpske, Prijedor je jedan od gradova u Republici Srpskoj koji ima više penzionera nego radnika.

Prema podacima koje nam je dostavio Fond PIO, zaključno sa 21. decembrom 2022. godine u Prijedoru je bilo 25.503 penzionera, dok je broj radnika u istom periodu bio 25.141 .

Ako ove podatke uporedimo sa 2021. godinom, kada je broj penzionera bio 25.228 i radnika 25.304, zaključak je da je tada razlika između broja radnika i penzionera bila manja nego na kraju 2022. godine.

Godinu ranije, odnosno 2020. u Prijedoru  je bilo 25.139 penzionera, dok je broj radnika bio 24.773.

(Autor: S.V. Foto: Grad prijedor)

Cijene smještaja u domovima za starija lica u Sarajevu kreću od 700 pa do oko 1.400 KM, zavisno od stepena pokretnosti korisnika, ali i od toga da li se smješta u jednokrevetnu, dvokrevetnu ili trokrevetnu sobu. U većini domova za starija lica, korisnicima se nudi zdravstvena njega od 24 časa, rad sa socijalnim radnikom te organizovanje socijalnih aktivnosti.

Dom Vitalis u Sarajevu

Jedan od prvih privatnih staračkih domova u Kantonu Sarajevo koji je svoj rad započeo 2009. godine na Ilidži i do sada su se uspješno brinuli za više od 1.000 korisnika. Cijena smještaja u ovom domu za većinski samostalne i pokretne osobe iznosi 1.150 KM, dok će nepokretni i teže pokretni morati izdvojiti 1.390 KM mjesečno, isto kao i osobe sa demencijom. Ova cijena, odnosno 1390 KM važi i za osobe kojima treba palijativna njega.

Dom za starije osobe “Paradise”

Takođe, na Ilidži se nalazi i Dom za starije osobe “Paradise” koji smještaj pruža u namjenski projektovanom objektu sa hotelskim sobama i kupatilom. Ovaj Dom nalazi se u netaknutoj prirodi bogatoj prirodnim ljepotama, koje osim mira i tišine, osobama treće dobti nude besprijekoran komfor hotelskog smještaja. “Sobe su komforne, s vlastitom kupaionicom. Svaka soba ima televizor, telefon i dojavni sigurnosti sistem”, kažu u Domu za starije osobe “Paradise”. U ovom Domu rade i iskusne medicinske sestre i tehničari kao i fiziotarapeuti, socijalni radnici, kuhar, a imaju i zaključene ugovore s ljekarima i to neurolgom, neuropsihijatrom, ortopedom, fizijatrom. U cijenu, koja se kako kažu dobija na upit, uračunata je pomoć od 24 sata, redovni pregledi, održavanje lične higijene korisnika, zatim rad sa socijalnim radnikom, organizvoanje socijalnih aktivnosti, izleta i rođendana, a ishrana se sastoji od tri obroka i užine dok je vježba sa fiziotarapeutom 5 dana u sedmici.

“Dom Mirsen”

Na usluzi starijim osobama sa područja Sarajeva je i “Dom Mirsen” koji ima kapacitet za 40 korisnika, kojima je 24 sata dnevno dostupno stručno osoblje koje se brine za kvalitet medicinske usluge, higijene, ishrane, radnih terapija i društvenog života. Dom Mirsen ima tri etaže sa kuhinjom, restoranom, zajedničkom prostorijom za društvene aktivnosti, te jednokrevetne i dvokrevetne sobe za smještaj korisnika. Pored toga, u domu se nalazi i jedna soba bolničkog tipa, opremljena krevetima podesivim u više položaja i sa antidekubitalnim madracima. Iz sobe je omogućen pristup kupatilu. Svaki sprat raspolaže dežurnom sobom sestre/njegovateljice koje su u svakom momentu spremne da korisnicima pruže najbolju njegu i zaštitu. “Smještajem u domu korisniku se osiguravaju usluge stanovanja, prehrane, njege, brige o zdravlju, psihosocijalne rehabilitacije, radne terapije, radnih aktivnosti, aktivnog provođenja slobodnog vremena ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika”, kažu u Domu “Mirsen”.

Dom za starija lica “Dobrinja”

Nedaleko od hotela Terex u naselju Dobrinja, nalazi se Dom za starija lica “Dobrinja” koji raspolaže sa 42 kreveta u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. Ovaj Dom, kako navode na svojoj web stranici, opremljen je najsavremenijim standardima, a kompletan objekat je klimatizovan i sve sobe imaju svoje kupatilo, televiziju, grijanje, klima uređaj i terasu.”Brigu o korisnicima vodi stručno medicinsko osoblje 24 časa dnevno. U sklopu doma postoji i ambulanta, opremljena po svim standardima i potpuno prilagođena korisnicima”, navode u Domu za starija lica Dobrinja.

Dom za stare “Park”

Starijim osobama na raspolaganju je i privatni Dom za stare “Park” koji se nalazi u Vogošći, sedam kilometara od centra Sarajeva. Ovaj dom lux kategorije nalazi se u mirnom dijelu grada, okružen zelenilom. “Naš dom nudi luksuzan smještaj i vrhunsku njegu i usluge, od njege, higijene i ishrane, pa do medicinskih usluga, radne terapije i društvenog života, a sve u cilju pružanja visoko kvalitetnih usluga kako bi se naši korisnici osjećali sigurno, komforno i zbrinjeno”, navode u Domu za stare “Park”. Cijene u ovom domu kreiraju se zavisno od zdravstvenog stanja korisnika. Osim medicinske usluge i stručne pomoći, socijalna služba osmišljava individualne i grupne aktivnosti te organizuje društvene događaje, proslave praznika, rođendane, društvene igre, izlete, razne radionice i grupe.

Osim privatnih domova za starija lica Sarajlijama je na raspolaganju i Gerentološki centar koji se kao Kantonalna javna ustavnoa teorijski i praktično bavi problemima starenja i starosti, i u tom smislu starim, hronično bolesnim, invalidnim, iznemoglim osobama pruža socijalne, zdravstvene i servisne usluge primjenom institucionanlih i vaninstitucionalnim oblika zaštite.

Gerentološki cnetar Sarajevo

Gerentološki cnetar Sarajevo raspolaže sa 160 osoba sa kupatilom, koje se prema razmještaju korisnika koriste kao jednokrevetne, dvokrevetne i višekrevetne, a na svakom spratu nalazi se opremljen prostor namjenjen za zajednički boravak i druženje korisnika. Od jula mjeseca smještaj u Gerentološkom centru Sarajevu košta za nezavisne, a pokretne korisnike 700 KM mjesečno, za zavisne i nepokretne 850 KM mjesečno dok smještaj u jednokrevetnoj sobi košta 1.000 KM mjesečno.

(Autor: Sandra Vukić/Penzionerski centar)

Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranja Republike Srpske Mladen Milić izjavio je u Tesliću da je Vlada Srpske, uprkos svim globalnim poremećajima i krizama, odgovornom politikom, odlukama i mjerama uspjela da stabilizuje penzijski sistem i da u posljednje tri godine uvijek za nekoliko dana prije 10. u mjesecu isplaćuje penzije.

U Tesliću je počela završna smotra 22. Šahovskog prvenstva penzionera Republike Srpske, koje traje do nedjelje, 10. septembra.

On je istakao da Fond za penzijsko invalidsko osiguranje radi u skladu sa planom i programom, iako je rečeno prije 12 godina, kada je preuzeo fond, da je ovo kraj fonda, te da neće moći da isplati narednu penziju.

Milić je novinarima rekao da je Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske danas završilo i isplatu pomoći za grijanje za penzionere.

Milić je u Tesliću otvorio završnu smotru 22. Šahovskog prvenstva penzionera Republike Srpske, koje traje do nedjelje, 10. septembra, i odigrao prvi potez na šahovskoj tabli.

Predsjednik Udruženja penzionera Ratko Trifunović kaže da na finalnom šahovskom takmičenju učestvuje 80 penzionera, koji su prošli kvalifikacije od oko 1.000 prijavljenih.

Trifunović je poručio da su članovi ovog udruženja zadovoljni mjerama Vlade Republike Srpske na čelu sa premijerm Radovanom Viškovićem, koji je i generalni pokrovitelj ovog prvenstva.

On je podsjetio da je Vlada Republike Srpske od januara prošle do januara ove godine penzije povećala procentno za 27,5 odsto, što je efektivno više od 30 odsto, tako da su penzioneri tim povećanjima i usklađivanjima zadovoljni.