Dok se svijet bori s ubrzanim načinom života i stresom, u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine kao da je vrijeme stalo.
Statistika neumoljivo pokazuje: ako želite doživjeti duboku starost, vaša adresa trebala bi biti negdje na jugu, na sunčanom hercegovačkom kršu.
Hercegovina – “Plava zona”
Plave zone (eng. Blue Zones) su specifične regije u svijetu u kojima ljudi žive znatno duže od prosjeka, često doživljavajući stotu godinu u izvrsnom fizičkom i mentalnom zdravlju.
Koncept je popularizirao istraživač Dan Buettner u saradnji s National Geographicom, identifikujući pet mjesta na planeti koja su pravi “džepovi dugovječnosti”. U svijetu ih ima pet: Sardinija u Italiji, Okinawa u Japanu, Ikaria u Grčkoj, Nicoya na Kostariki i Loma Linda u Kaliforniji.
Ako posmatramo BiH, možemo slobodno reći da je Hercegovina bosanskohercegovačka “Plava zona”, prenosi Večernji list.
Statistika neumoljiva
Statistički podaci agencija za statistiku godinama potvrđuju isti trend. Stanovnici opština u Hercegovini žive u prosjeku nekoliko godina duže od svojih sugrađana u unutrašnjosti zemlje. Iako cijela BiH bilježi porast udjela starijeg stanovništva, hercegovačke opštine prednjače po broju osoba starijih od 85, pa i 90 godina.
Stručnjaci navode nekoliko ključnih faktora koji Hercegovinu čine idealnom za dug život:
Mediteranska prehrana na domaći način: maslinovo ulje, smokve, raštika i čaša domaćeg crnog vina (blatine) nisu samo tradicija. To su već nutritivni štit za srce i krvne žile.
Sunce i vitamin D: regija s najvećim brojem sunčanih sati u zemlji prirodni je rezervoar vitamina D, ključnog za imunitet i zdravlje kostiju.
Genetika i “inat”: ne treba zanemariti ni genetski kod, ali ni specifičan mentalitet. Hercegovački humor i druženja uz kafu su najbolji lijek protiv usamljenosti i stresa.
Rad u vinogradu i masliniku: prirodno kretanje i fizička aktivnost doprinose dugovječnosti.
Ljubuški: Grad stogodišnjaka
Ako bismo morali izdvojiti jedno mjesto koje ponosno nosi titulu “grada dugovječnosti”, to je bez sumnje Ljubuški.
Ovaj grad na rijeci Trebižat već godinama drži neslužbeni rekord po broju stogodišnjaka u odnosu na broj stanovnika. Gotovo svake godine mediji zabilježe proslavu barem jednog stotog rođendana u ovom kraju. Mještani kroz šalu kažu da je tajna u spoju čiste vode, obilja sunca i činjenice da se u Ljubuškom nikome nigdje ne žuri.
Šta kaže statistika o ostalim krajevima?
Dok jug dominira dugovječnošću, planinski dijelovi poput planine Romanije i okoline Sarajeva takođe imaju svoje “rekordere”. Tamošnja dugovječnost pripisuje se čistom vazduhu, šetnjama i mliječnim proizvodima. Ipak hercegovački krš ipak ostaje neprikosnoven po ukupnom prosjeku.
Zanimljivo je da žene u BiH, kao i u ostatku svijeta, žive duže od muškaraca – u prosjeku oko pet do šest godina više.
