Pčele žive kraće, a to je problem za cijeli svijet

Životni vijek medonosnih pčela u laboratorijskim uslovima gotovo je prepolovljen tokom posljednjih pet decenija, dok najnoviji evropski podaci pokazuju da je ugrožena približno svaka deseta vrsta divljih pčela.

Pčele su mnogo više od proizvođača meda. One su među najvažnijim oprašivačima, a od njihovog rada zavise brojne vrste voća, povrća, orašastih plodova i drugih biljaka koje svakodnevno koristimo.

Zbog toga je podatak do kojeg su došli istraživači Univerziteta Merilend privukao posebnu pažnju – medonosne pčele koje su proučavane u kontrolisanim laboratorijskim uslovima danas žive znatno kraće nego prije nekoliko decenija.

Koliko se život pčela skratio?

Naučnici su analizirali podatke iz laboratorijskih eksperimenata sprovođenih tokom više decenija u SAD i otkrili veliki pad životnog vijeka odraslih pčela.

Početkom sedamdesetih godina medijalni životni vijek iznosio je 34,3 dana, dok je u novijim istraživanjima pao na 17,7 dana. To predstavlja smanjenje od gotovo 50 odsto.

Važno je, međutim, da se ovi rezultati odnose na pčele držane u laboratorijskim uslovima, pa se ne može jednostavno zaključiti da svaka pčela u prirodi danas živi upola kraće.

Ipak, istraživači su matematičkim modelima pokazali da bi ovakvo skraćivanje života radilica moglo imati velike posljedice za čitavu zajednicu. Kada pčele umiru ranije, kolonija teže održava dovoljan broj radilica, što može povećati rizik od njenog propadanja.

Zašto pčele umiru ranije?

Odgovor na to pitanje još nije pronađen.

Pesticidi se često pominju kao jedan od mogućih uzroka problema s kojima se suočavaju pčele. Polen može sadržavati njihove ostatke, a određene hemikalije mogu uticati na zdravlje i otpornost ovih insekata.

Možda vas zanima i ovo:

Pčelarstvo težak i kompleksan posao, ljubav presudna

Međutim, istraživači sa Univerziteta Merilend ukazali su i na drugu mogućnost. Pošto su pčele u analiziranim eksperimentima uzimane iz kolonija kao larve i završavale život u kontrolisanim laboratorijskim uslovima, moguće je da dio objašnjenja treba tražiti u faktorima koji djeluju veoma rano u njihovom životu.

Među mogućnostima koje treba dodatno istražiti navode se genetika, bolesti i izloženost pesticidima tokom razvoja.

Svaka deseta vrsta u Evropi ugrožena

Problem ne završava s medonosnim pčelama.

Najnovija Evropska crvena lista pčela pokazala je da su 172 vrste klasifikovane kao ugrožene, što predstavlja oko 10,4 odsto procijenjenih vrsta. Drugim riječima, približno svaka deseta vrsta divljih pčela u Evropi suočena je s rizikom od izumiranja.

To je posebno važno jer oprašivanje ne obavljaju samo medonosne pčele. Veliki posao obavljaju i brojne divlje vrste koje često prolaze gotovo neprimijećeno.

Šta bi njihov nestanak značio za ljude?

Nestanak pčela ne bi značio da bi čovječanstvo preko noći ostalo bez hrane. Pšenica, kukuruz, riža i neke druge osnovne kulture ne zavise prvenstveno od pčela.

Posljedice bi ipak bile ozbiljne, navode istraživači i Univerziteta Merilend 

Brojne vrste voća, povrća, orašastih plodova i drugih biljaka zavise, potpuno ili djelimično, od životinjskih oprašivača. Njihov veliki pad mogao bi smanjiti prinose, otežati proizvodnju i povećati pritisak na cijene pojedinih namirnica.

Još veći problem mogao bi nastati u prirodi. Pčele oprašuju ogroman broj divljih biljaka koje su dio složenih lanaca ishrane, pa njihov nestanak ne bi pogodio samo jednu vrstu, već bi mogao da poremeti čitave ekosisteme.

Zbog toga podatak da pčele u laboratorijskim istraživanjima žive gotovo upola kraće nije samo zanimljiv biološki fenomen. Za naučnike je to još jedan signal da treba otkriti šta se događa s jednim od najvažnijih oprašivača na planeti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prvi sabor pčelara u Doboju okupio oko 100 učesnika

U Doboju je održan Sabor pčelara, koji je okupio oko 100 učesnika, a organizovan je s ciljem da građane upoznaju o benefitima domaćeg autohtonog meda i daju odgovore na sva pitanja o lažnom odnosno patvorenom medu.

Predsjednik Upravnog odbora dobojskog Udruženja pčelara Darko Marković rekao je da je ova godina prosječno medonosna. Pčelari prijavljuju i do 20 kilograma meda po košnici, dok je ranije to bilo do 10 kilograma, što je granica rentabilnosti.

“U jednom dijelu najmedonosnije kulture su bagrem i lipa”, rekao je Marković. Dodao je i da prinos varira od mikrolokacije ispaše.

On smatra da je najveći izazov za domaće pčelare falsifikovan med. Zatim masovna upotreba pesticida i herbicida koja utiču na pčelinju ispašu, kao i tretiranje komaraca insekticidima.

Marković je naveo da je danas razgovarano i o zabludi koja se tiče kristalizacije meda.

Možda vas interesuje i ovo:

Najveći broj pčelara u Republici Srpskoj su penzioneri

On je pojasnio da je kristalizacija meda prirodan proces. Naveo je da se livadski med brže kristališe u odnosu na bagrem, kojem treba i do dvije godine da se kristališe.

“LJudi povezuju kristalizaciju meda sa šećerom u kristalu, a to nema nikakve veze jer sav prirodni med se na kraju kristališe”, izjavio je novinarima Marković.

On je savjetovao da se dekristalizaciji meda ne pristupi na temperaturi iznad 45 stepeni, iznad koje se gube zdrava svojstva meda.

Gradi se ogledno edukativni pčelinjak

Marković se nada da će Sabor pčelara prerasti u tradiciju. Na taj način bi mogli da razmjenjuju iskustava i informacije o proizvodnji meda. Takođe bilo bi govora i o benefitima koje ima korištenja pčelinjih proizvoda u ishrani.

On je rekao da se na području Doboja gradi ogledno-edukativni pčelinjak sa botaničkom baštom medonosnog bilja. To će biti mjesto okupljanja pčelara i obrazovanja mladih o pčelarenju.

Marković, koji je i predsjednik Saveza pčelara Republike Srpske, naveo je da trenutno imaju više od 3.000 evidentiranih pčelara.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najveći broj pčelara u Republici Srpskoj su penzioneri

Savremeni način života, upotreba pesticida, klimatske promjene i bolesti pčela ozbiljno ugrožavaju opstanak pčelinjih zajednica.

Ovo je rekao dugogodišnji srbački pčelar Goran Milanović povodom obilježavanja 20. maja – Svjetskog dana pčela.

Milanović, član Udruženja pčelara “Košnica” iz Srpca, kao najveće probleme naveo je parazite varou i nozemu, dok se u Evropi sve više govori i o pojavi azijskog stršljena koji je prijetnja pčelama.

On ističe da se pčelarstvom ne može baviti svako, jer to se iskreno voljeti.

Milanović se pčelarstvom aktivno bavi više od 12 godina i trenutno posjeduje više od 50 pčelinjih društava.

On kaže da je u početku učio od iskusnijih pčelara i iz stručne literature, ali i sopstvenog rada jer se znanje u pčelarstvu stiče postepeno, kroz praksu.

Govoreći o značaju pčela, Milanović je istakao da su one među najvažnijim oprašivačima u prirodi. Od njihovog opstanka zavisi veliki dio biljne proizvodnje i ljudske ishrane.

Ova godina obećava

Osim meda, koji je najpoznatiji pčelinji proizvod, Milanović prikuplja i polen, propolis i pergu, naglašavajući da iz košnice nema ništa što nije korisno za zdravlje čovjeka.

Kada je riječ o ovogodišnjoj sezoni, Milanović ističe da 2026. godina za sada obećava dobru proizvodnju meda.

“Bagrem je ove godine procvjetao u optimalno vrijeme i za sada godina djeluje mnogo bolje nego nekoliko prethodnih”, rekao je Milanović, dodajući da su za uspješno pčelarenje veoma važni vremenski uslovi i kvalitet paše.

Kada je riječ o radu Udruženja pčelara “Košnica”, on je naveo da ova asocijacija okuplja 70 članova i godišnje proizvede oko 35 tona meda.

Milanović smatra da interesovanje mladih za pčelarstvo nije dovoljno izraženo.

“Za pčelarenje se kaže da je to visokorizična niskoprofitabilna djelatnost. Mladi ljudi uglavnom nalaze neke druge aktivnosti, a veliki broj pčelara su penzioneri. U Srpcu ih ima i nekoliko koji se profesionalno bave ovim poslom. Čuvajmo pčele jer i pčele čuvaju nas”, istakao je Milanović.

Podijeli tekst sa drugima na: