Autor: sandric84

Udruženje penzionera Grada Konjica u 2023.godini realiziralo brojne aktivnosti s ciljem pomoći članstvu

Udruženje penzionera Grada Konjica je na kraju prošle 2023.godine imalo 2371 člana, a svi oni koji su se učlanili nakon 17.marta prošle godine, plaćaju članarinu u iznosu od tri marke, odluka je to koju je rukovodstvo usvojilo na Izvještajnoj skupštini.

Postojeći članovi su mogli dobrovoljno preći na viši iznos članarine, što su neki i učinili, ili zadržati prethodne iznose od jednu ili dvije marke, pojasnio je Edo Hajduk, predsjednik Upravnog odbora Udruženja penzionera Konjic.

“Na Izvještajnoj skupštini smo donijeli odluku da svi novi članovi plaćaju tri marke članarinu, dok su oni koji su se upisali ranije, prije donšenja odluke, ostali na dvije marke. Tako smo što se tiče novoupisanih u 2023.godini imali 37 članova sa 2 KM, 81 sa 3 KM i jednog člana sa 5 KM. Imamo oko 500 članova koji plaćaju 1 KM, dok je dobrovoljno na 2 KM prešlo devet članova, na 3 KM 411, jedan član je prešao na 4 KM, a šest na 5 KM”-kazao je Hajduk, dodavši da su u decembru prošle godine dobili i novo rukovodstvo”, rekao je Edo Hajduk, predsjednik Upravnog odbora Udruženja penzionera Grada Konjica.

IStakao je da je za predsjednika Skupštine izabran Sead Ribić, a za njegovo zamjenika Šerif Ćorić. U Upravni odbor su izabrani Osman Elezović, Mustafa Lepara i Živana Hadžizukić, te Mirko Ivković i ja iz starog saziva. U Nadzorni odbor su izabrani Salko Bubalo, Ibro Duračić i Rašid Bajić.

Udruženje penzionera Grada Konjica je u prošloj godini uspješno realiziralo mnoge aktivnosti, a posebno izdvajaju akciju nabavke drvnog ogrjeva na rate za članstvo. Ovu pogodnost je iskoristilo 146 članova.

“Mislim da najviše pomažemo našim članovima kroz akciju nabavke drvnog ogrjeva na rate. U prošloj godini je naših 146 članova naručilo 791 metar prostorni cjepanih drva i 16 mз u ćutucima, što je ukupno 89.218 KM. I ove godine će naši članovi moći naručiti drva na osam rata, a prijave kreću uskoro”,naveo je Hajduk.

Posredstvom Udruženja penzionera Grada Konjic u prošloj godini je 41 član iskoristio pogodnost povoljnijeg banjskog liječenja, dok je za 11 članova ova usluga bila besplatna. Realizovane su i posjete bolesnim članovima i podjela poklon paketa, istaknuo je Hajduk, dodavši da su prigodnim aktivnostima obilježili i Dan penzionera uz podršku Grada Konjica.

“Grad Konjic nam je uplatio 17.000 maraka za poklon pakete za Dan penzionera. Podijelili smo poklone godištima 1941.-1945. i članovima koji imaju 90 i više godina. Također, podijelili smo i 100 paketa u vrijednosti 30 KM koje smo dobili od “Misije bez granica”. Našim bolesnim članovima podijelili smo 100 paketa u vrijednosti 30 KM i 12 paketa u vrijednosti 15 KM. Ukupna vrijednost poklon paketa koje smo podijelili u prošloj godini iznosila je 22.665 KM. Isplatili smo i 114 posmrtnina supružnicima naših umrlih članova u vrijednosti od 19.985 KM”, rekao je Hajduk.

On je naglasio da će u 2024.godini povećati iznose vrijednosti poklon paketa koji će biti podijeljeni za Dan penzionera.

“Grad Konjic nas je podržao sa 20.000 KM u 2024.godini i sredstva će biti potrošena za pakete, kako bismo olakšali našim članovima težak penzionerski život” -poručio je Edo Hajduk, predsjednik Upravnog odbora Udruženja penzionera Grada Konjica.

(Izvor: radiokonjic.ba; foto ilustracija: yandex)

Stanovništvo nam je u prosjeku sve starije, i sve je više ljudi u trećem životnom dobu kojim je potrebna tuđa njega i pomoć. Zato ne treba da čudi što za smještaj u domove za stara lica postoje liste čekanja, a sa povećanjem opštih troškova, rastu i cijene smještaja u gerontološkim ustanovama.

Neki domovi za stara lica već od prvog januara imaju nove cijene. U svakom slučaju , sa prosječnom penzijom koja u Srpskoj iznosi 541 KM, bez subvencija, nije moguće platiti ni onaj najjeftijiji smještaj u staračkom domu, čija cijena u prosjeku iznosi između 800 i 900 maraka.

“Ove cijene su na snazi od maja prošle godine, međutim ukoliko ovako nastavi, moraćemo ih povećati da zaštitimo i naše radnike”, rekao je direktor ЈU Dom penzionera Trebinje Rajko Ćapin.
Korisnici usluga kažu da za novac kojim plate dom imaju dobre uslove i adekvatnu njegu.

“Zadovoljni smo, mislim da je kvalitet usluga dobar”- rekla je korisnica Doma penzionera u Trebinju Anđelija Đurđević.

Povećanje opštih troškova, ali i rast najnižih plata, razlozi su zbog kojih od prvog januara u jednom od privatnih domova za stare u Prijedoru imaju nove, veće cijene.

– Grijanje, voda, režije sve je poskupilo. Tako da smo morali i mi korigovati cijene – izjavio je direktor Doma za stara lica “Drinić” Prijedor Aleksandar Drinić.

Na isti korak odlučili su se i u Bijeljini. Dugo su se cijene održavale na istom novou, ali inflacija i opšta poskupljenja dovela su do toga da su u posljenjih godinu dana cijene povećavali dva puta.

– Od 1. januara smo morali da poskupimo usluge, sa 1.000 pa do 1.300 maraka – navela je upravnica Doma za stara lica “Lenkom” Bijeljina Dragan Vidaković.
Korisnicima je najvažnije da se zadrži kvalitet usluga, i da u ugodnom okruženju provode starost. Oni domovi koji već nisu podigli cijene, najavljuju poskupljenje već od prvog marta. Kažu, na to su primorani kako bi sačuvali stabilnost poslovanja, ali i ispunili obaveze prema radnicima.

(Izvor i foto: RTRS)

Liste čekanja u domovima za starije i nemoćne na području Federacije BiH sve su duže, a smještajni kapaciteti ne mogu zadovoljiti potrebe brojnih korisnika. Da imaju duge liste čekanja, potvrdili su nam iz gotovo svih javnih domova, odnosno onih čiji su osnivači općine, gradovi i županije. U svim tim ustanovama su, uslijed inflatornih skokova i poskupljenja, još ljetos povećali cijene usluga, piše Avaz.

Iako se u većini domova, usprkos većim rashodima, “drže” te cijene, korisnike Staračkog doma Ljubuški, jedine takve ustanove iz djelokruga socijalne zaštite čiji je osnivač FBiH, od 1. februara dočekaće novi cjenovnik.

Međutim, kako su kazali Avazu iz ove ustanove, riječ je o povećanju od 10 odsto, na što su bili primorani zbog poskupljenja energenata, ali i hrane. Nove cijene će se tako kretati od 1.050 do 1.500 KM.

Inače, njihov kapacitet od 100 korisnika je popunjen, a osim korisnika iz BiH, u ljubuškom domu borave i oni iz susjedne Hrvatske. Pri tome, liste čekanja su im ogromne, baš kao i u Gerontološkom centru Sarajevo, gdje na mjesečnoj razini imaju po 80 zahtjeva.

”U našem centru je 345 korisnika i s godinama su liste čekanja sve duže. Što se tiče cijena, one se kreću u rasponu od 700 KM za pokretne, 850 KM nepokretne, a 1.000 KM je smještaj u jednokrevetnim sobama. Pratili smo cijene i u drugim ustanovama i mislimo da smo s našim cijenama najjeftiniji u cijeloj BiH”, rekao je direktor Mirza Musa.

Zajedničko svim listama čekanja jest to da se radi o nepokretnim i dementnim osobama, pa čak i onima mlađim od 65 godina. U Domu penzionera Tuzla pokretni korisnici u dvokrevetnoj sobi plaćaju smještaj 820 KM, a polupokretni i nepokretni 1.100 KM, dok ta usluga za one koji boluju od svih oblika demencije, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti košta 1.150 KM. U Penzionerskom domu sa stacionarom ZDŽ u Zenici imaju 170 korisnika, a njihove usluge koštaju od 1.200 do 1.240 KM.

I Centar za stare i iznemogle osobe Mostar se ubraja među najjeftinije u BiH, a u toj ustanovi su jesenas povećali cijene za 17 posto. Za pokretne korisnike cijena smještaja je sada 750 KM, a za nepokretne 900 KM.

Iako su cijene u javnim domovima u pravilu niže, posebno jer su njihove usluge subvencionirane, onaj u Ravnom, koji ima kapacitet od 54 osobe, ubraja se među skuplje. Pokretne osobe plaćaju 1.000 KM, polupokretne 1.100 KM, nepokretne 1.300 KM, a osobe koje boluju od demencije 1.800 KM.

Nedostatak smještajnih kapaciteta u javnim ustanovama godinama nadomještaju privatni domovi, gdje su cijene znatno više i u prosjeku kreću se od 1.500 KM pa naviše. No, u većini privatnih ustanova usluga za korisnike je mnogo bolja i raznovrsnija, piše Avaz.

Međutim, iz Centra „Miran san“, koji svoje objekte ima na području Mostara, Sarajeva i Posušja, kazali su kako se njihova cijena smještaja okvirno kreće 1.200 KM.

”Vjerujem da smo među jeftinijima kada je riječ o privatnim domovima, a to pokazuje činjenica da su nam kapaciteti u svim objektima popunjeni. Trenutno imamo 120 korisnika i, naravno, liste čekanja. Uskoro ćemo imati još jedan objekt u Sarajevu, a planiramo i novi na području Mostara”, rekao je direktor Centra Jure Bašić.

U registru ustanova kojima su osnivači gradovi, opštine i županije nalazi se njih devet, dok je pet onih koje su osnovale NVO. Prema nepotpunim podacima, samo na području FBiH je više od 30 privatnih domova za stare i iznemogle osobe.

Gerontološki centar u Sarajevu od prošle srijede zabranio je sve posjete korisnicima zbog porasta oboljelih od sezonske gripe u Kantonu Sarajevo.

“Obavještavamo srodnike, prijatelje i rodbinu da se od sutra zabranjuje posjeta u Gerontološkom centru, shodno preporukama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, a imajući u vidu da se bilježi porast oboljelih od sezonske gripe u Kantonu Sarajevo, te da je zabilježeno cirkuliranje virusa influence, i to tipovi A (H3), B i Covid -19”, naveli su.

Pored preporuke za uvođenje zabrane posjeta u Gerontološkom centru, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo preporučuje i druge mjere kojih se osoblje Gerontološkom centra u potpunosti pridržava.

“Odluka o zabrani posjeta biće na snazi do poboljšanja epidemiološke situacije i donošenja novih preporuka ZZJKS, o čemu ćemo Vas blagovremeno obavijestiti. Molimo srodnike, prijatelje i rodbinu za razumjevanje, te da se pridržavaju preventivnih mjera koje prepoučuje Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.”