Zašto je šetnja najbolja aktivnost za tijelo i um

Saznajte zašto je šetnja najbolja aktivnost – poboljšava zdravlje srca, jača imunitet, smanjuje stres i produžava život.

Hodanje je i dalje jedna od najjednostavnijih i najdostupnijih formi fizičke aktivnosti. Ipak, u svijetu intenzivnih treninga, teretana i sportskih trendova, često zaboravljamo koliko je šetnja dragocjena.

Iako djeluje jednostavno, hodanje pruža nevjerovatne prednosti za tjelesno zdravlje, mentalnu dobrobit i dugovječnost.

1. Fizičko zdravlje

Za mnoge je hodanje svakodnevna navika – bilo svjesna ili nesvjesna. Kao aktivnost niskog intenziteta, pogodna je za sve generacije, bez obzira na kondiciju.
Redovno hodanje poboljšava rad kardiovaskularnog sistema, jača srce i pluća, poboljšava cirkulaciju i smanjuje rizik od hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, srčanih oboljenja i određenih vrsta raka.
Osim toga, hodanje jača mišiće, poboljšava zdravlje zglobova te doprinosi boljoj ravnoteži i koordinaciji.

2. Mentalno blagostanje

Hodanje je i snažan saveznik mentalnog zdravlja. Već kratka šetnja može popraviti raspoloženje, a naučna istraživanja pokazuju da redovno hodanje pomaže u smanjenju stresa, tjeskobe i simptoma depresije.
Dodatni efekat donosi boravak u prirodi: svjež zrak i kontakt s okolinom podižu samopouzdanje, poboljšavaju koncentraciju i daju osjećaj unutrašnjeg mira.
Čak i 10 minuta šetnje može povećati energiju, mentalnu bistrinu i motivaciju – što znači da je bolje napraviti mali korak nego nijedan.

3. Bolji san

Hodanje doprinosi kvalitetnijem i dužem snu. Potrošnja energije tokom dana pomaže regulaciji ciklusa spavanja i budnosti, što dovodi do dubljeg i odmornijeg sna.
Uvođenje brze šetnje u dnevnu rutinu poboljšava higijenu sna i smanjuje dnevni umor. Osim toga, kvalitetan san pomaže i u regulaciji apetita, što podržava održavanje zdrave tjelesne težine.

4. Dugovječnost

Brojna istraživanja pokazuju da je redovna fizička aktivnost, uključujući hodanje, povezana s produženim životnim vijekom.
Već 30 minuta hodanja dnevno značajno smanjuje rizik od prijevremene smrti i povećava očekivani životni vijek.

5. Kontrola hroničnih bolesti

Hodanje ne samo da pomaže u prevenciji bolesti, već olakšava i njihovo upravljanje. Redovno hodanje doprinosi regulaciji krvnog pritiska, nivoa šećera u krvi i holesterola, a ublažava i bolove u zglobovima.

6. Povećava kreativnost

Šetnja potiče kreativnost i poboljšava sposobnost rješavanja problema. Kada zastanete i izađete vani, vaš um se oslobađa napetosti, a ideje dolaze lakše. Ponekad je upravo kratka šetnja sve što vam treba da pronađete novi pogled na stvari.

Hodanje je mnogo više od odlaska do prodavnice ili puta na posao. Njegove prednosti obuhvataju prevenciju bolesti, jačanje tijela i podršku mentalnom zdravlju.
Zato – obujte patike i iskoristite benefite hodanja svaki dan, makar i u malim koracima. Ako imate zdravstvenih briga ili dilema, posavjetujte se s ljekarom prije nego što povećate nivo fizičke aktivnosti.

(Izvor vijesti: Ljepota & zdravlje)

Podijeli tekst sa drugima na:

Tarkić: Nećemo podržati izmjene zakona

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH i predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, poručuje kako oni iz ovog kantona neće podržati izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju prema kojima bi budući penzioneri sa 15 godina staža i 65 godina života imali 390 KM penziju, a sada je ta penzija 599 KM.

Izmjene se odnose na član 81. Zakona o PIO-u u kojima stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine.

To znači, s obzirom na to da sada prosječna penzija iznosi 651,49 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM. Dakle, penzija bi za ovu kategoriju iznosila 390 KM od 1. januara 2026. godine jer se prosječna penzija neće znatnije promijeniti.

Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju pod ovim uslovima, imat će penziju 599 KM.

Sindikati koji predstavljaju radnike su zamrli

Dalje, prema izmjenana i dopuna Zakona o PIO-u, za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina, penzija ne može biti niža od 65 posto od prosječne penzije u FBiH, a što je kada se izračuna prema sadašnjoj prosječnoj penziji 423 KM.

“Mi penzioneri kažemo da ne mogu penzioneri živjeti sa 600 KM i nije naš interes da trpamo buduće penzionere na 400 KM. Ako se mi borimo za srazmjerne penzije koje iznose sada nekih 400 KM, kako da se slažemo da ljudi žive od 390 KM? Nema od toga ništa, to neće proći. Neće dobiti podršku penzionera, ali moraju se razdvojiti penzioneri sa 40 godina staža od onih koji imaju 15-20 godina pa neka oni traže načina, ali ne mogu ovako uništiti ljude. Što bi neko imao 400 KM, a mi kažemo da ne možemo živjeti od 600 KM, ali neka to kaže i Ekonomsko-socijalno vijeće za teritorij Federacije BiH, sindikati koji kao predstavljaju radnike su zamrli. Neka se probude” naglašava Trakić.

Ponavlja kako nije tačno da su penzioneri tražili izmjene člana 81.

Neka podignu najniže penzije

“Oni iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike su to svalili na naša leđa. Mi smo tražili izmjenu člana 79, 80, 82. i 147. To su ta četiri člana koja smo mi tražili. Ponovo kažem kako nije uredu da ima čovjek istu penziju koji ima 15 godina i 40 godina staža. Neka u Ministarstvu porade na tome, neka nađu bolji način. Neka podignu najniže penzije. Što se tiče općenito izmjena Zakona o PIO-u, zadovoljni smo 50 posto. Iz resornog ministarstva se hvale da su povećali sredstva za banje.

Nije istina, oni su nama smanjili broj banja. Šta mene briga o milionima. Ja sam kao predsjednik ZDK dobio 95 mjesta manje na osnovu 2024, a to je meni 95 problema za vratom – kazao je Trakić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Vikend akcije u marketima širom BiH: Gdje pronaći najpovoljnije cijene

Cijene prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme predstavljaju ozbiljan izazov za kućne budžete, a posebno za penzionere čije su penzije male i često nedovoljne da pokriju sve osnovne troškove. Upravo zbog toga, svaka akcija i popust u trgovinama postaju od velikog značaja, jer predstavljaju priliku da se barem dio osnovnih namirnica kupi po povoljnijim cijenama.

Veliki marketi širom BiH gotovo svakog vikenda organizuju posebne akcije na određene proizvode, pa tako i ovog puta kupci mogu pronaći povoljniju ponudu u više trgovačkih lanaca.

U Bingu ovog vikenda na akciji je pileći file po cijeni od 10,95 KM po kilogramu, a u ponudi se nalazi i Zewa toaletni papir (16 rolni) za 9,95 KM.

U Crvenoj jabuci kupci mogu pronaći pileći batak sa karabatakom po cijeni od 4,45 KM/kg, crveni luk za svega 0,75 KM/kg, Jogurt za 1,95 KM, kao i Coca-Colu od 2 litra po cijeni od 2,45 KM.

Konzum/Mercator je pripremio akciju na pileća prsa koja koštaju 8,75 KM/kg, limun po cijeni od 3,95 KM/kg, Hrusty tortilje za 1,95 KM po pakovanju, te Violeta toaletni papir (24 rolne) po cijeni od 5,45 KM.

U Tropic i MojMarket trgovinama ovog vikenda crveni luk se prodaje za 0,79 KM/kg, dok je kilogram pastrmke 11,49 KM.

U AS marketima na akciji je pileći batak po cijeni od 4,35 KM/kg, dok se svinjska šnicla može kupiti za 10,45 KM/kg.

Na policama Belamionix marketa ovog vikenda dostupne su mahune (400 g) po cijeni od 1,65 KM, a na akciji je i tečni jogurt Bella (1 l) po cijeni od 1,95 KM.

Sve ove ponude pokazuju koliko je važno pratiti akcije i iskoristiti prilike koje marketi nude, jer se samo na taj način može ostvariti značajna ušteda u mjesečnim troškovima domaćinstva.

Za penzionere, čija su primanja ograničena, ove vikend akcije postaju od posebnog značaja, jer im omogućavaju da lakše obezbijede osnovne životne namirnice.

Podijeli tekst sa drugima na:

EU provjerava kako platforme štite korisnike od pljačke

Evropska komisija je danas objavila da će provjeriti kako velike platforme štite svoje korisnike od finansijskih prevara na mreži.

Komisija je kompanijama Meta, Apple, Microsoft i Booking poslala formalne zahtjeve za informacije u okviru zakonodavstva o digitalnim uslugama (DSA).

Cilj je da se sazna na koji način firme obezbjeđuju da njihovi servisi ne budu zloupotrebljeni u svrhu prevara, prenosi danas francuski medijski servis BFMTV.

U Evropskoj uniji se sve pažljivije prati bezbjednost digitalnih usluga, posebno zbog zaštite korisnika od onlajn prevara i zloupotrebe ličnih podataka. Regulativa DSA predviđa strože obaveze za velike platforme i nalaže im da osiguraju bezbjedno i transparentno digitalno okruženje.

Komisija je naglasila da zaštita korisnika predstavlja prioritet i da će se nadzor nad kompanijama intenzivirati kako bi se sprečile moguće finansijske prevare.

Očekuje se da kompanije odgovore na zahtjeve poslati u narednim nedjeljama, nakon čega će biti moguće utvrditi eventualne propuste ili potrebne mjere.

(Izvor vijesti: B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Radili u bivšoj Jugoslaviji pa imaju primanja niža od najnižih

Nemali broj penzionera u Federaciji BiH ima primanja koja su niža od minimalnih penzija koje, trenutno, iznose 599,28 KM.

Oni se nalaze u kategoriji tzv. srazmjernih penzija, kojih je, prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) baziranih na isplati penzija za protekli mjesec, bilo 73.948.

“Veći broj korisnika razmjerne mirovine prima iznos mirovine od Federalnog zavoda koji je manji od iznosa naše minimalne mirovine. Međutim, mi ne znamo kolika su ukupna primanja navedenih korisnika, odnosno koliko iznose mirovine koje primaju od inozemnih nositelja osiguranja – rekao je  Tomislav Kvesić, portparol PIO/MIO FBiH.

Radni staž

Radi se o korisnicima kojima se, zapravo, penzije isplaćuju srazmjerno dužini staža ostvarenog u FBiH, odnosno BiH, ali i u drugim državama.

Kako nijedna država nema obavezu dostavljati podatke o iznosima penzija koje su naši građani ostvarili u drugim državama, tako ni Zavod PIO nema zakonski osnov da ih prikuplja.

Iako među tim korisnicima ima onih čija primanja iznose i po nekoliko hiljada eura, značajan je broj onih koji su radili u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, odnosno republikama bivše države, dok su drugi dio staža ostvarili na području BiH i kojima se na osnovu ukupnog radnog staža isplaćuje manje od 600 KM.

Otklonjena slabost

Svojevremeno su predlagači Zakona o PIO previdjeli činjenicu da su bivše republike postale države, pa su se oni koji su radili, uglavnom u susjedstvu, našli u istoj grupi s radnicima koji su dio staža ostvarili u zemljama zapadne Evrope.

Praktično, veliki broj penzionera kada zbroji oba dijela penzije dobije iznos manji od onog koliko je najniža penzija u Federaciji BiH.

Tražili podatke

Iz Saveza udruženja penzionera FBIH su prošle godine uputili poziv korisnicima srazmjernih penzija čija su primanja manja od minimalne penzije da im se jave, kako bi dobili precizne podatke o broju tih korisnika.

Međutim, njihovi napori nisu urodili plodom, jer im se javio samo dio korisnika tih penzija.

(Izvor vijesti: Avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Stvorena vještačka inteligencija koja razmišlja kao ljudski mozak

Umjesto da grade sve veće i sve skuplje jezičke modele sa milijardama parametara, istraživači iz Singapura odlučili su se osloniti na prirodu i pokušati stvoriti vještačku inteligenciju koja razmišlja poput ljudskog mozga.

Njihov eksperiment, kako se pokazalo, nije samo hrabar, već i izuzetno uspješan: novi sistem, iako malen i lagan, uspio je nadmašiti divove poput GPT-a i Claude-a u složenim zadacima rezonovanja.

Startap je predstavio tzv. hijerarhijski model zaključivanja, HRM (Hierarchical Reasoning Model), inspirisan načinom na koji mozak obrađuje informacije. Dok današnji modeli GPT-4, GPT-4o, Claude 3, Gemini, LLaMA 3 ili DeepSeek R1 zavise od ogromnih količina podataka i miliona primjera za učenje, HRM je napravljen sa svega 27 miliona parametara i treniran na samo hiljadu primjera, i to bez ikakve prethodne pripreme. Uprkos toj jednostavnosti, pokazao se superiornim u poređenju sa mnogo većim modelima.

Da iza projekta stoji ozbiljan tim, govori i podatak da su na njemu radili bivši istraživači iz Google DeepMind-a, DeepSeek-a, Anthropic-a i xAI-a, zajedno sa naučnicima sa najuglednijih univerziteta, prenosi Indeks.

Mozak kao inspiracija

Osnivač i direktor kompanije, Guan Vang, objašnjava da je ideja bila da se krene od mozga kao prirodnog uzora. „Današnji modeli koriste tzv. Chain-of-Thought, lančano razmišljanje, što je zapravo trik zasnovan na vjerovatnoćama. Mi smo krenuli od nule, inspirisani mozgom, jer priroda milijardama godina usavršava njegov dizajn. Naš model razmišlja i zaključuje kao čovjek, a ne samo da računa vjerovatnoće. Vjerujemo da će dostići, a zatim i nadmašiti ljudsku inteligenciju“, ističe Vang.

HRM je osmišljen tako da oponaša dva ključna centra mozga: prefrontalni korteks, koji se povezuje sa apstraktnim razmišljanjem, planiranjem i kontrolom impulsa, i bazalne ganglije, zadužene za brze, automatske reakcije i donošenje odluka koje se ponavljaju. U HRM-u prefrontalni korteks odgovara rekurentnoj mreži visokog nivoa koja sporo i apstraktno planira i prati globalni cilj, dok bazalne ganglije imitiraju mreže niskog nivoa, koje brzo rješavaju konkretne zadatke i donose intuitivne odluke.

Na taj način, ovaj model kombinuje sporo, strateško promišljanje i brzu, intuitivnu logiku – baš kao ljudski mozak.

Rezultati su, prema studiji objavljenoj na platformi ArXiv, izuzetno impresivni. Na testu ARC-AGI, jednom od najzahtjevnijih pokazatelja induktivne inteligencije, HRM je ostvario 40,3 odsto tačnosti, dok GPT-4 i Claude 3.5 ne prelaze 21 odsto.

U složenim zadacima, poput igre Sudoku i pronalaženja optimalnog puta kroz labirint sa 900 polja, HRM je bio jedini model koji je uspio pronaći tačno rješenje. To pokazuje da njegova snaga ne leži u gomilanju podataka, već u samom načinu rezonovanja.

Primjena u medicini i robotici

Za razliku od velikih jezičkih modela koji problem razlažu na niz koraka i lako gube nit, HRM koristi rekurentne mreže u kojima se izlaz jednog koraka vraća kao ulaz u sljedeći, čime se formira petlja koja omogućava pamćenje i planiranje. On, takođe, obrađuje informacije na različitim vremenskim skalama: jedan dio sistema djeluje brzo i kratkoročno, dok drugi razmišlja sporo i dugoročno, baš kao što mozak spaja refleksne odluke i strateško planiranje.

Prednost HRM-a posebno dolazi do izražaja u oblastima gdje su podaci ograničeni, a preciznost – ključna. Njegovi tvorci navode da bi mogao da se primijeni u zdravstvu, u dijagnostici rijetkih bolesti, gdje ne postoje milioni primjera već samo mali broj kliničkih slučajeva.

U klimatologiji, HRM je, prema njihovim riječima, dostigao čak 97 odsto tačnosti u sezonskim prognozama. Zahvaljujući tome što mu je potrebna mala količina kompjuterskih resursa, mogao bi da se koristi i u robotici, u realnom vremenu i u dinamičnim, nepredvidivim okruženjima.

Ostaje pitanje da li je ovaj sistem prvi pravi korak ka opštoj vještačkoj inteligenciji (AGI) ili je tek jedna od etapa u istraživanju. Ipak, jedno je jasno: priroda je odličan inženjer, a modeli zasnovani na njenim principima mogli bi da budu najrealniji put ka mašinama koje neće samo oponašati ljudsku inteligenciju, već će je možda i nadmašiti.

(Izvor vijesti: Index)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzije u FBiH za septembar biće isplaćene dva dana ranije

Isplata penzija za septembar 2025. počet će dva dana ranije od uobičajnog termina.

S obzirom da je redovni dan isplate petog u mjesecu ovaj put nedjelja, penzije će se početi isplaćivati u petak 3. oktobra.

Najniža penzija iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija 2.996,40 KM.

Penziju za septembar primit će oko 458.632 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 310 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zaustavite najezdu smrdibuba: Praktični savjeti i jednostavni recepti

Smrdibube su velika smetnja u domaćinstvima jer u jesen traže sklonište u kućama, a na proljeće mogu da naprave štetu na biljkama. Evo kako možete da smanjite ili spriječite njihovu invaziju.

Mali zeleni pokretni neprijatan miris, odnosno smrdibube, uskoro će krenuti u invaziju na stanove, jer kako napolju kreće hladno vrijeme, one počinju da traže skrovišta u domovima.

Da biste ih se uspješno riješili, predlažemo da prevenciju sprovedete i u domu, ali i da se pripremite na vrijeme i izbjegnete neprijatne susrete sa njima.

Prevencija u kući

Zatvorite ulaze: Pregledajte prozore, vrata, roletne, dimnjake i pukotine na fasadi. Zatvorite sve rupice silikonom ili gumenim trakama.

Mrežice: Postavite mrežice na prozore i ventilacione otvore.

Zavjese i roletne: Držite spuštene kada su prozori otvoreni.

Svjetlo: Smrdibube privlači svjetlost, zato isključite ili prigušite osvjetljenje oko prozora u jesen, posebno uveče.

Oko kuće i u dvorištu

Košenje i čišćenje: Redovno košenje trave i čišćenje korova spriječiće najezdu smrdibuba, jer se one često kriju u vegetaciji. Takođe, uklonite suve biljke i lišće.

Mirisne biljke: Dobro je znati da mirisne biljke poput nane, lavande ili bosiljka mogu da ih donekle odvrate ako ih posadite u blizini kuće ili prozora.

Domaći sprejevi za uklanjanje

Čim uočite prve smrdibube, odmah ih uklonite da se ne namnože u kući. Da biste u tome bili uspješni, predlažemo domaće sprejeve.

Sprej od bijelog luka

Sastojci: 2–3 čena bijelog luka, 0,5 litara vode, prazna boca sa raspršivačem.

Priprema: Izmrvite ili sitno isjeckajte bijeli luk. Stavite ga u vodu i ostavite bar 12 sati da odstoji. Procijedite i sipajte u bocu sa raspršivačem.

Upotreba: Prskajte oko prozora, vrata i mjesta gdje često ulaze. Miris bijelog luka im smeta i drži ih podalje.

Sprej od sapunice

Sastojci: 1 kašika tečnog sapuna ili deterdženta za suđe (ne agresivnog), 0,5 litara vode, prazna boca sa raspršivačem.

Priprema: Sipajte sapun u vodu i blago promiješajte. Prebacite u bocu sa raspršivačem.

Upotreba: Kada direktno isprskate smrdibubu, sapun razbija njihov zaštitni sloj i uguši ih. Nemojte prskati direktno po zidovima unutar kuće ako ne želite fleke – bolje koristite na prozorskim ramovima, mrežicama, spoljašnjim zidovima ili biljkama u bašti. Uvijek pravite manju količinu, pa ponovite pripremu kada se potroši.

(Izvor vijesti: Magazin)

Podijeli tekst sa drugima na:

Loši uslovi u Domu penzionera Tuzla, direktor tvrdi da je sve u redu

Na društvenim mrežama osvanule su fotografije na kojima su prikazani katastrofalni uslovi u kojima borave korisnici Doma penzionera Tuzla. Priču je pokrenula odbornica u Skupštini grada Dragana Gagro Berberović.

Ona tvrdi kako joj korisnici i njegovatelji ove ustanove prijavljuju mobing, te da će posjetiti Dom penzionera da sasluša i drugu stranu.

Mirsad Bakalović, direktor Doma, negira optužbe i naglašava kako je sve ovo nanijelo veliku štetu ustanovi.

Nakon objavljivanja statusa na društvenim mrežama o lošim uslovima boravka korisnika u Domu penzionera Tuzla, kontaktirali smo Gagro Berberović.

Ona je potvrdila da na njen e-mail pristižu dopisi, pritužbe, slike i videa. Kaže da sljedeće sedmice planira posjetiti ovu Ustanovu da bi saslušala i drugu stranu, te da do tada neće davati izjave.

“Obavila sam razgovor s par ljudi koji su bliski situaciji, obaviti ću posjetu da saslušam i drugu stranu. Ono sto vidim je vlaga, neurednost i ‘obroci’ od dvije kriške hljeba i kašike pavlake – to nije hrana, to je poniženje! Korisnici i negovatelji prijavljuju mobing, loše uslove i nesposoban menadžment, mobing i psovke su vidljive iz videa”, objavila je na svom Facebook profilu Gagro-Berberović.

Direktor pokrenuo postupak

Direktor Mirsad Bakalović tvrdi i da su se pojedinci, kako iz ove Ustanove, tako i van nje, koji nisu zadovoljni svojim statusom, obraćali i odbornici, da naštete ugledu i poslovanju Ustanove u kojoj radi 70 radnika i boravi 190 korisnika.

Dodao je da je u dogovoru s pravnicima pokrenuo postupak.

“Ono što se spominje na Facebooku nema veze s onim što je ovdje dolazilo prema nama. Mi u skladu s našim aktima rješavamo sve te probleme, pa čak nekad i sukobe između korisnika, problem između korisnika i radnika pa čak dođe i do sankcionisanja samih radnika”, kaže Bakalović.

Grad Tuzla je 2010. godine vratio osnivačka prava nad ovom ustanovom, a 2013. objekat proglasio javnim dobrom.

“Ovaj objekat se ne može privatizirati, prodati, ali ako ustanova dođe do bankrota, stečaja, neko je bacio oko da ovdje umjesto Doma penzionera budu stambeno-poslovni prostori”, kaže Bakalović.

Konačan odgovor na pitanje kakvi su zaista uslovi života u ovoj ustanovi, mogao bi se dobiti tek nakon detaljnog uvida nadležnih institucija i inspekcijskih organa.

(Izvor vijesti: FTV)

Podijeli tekst sa drugima na:

U penziji pravi lutke i suvenire: Turisti ih kupuju radije nego magnete

Penzionerka iz Trebinja Elda Dragaš izrađuje krpene lutke – suvenire koje su, kako u šali kaže ova vrijedna žena, proputovali više svijeta nego ona sama, ali dobro “prolaze” i njene, ručno oslikane torbe, pojasevi, te podmetači.

“Moje su lutke po cijeloj Srbiji, ali i Evropi, a najviše u svim krajevima Njemačke, jer turisti kojih je sve više u Trebinju, kao i naši ljudi iz inostranstva, sa sobom žele ponijeti suvenire našeg grada, tako da ljudi iz Srbije i Trebinjci iz inostranstva, ne žele kupiti samo po neki magnet ili sitnicu, pa kupuju ove moje lutke koje ja sa mnogo ljubavi i pažnje izrađujem, a svaka nova mi je veće zadovoljstvo i veći izazov”, kaže Elda koja radi u Udruženju žena “Vasila” Trebinje.

Njene lutke su odjevene u narodne nošnje , hercegovačke ili srbinaske, za šta je potrebno puno strpljenja da se sašije i ukrasi jedan minijaturni jelek, suknja, ili mali ispleteni opanci.

Kao i svaki posao koji se započinje, tako je, kako se prisjeća, i ona u početku ostavljala više vremena oko jedne lutke, oslikavanju jedne torbe, pletenju pojasa od makramea, a danas to ide mnogo brže.

“Sada mi je potrebno oko tri dana da izradim jednu lutku, jer se prvo mora sašiti i napuniti njeno tijelo, zatim sašiti odjeća, pa posebno ukrasiti, iscrtati oči, nos, usne, uraditi kosa, kapa, opanci ili cipelice, zavisno šta radim, a za sve to vrijeme je najpotrebnije imati strpljenje i koncentraciju, koje ja ovdje u “Vasili” imam zato što imam dvije sjajne kolegice, sa kojim se u svim stvarima nadopunjujem”, kaže dalje ona.

Penzionisana u Boru pa došla u Trebinje

Prisjeća se da je iz Bora doselila u Trebinje nakon što se penzionisala, a onda se, da bi prekratila vrijeme, tragajući za svojim talentom slikanja, obrela u “Vasili”, gdje su je naučili različitim tehnikama ručne radinosti.

“Volim da slikam, pa, iako se nisam obrazovala u ovoj umjetnosti, imam dosta urađenih slika, među kojim sam uradila i jednu minijaturnu Anđelkinu kapiju, a to se nakon serije “Ranjeni orao” koja se snimala u Trebinju, postalo rado posjećivano mjesto u našem Starom gradu. Kada sam uradila tu sliku, meni i mojim kolegicama je palo na pamet – zašto ne bi uradila i lutku Anđelku, koja mi je vrlo draga i koju sam sa ljubavlju radila, šijući joj prepoznatljivi plavi kostim i šeširić prema onom što glumica Sloboda Mićalović najčešće nosi u seriji”, nastavlja Elda.

Osim ovih lutaka, ona šije i one sa kojim se djevojčice igraju i koje su gotovo neuništive, pa je napravila i Malu Sirenu, različite princeze iz bajki, ali i “obično” odjevene krpene lutke.

Vrlo je ponosna i na svoje torbe koje ručno oslikava, najviše različitim motivima Trebinja, počev od Arslanagića mosta, zgrade Muzeja Hercegovine ili motiva pored rijeke, pa sve do motiva rajskih ptica sa kamenih ploča iz manastira Zavala, mada, kako dodaje, prepoznatljivi ambijenti se brže i prodaju.

Zajedno sa kolegicama iz “Vasile” šije i male narodne nošnje, od onih koje roditelji naruče za krštenje, a nedavno su tri vrijedne članice ovog udruženja šile i za šestomjesečnu bebu, pa sve do nošnji za odrasle koje ljudi jednostavno žele da imaju u svojim kućama.

Važno je druženje, a što se proda – proda, nije nam prioritet zarada, kazale su sve tri na kraju.

(Izvvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na: