Kada je struka upozoravala da će se povećanje minimalca i poskupljenje mrežarine u Republici Srpskoj obiti o glavu građanima, vlast je odmahivala rukom, a danas, kada se to ispostavilo tačnim, oni koji su nas u ovakvu situaciju doveli ćute i prave se da se ništa ne dešava.
• Građane gotovo iz dana u dan šokiraju poskupljenja
• Borci za zaštitu potrošača pozivaju nadležne da hitno reaguju
• Jedino vlast u plusu, jer više cijene donose veće prihode
A dešava se i te kako: nakon povećanja cijena na računima za struju i komunalije u gradovima širom Republike Srpske na red je došao hljeb, a pekari kao glavne razloge navode upravo poskupljenje mrežarine i povećanje minimalne plate.
Tu, međutim, spisak nije konačan: građani su na udaru i povećanja cijena u zanatskim radnjama, poput frizerskih salona, a isto se desilo i u pojedinim privatnim vrtićima, dok je ono čemu svjedočimo u trgovinama suvišno i spominjati. Kad se podvuče crta, teret povećanja inputa ne snosi ni vlast ni preduzeća, nego potrošači.
Ili, da budemo još direktniji: vlast je u plusu jer više cijene donose veće prihode, privrednici su svoje probleme fakturisali na kupce, a građani su i krivci i gubitnici pošto će sve na kraju da plate upravo oni.
Na udaru svi
“Bruka. Svi građani plaćaju ceh katastrofalnih odluka. Oni koji su na minimalcu nisu dobili ništa, jer im je povećanje plate progutao talas poskupljenja. I ne samo oni – na udaru je svaki čovjek. A o poskupljenju struje, odnosno mrežarine da i ne govorim. I gdje su sada oni koji su odlučivali? Zašto danas ćute? Znaju li koliko košta spremanje za krsnu slavu? Znaju li da kad poplaćam sve troškove nemam dovoljno da uspem gorivo u auto? Ali briga ih za to, oni ne plaćaju gorivo iz svog džepa, već se voze službenim limuzinama”, priča jedan ogorčeni Banjalučanin.
Saglasan je i ekonomista Milenko Stanić da se još jednom ispostavilo da ceh loše politike na kraju plaćaju stanovnici Republike Srpske.
“Uvijek je to tako. Cijenu rada organa vlasti moraju da plate građani. Kod nas je problem što se loše funkcionisanje organa javne vlasti ispoljava prije svega u povećanju cijena ključnih usluga, odnosno kad govorimo o javnim preduzećima, ključnih proizvoda za životnih standard”, kaže Stanić za “Nezavisne novine”.
On ocjenjuje da bi bilo pošteno da premijer Republike Srpske Savo Minić sada izađe pred javnost i kaže da će se utvrđivati je li bilo grešaka, te kako ih popraviti.
“Pošteno i jedino realno moguće kod odgovornih vlada! Međutim, mi već dugo nemamo odgovornu vladu. Kako vrijeme prolazi, čini mi se da je to sve manje odgovorna vlada, a sve više struktura koja polaže račun partijama”, ističe Stanić.
Hitna reakcija
Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da je Savez još u zadnjem kvartalu 2025. godine, kada je pregovarano o iznosu najnižih plata, zahtijevao od Vlade Srpske da utiče na formiranje, odnosno ograničavanje marži na osnovne životne namirnice. Ali i svih usluga, jer se ništa neće postići povećanjem minimalca ako ga “pojede” porast cijena.
“Mi smo i sada, kada smo prije nekoliko dana imali konsultacije sa Minićem, upozorili da se te stvari moraju iskontrolisati. Jer, mi smo postali mjesto koje je po cijenama skuplje od nekih zemalja Evropske unije. To je sigurno nedopustivo, i te stvari se moraju promijeniti i urediti na kvalitetniji način. Mora se uticati na samo formiranje cijena, te gdje god postoji njihovo neopravdano podizanje moraju reagovati kontrolni organi”, rekao je za “Nezavisne novine” Stanković, koji je dodao da Vlada i resorno ministarstvo moraju pod hitno reagovati.
Da Vlada mora reagovati poručuju i borci za zaštitu potrošača. Kap je, dodaju, prelila čašu.
“Novi namet svaki dan”
“Kap je prelila sve moguće posude za tečnost. Ovo su već nemogući uslovi za normalan život. Vi više ne možete ni pohvatati niti kontrolisati i imati pravu informaciju o tome šta je sve poskupjelo. Svaki dan imamo novi namet”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.
Prema njenim riječima, povećanje minimalne plate treba da bude stvar vlasti i privrednih subjekata. Oni to moraju regulisati na način da niko ne plaća ceh, a pogotovo ne radnici.
“Vi ako povećate minimalnu platu radniku za recimo 17 ili 20 odsto, a dignete mu cijene preko 45 odsto, šta ste onda uradili? Pa bolje vratiti ili ne određivati minimalnu cijenu rada, da bar koliko-toliko normalno živimo”, jasna je Šešlija.
Institucije vlasti, dodaje ona, od potrošača prave i krivca i žrtvu, što uopšte nije u redu.
Ekonomski haos
“Trebalo bi pod hitno da se donesu određene mjere na nivou Vlade Republike Srpske, kojim će potrošači biti zaštićeni. Ono što slijedi jeste povećanje broja korisnika javnih kuhinja i jako veliki pritisak na humanitarne organizacije koje takođe gube bitku jer ne mogu prikupiti onoliko sredstava koliko im treba. Mi se nalazimo u ekonomskom haosu, koji je nemoguće izdržati, a ovo je tek početak godine. Mi se zavaravamo da će to stati u januaru”, naglašava Šešlija.
Da je ovaj talas poskupljenja bio potpuno predvidiv, te da je direktna posljedica političkih odluka vlasti ocjenjuje Zagorka Grahovac, član Odbora za trgovinu i turizam Narodne skupštine Republike Srpske, koja dodaje da nismo dobili mjere koje bi zaštitile standard građana, nego poteze koji su dodatno pogurali rast svih cijena – od struje i komunalnih usluga do osnovnih životnih namirnica.
“Vlast je povećanje minimalca predstavila kao veliki uspjeh, a u suštini je kupovna moć građana sve lošija. Što se tiče kontrole cijena, ona je bila minimalna, selektivna i besmislena. Mjere su najčešće ismijavane od strane građana jer od njih nisu osjetili apsolutno ništa. Zaista je neodgovorno to što od povećanja minimalca samo budžet ima korist, a sav teret svih poskupljenja je potpuno prebačen na građane. Ovo je trenutak koji je blizu tačke pucanja”, rekla je Grahovčeva.
Možda vas zanima i ovo:
Povećanja participacija u Srpskoj, dio penzionera oslobođen
