Autor: Sandra Vukić

Kada sustignu godine i nemoć, njegu i pomoć u kući u četiri lokalne zajednice u Republici Srpskoj starim licima pružaju zaposleni i volonteri Crvenog krsta.

Vrata domova starijih lica u Šamcu, Prnjavoru, Doboju i Foči kroz projekat “Starenje i zdravlje” svakodnevno otvaraju njegovatelji, čiju njegu i pomoć trenutno koristi skoro 300 osoba iz ovih lokalnih zajednica.

Program “Pomoći i njege u kući” u Doboju se realizuje još od 2018. godine, a kako za “Nezavisne novine” ističe Nataša Pančić Vukajlović, odgovorna njegovateljica, trenutno imaju 79 korisnika u 20 mjesnih zajednica.

“Na programu njege i pomoći u kući trenutno radi šest njegovatelja i četvoro volontera. Zadaci njegovatelja su da pruže njegu i pomoć korisnicima kućne njege. Uglavnom su korisnici bolesne osobe i osobe treće životne dobi“, rekla je ona.

Kako navodi, tim kućne njege korisnicima pruža 37 usluga, kao što su zdravstvena njega, individualna njega, pomoć u kući i društvena pomoć.

“Najčešća potreba korisnika je za praćenjem krvnog pritiska, šećera u krvi, priprema i davanje terapije, priprema obroka, hranjenje, kupanje, zamjena pelene, kupovina lijekova i namirnica, pratnja do ljekara i šetnja”, objašnjava Pančić Vukajlovićeva.

Ona ističe da je potreba stanovništva za uslugama kućne njege velika.

Već dvije i po godine njega i pomoć starijim licima se pruža i u Prnjavoru, a prema riječima Bojana Šipragića, sekretara Gradskog Crvenog krsta Prnjavor, projekat će se nastaviti i u narednoj.

“Trenutno imamo pet zaposlenih njegovateljica i oko 72 korisnika, međutim, taj broj varira iz sedmice u sedmicu”, ističe za “Nezavisne novine” Šipragić.

Kako objašnjava, broj posjeta i opis posla njegovatelja zavise od potrebe korisnika njege i pomoći.

“Imamo korisnike koje posjećujemo svaki dan u dva termina, jutarnjem i popodnevnom, kao i korisnike koji su nepokretna lica, odnosno koji leže. Njima treba presvlačenje ili kupanje”, navodi on, dodajući da među korisnicima imaju i osobe koje posjećuju jednom u sedmici.

“Sljedeće godine imaćemo 80 korisnika i šest radnika”, rekao je Šipragić.

Već nekoliko godina domove starih lica posjećuju i četiri njegovatelja na području Foče, a prema riječima Snežane Kovač, sekretarke Crvenog krsta u ovoj opštini, pomoć i njegu prima trenutno 68 korisnika.

“Broj korisnika je promjenljiv. Pokrivamo i ruralno i urbano područje. Imamo aktivne volontere koji pomažu u realizaciji aktivnosti pomoći starima”, istakla je ona.

Dodala je da je program koristan i da planiraju s njim nastaviti i u narednoj godini.

“Ovaj program daje ljudima samopouzdanje, pokazuje im da nisu sami, da pripadaju lokalnoj zajednici, da se brine o njima”, ističe Kovačeva za “Nezavisne novine”.

Pet njegovatelja Crvenog krsta obilazi oko 70 korisnika na području Šamca, a kako su istakli za “Nezavisne novine”, poslovi njegovatelja su slični ili gotovo isti kao i u drugim lokalnim zajednicama.

“Imamo mnogo korisnika čija su djeca u inostranstvu, a koji žele da im se obiđu roditelji, da s njima popijemo kafu i popričamo. Imamo korisnike kojima mijenjamo pelene, pomažemo pri kupanju, operemo suđe, raširimo veš ili pripremimo lijekove”, ističu iz Crvenog krsta Šamac i dodaju da su to samo neki od poslova koji su u opisu rada njegovatelja na terenu.

Prema riječima sagovornika, novčana sredstva obezbjeđuju Crveni krst Švajcarske i lokalne zajednice, dok sami korisnici izdvajaju nekoliko maraka po posjeti.

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Dobra saradnja i neizostavna podrška Gradske uprave koja u značajnoj mjeri olakšava rad Udruženja penzionera u Derventi istaknuta je danas prilikom posjete gradonačelnika Milorada Simića sa saradnicima ovom udruženju.

Derventsko udruženje penzionera broji 3.935 članova, o njih više od 500 prima najnižu penziju. Kako bi im bili omogućni što pristojniji uslovi života, grad je ove godine iz budžeta izdvojio 70.000 KM za kupovinu lijekova i potrošnju električne energije za najugroženije članove, što je za 10.000 KM više u odnosu na prošlu godinu.

Za potrebe ove kategorije iz budžeta je izdvojen i grant u iznosu od 4.000 maraka, te još 1.900 za projekte i 7.000 KM za krečenje prostorija.

Gradonačelnik Milorad Simić kazao je da Gradska uprava nastoji da ostvaruje dobru saradnju sa ovim udruženjem i pomogne potrebe ove grupe stanovnika, a tim povodom je penzionerima doniran novi televizor.

“Pored osnovnih sredstava koje obezbjeđujemo, uvijek treba slušati potrebe korisnika i pomoći. Na uvid sam imao broj penzionera u Derventi, kao i visine penzija, koje su ispod prosjeka, što je nezavidna situacija, ali, iako lokalna zajednica nije u prilici to da popravi, možemo im izaći u susret. Uvijek ima prostora da pružimo podršku, naročito za korist većeg broja sugrađana”, kazao je Simić.

Da dobra saradnja i razumijevanje vladaju između ovog udruženja i Gradske uprave potvrdio je i predsjednik Udruženja penzionera Veljko Spasenić.

“Mi u udruženju cijenimo solidarnost i humanost, a kroz članarinu koju izdvajamo, upotpunjujemo organizacione i humanitarne potrebe. Isto tako, podršku nam pruža i lokalna zajednica. Ove godine za subvenciju troškova struje izdvojeno je 52.500 KM za 525 korisnika, dok je lijekovima pomognuto 136 korisnika sa 19.693 KM”, kazao je Spasenić dodavši da je podrška iz budžeta stigla i za druge potrebe.

(Izvor i foto: Derventski list)

Nova emisija “Povjerljivo sa dr Đorđevićem” donosi nam nekoliko odgovora na važna pitanja o našem zdravlju. Pitanja ste upravo vi postavljali na našoj Facebook stranici, a dr Đorđević se potrudio da svima da adekvatan odgovor.

Neka od pitanja koja ste nam slali su: Na osnovu čega nastaje demencija? Kako vježbati mozak da ne dođe do demencije? Kako najlakše očuvati zdravlje i ostati u dobroj formi tokom starenja? Koje su dijagnostičke pretrage potrebno da obave ljudi stariji od 65 godina? Koji se tip šećerne bolesti najviše javlja u starijoj dobi?

Ukoliko i vi imate neko pitanje i želite da vam dr Veljko Đorđević odgovori možete nam pisati u inbox naše FB stranice ili direktno na našoj internet stranici na ikonicu PRIJAVI SE.

Odgovore na sva pitanja možete vidjeti u kompletnoj epizodi emisije “Povjerljivo sa dr Đorđevićem”  koju možete pogledati u video prilogu:

Dugotrajna borba penzionera za povećanje malih penzija kako bi mogle pokriti osnovne troškove života sada je dobila novu dimenziju. Pored traženja pravednijih primanja, penzioneri u Tuzli ističu hitnu potrebu za poboljšanom zdravstvenom zaštitom.

Kritikujući dugotrajne liste čekanja u svim zdravstvenim ustanovama i visoke cijene lijekova, navode da je trenutna situacija postala nepodnošljiva. Zbog toga izlaze i na proteste.

Uz zahtjeve za boljim zdravstvenim osiguranjem, ističu hitnu potrebu za izgradnjom gradskog groblja. Nedostatak adekvatnih grobnih mjesta predstavlja dugoročni problem za zajednicu, što je postalo sve očitije s povećanjem broja umrlih i manjkom prostora na postojećim grobljima.

“Nama će još malo gradsko groblje sa Trnovca sići do Panonike. Radi socijalnih potreba gradska uprava i Gradsko vijeće moraju nam osigurati što prije Gradsko groblje”, navodi Vehid Jahić, predsjednik GO Stranke penzionera/umirovljenika Tuzla.

(Izvor: RTV Slon)

Po našim procjenama, preko 72 posto penzionera u FBiH nalazi se u zoni i ispod zone siromaštva, rekao je Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera TK.

“Ovdje se pogrešno neke stvari tumače, implementiraju. Penzija nije socijalna pomoć. To je radno stečeno pravo svakog pojedinca i mi ne možemo penzionere svrsatavati u socijalnu kategoriju. Međutim, po primanjima, iznosu korpe, prosječne plate, 538 maraka je zona siromaštva”, istakao je Halilović.

U Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno je oko 440 hiljada penzionera, a oko 60 posto njih prima najnižu penziju. To je dovoljan pokazatelj da su penzioneri zapravo na rubu egzistencije.

I sami kažu da nemaju uslova za život, jer im minimalna penzija nije dovoljna za nabavku osnovnih životnih namirnica.

Penzionerka Mirka o životu penzionera kaže da živi u nikakvim uslovima, da penzija ne može bit za dadžbine i lijekove.

“Ljudi nemaju od čega da žive. Svako se bori za goli život ovdje u BiH”, ističe penzionerka Mirka.

U istraživanju o životu ove kategorije društva koje je provela RTV Slon učestvovala su 133 građana, od kojih je 114 penzionera, dok ostali kažu da su pred odlazak u penziju.

Najniža penzija trenutno iznosi 538 maraka i upravo tu svotu novca, prema podacima istraživanja dobija većina, odnosno 62 odsto ispitanika.

“Mi imamo penzije manje od 52 posto prosječne plate, a vlast manipuliše podacima, mi imamo najskuplju vlast u Evropi u odnosu na BDP i prosječne plate”, rekao je za RTV Slon Vehid Jahić, predsjednik GO Stranke penzionera/umirovljenika Tuzla.

S tim se slažu i ispitanici. Stoga su na pitanje kako žive penzioneri dali mnogo odgovora. Vidno nezadovoljni, penzioneri kažu da jedva spajaju kraj s krajem.

“Novca od minimalne penzije nema ni za hranu kada podmiri sve račune. 538 maraka je gladan, a živ “, kaže Nada.

“Izuzetno težak život, na samom rubu siromaštva”, smatra Senad.

“Katastrofalan je položaj. Znate već koliko samo iznosi potrošačka korpa danas, za lijekove ne ostane ništa”, mišljenja je Omer.

U skromnim domovima, penzioneri s minimalnom penzijom se suočavaju s ograničenjima koje donosi finansijska stiska. Njihove priče su priče o izborima između osnovnih potreba – hrane, topline, i lijekova. Njihova svakodnevica postaje kompromis gdje svaki korak traži pažljivo planiranje.