Kalorijske tablice – naučite da izbalansirate vašu ishranu

Penzionerski centar prije nekoliko dana krenuo je da objavljuje emisiju “Povjerljivo sa dr Đorđevićem”, koja će biti ključni izvor informacija o zdravlju i dobrobiti penzionera.

U prvoj emisiji, koja se bavila temom gojaznosti, dr Đorđević je najavio i da ćemo na našem portalu objaviti kalorijsku tablicu.

Nadamo se da će vam ona pomoći da organizujete svoje obroke i da izračunate koliko vam je kalorija potrebno da unesete.

Svakako, preporučujemo vam da i sledeći utorak budete uz dr Veljku Đorđevića, poznatog specijalistu psihijatrije, profesora na Univerzitet u Zagrebu i voditelja i urednika brojnih emisija upravo o zdravlju.

 

VOĆE

Namirnica (100g) – kalorijska vrijednost (kcal)

ANANAS – konzerviran: 95, sušeni: 260 svjež: 51

AVOKADO – svež: 160

BANANA – svježa: 92, sušena: 87

BRAZILSKI ORAH: 656

BRUSNICA – svježa: 23, sušena: 308

DUNJA – cijela: 68, mesnati dio: 25

GREJPFRUT – žuti: 28, crveni: 42

GROŽĐE – bijelo: 60, crno: 54, sušeno: 246

JAGODA – svježa: 36

KAJSIJA – svježa: 51, sušena: 300

KESTEN – pečen: 245

KIVI – 40

KOMPOT – borovnica: 126

KOMPOT – kajsija: 88

KOMPOT – šljiva: 70

KOMPOT – ananas: 77

KOMPOT – breskva: 87

KOMPOT – kruška: 77

KOMPOT – od trešanja ili višanja 78

LIMUN – 20

LUBENICA – 21

MALINA – 25

MANGO – mesnati dio: 59, sušen: 295

MASLINA – crna: 156, zelena: 216

MUŠMULA – cijela: 28, mesnati dio 42

NARANDŽA – crvena: 41

ORAH – suvi: 649

PAPAJA – suva: 215

RIBIZLA – bijela: 26, crvena: 21

SJEME SUNCOKRETA: 560

VOĆE SUVO, prosječno: 287

BADEM– sirov: 650, pečen: 597, oljušten suvi: 565

BOROVNICA – svježa: 35

BRESKVA – svježa: 37

BRESKVA – nektarina: 50

BUNDEVA/DINJA- svježa: 24

BUNDEVINO SJEME: 554

DUD – 36

JABUKA – svježa prosječno: 40 suva: 280

KIKIRIKI – sirovi: 547, prženi: 570

KOKOSOVO BRAŠNO – sa šećerom: 659

KOKOSOV ORAH – 351

KRUŠKA – svježa: 29

KUPINA -29

NARANDŽA – 35

ORAH – sirov: 529

PAPAJA – svježa: 32

PISTAĆI – slani: 568

RIBIZLA – crna: 28

ROGAČ – mljeveni: 323

SJEME SUSAMA – 596

MAK – sušen: 547

MANDARINA – 36

NAR – 75

LIMETA: 30

VIŠNJA: 41

URMA – 284

SMOKVA – 41, sušena: 213

ŠLJIVA – svježa: 50, suva: 268

ŠIPAK – 129, sušeni mljeveni: 170

TREŠNJA – 48

 

POVRĆE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BLITVA – 12

MAHUNA – zelena: 18, žuta: 28

BROKOLI – sirov: 34

BUNDEVA – 33

CELER – korjen: 23, list: 12

CVEKLA – 32, konzervisana: 36

FEFERONI – 28

GRAŠAK – mladi: 67, smrznuti: 53, suvi: 339

KARFIOL – 25, kuvan: 32

KELJ – lisnati: 41

KRASTAVAC – kiseli: 10, svjež: 14

KROMPIR – mladi: 71, mladi pečen: 99, pečen: 146, pomfrit: 220, pire: 100, restovan: 101

KUPUS – crveni: 20, bijeli: 22, kiseli: 12

LUK – bijeli: 136, crveni: 33, mladi: 35

PAPRIKA – crvena: 28, kisela: 15, zelena: 20, žuta, slatka: 22

PARADAJZ – svjež: 19, kuvan: 39, pire: 43

PASULJ – bijeli: 260, mladi: 110, šareni: 273

PATLIDŽAN – 16

PEČURKE – svježe, prosečno 33, sušene: 147

PERŠUN – 20

PRAZILUK – bijeli dio: 32; cijeli: 28

PROKELJ: 33

REN – ribani, sa sirćetom: 60, sirovi: 20

ROTKVA – prosječno 21

SALATA – endvija: 18, puterica: 12, zelena, iceberg: 14

ŠPINAT – svjež: 12, kuvan: 24

MRKVA – 36, kuvana: 41, konzervirana: 31

TIKVA/TIKVICA – 15

KOMORAČ – list: 27

KELERABA – 24

ARTIČOKA – jestivi dio: 34, mladi cvjetovi: 17

AJVAR – slatki: 100, ljuti: 102

BOB – svjež: 23, suv: 343

 

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Namirnica (100g): kalorijska vrednost (kcal)

JOGURT – 2%mm: 53, 0,5% mm: 34, 1,5%mm: 45, 3,2% mm: 62

JOGURT – 3,2 % mm voćni: 99

KAJMAK – zreli: 572, mladi: 255

KEFIR – 44

KISELO MLIJEKO – kravlje: 64, ovčije: 121

MILERAM – 21,5% mm: 217

MLIJEKO – čokoladno 1% mm: 64, čokoladno 3,2% mm: 92

MLIJEKO – kobilje: 48, kozije: 73, ovčije: 99

MLIJEKO – kravlje 0.9% mm: 39, kravlje 1,5% mm: 46, kravlje 2,8% mm: 58,

MLIJEKO – kravlje 1,8% mm: 50, kravlje 3,2%mm: 62, kravlje kondenzovano: 161

MLIJEKO – kravlje obrano: 33, kravlje punomasno: 64

MLIJEKO – kravlje sveže pomuženo: 67

MLIJEKO – sojino: 528, u prahu obrano: 362, u prahu punomasno: 490

MLIJEKO – majčino: 69

PAVLAKA KISELA – 10% mm: 119, 12% mm: 126, 20% mm: 210, 30% mm: 293

PAVLAKA SLATKA – 15%mm: 300, 15%mm umućena: 316

SIR – TOPLJENI: 355

SIR – 20% mm: 352

SIR – BILJNI (tipa kačkavalja i sl.): 370

SIR – brie: 263

SIR – camembert: 284

SIR – cheddar: 401

SIR – edamer 40%mm: 345

SIR – ementaler: 386

SIR – feta, kravlja: 370

SIR – feta, ovčija: 380

SIR – gauda punomasni: 392

SIR – gervais 60%mm: 422

SIR – gorgonzola: 346

SIR – kačkavalj: 390

SIR – koziji: 320

SIR – kravlji svjež: 97, kravlji svjež 20%mm: 110, kravlji svjež 50%mm: 389

SIR – mozzarella: 224

SIR – namaz 20%mm : 174, 30% mm: 223

SIR – TOFU (tipa kačkavalja i sl.): 250

SIR – parmezan: 392

SIR – punomasni: 371

SIR – trapist: 322

SIR – zreli: 428

SURUTKA – 26, u prahu: 349

 

MESO I MESNE PRERAĐEVINE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BUBREZI – goveđi: 86, jagnjeći, svinjski: 90, pileći: 118

ČVARCI: 713, presovani: 524

ĆURETINA – bijelo meso: 136, prosječno: 143, crno meso, batak: 190

GOVEDINA – but: 179, filet: 106, masna: 410, nemasna: 131, prsa: 252

GOVEDINA – sa 25% kosti: 143, srednje masna: 218, u konzervi: 223

HAMBURGER – ispečen bez peciva: 360

JAGNJETINA – grudi: 245, kotleti: 163, masna: 279, file: 124, srednje masna: 211

JETRA – goveđa: 163, guščija: 180, kokošija :131

JETRA – svinjska :154, teleća: 153, pileća: 128

JEZIK – goveđi, teleći,svinjski: 228

JUNETINA – manje masna: 155, srednjemasna: 202

KOBASICA – čajna: 491, goveđa : 232, kulen: 530, lovačka : 346, svinjska: 364

KOBASICA – govedina i svinjetina: 394, prosječno: 401

PILETINA – bijelo meso: 118, cijela, prosečno: 186, crno meso (batak): 128

KOZIJE MESO: 165

MESNI NAREZAK – od svinjskog mesa: 345, svinjsko + goveđe: 338

MLJEVENO MESO – mješano: 316

MOZAK – teleći / jagnjeći: 110

OVČETINA – prosječno: 299

PAŠTETA – jetrena, svinjska: 332, pileća: 128

PATKA: 322

PRASETINA/PEČENICA: 291

PRŠUTA: 380

SALAMA – mortadela: 415, goveđa trajna: 417, parizer: 253, mortadela: 265

SALAMA – pileća, ćureća: 197, prosečno: 564, šunkarica: 408

SLANINA – bez mišićnog tkiva: 875, mesnata kuvana: 575, polumasna: 622

SLANINA – suva: 713

SUVI VRAT – 450

SVINJETINA – but: 168, file: 176, kare: 330

SVINJETINA – pečenica: 140, plećka: 395, rebarca pečena: 423

ŠUNKA – prosječno: 395

TELETINA – srednje masna: 163, nemasna: 115

VIRŠLE – od mešanog mesa: 327, od pilećeg mesa: 258

 

JAJA

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

JAJE ćureće: 170

JAJE omlet (jaja,slanina,sir): 285

JAJE guščije: 175

JAJE kokošje: 162

JAJE pačije: 164

JAJE prepelice: 155

JAJE u prahu: 592

 

RIBA I MORSKI PLODOVI

Namirnica (100g): kalorijska vrednost (kcal)

BAKALAR: 69

BAKALAR – pljeskavica panirana: 203, štapići panirani: 212

BAKALAR – suvi: 338

BIJELE RIBE – prosječno: 154

GIRICE – pečene: 325, pržene: 350

GRGEČ: 75

HARINGA: 234

HOBOTNICA: 73

INĆUN: 89, konzervisani: 175

JASTOG: 86

JEGULJA: 237 dimljena: 328

KAVIJAR – 281

LIGNJA – 77

LIGNJA – pljeskavice sa sirom panirane na ulju: 255, štapići panirani: 203

LOSOS: 202, u konzervi: 168

LUBIN – brancin: 64

MLADICA: 76

MORSKI PAS: 80

MRENA: 84

OSLIĆ: 71

PASTRMKA – kalifornijska: 195, potočna: 86

PLAVA RIBA: 124

PUŽ: 76

RAK – morski: 76, morski u konzervi: 85, riječni: 74

SARDELA: 98

SARDINA – svježa: 174, konzervisane bez ulja: 207, konzervisani u ulju: 334

SIPA – 72

SKUŠA – 184, dimljena: 238

SOM – 174

SRDELA – 167

ŠARAN – 149

ŠKAMPI – 91

ŠKOLJKA – kuvana: 47, 72

ŠTUKA – 85

TUNA: 226, pašteta: 122, u konzervi: 284

ZUBATAC – 77

ŽABLJI BATACI – 69

 

ŽITARICE I PROIZVODI OD ŽITARICA

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BRAŠNO GRAHAM: 355

BRAŠNO HELJDINO: 348

BRAŠNO JEČMENO: 353

BRAŠNO KROMPIROVO: 349

BRAŠNO KUKURUZNO: 362

BRAŠNO OVSENO : 353

BRAŠNO PIRINČANO: 360

BRAŠNO PŠENIČNO – bijelo: 350, crno: 327, polubijelo :337

BRAŠNO PŠENIČNO – tip 1100: 364, tip 400: 363, tip 600: 363, integralno: 339

BRAŠNO RAŽANO – bijelo: 356, crno: 350

BRAŠNO SOJINO: 455

BRAŠNO ZOBENO: 353

BUREK –263

SIRNICA – 246

DVOPEK – 374

GRIZ KUKURUZNI: 368

GRIZ PŠENIČNI: 333

GRIZ PŠENIČNI – kuvani: 122

HLEB – crni: 257, graham: 206, heljda: 234

HLEB – ječmeni: 246, kukuruzni: 227, mješani (pšenica+raž): 230

HLEB – polubeli 70%: 235, ražani: 241

KLICE – ječmene: 369, kukuruzne: 407, pšenične: 287

KOKICE – 376

KORE ZA PITU – 245

KORNFLEKS – 368

KROFNE – 354

KUKURUZ – šećerac 127

LAN – seme: 492

MAKARONE – 373

MUSLI – prosečno: 314

PREZLE – 320

PAHULJICE integralne: 363, kukuruzne (kornfleks): 368, ovsene: 390

PAHULJICE – pirinčane: 375, zobene: 347

PIRINAČ – glazirani kuvan: 116, glazirani sirov: 357, neljušten: 352

PIZZA – parče (salama,kačkavalj,kečap): 338

PROJA – 282

PROSO -362

SOJA – cijele sjemenke sušene: 423, klica: 57

SUNCOKRET – semenka: 575

ŠPAGETI, MAKARONI – kuvani: 141, prosječno: 390

TESTENINA – bez jaja, prosječno: 336

TESTENINA – sa jajima, prosječno: 368

TIJESTO – kuvana tijesta: 148

TESTO – lisnato, pečeno: 547

TESTO – mješano, pečeno: 410

TORTILJA – 260

TOST -297

UŠTIPCI -285

 

ULJA I MASTI

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

LOJ – goveđi: 891, ovčiji: 892

MAJONEZ: 732

MARGARIN: 750

MAST – ćureća: 885, guščija: 906, kokos: 804

MAST – kokošija: 885, pačija: 885, svinjska: 891

PUTER: 903

PUTER – od kikirikija: 886

TARTAR SOS – 480

ULJE riblje/bakalar : 900

ULJE – kikirikijevo: 900, kokosovo: 900, kukuruzno: 900

ULJE – maslinovo: 896, od kukuruznih klica: 900, pšenicnih klica: 900

ULJE – repino: 900, sojino: 900, suncokretovo: 900, susamovo: 900

 

ZAČINI

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BIBER: 279

CIMET: 307

KEČAP: 140

KOCKA ZA SUPU: 362

KVASAC – pekarski: 158

KVASAC – suvi: 295

ORIGANO: 330

PAPRIKA – crvena mlevena: 300

PERŠUNOV LIST – sušeni: 400

PRAŠAK ZA PECIVO: 76

PRELIV ZA ŠPAGETE: 76

SENF: 106

SIRĆE – alkoholno: 12, jabukovo: 13, vinsko: 14

SOJA SOS: 400

SUPA GOVEĐA: 22

SUPA KOKOŠIJA BISTRA : 22

SUPA KREM OD GLJIVA: 21

SUPA KREM PARADAJZ: 27

SUPA POSNA: 20

 

SLATKIŠI I POSLASTICE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BAKLAVA: 360

BANANICA ČOKOLADNA: 360

BISKVIT – masni :462, nemasni: 351

BOMBONI – prosječno : 381

BONŽITA – prosječno: 471

ČIPS – prosječno: 544

ČOKOLADA – prosječno: 512

DŽEM: 261

JAFFA KEKS: 398

KAKAO – prah: 230

KEKS – prosječno: 421

KOLAČI – prosječno: 282

KOMPOTI – prosječno: 111

KREKERI – slani sa susamom: 415

LENJA PITA SA VIŠNJAMA: 245

MUNCHMALLOW: 426

MARMELADA – prosječno: 274

MED – vrcani: 320

MEDENJACI: 407

NAPOLITANKE : 484

PALAČINKE: 162

PERECE – slane: 299

PIŠKOTE: 391

PRALINE: 563

RAFAELO KUGLICE: 389

RATLUK: 345

SLADOLED – prosječno: 207

SMOKI : 548

ŠEĆER – kristal: 400

ŠEĆER – smeđi : 380

TORTA – čokoladna: 282

ŽELE – prosečno: 261

 

ALKOHOLNA I BEZALKOHOLNA PIĆA I NAPICI

still life with various glasses and bottles of alcohol

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BRANDY, 40 vol% alkohola: 231

COCA COLA: 40

ČAJ – indijski: 108

FANTA: 40

KAFA – 2u1 : 58

KAFA – ”nescafe”: 55

KAFA – ”nescafe strong” 3u1: 70

KAFA – sa mlijekom 2.8 % mm: 28

KAFA – u zrnu: 287

KAKAO – u prahu: 230

KONJAK – 38 vol % alkohola: 228

KONJAK – 50 vol % alkohola: 375

LIKERI: 242

MIRINDA: 43

PIVO: 43

PEPSI: 40

RAKIJA – 25 vol % alkohola: 175

RAKIJA – 33 vol % alkohola: 193

RAKIJA – 50 vol % alkohola: 350

RUM – 40 vol % alkohola: 280

SIRUP – voćni, prosečno: 296

SOK – ananas: 53

SOK – borovnica: 45

SOK – breskva: 48

SOK – cvekla: 36

SOK – grejpfrut: 48

SOK – grožđe: 63

SOK – jabuka: 47

SOK – jagoda : 44

SOK – kajsija : 45

SOK – kruška: 50

SOK – narandža: 51

SOK – paradajz (koncentrat 30%): 68

SCHWEPES bitter lemon: 52

SPRITE: 40

ŠAMPANJAC: 84

VINO – belo, stono: 85

VINO – crveno, stono: 80

VINJAK: 250

VITAMINSKI instant napitak “Cedevita”: 370

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri pomažu jedni drugima: Kasa uzajamne pomoći spas za velike troškove

Penzioneri u Republici Srpskoj imaju redovne penzije, ali su, kako oni kažu one dosta male da bi se mogli pokriti neki veći troškovi. Nerijetko su prinuđeni da pozajmljuju novac za kupovinu drva, zimnice ili nekogaprata koji im je potreban u domaćinstvu, ili uzimaju iste na rate.

Suočeni sa ovim problemima, mnoga Udruženja penzionera u Srpskoj uspostavila su kase uzajamne pomoći, koje služe za beskamatne pozajmice na određeni vremenski period.

Kasu “pune” penzioneri u toj lokalnoj zajednici, članovi udruženja, od dobrovoljnih članarina i tako se pravi svojevrsni fond solidarnosti među njima. Onaj kome treba pozajmice podnosi zahtjev, a u dogovoru sa Fondom PIO RS, onda mu se mjesečno odbija novac od penzije da bi namirio taj iznos.

U Udruženju penzionera Kneževo postoji kasa uzajamne pomoći koja služi za beskamatne pozajmice na određeni vremenski period.

Ostoja Barišić, predsednik Udruženja penzionera u ovoj opštini, kaže da se uzajamna kasa pomoći pokazala kao izuzetno korisna.

” Bez kamata penzioneri mogu da pozajme novac i vraćaju ga tokom šest mjeseci od penzije”, objašnjava Barišić za Srpskuinfo. Kaže da u prosjeku godišnje daju oko 109 pozajmica do 400 KM, a najviše novca traže za lijekove, zimnicu i ogrev. U Kneževu ima oko 1.700 penzionera.

” Početni fond solidarnosti smo napravili od ušteđevine, odnosno od viška prihoda nad rashodima. Sve je to novac penzionera koji dobrovoljno plaćaju članarine”, objašnjava Barišić.

Predsjednik Udruženja penzionera iz Doboja Rajko Gligorić rekao je da ova asocijacija finansijski dobro posluje i nema dugovanja iako su članarine jedni izvor prihoda, te naglasio da je kasa uzajamne pomoći na raspolaganju za oko 7.700 članova.

Gligorić kaže da se lokana kasa uzajamne pomoći koja je formirana prije 12 godina pokazala kao najbolji vid pomoći članovima i preko koje se na mjesečnom nivou isplati između 40 do 50 pozajmica, koje se u prosjeku kreću od 500 KM do 2.000 KM.

“Penzioner, bez obzira na godine života i visinu penzije, na osnovu uloga u kasu može podići beskamatne pozajmice sa rokom otplate od deset mjeseci”, izjavio je Gligorić i pojasnio da se ova sredstva najčešće koriste za plaćanje režija, nabavku ogreva i zimnice, banjsko liječenje, registraciju vozila.

On kaže da kasu uzajamne pomoći trenutno koristi oko 1.000 članova sa tendencijom povećanja iznosa pojedinačnog uloga, što je čini stabilnom da može odgovoriti na zahtjeve članova. Kao jedino ograničenje uloga on navodi ukupni iznos pojedinačne penzije koja se može opteretiti do 50 odsto, kako je to propisano pravilnikom Fonda PIO.

Prosječna penzija za oktobar

Prosječna penzija za oktobar u Republici Srpskoj iznosila je 541,36 KM i čini 42,39 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 550,69 KM, što je 43,12 odsto prosječne plate u Republici. Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za oktobar je 806,12 KM, što je 63,12 odsto od prosječne plate u Srpskoj.

Iznos najviše penzije za oktobar u Republici Srpskoj je 2.894,64 KM.

Strukturu korisnika prava čine starosne penzije sa 62,09 odsto, porodične 25,38, invalidske 12,47 i ostala prava sa 0,06 odsto.

(Priredila: Sandra Vukić/Penzionerski centar; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je to univerzalni daljinski?

Univerzalni daljinski je uređaj koji omogućava upravljanje različitim audio i video uređajima, kao što su televizori, klima uređaji, DVD plejeri, satelitski prijemnici i drugi, s jednog mjesta.

On je dizajniran da zamijeni potrebu za više daljinskih upravljača za svaki uređaj, čime olakšava upravljanje i smanjuje nered u vašem domu.

Univerzalni daljinski može biti programiran za rad s različitim markama i modelima uređaja, tako da vam omogućava jednostavno i praktično upravljanje svim vašim elektroničkim uređajima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri sa Milićem o položaju najstarije populacije

U Specijalnoj bolnici “Mlječanica” u Kozarskoj Dubici danas je održan sastanak regionalnih odbora udruženja penzionera banjalučke i prijedorske regije na kojem je razmatran materijalni i socijalni položaj penzionerske populacije.

Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske Mladen Milić rekao je novinarima da je riječ o redovnom sastanku regionalnih odbora o standardu penzionera, ostvarivanju povoljnijih uslova kod dobavljača, kreditiranju penzionera i korištenju banjsko-rekreativnih kapaciteta u Republici Srpskoj po povoljnijim uslovima.

“Penzionere svakako najviše interesuje mogućnost redovnog godišnjeg usklađivanja penzija i redovnost u isplati koja je postignuta jer su od 2016. godine penzije uvijek na vrijeme ili nekoliko dana prije”, rekao je Milić.

On je dodao da je kao direktor Fonda PIO zainteresovan da razgovara o situaciji na terenu i tome kakav je položaj penzionerske populacije jer više od 220.000 penzionera živi širom Republike Srpske.

“Mi u Fondu PIO se trudimo da budemo u potpunosti ažurni, a prioritet je zadovoljstvo korisnika naših usluga, penzionera odnosno korisnika prava, kao i svih osiguranika i uplatilaca doprinosa koji svojim vrijednim radom pune budžet i penzijski sistem koji počiva na principu međugeneracijske solidarnosti”, rekao je Milić.

On je naveo da je više od 53.000 korisnika prava koji žive van teritorije Republike Srpske, širom svijeta.

Predsjednik Udruženja penzionera banjalučke regije Zoran Uletilović rekao je da je na sastanku razmatran materijalni položaj penzionera i pitanja zdravstvene zaštite.

“Penzioneri veoma teško žive, a značajan je podatak da u Banjaluci imamo 1.955 penzionera koji primaju 279 KM najniže penzije. Kada plate režije i kupe lijekove njima ne ostaje ništa i zato na sastancima nastojimo da razmotrimo mogućnosti za povećanje penzija, povoljniju nabavku lijekova, drva, prijevoza i druga pitanja”, rekao je Uletilović.

Predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora Slobodan Brdar rekao je da je primarna tema sastanka zdravstvena zaštita najstarije populacije, te aktuelno stanje, materijalni i socijalni položaj penzionera u Republici Srpskoj i dosadašnja pomoć penzionerima za nabavku ogreva.

Predsjednik Udruženja penzionera opštine Kozarska Dubica Rodoljub Burazor rekao je novinarima da je položaj penzionera težak, te da ove godine nije bilo vanrednog povećanja penzija.

“Inače imamo običaj da se organizuje sastanak regija radi lakšeg dogovora i da bi našim prijedlozima mogli uticati na predstavnike republičkog udruženja koje može stupiti u kontakt sa Vladom Republike Srpske u smislu unapređenja penzionerskog standarda”, rekao je Burazor.

Sastanku regionalnih odbora udruženja penzionera banjalučke i prijedorske regije danas je prisustvovao i direktor Specijalne bolnice “Mlječanica” Darko Banjac.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Poziv za travničke penzionere: Upis ogreva za narednu godinu

Udruženje penzionera Travnik najavilo je upis ogrjevnog drveta za narednu godinu.

Naime, upis ogreva će se vršiti od 20. novembra do 8. decembra ove godine u mjesnim podružnicama udruženja.

Cijena ogrjevnog drveta po jednom prostornom metru biće naknadno objavljena.

Penzioneri mogu upisati pet metara drva, a uplata se vrši putem Fonda PIO na sedam rata.

(Izvor: Travnicki.INFO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzije u FBiH će biti uvećane za samo pet posto?

Ako ne dođe do promjena, penzionerima se ne piše dobro, jer, kako sada stvari stoje, izračun za redovno usklađivanje je takav da bi penzije mogle biti uvećane za svega pet posto, rekao je Redžo Mehić, predsjednika Saveza udruženja penzionera FBiH.

Kao i ove godine, bio bi primijenjen tzv. akontativni model. Međutim, istovremeno raste zabrinutost zbog toga što parametri prema kojima se vrši taj izračun trenutno ne obećavaju. Naime, za redovno usklađivanje penzija potrebni su podaci o indeksu potrošačkih cijena i o rastu BDP-a za prošlu godinu.

Prema formuli za izračun, 50 posto iznosa od ta dva parametra u zbiru daje iznos usklađivanja.

– Ti parametri nam ne idu naruku. Stopa BDP-a je vrlo niska, a, s druge strane, indeks potrošačkih cijena izračunava se na osnovu reprezentativne liste od 600 proizvoda, od brodova, vozova, vozila, do šećera, mlijeka i jogurta. Zbog toga tražimo da drugi parametar bude indeks kretanja hrane – pojasnio je Mehić.

(Izvor: avaz.ba, foto ilustracija: yandex)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Federalni zavod PIO dio rješenja za penzionisanje nije donio u zakonskom roku, ko je kriv?

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje jedan broj rješenja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja nije donosio u zakonskim rokovima, stoji u Izvještaju o finansijskoj reviziji za 2022. godinu.

Prema Zakonu o upravnom postupku rok za donošenje rješenja o penzionisanju je 60 dana.

– Pregledom predmeta uzetih u uzorak iz dvije baze, 198 iz baze Sarajevo i 95 iz baze Informacionog sistema Mostar, konstatovali smo da Federalni zavod u određenim slučajevima kasni sa donošenjem rješenja, što nije u skladu s članom 216. Zakona o upravnom postupku.

Od ukupno 293 uzorkovana predmeta iz dvije baze podataka, Federalni zavod je 197 rješenja donio u roku, dok je 96 rješenja doneseno nakon isteka roka, odnosno oko 32,8 posto uzorkovanih predmeta nije riješeno u propisanom roku, što nije zanemarivo s obzirom na to da se radi o osnovnim poslovima iz nadležnosti Federalnog zavoda – navodi se u izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBiH.

U izvještaju se navodi kako su odgovorne osobe za predmete kod kojih je revizijom utvrđeno kašnjenje dostavile objašnjenje zbog čega su izdale rješenja nakon zakonskih rokova. Među njima su dug za doprinose, nepopunjeni M4 obrasci, donošenje rješenja penzijskih fondova drugih država ukoliko korisnici imaju staž van BiH…

Predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona Mustafa Trakić kaže kako je bilo osoba koje su im se žalile zbog kašnjenja rješenja za penzionisanje.

Trakić ukazuje kako je Federalni zavod PIO dužan u roku od 60 dana izdati rješenje o ponzionisanju.

– Mi to tražimo jer to je zakonom propisano. Treba misliti na ljude koji predaju zahtjev za penzionisanje i više nisu ni radnici ni penzioneri, od čega će živjeti. To se pogotovo odnosi na one koji su radili u privatnom sektoru i gdje gazda nije obavezan isplatiti otpremninu kod penzionisanja. Također, bih apelovao na ljude kojima se bliži penzija da provjere da li im je uplaćen staž kako ne bi imali problema kod penzionisanja i mjesecima čekali na rješenja – kazao je Trakić.

(Izvor: faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako funkcionišu električni trotineti

Električni trotineti su prenosivi električni uređaji za lični prevoz koji se koriste kao alternativa tradicionalnim oblicima transporta poput bicikala ili pješačenja.

Trotineti imaju integrisan električni motor smešten u prednjem ili zadnjem točku. Motor pokreće točak uz pomoć baterije.

Električni trotineti koriste ugrađene baterije za napajanje motora. Baterija se puni preko električnog utikača i može da pruži autonomiju vožnje od nekoliko kilometara do nekoliko desetina kilometara, zavisno o modelu trotineta.

Električni trotineti za iznajmljivanje, njih 200, postavljeni su prije nekoliko mjeseci na 13 lokacija u Banja Luci.

Da bi ih koristili, sugrađani i svi posjetici grada potrebno je da putem postojećih platformi Play store i App store, instaliraju aplikaciju “BinBin”, te skeniraju QR kod.

U aplikaciji se nalazi opcija za plaćanje, koje se vrši putem kartice. Takođe, unutar aplikacije nalazi se mapa koja pokazuje na kojim lokacijama možete iznajmiti trotinete, ali i gdje ih parkirati.

Takođe, na kioscima se može kupiti i dopuna “BinCards”, pomoću kojih se može dopuniti kredit na aplikaciji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Usamljenost proglašena globalnim zdravstvenim problemom

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je usamljenost gorućom globalnom zdravstvenom prijetnjom, a američki glavni hirurg rekao je da su njeni učinci na smrtnost jednaki pušenju 15 cigareta dnevno.

WHO je pokrenuo međunarodnu komisiju, koju predvode američki glavni hirurg dr. Vivek Murthy i izaslanik mladih Afričke unije Chido Mpemba, od 11 zagovornika i ministara vlade, uključujući Ralpha Regenvanua, ministra prilagođavanju klimatskim promjenama u Vanuatuu i Ayuko Kato, ministrica zadužena za mjere za usamljenost i izolaciju u Japanu.

Do osnivanja komisije dolazi nakon što je pandemija Covida-19 zaustavila ekonomske i društvene aktivnosti, povećala razinu usamljenosti, ali i usred nove svijesti o važnosti problema. Komisija će raditi tri godine.

“Usamljenost nadilazi granice i postaje globalna javnozdravstvena briga koja utječe na svaki aspekt zdravlja, blagostanja i razvoja. Društvena izolacija ne poznaje dob ni granice”, rekao je Mpemba.

Zdravstveni rizici su jednako loši kao i pušenje do 15 cigareta dnevno, a čak i veći od onih povezanih s pretilošću i tjelesnom neaktivnošću, smatra Murthy.

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje žena “Gnojnica” proslavilo mali jubilej

Udruženje žena “Gnojnica” Lukavac osnovano je prije pet godina. Članice udruženja su napravile značajan rezime realizovanih aktivnosti na ovaj “mali jabilej”, te su veoma zadovoljne postignutim rezultatima i uspjehom.

Ostvarile su mrežu prijatelja i saradnje sa drugim udruženjima žena na području TK, a kako jesen sa sobom donosi i najviše druženja, aktulne su manifestacije pravljenja zimnice, gdje ove vrijedne žene pokažu zavidno kulinarsko umijeće.

Njihove aktivnosti odnose se na organizaciju različitih manifestacija, događaja, kao i promocije bh. tradicije i običaja, a u zavisno od godišnjeg doba i sezona tako se prilagođavaju u pravljenju raznih slatko-slanih poslastica.

Učesnice su brojnih sajmova, humanitarnih i društvenih akcija, kao i drugih aktivnosti vezanih za lokalnu zajednicu.

U pet godina rada i djelovanja bilo je mnogo uspona i padova, kaže predsjednica udruženje Zahida Ikanović, ali svaki neuspjeh učini ih još jačim i hrabrijim.

Mnogo je planova za narednu godinu, a jedan od njih je osnivanje zadruge gdje bi poljoprivredni proizvođači sa područja njihove mjesne zajednice mogu prodavati domaće proizvode, voće i povrće.

(Izvor i foto: ntv.ba)

Podijeli tekst sa drugima na: