Autor: sandric84

Kilogram faširanog mesa u Federaciji BiH iznosi 16 KM, fileta 13 KM, kilogram jagoda je sa osam KM došao na 6,5 KM, paradajz je tri i po do četiri KM, školjka jaja 10 KM… Sve ovo su pokazatelji kakve efekte imaju “zaključane” cijene koje je uvelo Federalno ministarstvo trgovine.

– Ma hrana je najskuplja. Vi ne možete otići u prodavnicu što nećete potrošiti 50 KM. Ovo je užas! Svaki dan cijene rastu. Kantica pavlake koja je nekada bila 2,50 KM sada je pet KM. Sirevi su skuplji, o mesu da i ne pričam. Pekari su najviše uzeli fursata, a radnike ne plaćaju. Samo grabe. Malo im je da je hljeb i tri KM. Nema ovdje ko da lupi šakom o sto i kaže da je dosta! – govori penzionerka iz Sarajeva.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku indeks potrošačkih cijena u Federaciji BiH u grupi “hrana” u februaru 2024. godine u odnosu na februar 2023. godine iznosi 100,9. To znači da su cijene u prosijeku porasle za 0,9 posto, a na terenu to izgleda ovako.

– U okviru grupe “hrana”, zabilježen je rast cijena u sljedećim klasama: meso 5,4 posto, riba 6,2 posto, voće 4,8 posto, povrće 7,2 posto, šećer, džem, med, čokolada i slatkiši 3,3 posto te ostali prehrambeni proizvodi za 5,9 posto. U posmatranom periodu u okviru grupe “hrana” zabilježen je pad cijena u klasama: hljeb i žitarice za 2,0 posto, mlijeko, sir i jaja 4,4 posto i ulja i masnoće 16,7 posto – naveli su za Faktor iz Federalnog zavoda za statistiku.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić, koji je i predsjednik Kluba zastupnika SBiH u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, i ranije je ukazivao kako “zaključane cijene” nemaju efekta na inflaciju.

– Ako se prati indeksno, unutar kategorija, “zaključavanje cijena” nikakvog efekta nema. Zaključavanje cijena je kataloška akcija. Ako kataloška akcija ima neki utjecaj na inflaciju, onda to neko treba da dokaže i za to dobije Nobelovu nagradu, ali toga nema, ne postoji. Nije dokazano da kataloška akcija može imati utjecaja na inflaciju – kazao je Čavalić.

Penzionerima u Federaciji BiH netom su isplaćena uvećana primanja kao rezultat redovnog usklađivanja koje se svake godine vrši 15. aprila.

U konačnici, tako su penzije nakon akontativnih pet posto uvećane za dodatnih 1,55 posto, a na osnovu rasta BDP-a i indeksa potrošačkih cijena. Upravo zbog tih nepovoljnih parametara u protekloj godini vanredno usklađivanje neće biti moguće.

Prosječna penzija u FBiH nakon posljednjeg usklađivanja iznosi 622,75 KM, a u RS 591 KM. Na osnovu redovnog godišnjeg usklađivanja penzije u RS su uvećane za 9,2 posto.

U susjednoj Hrvatskoj od aprila, kao rezultat januarskog usklađivanja, prosječna penzija je prešla iznos od 500 eura. Preciznije, prosječna penzija u Hrvatskoj je 513 eura, odnosno 1.013,55 KM, a tamošnje penzionere očekuje još jedno usklađivanje u ovoj godini.

U Srbiji su od 1. januara ove godine penzije koje se isplaćuju usklađene u visini od 9,2 posto. Prosječna penzija u Srbiji trenutno je 45.739 dinara, odnosno blizu 765 KM. I njihovo usklađivanje, dva puta godišnje, prati rast plaća i troškova života.

U Crnoj Gori se itekako mogu pohvaliti visinom prosječne penzije. Prema posljednjim podacima, taj iznos je bio 488 eura, odnosno 963 KM. Penzije u toj susjednoj državi se usklađuju redovno tri puta godišnje, odnosno svakog četvrtog mjeseca, a zanimljivo je da najniža penzija u Crnoj Gori iznosi 450 eura.

Slovenci prednjače

U Sloveniji su penzije, u skladu s redovnim usklađivanjem, od 1. januara uvećane za 8,8 posto. Tamošnja zajamčena penzija, što je minimalni iznos za penzionere s punim stažem, iznosi 748,27 eura, a u prosjeku penzionerska primanja u Sloveniji su 800 eura, odnosno 1.580 KM.

(Izvor: Avaz; foto ilustracija: yandex)