Kategorija: Život

Agencije za bezbjednost hrane (FSA) je saopštila da bi se krompir trebao čuvati u frižider jer se tako produžava vijek trajanja i do tri sedmice.

“Prije smo savjetovali čuvanje na hladnom, suhom i tamnom mjestu, ali nova istraživanja pokazuju da skladištenje u frižideru može spriječiti klijanje i propadanje”, navodi FSA.

Prije su stručnjaci upozoravali da niske temperature mogu pretvoriti škrob u šećer, što bi moglo dovesti do stvaranja akrilamida — tvari povezane s povećanim rizikom od raka kada se krompir prži ili peče na visokim temperaturama.

Međutim, novo istraživanje FSA pokazalo je da nivo akrilamida ne raste značajno ako se krompir drži u frižideru.

Na službenim stranicama agencije se navodi da da ako želite smanjiti bacanje hrane, možete odabrati skladištenje krompira u frižideru ili na hladnom i tamnom mjestu.

Drugim riječima, frižider je sigurna opcija — i uz to pomaže da krompir duže ostane čvrst i svjež, jer hladno i suho okruženje usporava truljenje i klijanje.

Iako će u frižideru trajati duže, krompir se može čuvati i na sobnoj temperaturi — ali pod određenim uslovima. Važno je da bude udaljen od svjetlosti i vlage, jer sunčeva svjetlost potiče stvaranje klorofila, zbog čega krompir može pozelenjeti, proklijati i postati otrovan za jelo. Najbolje ga je čuvati u podrumu ili zatvorenom kuhinjskom ormariću, gdje je tamno i suho. Izbjegavajte ga držati ispod sudopera ili pokraj elektrinog šporeta, jer su ta mjesta topla i vlažna — što znači da će krompir početi propadati u samo nekoliko dana.

(Izvor vijesti: Vecernji list)

Mandarine su jedno od omiljenih sezonskih voćki, posebno tokom jeseni i zime, a njihova sočnost i prirodna slatkoća čine ih savršenim zalogajem ili dodatkom jelima i desertima.

Iako se često oslanjamo samo na izgled, postoje načini kako prepoznati jesu li mandarine zaista slatke i sočne.

Puno govori i težina voćke

Boja kore je dobar pokazalac, tamnije, jednolično narandžaste mandarine obično su zrelije i slađe, dok one koje zadržavaju zelene nijanse mogu biti manje sočne.

Težina voća takođe puno govori; mandarina koja je teža u odnosu na svoju veličinu gotovo uvijek znači da je puna soka, dok lagane mandarine često imaju manje mesa i više bijelog, vlaknastog dijela.

Tekstura kore isto tako može puno otkriti o kvalitetu mandarine. Glatkija, sjajna kora najčešće ukazuje na zrelost, slatkoću i sočnost, dok gruba, suha ili naborana kora može značiti da je voće manje sočno ili prezrelo.

Osim toga, kora mandarine upozorava šta je unutra. Potražite voće sa mekom, ali elastičnom kožicom koja je blago odvojena, to je znak da se unutra nalazi sočno i slatko meso. Previše tanka i ljepljiva koža ukazuje na malu količinu soka.

Oblik i veličina igraju ulogu

Još jedan jednostavan trik je osjetiti miris, slatka i zrela mandarina mirisaće intenzivno i voćno, dok one koje nemaju izražen miris često nisu dovoljno zrele.

Oblik i veličina voća takođe igraju ulogu, jer blago spljoštene ili ovalne mandarine obično imaju više mesa u odnosu na kožu, dok velike, previše okrugle mandarine ponekad mogu biti manje sočne.

Kad je riječ o unutrašnjem bijelom dijelu, tanak i mekan sloj ispod kore sugeriše dobru sočnost, dok debeo i vlaknast može značiti manje mesa i manjak soka.

Na kraju, sezonalnost je ključna, mandarine koje su brane u sezoni, obično su slađe i sočnije od onih koje su dugo transportovane ili skladištene, stoga je dobro pripaziti od koga, gdje i kada kupujete mandrine.

Kombinacija svih ovih elemenata, boje, mirisa, težine, teksture kore i sezonalnosti omogućuje da gotovo uvijek odaberete sočne i slatke mandarine koje su spremne da osvježe vaš tanjir ili posluže kao zdrava grickalica.

(Izvor vijesti: Jutarnji)

Sveti gral dugovječnosti žele da otkriju svi. I osim ishrane važan je i stil života, a veruje se da jedan hobi posebno doprinosi da budete što duže vitalni.

U pitanju je baštovanstvo. Sijanje, sađenje, čupanje, orezivanje i svi radovi u bašti omogućava vam da ostanete u pokretu i aktivnostima niskog intenziteta i punog opsega pokreta — plus, značajno ublažavaju stres.

“Nakon što sam 20 godina proučavao najdugovečnije ljude na svetu, mogu sa sigurnošću reći: najbolja fizička aktivnost je baštovanstvo. Zašto? Zato što je to nešto što ćete nastaviti da radite. Zasadite svoju baštu, brinite o njoj svakodnevno i uživajte u blagodetima svežeg povrća. A kada je u pitanju dugovečnost, ako to nije nešto što ćete raditi dugo vremena, zaboravite na to”, kaže stručnjak Dan Buter koji se bavi pitanjem vitalnosti i kvaliteta ljudskog života.

(Izvor vijesti: Politika)

Na platformi Reddit pojavila se pomalo neuobičajena karta Evrope, na kojoj su zemlje obojene različitim nijansama narandžaste, plave, žute i tamno crvene boje.

Riječ je o prikazu kada tačno lišće u pojedinim zemljama počne mijenjati boju i padati tokom jeseni.

Zanimljivo je vidjeti gdje se u ovu priču uklopila BiH i pojedini dijelovi zemlje, ali i susjedne države.

Dijelovi Evrope u sivoj zoni

Podaci su podijeljeni po mjesecima – avgust, septembar, oktobar i novembar.

Zanimljivo je i vidjeti kako su neki dijelovi Evrope u ‘sivoj zoni’, što prema karti prikazuje područja u kojima nema previše sezonske vegetacije.

Bosna i Hercegovina potpuno je žuta, što znači da ovdje pravi jesenji ugođaj počinje u oktobru, a Srbija je, kao i Hrvatska, miks narandžaste i žute, što znači da lišće primarno pada u septembru i oktobru.

Narandžasta je sjeverna Srbija, dok se južni dio žuti. Sjeverniji dio Hrvatske, Zagorje, prikazano je u žutoj boji, što znači da tamo lišće opada malo kasnije tokom oktobra, dok su Lika i Slavonija čvrsto narandžaste, što ih svrstava u septembarske oblasti.

Situacija u Italiji malo složenija

Slovenija je žuta, dok je situacija u Italiji malo složenija. Južni dijelovi Italije, uključujući Siciliju, obojeni su tamno crvenom bojom, što označava jesenji ugođaj već u avgustu.

Evropski dio Rusije prikazan je tamno narandžastom bojom – kod njih vizuelna jesen počinje u septembru. Zemlje Skandinavije kreću u septembru i oktobru, baš kao i Njemačka, Francuska, Velika Britanija i velika većina zemalja u Evropi.

Ipak, izuzeci su Ibersko poluostrvo, koji je poprilično crven i svrstava se u septembarske oblasti, dok su veliki dijelovi poluostrva u sivim zonama.

When leaves change colour and fall across European vegetation
byu/nohup_me inMapPorn

Ljeto u južnoj Evropi vruće i suvo

Neko je u komentarima objasnio zašto sjeverne i južne zemlje imaju razlike u padu lišća i mijenjanju boja na stablima:

“Ljeto u južnoj Evropi je stvarno vruće i suvo. Nekoliko listova počinje opadati tokom ljeta jer se potpuno osuše. Masovno opadanje događa se kasnije, oko novembra, zavisno od vremena. Nije da dođete u Španiju u avgustu i vidite drveće s jesenjim bojama i lišćem po tlu. Pretpostavljam da su sjeverna područja vlažnija i sa umjerenim ljetima, tako da lišće zaista ne umire i ne opada tokom običnog ljeta.”

(Izvor vijesti: Dnevno)

Novo istraživanje, a koje je objavljeno u časopisu “JAMA netvork open”, pokazalo je da usvajanje navika zdravih za srce u ranom periodu života može drastično da umanji rizik od srčanog i moždanog udara kasnije u životu, pokazalo je novo istraživanje.

Studija, takođe, pokazuje, da su odluke donesene u mladosti direktno povezane sa kardiovaskularnim zdravljem kasnije tokom života.

Otkriveno je da se obrasci zdravlja srca uspostavljaju veoma rano, pri čemu većina učesnika do 25. godine razvija navike koje ostaju stabilne tokom cijelog života.

Sistem bodovanja Američkog udruženja za srce korišten je za procjenu opšteg zdravlja srca. U obzir su uzeti faktori kao što su ishrana, vježbanje, kvalitet sna, pušenje, krvni pritisak i nivo holesterola.

Rezultati su pokazali da ljudi sa visokim brojem bodova u mladosti imaju tendenciju da održe dobro zdravlje srca.

Stručnajci smatraju da, iako su zdrave navike najkorisnije kada smo mladi, poboljšanje načina života donosi koristi u bilo kom uzrastu.

Ljudi sa lošim kardiovaskularnim zdravljem u ranom periodu života imali su do deset puta veći rizik od razvoja srčanih bolesti kasnije tokom života.

“Usmjeravanje djece na zdravije putanje znači veću vjerovatnoću da će ostati na vrhu grupe sa najboljim kardiovaskularnim zdravljem tokom cijelog života. Ti ljudi će živjeti duže i sa manje hroničnih bolesti. Mislim da je to prava pobjeda”, rekao je doktor Lojd-Džons, kardiolog i glavni autor studije.

“Nikada nije kasno za promjenu”, dodao je.

Inače, više od 4.200 učesnika starosti od 18 do 30 godina praćeno je gotovo 40 godina.

Tehnike za smanjenje stresa postale su nezaobilazna tema savremenog života.

U svijetu u kojem su tempo, očekivanja i pritisak svakodnevnice neprestano visoki, stres više nije povremena pojava nego gotovo stalno stanje. Iako kratkotrajni stres može biti koristan jer podstiče motivaciju i fokus, hronični stres ima potpuno suprotan efekat: narušava rad imunog sistema, podiže rizik od kardiovaskularnih bolesti, izaziva nesanicu i utiče na hormonalnu ravnotežu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čak 70% odraslih navodi da svakodnevno osjeća posljedice stresa. Psiholozi ističu da nije nužno posezati za lijekovima – postoje prirodni načini da se organizam umiri, a tijelo i um vrate u ravnotežu. U nastavku su predstavljene naučno potvrđene tehnike za smanjenje stresa koje svako može primjenjivati, bez obzira na godine ili životne okolnosti.

Tehnike za smanjenje stresa kroz tijelo

Stres se ne javlja samo u mislima – on se manifestuje kroz cijelo tijelo. Ubrzano disanje, napetost mišića, glavobolje ili probavne smetnje često su znak da je nervni sistem preopterećen. Upravo zato, prva linija odbrane su tjelesne tehnike koje umiruju fiziološki odgovor na stres i aktiviraju parasimpatički nervni sistem, poznat kao sistem „odmora i oporavka“.

1. Duboko dijafragmalno disanje

Ova metoda, jednostavna ali izuzetno efikasna, koristi se u kliničkoj psihologiji i fizioterapiji kao prva pomoć u akutnom stresu. Kada dišemo plitko i brzo, tijelo misli da smo u opasnosti i pojačava lučenje kortizola. Kod dijafragmalnog disanja udah traje četiri sekunde, zadržavanje četiri, a izdah šest. Istraživanja sa Stanford University pokazala su da ovakav ritam disanja smanjuje frekvenciju otkucaja srca i snižava krvni pritisak u roku od dvije minute.

2. Progresivna mišićna relaksacija (PMR)

Tehniku je razvio dr. Edmund Jacobson još 1930-ih, a i danas je dio mnogih terapijskih protokola. Ideja je jednostavna – prolazi se kroz sve mišićne grupe u tijelu, svaka se napne na nekoliko sekundi, a zatim polako opusti. Na taj način mozak uči da prepozna razliku između napetosti i smirenosti, što smanjuje automatsku fizičku reakciju na stres. Klinička istraživanja u časopisu Applied Psychophysiology and Biofeedback potvrđuju da redovna PMR praksa smanjuje nivo hormona stresa i poboljšava kvalitet sna.

3. Umjerena fizička aktivnost

Redovno kretanje dokazano poboljšava psihofizičku otpornost. Već 20 minuta laganog hodanja dnevno povećava lučenje endorfina – hormona sreće – i snižava nivo adrenalina. Prema studiji objavljenoj u Frontiers in Psychology, fizička aktivnost pomaže tijelu da se „resetuje“ nakon stresne situacije, naročito ako se praktikuje u prirodi.

Stres ne zavisi samo od onoga što se dešava spolja, već i od toga kako mi tumačimo događaje. Naše misli, uvjerenja i emocionalne reakcije često su izvor pritiska. Zato su mentalne tehnike za smanjenje stresa usmjerene na promjenu unutrašnjih obrazaca koji održavaju napetost.

4. Mindfulness – svjesna prisutnost

Ova praksa, danas široko korištena u psihologiji i medicini, pomaže da se pažnja usmjeri na sadašnji trenutak bez osuđivanja misli i osjećanja. Redovna mindfulness meditacija, pokazala je Harvardova studija iz 2011., smanjuje aktivnost amigdale – centra za strah u mozgu – i povećava gustinu sive mase u regijama odgovornim za samoregulaciju i empatiju. Već pet minuta svjesnog disanja dnevno može donijeti primjetno olakšanje.

5. Kognitivno preusmjeravanje (reframing)

Ova metoda, koja se koristi u kognitivno-bihevioralnoj terapiji (CBT), podrazumijeva svjesnu promjenu načina na koji tumačimo stresne situacije. Umjesto misli „Ne mogu ovo podnijeti“, pokušaj reći „Ovo je teško, ali prolazno“. Takvo preusmjeravanje smanjuje osjećaj bespomoćnosti i vraća osjećaj kontrole. Klinička ispitivanja pokazuju da je CBT jedna od najefikasnijih psiholoških intervencija za hronični stres i anksioznost.

Stručni pogled: Važnost ranog reagovanja

Hronični stres nije samo emocionalni problem – on mijenja i fiziologiju organizma. Dugotrajno lučenje kortizola slabi imunitet, ubrzava starenje ćelija i povećava rizik od metaboličkih bolesti. Neurološka istraživanja objavljena u Nature Neuroscience potvrđuju da dugotrajan stres može promijeniti strukturu mozga, posebno u regijama koje kontrolišu pažnju i emocije.

Zato stručnjaci ističu da rano prepoznavanje i primjena prirodnih tehnika može spriječiti ozbiljnije posljedice. Psihoterapeutkinja dr. Susan Albers (Cleveland Clinic) savjetuje:

„Ključ je u dosljednosti. Stres se ne može ukloniti, ali se može naučiti kontrolisati kroz svakodnevne male navike koje vraćaju ravnotežu između tijela i uma.“

Primjena ovih tehnika za smanjenje stresa ne zahtijeva posebnu opremu, lijekove ni dugotrajne tretmane – samo spremnost da sebi posvetiš nekoliko minuta dnevno. Duboko disanje, svjesna prisutnost i promjena načina razmišljanja nisu samo pomoćne metode, već dokazano efikasni alati za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja.

Ako stres traje duže vrijeme ili počne ozbiljno narušavati svakodnevni život, razgovor sa psihologom ili terapeutom nije znak slabosti, već prvi korak ka ravnoteži i unutrašnjem miru.

(Izvor vijesti: Ljepota i zdravlje)