Kategorija: Društvo

Udruženje penzionera u Srebrenici nudi pogodnosti pri nabavci drva za zimu svojim članovima.

Kubik drva, što je znatno više od metra, penzioneri će plaćati u šest rata, po 91 KM.

Slavoljub Simić, predsjednik udruženja penzionera Srebrenica, ističe da je ovakav vid nabavke drva ove godine zatražilo 33 penzionera, te da se maksimalno može naručiti deset kubika drveta.

Simić napominje da u ovu cijenu od 91 KM nije uračunat prevoze.

Penzioner Milojko ističe da ga onda izađe na isto kao da kupuje sam, jedino što preko udruženja ima mogućnost plaćanja na rate.

Savez udruženja penzionera ZDK, iako treći po brojnosti svog članstva u Federaciji BiH, sa oko 63.000 penzionera, zbog pojedinih proceduralnih propusta, maja prošle godine, ostao je bez dva svoja predstavnika u Upravnom odboru, kao i bez predsjednika Nadzornog odbora u svojoj krovnoj asocijaciji na federalnom nivou, odnosno u upravnim organima Saveza udruženja penzionera FBiH.

Ipak, tu nepravilnost, uspjeli su ispraviti, nakon što su se žalili Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike i Ministarstvu pravde FBiH, jer je u njihovoj nadležanosti nadzor rada udruženja i ovog Saveza.

“Oba ova Ministarstva prihvatila su našu žalbu, te je 24. augusta ove godine na sjednici Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH ispravljena pomenuta nepravda”, navodi Mustafa Trakić, predsjednik UO Saveza udruženja penzionera ZDK.

Ističe da su sa prostora ovog kantona pravo glasa i učešće u budućem radu Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH dobila dva predstavnika.

(Izvor: radiokakanj.co.ba; Foto ilustracija: yandex)

U Domu zdravlja Zavidovići počeli su besplatni zdravstveni pregledi penzionera koje je omogućio Grad Zavidovići.

Zdravstvene usluge penzionerima koje će se finansirati iz budžeta Grada Zavidovići su internističke usluge, odnosno ultrazvuk srca i holter EKG-a i to samo po uputnici specijaliste, zatim urološke usluge po uputi doktora porodične medicine, kao i radiološke usluge koje se mogu obaviti i uz uputnicu specijaliste radiologa ili vaskularnog hirurga.

Takođe, penzionerima su omogućene i ginekološke usluge po uputi doktora porodične medicine kao i specijalistički pregledi, a svaka od navedenih usluga može biti pružena samo jednom u toku godine.

Pravo na ostvarivanje pomenutih zdravstvenih usluga, penzioneri i supružnici penzionera, mogu ostvariti ako visina penzije ne prelazi iznos zagarantovane penzije, a korisnik usluge uz zdravstvenu knjižicu biće dužan priložiti i posljednji ček od penzije i ličnu kartu korsnika.

U slučaju niže penzije od utvrđene minimalne penzije, korisnik je dužan konsultovati Udruženje penzionera Opštine Zavidovići koje će mu izdati potvrdu potvrdu na korištenje zdravstvenih usluga u Domu zdravlja Zavidovići.

(Izvor: Grad Zavidovići)

Od početka avgusta na snazi je Uredba o medicinskom vještačenju u penzijskom i invalidskom osiguranju, po kojoj će ovaj posao u potpunosti obavljati medicinski vještaci Fonda PIO Republike Srpske.

Zahtjev za invalidsku penziju i ocjenu radne sposobnosti Fondu PIO podnosi osiguranik ili poslodavac.

Radnici najčešće ostvaruju pravo na invalidsku penziju zbog malignih i kardiovaskularnih bolesti.

Zahtjev za ocjenu radne sposobnosti radnika može podnijeti i poslodavac, a sve potrebne informacije mogu se dobiti i u udruženjima.

“Radnike upućujemo tamo gdje trebaju da se obraćaju. Mnogi ne znaju, da bi dobili pravo na ličnu invalidninu, sutra se zaposlili, da ostvaruju poslodavci neke benefite, moraju da prođu vještačenje, odnosno ocjenu tjelesnog oštećenja”, rekla je Tanja Milinković, izvršna direktorica Udruženja žena sa invaliditetom „Impus“.

Da bi se povećala efikasnost i ekonomičnost, iz postupka utvrđivanja prava na invalidsku penziju isključen je Zavod za medicinu rada i sporta koji je u prethodnih deset godina provjeravao ispravnost i kompletnost medicinske dokumentacije.

“Prvenstveno to je ubrzanje postupka ocjene radne sposobnosti, kao i ekonomičnosti u smislu koštanja samog procesa. Naime, do sada je bilo propisano da formalnu ispravnost medicinske dokumentacije, kao i radne dokumentacije, kao i postojanje indikacije utvrđuje Zavod za medicinu rada i sporta kao posebna institucija”, pojasnio je Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO Republike Srpske.

Zahtjev za ostvarivanje prava na invalidsku penziju, nakon obrade kod ljekara porodične medicine, podnosi osiguranik u poslovnici Fonda PIO u mjestu prebivališta.

U udruženjima koja okupljaju osobe sa invaliditetom zadovoljni su ovom promjenom, koja će olakšati postupak njihovim članovima.

(Izvor: RTRS)

Na dva kraja opštine Bugojno, u naseljima Kula i Zanesovići, penzioneri Salih i Marko, i nakon odrađenog punog radnog staža, ne odustaju. Uz proizvodnju vlastite hrane, rad na zemlji, kažu, produžava život i liječi dušu. Od države ne traže ništa, izuzev da osigura otkup.

Kada je prije pet godina Salih Đelilović zasadio sadnice šipurka na mjestu na kojem se desetljećima iz Vrbasa vadio pijesak i na kojem ni trava nije rasla, mnogi su sumnjičavo odmahivali glavom, ne vjerujući u isplativost takve investicije. Ali, on nije odustajao: “Ljudi se obogate na planinama berući šumske plodove, a i ovo je šumski plod. Ja sam posijao to pred svojom kućom – sve se može isplatiti, samo treba raditi i treba poštivati struku”.

Uz proizvodnju pšenice, kukuruza te svih vrsta povrća za vlastite potrebe, zasad šipurka bio je poseban izazov, o kojem je stalno učio te je, umjesto vlastitog rada na okopavanju, zaštiti i gnojidbi, odlučio uposliti neobične radnike, koji mu, uz organski šipak, osiguravaju i jaja: “Ja govorim da imam dvije stotine radnika – imam dvjesto komada kokoški i one rade sve”.

Na drugom kraju Bugojna, u naselju Zanesovići, Marko Miličević, umjesto heljde, odlučio je na površini od pet dunuma zasaditi šljive. Šljivik je u punom rodu, a Marko, koji se godinama bori sa dva karcinoma, u njemu se, kaže, zabavlja. Do sada je podbrao oko tri tone opale šljive, dok ostale još zriju. Nerijetko nakon boravka u šljiviku, kaže, završi u Domu zdravlja: „Kod njih sam najviše. Ja odavde dok dođem, oni znaju šta je – Markane, je li isto? Jeste, gušenje ne možeš disati, fali zraka“.

Ali, bez obzira na to, Marko ne odustaje jer to bi, kaže, značilo odustajanje od života. Baš kao ni Salih, koji uz svakodnevnu brigu o supruzi koja je već dvije godine nepokretna, radom na zemlji puni dušu i produžava njen i svoj život: „Vrijeme je takvo došlo – mobilni kuckaj, pola svijeta ne zna šta je šipurak, ne zna šta je kokoš, šta je krava… Ne zna ništa!“.

(Izvor i foto: federalna.ba)

Dom za stare i nemoćne osobe u Mostaru od 1. sptembra povećao je svoje usluge za oko 17%. Ističu kako su na ovaj potez bili primorani jer su troškovi života enormno porasli.

Na povećanje su, kažu u Domu, bili primorani kako bi mogli funkcionirati, jer 70% se finansiraju od korisnika i donacija, dok Grad Mostar za Dom izdvaja pola miliona maraka godišnje putem granta, što je nije dovoljno ni za plate djelatnika.

Mali broj njih sebi može priuštiti boravak u staračkom domu bez finansijske pomoći porodice ili socijalne pomoći.

Devedesetogodišnja Munevera, četiri godine je korisnica Doma za stare i nemoćne u Mostaru. Ona i još 120 korisnika Doma, smještenih u dva odvojena objekta, kažu da su zadovoljni uslovima u Domu. Svako od njih ima neku svoju životnu priču koja ih je dovela ovdje gdje, kako kažu, više nisu sami.

(Izvor: BHRT; Foto ilustracija: yandex)

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsto osiguranje (PIO) Republike Srpske, Prijedor je jedan od gradova u Republici Srpskoj koji ima više penzionera nego radnika.

Prema podacima koje nam je dostavio Fond PIO, zaključno sa 21. decembrom 2022. godine u Prijedoru je bilo 25.503 penzionera, dok je broj radnika u istom periodu bio 25.141 .

Ako ove podatke uporedimo sa 2021. godinom, kada je broj penzionera bio 25.228 i radnika 25.304, zaključak je da je tada razlika između broja radnika i penzionera bila manja nego na kraju 2022. godine.

Godinu ranije, odnosno 2020. u Prijedoru  je bilo 25.139 penzionera, dok je broj radnika bio 24.773.

(Autor: S.V. Foto: Grad prijedor)

Cijene smještaja u domovima za starija lica u Sarajevu kreću od 700 pa do oko 1.400 KM, zavisno od stepena pokretnosti korisnika, ali i od toga da li se smješta u jednokrevetnu, dvokrevetnu ili trokrevetnu sobu. U većini domova za starija lica, korisnicima se nudi zdravstvena njega od 24 časa, rad sa socijalnim radnikom te organizovanje socijalnih aktivnosti.

Dom Vitalis u Sarajevu

Jedan od prvih privatnih staračkih domova u Kantonu Sarajevo koji je svoj rad započeo 2009. godine na Ilidži i do sada su se uspješno brinuli za više od 1.000 korisnika. Cijena smještaja u ovom domu za većinski samostalne i pokretne osobe iznosi 1.150 KM, dok će nepokretni i teže pokretni morati izdvojiti 1.390 KM mjesečno, isto kao i osobe sa demencijom. Ova cijena, odnosno 1390 KM važi i za osobe kojima treba palijativna njega.

Dom za starije osobe “Paradise”

Takođe, na Ilidži se nalazi i Dom za starije osobe “Paradise” koji smještaj pruža u namjenski projektovanom objektu sa hotelskim sobama i kupatilom. Ovaj Dom nalazi se u netaknutoj prirodi bogatoj prirodnim ljepotama, koje osim mira i tišine, osobama treće dobti nude besprijekoran komfor hotelskog smještaja. “Sobe su komforne, s vlastitom kupaionicom. Svaka soba ima televizor, telefon i dojavni sigurnosti sistem”, kažu u Domu za starije osobe “Paradise”. U ovom Domu rade i iskusne medicinske sestre i tehničari kao i fiziotarapeuti, socijalni radnici, kuhar, a imaju i zaključene ugovore s ljekarima i to neurolgom, neuropsihijatrom, ortopedom, fizijatrom. U cijenu, koja se kako kažu dobija na upit, uračunata je pomoć od 24 sata, redovni pregledi, održavanje lične higijene korisnika, zatim rad sa socijalnim radnikom, organizvoanje socijalnih aktivnosti, izleta i rođendana, a ishrana se sastoji od tri obroka i užine dok je vježba sa fiziotarapeutom 5 dana u sedmici.

“Dom Mirsen”

Na usluzi starijim osobama sa područja Sarajeva je i “Dom Mirsen” koji ima kapacitet za 40 korisnika, kojima je 24 sata dnevno dostupno stručno osoblje koje se brine za kvalitet medicinske usluge, higijene, ishrane, radnih terapija i društvenog života. Dom Mirsen ima tri etaže sa kuhinjom, restoranom, zajedničkom prostorijom za društvene aktivnosti, te jednokrevetne i dvokrevetne sobe za smještaj korisnika. Pored toga, u domu se nalazi i jedna soba bolničkog tipa, opremljena krevetima podesivim u više položaja i sa antidekubitalnim madracima. Iz sobe je omogućen pristup kupatilu. Svaki sprat raspolaže dežurnom sobom sestre/njegovateljice koje su u svakom momentu spremne da korisnicima pruže najbolju njegu i zaštitu. “Smještajem u domu korisniku se osiguravaju usluge stanovanja, prehrane, njege, brige o zdravlju, psihosocijalne rehabilitacije, radne terapije, radnih aktivnosti, aktivnog provođenja slobodnog vremena ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika”, kažu u Domu “Mirsen”.

Dom za starija lica “Dobrinja”

Nedaleko od hotela Terex u naselju Dobrinja, nalazi se Dom za starija lica “Dobrinja” koji raspolaže sa 42 kreveta u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. Ovaj Dom, kako navode na svojoj web stranici, opremljen je najsavremenijim standardima, a kompletan objekat je klimatizovan i sve sobe imaju svoje kupatilo, televiziju, grijanje, klima uređaj i terasu.”Brigu o korisnicima vodi stručno medicinsko osoblje 24 časa dnevno. U sklopu doma postoji i ambulanta, opremljena po svim standardima i potpuno prilagođena korisnicima”, navode u Domu za starija lica Dobrinja.

Dom za stare “Park”

Starijim osobama na raspolaganju je i privatni Dom za stare “Park” koji se nalazi u Vogošći, sedam kilometara od centra Sarajeva. Ovaj dom lux kategorije nalazi se u mirnom dijelu grada, okružen zelenilom. “Naš dom nudi luksuzan smještaj i vrhunsku njegu i usluge, od njege, higijene i ishrane, pa do medicinskih usluga, radne terapije i društvenog života, a sve u cilju pružanja visoko kvalitetnih usluga kako bi se naši korisnici osjećali sigurno, komforno i zbrinjeno”, navode u Domu za stare “Park”. Cijene u ovom domu kreiraju se zavisno od zdravstvenog stanja korisnika. Osim medicinske usluge i stručne pomoći, socijalna služba osmišljava individualne i grupne aktivnosti te organizuje društvene događaje, proslave praznika, rođendane, društvene igre, izlete, razne radionice i grupe.

Osim privatnih domova za starija lica Sarajlijama je na raspolaganju i Gerentološki centar koji se kao Kantonalna javna ustavnoa teorijski i praktično bavi problemima starenja i starosti, i u tom smislu starim, hronično bolesnim, invalidnim, iznemoglim osobama pruža socijalne, zdravstvene i servisne usluge primjenom institucionanlih i vaninstitucionalnim oblika zaštite.

Gerentološki cnetar Sarajevo

Gerentološki cnetar Sarajevo raspolaže sa 160 osoba sa kupatilom, koje se prema razmještaju korisnika koriste kao jednokrevetne, dvokrevetne i višekrevetne, a na svakom spratu nalazi se opremljen prostor namjenjen za zajednički boravak i druženje korisnika. Od jula mjeseca smještaj u Gerentološkom centru Sarajevu košta za nezavisne, a pokretne korisnike 700 KM mjesečno, za zavisne i nepokretne 850 KM mjesečno dok smještaj u jednokrevetnoj sobi košta 1.000 KM mjesečno.

(Autor: Sandra Vukić/Penzionerski centar)