Nauka kao laž: Kako AI daje pogrešne zdravstvene savjete

Prema najnovijoj studiji, modeli vještačke inteligencije koji se sve češće koriste za pružanje zdravstvenih savjeta imaju značajan problem. Podložni su dezinformacijama ako su one upakovane u format koji imitira naučni autoritet.

Istraživanje je pokazalo da AI čettbotovi i veliki jezički modeli često ne uspijevaju da razlikuju provjerene medicinske činjenice od laži.

Glavni problemi identifikovani u studiji su:

• AI modeli daju veći značaj strukturi teksta i autoritativnom tonu nego stvarnoj provjeri podataka kroz baze kliničkih dokaza.
• Pošto se sve veći broj ljudi oslanja na AI za samoliječenje i razumijevanje simptoma, sposobnost tehnologije da “povjeruje” u dezinformacije predstavlja ozbiljan rizik po javno zdravlje.
• Studija upozorava da kreatori lažnih vesti koriste upravo ove slabosti AI sistema kako bi progurali opasne medicinske savjete u same odgovore koje generišu popularni AI asistenti.
• Stručnjaci koji su radili na istraživanju ističu da trenutni zaštitni mehanizmi nisu dovoljni. Iako kompanije kao što su OpenAI, Google i Meta stalno unapređuju svoje modele, studija sugeriše da je neophodan radikalno drugačiji pristup u načinu na koji AI vrednuje izvore informacija.

Uči iz neistina

“Problem nije samo u tome što AI može da pogreši, već u tome što on aktivno uči iz sofisticirano plasiranih neistina koje imitiraju nauku”, navodi se u izvještaju, a prenosi GlasSrpske.

Dok se tehnologija ne usavrši, ljekari i istraživači apeluju na građane da AI alate koriste isključivo kao informativnu pomoć. Za bilo kakvu dijagnozu ili terapiju treba da se obrate kvalifikovanim medicinskim stručnjacima i provjerenim institucijama.

Možda vas interesuje i ovo:

AI fitens asistent postaje realnost

Budućnost je stigla: AI asistent za mobilni uskoro realnost

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene rastu proizvodnja mala: Građani BiH ovisni o uvoznoj hrani

U posljednjih nekoliko godina građani BiH suočavaju se s kontinuiranim rastom cijena hrane, iako je na svjetskom tržištu došlo do stabilizacije, pa čak i pada cijena pojedinih prehrambenih sirovina.

Ova razlika između globalnih trendova i domaće stvarnosti otvara pitanje zašto pad cijena u svijetu ne osjetimo u svakodnevnoj kupovini. Jedan od ključnih razloga je izražena uvozna zavisnost BiH.

Uvozna hrana

Kako ističe Admir Kapo, predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“, iako je BiH bogata prirodnim resursima i obradivim zemljištem, uvozi gotovo sve – od osnovnih prehrambenih proizvoda do vode. Zbog toga je domaće tržište izuzetno osjetljivo na uvozne cijene i odluke stranih proizvođača.

“Kada zavisite od uvoza, nemate moć diktiranja cijena. Pad cijena na svjetskom tržištu ne znači automatski i pad cijena u maloprodaji”, kaže Kapo, a prenosi Avaz.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić pojašnjava da u malim i uvozno zavisnim ekonomijama dolazi do asimetričnog prilagođavanja cijena.

“Trgovci se često pozivaju na ranije nabavne cijene, visoke troškove logistike, energenata i rada, dok slaba konkurencija i nedovoljan nadzor ne stvaraju pritisak da cijene idu naniže. Tako krajnji potrošač snosi najveći teret” navodi Hadžić.

Slabi podsticaji

Dodatni problem su rast domaćih troškova poslovanja, ali i nedostatak snažnih i stabilnih podsticaja domaćim proizvođačima.

“Takvi podsticaji ne omogućavaju dugoročno planiranje niti povećanje proizvodnje”, ističe Kapo.

Rast cijena hrane snažno pogađa životni standard građana, jer hrana zauzima veći udio u potrošnji domaćinstava nego u EU, što dovodi do pada kupovne moći i veće ekonomske nesigurnosti.

Dugoročno, ovi trendovi usporavaju ekonomski rast, povećavaju pritisak na socijalne budžete i produbljuju trgovinski deficit. Taj deficit prošle godine premašio  je 13 milijardi KM, dok bez jačanja domaće proizvodnje cijene ostaju visoke, i uvozna hrana je neminovnost.

Možda vas intteresuje i ovo:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

 

Podijeli tekst sa drugima na: