Autor: Sandra Vukić

Rudo je jedan od rijetkih gradova u Bosni i Hercegovini koji već dvije godine nema nijednu banku.

Iako su lokalne vlasti više puta obećavale da će se poslovnica uskoro otvoriti, to „uskoro“ nikako da dođe.

U međuvremenu, građani i privrednici su prinuđeni da sve bankarske poslove obavljaju u Višegradu, udaljenom 30 kilometara.

Penzioneri plaćaju prevoz do banke

Kako izvještava BN TV, ovih dana je počela isplata penzija, pa su se mnogi stariji građani iz Ruda uputili u Višegrad.

“Ako idemo taksijem nas četvorica, platimo po 10 KM. Ali ako ideš sam 40 KM”, priča jedan mještanin.

Njegov sugrađanin dodaje: “Ko ima auto, vozi se sam. Ko nema – plaća taksi. Nema druge.” Za mnoge penzionere i socijalno ugrožene građane to predstavlja veliki finansijski teret.

“Zamislite korisnika socijalne pomoći koji prima 150 do 200 maraka. Kad plati taksi do Višegrada i nazad, pola mu ode na prevoz”, kaže odbornik u Skupštini opštine Rudo, Slaviša Simić.

Gube i privrednici

S obzriom da je Rudo bez banke trpe i lokalni privrednici i zanatlije, koji su prinuđeni da svakodnevno voze pazar u Višegrad.

“Svako polaganje pazara znači dodatne troškove, izgubljeno vrijeme i čekanje u redu” ističe odbornik Ilija Arsić.

Podsjeća da je lokalna vlast još ranije obećala dolazak druge banke, ali da se ništa nije dogodilo.

Obećanja bez pokrića

Odbornik Srđan Jagajić kaže da je prostor za novu poslovnicu čak i kupljen – vrijednost investicije iznosila je oko 100.000 KM.

“Najavljivali su da će banka početi s radom u martu, ali do danas nema konkretnih informacija”, kaže on.

Prema njegovim riječima, obećanja o otvaranju nove poslovnice pojavljuju se pred svake izbore, pa građani više ne vjeruju da će se nešto promijeniti.

Načelnik opštine Dragoljub Bogdanović nije bio dostupan za komentar na temu da je Rudo bez banke.

Više o ovoj temi:

Banke ili Mikrokreditna društva? Istražili smo gdje su bolji uslovi za penzionere!

Izmjene Zakona o PIO-u 2026 izazvale su veliko interesovanje među penzionerima i javnošću. Ovaj prijedlog donosi nove parametre za obračun i usklađivanje penzija, a planirano je da stupi na snagu 1. januara 2026. godine. Ključne novine odnose se na način izračuna najnižih penzija i promjenu pokazatelja koji utiču na njihovu visinu.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže kako će od federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića tražiti da pojasni zašto se izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju još nisu našle na Vladi Federacije BiH, a samim tim ni u Parlamentu FBiH.

Primjena izmjena Zakona o PIO-u 2026 u praksi

Dodaje kako je ranije rečeno da su izmjene dobile zeleno svjetlo Federalnog ministarstva finansija.

Još je nepoznanica da li su mišljenje na izmjene zakona dali Kancelarije za zakonodavstvo i Federalno ministarstvo pravde.

“Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana je za 20. novembar i na njoj nema Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PIO-u. Zanima nas zašto, jer se ova godina bliži kraju, a za našu populaciju su od velike važnosti izmjene Zakona o PIO-u jer donose nove parametre za izračun penzija”, govori Trakić, a prenosi Faktor.

Izmjene Zakona o PIO-u 2026 bi trebalo da stupe na snagu 1. januara 2026. godine i umjesto dosadašnjih parametara za usklađivanje penzija, bruto domaćeg proizvoda i indeksa potrošačkih cijena, koristit će se prosječna plata u FBiH i indeks potrošačkih cijena u omjeru 40:60.

Izmjene Zakona o PIO-u 2026 i kako utiču na penzionere

Mnogo pažnje kod izmjena zakona izazvao je član 81. kojeg je Ministarstvo u potpunosti izmijenilo uvodeći novi, rigorozniji izračun najnižih penzija.

U izmjenama stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine.

To znači, s obzirom na to da sada prosječna penzija iznosi 651,49 KM, da 60 posto od tog iznosa je 390 KM. Dakle, penzija bi za ovu kategoriju iznosila 390 KM od 1. januara 2026. godine jer se prosječna penzija neće znatnije promijeniti.

Po sadašnjim uslovima penzija 599 KM

Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju pod ovim uslovima, imaće penziju 599 KM.

“Mi nismo za to da iko ima 390 KM penziju. Oni koji rade u Vladi FBiH, Ministarstvu imaju plaće od 4.500 KM do 7.000 KM neka iznađu rješenje za član 81. Mi nismo tražili izmjene tog člana, samo smo rekli da ne može istu penziju imati onaj ko je 35 godina uplaćivao staž i više i onaj ko je to činio nekih 15 godina”, kazao je Trakić.

Prvo usklađivanje penzija u Federaciji BiH 2026- po novim zakonskim odredbama desiće se u januaru 2026. godine i bit će vjerovatno i veće od 17 posto, dok se istovremeno dostignuti nivo prava sadašnjih penzionera neće umanjivati, rekao je Haso Halilović, potpredsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije Bosne i Hercegovine.

“Imamo čvrsto obećanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da će prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PIO ići po hitnoj proceduri u oba doma Parlamenta Federacije BiH da se usvoji. To ne bi trebalo da dođe u pitanje bez obzira što je kratak rok do kraja godine. Time bi u januaru 2026. godine imali prvo zvanično, redovno usklađivanje penzija po novim odredbama, odnosno zakonu koji je dožćivio izmjene i dopune”, naveo je Halilović.

Vlada i penzioneri dogovorili zakon

On je rekao da su Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Savez penzionera FBiH sredinom septembra utvrdili tekst prijedloga izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) Federacije Bosne i Hercegovine koji treba da ide u parlamentarnu proceduru.

Čekalo se, kako kaže Halilović, samo još očitovanje o dogovoreno Zakonodavno-pravnog odjela, te Ministarstva finansija FBiH. Iza dogovora, navopdi stoji federalni premijer, njegova dva zamjenika, kao i ministar rada i socijalne politike FBiH.

Dostignuti nivo penzija se neće mijenjati

Kada je u pitanju dostignuti nivo prava penzionera u FBiH, uvjerava, on se neće mijenjati, te nema razloga za strahovanja da će primanja sadašnjim penzionerima biti umanjena ni za jednu marku.

“U članu 79. izmjena i dopuna Zakona o PIO Federacije BiH i gdje se veže rast penzija za rast plata i troškova života u omjeru 60 naprema 40, uzimajući povoljniji parametar za utvrđivanje postotka usklađivanja penzija za penzionere, jasno stoji da se dostignuti nivo penzija neće smanjivati bez obzira kakvi će biti parametri oko usklađivanja.

“To znači da uopšte nije upitno i neće doći do smanjenja niti jedne penzije sadašnjim penzionerima, a budući penzioneri nakon izmjena i dopuna Zakona o PIO FBiH biće novi obračun. Tako da u ovom momentu ne mogu reći koji će to biti iznos, ali minimalne penzije penzionera zaključno sa 31. decembrom 2025. godine nisu upitne i neće doći do smanjenja niti jedne marke”, navodi Halilović, a prenosi Slobodna Bosna.

Određivanje parametara

Tvrdi da tokom prvog usklađivanja penzija u januaru 2026. godine očekuju da dođe do značajnog ratsa penzija u Federaciji BiH.

Kako je rekao, po svim projekcijama procjene su da usklađivanje penzija u Federaciji BiH 2026. u januaru bude iznad 17 posto s obzirom da će se uzeti parametri iz 2025. godine

Sljedeće usklađivanje trebalo bi biti u julu mjesecu, a u obzir će se uzeti parametri iz prvih šest mjeseci 2026. godine. Ako se uzme u ozbir da plate rastu ali i troškovi života za očekivati je isto značajnije povećanje penzija.

Iako su godinama gradili društvo, mnogi danas žive na rubu egzistencije.

Godinama su radili i doprinosili, a danas mnogi penzioneri jedva sastavljaju kraj s krajem. Umjesto zaslužene brige i mira, suočavaju se sa niskim penzijama, visokim trškovima i osjećajem da su odbačeni i nedovoljno poštovani, jer u svim segmentima društva su zapostavljeni.

O penzionerima niko ne vodi računa

“Jedva čekaju da svi pokrepaju, da umru. Djeca ne poštuju roditelje, ovo država ne misli o ljudima, ljudi su dali mladost, ljudi su dali život, po 40 godina staža, umjesto da se nagrade, ne treba da se obogate, samo da prežive, ne mogu ni preživjeti”, poručuje ogorčeni penzioner.

“Mi penzioneri, pogotovo samci, udovci, rastavljeni… žive sami sa sobom. Deveraju kako znaju i umiju. Nažalost, nema više drugarstva, prijateljstva, jaranstva – to je druženje sve falsifikat”, govori penzioner iz Sarajeva, a prenosi N1.

“Kad se pogleda sve, sagleda, vidi se da o penzionerima niko ne vodi računa. Jednostavno su prepušteni sami sebi ili da neko, njihov predstavnik kojeg je vlada delegirala, da u njihovo ime odlučuje kolika će biti minimalna penzija”, dodaje jedan sagovornik.

“Ja ne znam kako njih nije sramota da uporede – ‘najveća je ovoliko, najniža onoliko’. Ja ne bih govorila koliko je najveća, onda bih ćutala. Ovdje je ili vrh bogat ili onaj najjadniji, najniži, nema srednjeg staleža i oni Evropa, ići ćemo u Evropu, ma ići ćemo znate kad, nikad”, zaključuje penzionerka.

Umjesto podrške samo obećanja

Njihove priče slične su širom zemlje, većina penizionera živi s minimalnim primanjima, uz rast troškova života. Umjesto podrške i pomoći dobijaju minimum ili samo obećanja.

“Mi smo se potrudili da povećamo transfere koji se odnose na njihovu rehabilitaciju i njihovo banjsko liječenje, potrudili smo se da unaprijedimo rad njihovih udruženja i sve ono što su oni tražili izuzev ovog dijela koji uskoro treba da riješimo a koji se odnosi na samo povećanje penzija”, kaže Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

Malo se računa vodi o psihičkom stanju

Osim osnovne finansijske pomoći koju nadležni izdvajaju, malo računa se vodi o psihičkom stanju osoba treće životne dobi. Starije osobe često se osjećaju usamljeno, nedivljivo, izolovano, ili kao teret, jer upravo sistem nema razvijene mehanizme da ih aktivno uključi u društvo.

“Prelaz iz svakodnevnice, radnih zadataka, u penziju zna biti i finansijski i emotivno težak. Zato je važno da se penzioneri uključuju u različite aktivnosti, da volontiraju, da se bave svojim unucima, da budu u određenim zadacima ili igrama da bi sačuvali svoje mentalno zdravlje. Jako je važno da i u starijoj dobi ostanemo mentalno zdravi. Mentalno zdravlje dolazi iz čistog uma. Recikliranje negativnih emocija dovodi do progresa, do motivacije i ciljeva, a cilj nas uvijek drži u životu”, pojašnjava psihiloginja Alma Mahmutović Katica.

Radili su i zaradili penzije, a danas se bore za dostojanstvenu starost. Njihov položaj najbolje govori o tome koliko kao društvo cijenimo trud i godine koje su ostavili iza sebe.

Više o ovoj temi:

Veći minimalac penzionere gura na ivicu siromaštva (VIDEO)