Šta je to virtuelna stvarnost

Virtuelna stvarnost je posebna vrsta tehnologije koja nam omogućava da “uronimo” u svijet koji je stvoren kompjuterom. Kada koristimo virtuelnu stvarnost, nosimo posebne naočare ili kacigu koje nam prikazuju slike i zvukove koji izgledaju kao da su stvarni. To znači da se osjećamo kao da smo unutra, uprkos tome što se zapravo nalazimo u našem domu ili nekom drugom mjestu.

Na primjer, zamislite da ste u sobi i stavili ste VR naočare. Onda biste mogli vidjeti prelijepo tropsko ostrvo i čuti zvuk talasa koji udaraju u obalu. Ako okrenete glavu, vidjećete drveće i ptice kako lete iznad vas. Možda čak osjetite i toplotu sunca na svojoj koži. Sve ovo stvara osjećaj kao da ste stvarno tamo, iako se nalazite u svojoj stvarnoj sobi.

Virtuelna stvarnost se često koristi za zabavu, kao što su igranje video igara ili gledanje filmova. Takođe se koristi i u obrazovanju, medicini i drugim oblastima kako bi ljudima pružila iskustvo koje bi inače bilo teško ili nemoguće dobiti. Na primjer, može se koristiti za simulaciju letenja avionom ili za vježbe rehabilitacije poslije povrede.

Sve u svemu, virtuelna stvarnost nam omogućava da se zabavljamo i istražujemo nove svjetove, ali i da naučimo nove stvari i poboljšamo naše iskustvo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Tradicionalna “Pirogijada” u Domu penzionera u Prnjavoru

Prnjavorski penzioneri i ove godine organizovali su tradicionalnu “Pirogijadu”, manifestaciju koja, kroz igru i pjesmu, njeguje kulturu i tradiciju i promoviše nacionalnu kuhinju ovoga kraja.

Piroge, nacionalno ukrajinsko jelo, bogatstvom ukusa nikoga nisu ostavile ravnodušnim.

Ivan Horina kaže da su ovo lijepa druženja, s’ obzirom da igranki više nema.

“Ovo nam je jedina zabava u ovim godinama, naravno kada smo slobodni od unučadi. Lijepo je druženje, a ja sam prvi put došao na piroge”, kaže Horvin.

Glavni majstor za piroge bila je Nedeljka Muzeka. Priremljeno je čak 1.000 piroga.

“Piroge su jelo koje se pravi od tijesta i pune se sa krompirom, sirom, a takođe imaju i neki tajni sastojci”, kaže Nedeljka, dodajući da su piroge servirali sa prženim lukom i slaninom, te sa pavlakom.

“Imali smo nekih tehničkih problema, pa ove godine “Pirogijadu” nismo mogli organizovati 1. oktobra, kada se inače obilježava Dan starih osoba, nego smoi imali jedno druženje 30. septembra povodom toga. Ovo je drugo druženje u kratkom roku, upravo tim povodom. Ovo je samo jedan dio aktivnosti koje imamo u toku godine. Tu su još odlazak na more, izlete, kao i odlazak u banje. Rekao bih da skoro svaki mjesec imamo neke aktivnosti”, kaže Živko Vinčić, predsjednik Udruženja penzinoera Prnjavor.

Do kraja godine, prnjavorske penzionere očekuje odlazak u “Banju Vrućica” u Tesliću, a onda slijedi i proslava povodom dočeka Nove godine.

(Izvor i foto: K3)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Višković sa penzionerima: Redovna isplata penzija i unapređenju standarda prioritet

Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je da su redovna isplata penzija i aktivnosti na daljem unapređenju standarda i položaja penzionera prioritet Vlade Republike Srpske, te da je rebalansom budžeta izdvojeno više sredstava za isplatu penzija u odnosu na prvobitan plan.

“U Republici Srpskoj prvo se vrši isplata penzija, a zatim svih ostalih davanja iz budžeta”, rekao je Višković i podsjetio da su penzije u Srpskoj od 2013. godine uvećane za 75 odsto.

Na sastanku sa delegacijom Udruženja penzionera Republike Srpske, koju je predvodio predsjednik Ratko Trifunović, razgovarano je o predstojećem redovnom godišnjem usklađivanju i o mogućnosti povećanja penzija, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

Delegacija Udruženja penzionera zahvalila je premijeru i Vladi Srpske na odgovornom odnosu prema penzionerima i svemu što čine da bi u kontinuitetu bio poboljšavan standard najstarije populacije građana u Srpskoj.

Osim razgovora o mogućnostima daljeg unapređenja položaja penzionera u Republici Srpskoj, bilo je riječi i o nastavku podrške Vlade banjskom liječenju penzionera, aktivnostima Udruženja penzionera, kao i o ostalim aktuelnim pitanjima.

Na sastanku je istaknuta veoma dobra saradnja Vlade i Udruženja penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se grijati – šta je povoljnije, a šta dostupno? 

Toplo vrijeme ove jeseni, ali i visoke cijene drva, uglja i peleta razlozi su zbog kojih veliki broj građana kasni s nabavkom ogrjeva.

Za skromne kućne budžete, povoljnije im je, kažu, da ogrjev ne kupuju odjednom, uoči sezone, već da količine nabavljaju prema potrebi.

Drva su skupa i svake zime sve ih je teže nabaviti, žale se građani. Cijena je 100 do 140 maraka po kubnom metru u zavisnosti od toga da li su izrezana i iscijepana.

Dalibor Preradović iz Dervente kaže da kubni metar drva košta ad 100 do 120 maraka zavisno od vrste drveta, dok je usluga rezanja deset maraka, a mašinsko cijepanje od 12 do 15 maraka.

Mnogima je lakše da drva kupuju u proljeće. Dervenćanki Raziji Hamzić, da bi tokom zime zagrijala samo jednu prostoriju u kući potrebno je oko 10 kubnih metara drva.

Ona kaže da je nabavila drva još u maju, kada je bilo malo jeftinije, te da je je za to izdvojila nešto više od hiljadu maraka.

Šumska gazdinstva drva u trupcima prodaju po cijeni od 90 maraka na koju se dodaje porez, prevoz i priprema, tako da je krajnja cijena opet visoka. Penzioneri imaju popuste i mogućnost plaćanja na rate.

Željko Vujinović, Šumsko gazdinstvo Prijedor, kaže da udruženjima penzionera, boracima, ratnim vojnim invalidima i sličnim kategorijama omogućuju da drva kod njih kupe na šest mjesečnih rata.

Drvna sječka košta 150 maraka po kubnom metru, i to je jedan od zastupljenijih ogrjeva u domaćinstvima.

Grijanje na struju sve češći je izbor. Građani koji otkazuju usluge toplane i odustaju od loženja, najčešće kao alternativu biraju električne grijalice i radijatore.

Јovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača Zvono Bijeljina, vjeruje da će struje biti dovoljno, ali da ih brine eventualno preveliki broj priključaka na elektro-mrežu što može izazvati preopterećenje.

Cijena peleta sada je čak i do 20 odsto niža u poređenju na onu od prošle godine i kreće se od 500 do 520 maraka po toni.

Davor Marjanović, prodavac, kaže da peleta ima dovoljno u ponudi, ove godine čak i više nego prošle. Smatra da je na to uticala i prošlogodišnja zabrana izvoza tako da je cijena stabilna.

Ugalj je za oko 20 odsto skuplji nego lani, a teže ga je i nabaviti. Distributeri na ugovorenu isporuku iz rudnika čekaju nedjeljama. Najjeftiniji lignit stiže iz Ugljevika i Stanara i košta od 180 do 220 maraka po toni, dok je najskuplji mrki ugalj 300 maraka po toni.

Krsto Torlaković, prodavac, kaže da građani maltene i ne pitaju za cijenu, samo da ga ima za kupiti.

Distributeri do kraja godine ne očekuju značajnije poskupljenje ogrjeva, ukoliko ne bi došlo do veće promjene cijena nafte koja u velikoj mjeri utiče na troškove eksploatacije i transporta drveta i uglja.

(Izvor: RTRS; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Proizvodi sa 0% marže magnet samo za penzionere

U banjalučkim marketima koji učestvuju u kampanji “Društveno odgovorni” izloženi su proizvodi domaćih proizvođača, a ispod njih se nalazi stiker “0% marže”.

Na spisku artikala sa nula odsto marže nalazi se 50 proizvoda domaćih proizvođača, a uglavnom su to kobasice, salame, začini, kompoti, džemovi, ajvar, pileća pašteta, mlijeko, supe i deterdženti.

U jednom marketu kažu da prodaja varira od proizvoda do proizvoda. Ističu da se najviše prodaju osnovne stvari – mlijeko, džemovi i salame.

“Mi, recimo, imamo i najjeftiniji hljeb koji smo izložili u sklopu ove kampanje, pa ga naši sugrađani mogu kupiti za 99 feninga. Kupuju ljudi, ali ne vidim neku drastičnu razliku u prodaji od ranije”, kažu za Srpskainfo iz jednog banjalučkog marketa.

S druge strane, Banjalučani proizvode kupuju u zavisnosti koliko novca imaju. Penzioner Pero R. priča da on gleda jeftinije proizvode, jer od svoje penzije ne može priuštiti puno toga.

“Šta ću, moram gledati. Kupujem kako kad, salame, supice, ono osnovno što mi treba za svakodnevni život”, kaže on.

Sličnog mišljenja je i penzionerka Rada M. koja kaže da većinom kupuje jeftiniju hranu i da prati kada su sniženja, nevezano za kampanju. Ističe da je za nju čula, ali da ne vidi toliko jeftinijih stvari.

“Upratim ja stalno kada su akcije i to većinom kupujem jer novca za više nemam. Znam za kampanju, ali ne vidim neko poboljšanje jer su to proizvodi u većini slučajeva koje ja ne konzumiram”, ističe ona.

U jednoj trgovini u Banjaluci, koja učestvuje u kampanji, kupcima je predočena i nova i stara cijena proizvoda.

Tako se ovdje može kupiti mala pavlaka sa 20 odsto mliječne masti, po cijeni od 1,10 do 1,13 KM. Pavlaka je, u zavisnosti od marke, jeftinija od 7 do 25 feninga. Pavlaka sa 12% masti košta 92 feninga, umjesto ranijih 1,09 KM.

Mlijeko od 1,5 odsto masti je sa 2,09 KM pojeftinilo na 2,06 KM! Domaći ajvar od 300 grama može se kupiti po cijeni od 4,15 KM, a koštao je 4,45 KM. Cijena marmelade od šipka od 370 grama je 4,65 KM.

Jeftiniji proizvodi su označeni stikerima “Društveno odgovorni”, a pored proizvoda se nalazi stara i nova cijena. Na svakom piše da akcija traje do 31. decembra ove godine.

(Izvor: Srpskainfo; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je alko-test, kada se radi i kako izgleda

Alko-test je testiranje koje se koristi za merenje koncentracije alkohola u krvi osobe. Ovaj test se obično sprovodi kako bi se utvrdila sposobnost nekoga da upravlja vozilom ili obavlja druge aktivnosti koje zahtjevaju jasnoću uma i koordinaciju.

Alko-test se najčešće radi koristeći alkometar, uređaj koji može detektovati prisustvo alkohola u izdahnutom vazduhu. Osoba duva u alkometar, a uređaj mjeri koliko alkohola ima u njihovom izdahnutom vazduhu. Rezultati se obično izražavaju kao promile (g/dL) ili u promilima (mg/L).

Izgled alkometra može biti različit, ali većina modernih alkometara ima malu, prenosivu jedinicu sa ekranom za prikaz rezultata. Neki alkometri takođe imaju funkcije poput memorije rezultata i alarmnih sistema ako je koncentracija alkohola previsoka.

Važno je napomenuti da alko-test nije apsolutno precizan i može dati samo procenu koncentracije alkohola u krvi. Za tačnije rezultate, potrebno je uraditi laboratorijske analize krvi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Muzička putovanja kroz vrijeme: Hitovi iz prošlih decenija

Muzika je uvijek bila važan dio naših života, a hitovi iz prošlih decenija i danas imaju poseban status. Muzika sa prostora bivše Jugoslavije imala je ogroman uticaj i stvorila je mnoge ikonične hitove tokom proteklih decenija. U nastavku vam donosimo po pet hitova koji su na svoj način ostavili pečat u proteklim decenijama.

1960-ih:

  • The Beatles – “Hey Jude”
  • Bob Dylan – “Like a Rolling Stone”
  • The Rolling Stones – “(I Can't Get No) Satisfaction”
  • Aretha Franklin – “Respect”
  • Đorđe Marjanović – “Zvižduk u osam”
  •  Siluete – “Do Re Mi”
  • Indexi – “Sanjam”
  • Zdravko Čolić – “Pusti, pusti modu”

1970-ih:

  • Queen – “Bohemian Rhapsody”
  • ABBA – “Dancing Queen”
  • Led Zeppelin – “Stairway to Heaven”
  • Stevie Wonder – “Superstition”
  • Bijelo dugme – “Đurđevdan”
  • Toma Zdravković – “Danka”
  • Oliver Dragojević – “Galeb i Ja”
  • Josipa Lisac – “Magla”

1980-ih:

  • Michael Jackson – “Thriller”
  • Prince – “Purple Rain”
  • Madonna – “Like a Virgin”
  • U2 – “With or Without You”
  • Haustor – “Ena”
  • Plavi orkestar – “Suada”
  • Zana – “Dodirni mi kolena”
  • Azra – “Balkan”

1990-ih:

  • Nirvana – “Smells Like Teen Spirit”
  • Whitney Houston – “I Will Always Love You”
  • Mariah Carey – “Vision of Love”
  • TLC – “Waterfalls”
  • Crvena Jabuka – “Dirlija”
  • Dino Merlin – “Kad zamirišu jorgovani”
  • Divlje jagode – “Motori”
  • Bajaga i Instruktori – “Moji drugovi”

2000-ih:

  • Beyoncé – “Crazy in Love”
  • Eminem – “Lose Yourself”
  • Coldplay – “Viva la Vida”
  • Rihanna – “Umbrella”
  • Zeljko Joksimovic – “Lane moje”
  • S.A.R.S. – “Buđav lebac”
  • Severina – “Pogled ispod obrva”
  • Gibonni – “Činim pravu stvar”

Ovo je samo mali broj mnogobrojnih hitova iz prošlih decenija. Svako ima svoje omiljene pjesme i umjetnike koji su oblikovali zvuk njihovog vremena. Uz muziku, možete se otputovati kroz vrijeme i ponovno doživjeti emocije i energiju tih razdoblja. Vjerujemo da svako od vas ima neku svoju listu, a mi vjerujemo da ste svakako slušali i ove pjesme što smo mi odabrali.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pravo je vrijeme za vakcinaciju protiv gripe

Iz nadležnih institucija tvrde da su nabavljene dovoljne doze vakcina. Vakcinacija u RS je već počela, a od ponedjeljka počinje i u Kantonu Sarajevo, a uskoro će i u ostalim kantonima.

Institut za javno zdravstvo u saradnji sa Vladom Republike Srpske obezbijedio je besplatnih 20.000 doza vakcina, namjenjena određenim rizičnim grupama, u koju spadaju i stariji građani, a za komercijalnu vakcinaciju 3.500 doza, izjavio je vršilac dužnosti direktora Instituta Bojan Đenić.

Cijena te komercijalne vakcine nije mijenjala u odnosu na prošlu godinu i ona ostaje na prošlogodišnjoj cijeni od 28KM

U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH kažu da su nabavljene dovoljne količine vakcina protiv sezonske gripe. Najveća količina prvobitno je nabavljena za zdravstvene radnike, koji su u stalnom kontaktu sa pacijentima, dok će kantonalna ministarstva u narednom periodu nabaviti veću količinu za druge rizične grupe.

Ove godine Zavod za javno zdravstvo Federacije omogućio je 7.000 doza cjepiva protiv gripe koji će se distribuirati nadamo se ili krajem ove sedmice ili iduće.

“Distribuirali smo 6.000 doza prema kantonalnim zavodima za javno zdravstvo koje će ih dostaviti zdravstvenim ustanovama. Pozivamo zaista sve zdravstvene radnike da se uključe.
Na pitanje trenutne epidemiološke situacije iz federalnog ministarstva nam kažu da su slučajevi koronavirusa opet prisutni i da bi rizične grupe ljudi trebale izbjegavati gužvu i kontakte”, navodi Siniša Skočibušić, direktor ZZJZ FBiH.

(Izvor: BHRT; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

5 savjeta za uštedu u domaćinstvu

Svako domaćinstvo može da uštedi. Mi vam u nastavku donosimo pet savjeta kako da to postignete.

1. Ispitajte energetsku efikasnost vaših aparata

Provjerite da li su vaši kućni aparati energetski efikasni. Ukoliko primjetite da neki aparat troši previše energije, razmislite o zamjeni starog aparata novijim modelom sa boljom energetskom oznakom. Ovo će vam dugoročno pomoći da smanjite račune za električnu energiju.

2. Pobrinite se za dobru izolaciju

Zaštita doma od toplotnih gubitaka može biti ključna za uštedu energije. Provjerite da li je vaša kuća dobro izolovana, posebno krov i zidovi. Ako primjetite curenje toplote ili hladnoće, razmotrite dodavanje dodatne izolacije. Ovo će vam pomoći da zadržite temperaturu u kući stabilnom i smanjite potrebu za upotrebom grijanja ili klima uređaja.

3. Koristite LED sijalice

Jedna od najjednostavnijih promjena koje možete napraviti je zamjena tradicionalnih sijalica LED sijalicama. LED sijalice koriste manje energije i traju duže od običnih sijalica, što će vam pomoći da smanjite potrošnju električne energije i uštedite novac na dugi rok.

4. Isključite aparate kada ih ne koristite

Mnogi kućni aparati i uređaji troše energiju čak i kada su isključeni, ali su još uvijek priključeni na struju. Da biste spriječili tzv. “stand-by” potrošnju, isključite sve nepotrebne uređaje iz struje kada ih ne koristite. Ovo uključuje televizore, računare, punjače, mikrotalasne pećnice i druge slične aparate.

5. Promjenite navike potrošnje vode

Ušteda vode takođe može biti važan dio smanjenja kućnih troškova. Obratite pažnju na vaše navike korišćenja vode, kao što su tuširanje umjesto kupanja, zatvaranje slavina dok perete zube ili perete sudove, i popravljanje eventualnih curenja u kući. Takođe možete razmotriti instaliranje uređaja za štednju vode, kao što su prskalice sa niskim protokom ili vodokotlići sa duplim ispiranjem.

Podijeli tekst sa drugima na:

Je li isplata penzija ugrožena?

Budući da penzioni sistem počiva na međugeneracijskoj solidarnosti, odnos između broja radnika i broja penzionera u Federaciji BiH godinama je loš i narušen do te mjere da je praktično neodrživ.

Ovo je izjavio Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera/umirovljenika FBiH, dodajući da je ovo posebno apostrofirano na sastanku koji su predstavnici udruženja penzionera održali sa federalnim ministrom rada i socijalne politike Adnanom Delićem.

“Na primjer, 1991. godine na jednog penzionera su radila tri radnika u BiH. Sada je to 1,27, pa smo rekli ministru da pod hitno radi šta zna na planu otvaranja novih radnih mjesta, povećanja plaća, zapošljavanja ljudi da ne idu vani, jer nam odoše mladi i stručni kadrovi. On je to shvatio krajnje ozbiljno. Drugi naš zahtjev je da pod hitno ide na izradu novog Zakona o organizaciji PIO. To podrazumijeva u prvom redu Federalni zavod PIO/MIO sa filijalama, njegovu tromost, neefikasnost… Ne bih davao ocjene u tom smislu, jer možda postoje objektivne okolnosti”, kaže Mehić.

Ističe da je završen nacrt zakona o organizaciji PIO-a u FBiH, čijim usvajanjem se hoće postići to da federalni Zavod bude efikasniji kako sutra, na primjer, ne biste dobili rješenje da idete u penziju, a onda čekali mjesecima da dobijete zarađena primanja.

Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, kaže za Oslobođenje da je više uzroka zbog kojih se probiju rokovi ili do kraja ne ispoštuju kad se rješavaju predmeti.

Slaže se da se može poboljšati rad Zavoda, a na pitanje da li su za to potrebne izmjene zakona, odgovara kako je to teško reći.

Podijeli tekst sa drugima na: