Domovi za stare – Interesovanje veliko, a malo penzionera koji mogu priuštiti smještaj

U domove za stare u Bosni i Hercegovini dolaze penzioneri iz komšiluka ali i iz cijele Evropske unije- računica je jasna, cijene su niže. Boravak u domovima, pogotovo privatnim, naši penzioneri rijetko sebi mogu priuštit

Kako žive penzioneri u BiH?

Naši najstariji sugrađani, umjesto da uživaju nakon što su decenije proveli radeći jedva sastavljaju kraj s krajem. Preživljavanje umjesto lijepe starosti. Kažu, ne znaju šta bi da im djeca ne pomognu.

Kad posmatramo strukturu utroška penzije, najviše ode na osnovne životne namirnice, za komunalne usluge i lijekove. Penzioneri naši ne razmišljaju o godišnjim odmorima, o nekom luksuzu, o garderobi, o automobilima i o bilo kojem nivou višeg standarda življenja, rekao nam je predsjednik Saveza penzionera FBiH Redžo Mehić.

Štefanija i Uroš Opačić iz Zagreba odlučili su starost provesti u Domu za stara lica u Gradišci. U Hrvatskoj su napravili kuću koju su ostavili djeci. Sa 1600 eura penzije, koliko zajedno imaju ne mogu platiti dom u Njemačkoj u kojoj su živjeli i radili. I nisu jedini, u domove za stare u Bosni i Hercegovini dolaze penzioneri iz komšiluka ali i iz cijele Europske unije- računica je jasna, jeftinije je.

Jeftinije nego u EU

“Penzioneri se odlučuju za boravak u našim domovima jer su domarine u zemljama gdje su stekli svoje penzije izuzetno visoke. Oni sebi ne mogu priuštiti boravak u tim domovima. Naš dom koji je na samoj granici sa Hrvatskom je izuzetno primamljiv i za strane državljane, tako da su i oni sve više korisnici naših usluga”, kazali su iz Doma za starija lica “Rezidencija Bakić”.

Boravak u ovom Domu za pokretnu osobu koja je dosta samostalna košta 1.200 KM. U staračkom domu Sentivo u Sarajevu nam kažu da je cijena za osobe koje su samostalne, psihički zdrave i obavljaju svoje potrebe bez pomoći drugih 1490 KM, a ukoliko žele u jednokrevetnu sobu, to će platiti 1800 KM. U Centru za stare i iznemogle osobe u Mostaru, cijena za samostalne korisnike u višekrevetnim sobama je 750,00,KM. Za nepokretne i one koji trebaju tuđu pomoć i njegu u višekrevetnim sobama, cijena je 900,00 KM.

– Nažalost, u BiH je malo penzionera koji od svoje zarađene penzije mogu priuštiti smještaj u privatnom domu. Kod nas uglavnom borave oni čija djeca žive u dijaspori, stav je Doma Sentivo.

U ovom Domu nas podsjećaju i na to kako se u našoj zemlji odlazak u dom još uvijek smatra sramotom. Kažu, starije osobe im dolaze tek kada iscrpe sve druge mogućnosti, odnosno kada zbog zdravstvenih razloga, porodica nije u mogućnosti pružiti im neophodnu njegu i pomoć.

(Izvor: oslobodjenje.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Idealan broj sati sna za dobro zdravlje srca

Manjak sna može negativno da utiče na zdravlje, povećavajući rizik od problema poput umora, smanjene koncentracije i pamćenja te čak i hroničnih bolesti poput srčanih bolesti.

Nalazi, predstavljeni na godišnjem naučnom skupu Američkog kardiološkog fakulteta u SAD-u, pokazali su da su žene izložene većem riziku od muškaraca, izvještava The Mirror.

“Što manje spavate, veća je vjerovatnoća da ćete u budućnosti razviti visok krvni pritisak. Ono što vidimo jeste da nedostatak dobrih obrazaca spavanja može povećati rizik od visokog krvnog pritiska, za koji znamo da može uticati na bolesti srca i moždani udar”, rekao je dr Kaveh Hosseini.

Za potrebe studije, naučnici su pregledali podatke od 1.044.035 ljudi iz šest zemalja koji nisu imali visoki krvni pritisak na početku istraživanja.

U prosjeku su praćeni u razdoblju od pet godina. Kada su uzeti u obzir faktori poput rizika od srčanih bolesti, pola, obrazovanja, pušenja i težine. Tim istraživača otkrio je da je kratko trajanje sna povezano s većim rizikom od visokog krvnog pritiska.

Nacionalna zdravstvena služba (NHS) preporučuje odraslima da spavaju između sedam i osam sati noću.

Istraživači su rekli da bi ljudi trebalo da razgovaraju sa svojim ljekarom opšte prakse ili zdravstvenim radnicima o svojim obrascima spavanja, jer su stanja kao što je opstruktivna apneja povezana s višim stopama visokog krvnog pritiska, moždanog udara i bolesti srca.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zlatne godine života provode s osmijehom uz druženje i veselje

Život u domu za stare osobe u Posavini više nema obol neprihvaćenosti ili mjesta u koje nerado dolaze osobe provesti treću životnu dob. U njihovu društvu nije teško uživati jer zahvalnost za svaku lijepu riječ ili ukazanu pažnju vraćaju deseterostruko, toplim i srdačnim osmijehom.

Srednjoškolci Strukovne škole u Orašju imali su vremena baš za takve osobe smještene u Domu za stare i nemoćne osobe “Revira” u Orašju.

Proveli su s njima nekoliko sati uz razgovor i društvene igre.

Poštovani i uvažavani

Posjeta oraškom domu “Rivera” u Orašju svaki put oplemenjuje jer u gužvi današnjice lijepo se zaustaviti u mjestu gdje se živi mirnim životom, zrači optimizmom i uglavnom u sjećanjima na neko proživljeno vrijeme. Ipak, nisu tužni, naprotiv, u jeseni su života koji provode dostojanstveno, poštovani i uvažavani.

Baki Mandi Krnjić iz Gornje Tramošnice kolica ne smetaju da vedro gleda na dane koji dolaze.

– Lijepo nam je ovdje, gledamo TV, družimo se i mislim da mi nigdje ne bi bilo ljepše – kaže baka Manda.

A Kata Topić iz Oštre Luke dodaje s osmijehom:

– Dijelimo dane zajedništva i o nama se lijepo brinu – poručuje. U takvom je okružju sretna i gospođa Fatima Markić iz Doboja. A sreću možda i nije toliko teško naći.

(Izvor i foto: vecernji.ba)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj radi više od 8.000 penzionera, najstariji ima 95 godina

U Republici Srpskoj iz godine u godinu raste broj zaposlenih penzionera, pa ih je sada, prema evidencijama, više od 8.000, a najstariji zaposleni penzioner ima čak 95 godina.Iako je radni vijek proveo kao kulturni radnik i na više rukovodećih pozicija, za Milana Radića iz Bijeljine odlazak u penziju nije značio i prestanak rada. Rad u kulturi zamijenio je poslovima vozača i radnika u proizvodnji.

“U penziji sam već petu godinu, znate i sami da su prosvjeta, kultura i zdravstvo na nižim platama, tako da moja penzija nije mogla zadovoljiti moje potrebe, a ujedno, htio sam da radim, da dopunim finansije. I žena radi povremeno, nema stalni posao, kasnije sam dobio djecu, oni su studenti…”, rekao je Radić za BHRT.

Prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske, broj penzionera koji nastavljaju da rade i nakon ostvarenog prava na penziju iz godine u godinu raste.

U prošloj godini Fond PIO RS evidentirao je 8.053 osiguranika/korisnika koji su zaposleni u građevinarstvu, saobraćaju, prehrambenoj industriji i slično. Kao glavni razlog navode niske penzije.

Osiguranici koji su u Republici Srpskoj ostvarili 15 godina staža od početka godina primaju penziju od 300 maraka, dok je s druge strane iznos najviše penzije 3.288 maraka.

“To je u rasponu od 300 do 601 marke. Oni koji imaju do 15 godina staža – oni primaju penziju u visini od 50 posto prosječne penzije i takvih je oko 16.000, od 15 do 20 godina ima negdje oko 6.500 do 7.000 i taj iznos je 60 odsto od prosječne penzije isplaćene u decembru prošle godine, a od 20 do 30 godina je oko 8.000 penzionera”, rekao je Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske.

(Izvor: nezavisne,com; foto ilustracija: pixabay)

Podijeli tekst sa drugima na:

Obezbijeđeno 147,5 miliona KM: Danas isplata martovske penzije

U Republici Srpskoj danas će biti isplaćena martovska penzija, za šta je u budžetu obezbijeđeno 147,5 miliona KM u neto iznosu, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srpske.

Od 1. januara je redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec, navodi se u saopštenju.

U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje penzija kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Facebook uvodi bitnu promjenu: Evo kako će prikazivati video sadržaj

Vertikalno snimljeni video snimci veoma su popularni i sveprisutni, pa će u Facebookovoj aplikaciji prikaz svih video snimaka podrazumijevano biti vertikalan, dok će horizontalna orijentacija postati izuzetak.

Od gađenja prema vertikalnom videu, nekada neprirodnom formatu koji nije prilagođen monitorima i televizorima, došli smo do toga da oni postaju standard, jer su prilagođeni telefonima – a svi ostali formati tome moraju da se prilagode.

Facebook je uvođenjem Stories i Reels sadržaja već krenuo u smijeru “TikTokizacije”, kao i mnogi drugi, a ove nedjelje je najavljen još jedan korak u istom pravcu: novi video plejer u okviru mobilnih aplikacija, orijentisan primarno ka vertikalnom videu.Facebook.com

Facebook će na iOS-u i Androidu dobiti objedinjeni interfejs za prikaz videa, u kojem će se prikazivati Reelsi, duži video snimci i prenosi uživo, a svima njima biće zajedničko to što će prikaz biti po defaultu – vertikalan.

Otvaranjem videa pokreće se player preko čitavog ekrana, a dodirivanjem po ekranu aktiviraće se poznate kontrole za “premotavanje” ili zaustavljanje reprodukcije. U slučaju da pokrenete video koji je sniman horizontalno, i on će biti prikazan u vertikalnoj orijentaciji, dakle ne u punom sjaju, sve dok ne zaokrenete telefon za 90°.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prvi susret nakon 40 godina – ponovo u školskim klupama

Srednjoškolski centar “Nikola Tesla”, ranije Školski centar Bosanski Šamac, ponovo je ugostio svoje nekadašnje profesore i učenike, od kojih su neki već penzioneri.

Ekonomska škola u Šamcu osnovana je 1959. godine kao istureno odjeljenje ekonomske škole iz Brčkog.

Prije pola vijeka, 1970. godine, spajanjem ekonomske škole i mašinsko-tehničke škole osnovan je Školski centar Bosanski Šamac.

Osim navedene dvije struke, uspješno su funkcionisale i škola sa praktičnom obukom metalske struke i škola učenika u privredi.

Današnji Srednjoškolski centar “Nikola Tesla” osnovan je 1993. godine.

Školu je 1972. godine pohađao 891 učenik, a 1974. godine 1.033 učenika. Danas školu pohađaju 372 učenika raspoređena u 19 odjeljenja i struke koje mogu zadovoljiti različite učeničke sklonosti – gimnazija opšti smijer, ekonomija, pravo i trgovina, ekonomski i carinski tehničar, zdravstvo, farmaceutski i fizioterapeutski tehničar, te mašinstvo.

Više ništa nije isto u životima nekadašnjih profesora i učenika, samo sjećanja naviru kao bujice.

Dušan Jovanović, profesor nekadašnjeg srpskohrvatskog jezika, sada penzioner, navodi za Srnu da nije imao problema sa učenicima i da je međusobn odnos bio drugačiji.
“Odnos prema profesorima bio je drugačiji – imam u kući tri profesora, moju djecu. Kakav stav zauzmeš prema učenicima, oni tebi tako vraćaju. Kada bi se vratio u školu opet bih isto radio”, kaže Jovanović.

Nekada razredni starješina i profesor fizičkog vaspitanja Ivo Kobaš, koji je nakon Šamca živio u Holandiji, Sarajevu, a sada na relaciji Krk-Grebnice, ističe da je pedagoški posao zanimljiv.

“Poseban osjećaj je što smo se okupili nakon 40 godina. Mnogi se ne mogu prepoznati, prošlo je mnogo vremena, izmijenili smo se, ostarjeli, ali ipak je ovo veličanstven osjećaj, emocije su uzavrele”, kaže Kobaš.

Profesor geografije Milivoj DŽombić, koji je takođe u penziji i živi u Šamcu, navodi da se ponovo okupila i prva generacija kojoj je predavao.
“Bili su kulturni, dobri, dobro vaspitani, znali su gradivo i zato dobijali ocjene prema znanju. Većina njih ima veliku djecu, pa i unučad, te se tako naš rad danas dobro vidi”, ističe DŽombić.

Razredni starješina četvrtog razreda ekonomske škole Nada Dujković kaže da je na ovaj generacijski susret došlo i 10 njenih učenika.
“Slabo se pamti, ne možemo se sjećati više pojedinosti, ostarjelo se, ali znam da su bili dobra djeca… Poštovanje zavisi od nastavnika, to bih uvijek u prvi plan istakla. Svaki nastavnik gradi svoj autoritet u odjeljenju i onda na osnovu toga gradi poštovanje”, napominje Dujkovićeva.

Jedan od organizatora susreta generacije Rada Jakovljević rođena Bendarević iz Pisara, koja živi u Beogradu i radi kao diplomirani ekonomista, ističe da su i ranije postojale inicijative za ovakav događaj, ali da je bila prepreka što su svi rasuti po svijetu.

“Mi smo među zadnjim generacijama koja je imala neki normalan sistem vrijednosti, a koji danas više ne postoji. Prosto, cijenili smo i poštovali naše profesore, oni su bili autoriteti i prenijeli su nam znanje na najbolji način”, ukazuje Jakovljevićeva.

Ivanka Abranović živi u Puli, a živjela je u Hasiću, kod Šamca. Ona kaže da je ovo putovanje čekala sve ove godine, te da joj nije bilo teško da pređe stotine kilometara kako bi se vidjela sa svojom generacijom.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se najlakše riješiti mrava

Ako se već danima mučite s mravima, koji nikako da se “isele” iz vašeg doma, jedan začin bi mogao da vam bude od velike koristi.

U pitanju je cimet, koji samo treba da dodate u vodu kojom brišete pod. Cimet je prirodni insekticid koji dobro djeluje kao repelent za mrave, naročito ako ga nanesete na cijelu površinu. Iako većina ljudi uživa u svježem mirisu cimeta, mravi ga preziru, pa bježe na drugu stranu. Osim toga, cimet sadrži neka antibakterijska svojstva, prenosi Super žena.

Dakle, sa samo jednim dodatnim sastojkom možete imati snažno sredstvo za čišćenje podova koje odbija mrave bez upotrebe jakih hemikalija.

Kako pripremiti mirisnu vodu za brisanje?

U loncu prokuvajte 3,5 litre vode s dva do tri štapića cimeta. Ako nemate štapiće, zamijenite ih s dvije do tri kašičice mljevenog cimeta. Nakon što provri, isključite ploču za kuvanje i pustite tečnost da se ohladi, a zatim je dodate u kantu za brisanje. Za još bolji efekat možete dodati i nekoliko kapi eteričnog ulja cimeta u rastvor. Ako planirate da koristite samo eterično ulje, trebaće vam oko 15 kapi za cijelu kantu.

Bitno je napomenuti da mljeveni cimet nije otrovan za pse, ali njegovo eterično ulje može biti, pa bi vlasnici kućnih ljubimaca trebalo da budu oprezni ukoliko se odluče za ovu metodu čišćenja poda i odbijanja mrava.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u Republici Srpskoj 8. aprila, danas u FBiH

Ministarstvo finansija Republike Srpske obavještava javnost da će u Republici Srpskoj u ponedjeljak 08. aprila 2024. biti isplaćene penzije, za koje je u Budžetu obezbijeđeno 147,5 miliona KM, u neto iznosu.

“Od 1. januara 2024. godine je redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec. U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje penzija kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje danas počinje isplatu penzija za mart za 447.657 korisnika, a ukupna sredstva za ovu namjenu iznose oko 285 miliona KM.

Najniža penzija za mart iznosi 565,18 KM, zagarantovana 674,52 KM, dok najviša penzija prema Zakonu o PIO, koji je bio na snazi do 1. marta 2018, iznosi 2.757 KM.

Najviša penzija prema važećem zakonu je 2.800 KM, saopšteno je iz Zavoda.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za mart 363.615, iznosi 711 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada RS ograničava marže, 500 proizvoda biće jeftinije

Vlada Republike Srpske je na jučerašnjoj sjednici usvojila Uredbu o ograničavanju marži u trgovinama u Srpskoj.

Denis Šulić, ministar trgovine i turizma RS, rekao je da je uredbom obuhvaćeno 29 artikala, te da bi cijene oko 500 proizvoda trebale biti snižene u Republici Srpskoj.

“Ono što je bitno reći je da će uredba važiti do 30. juna ove godine i da ćemo je poslije dopunjavati. Takođe, radimo na praćenju rasta cijena i dalje i možemo konstatovati da je Srpska puno jeftinija od FBiH. Ukupno 31 proizvod je jeftiniji u odnosu na drugi entitet. Nastavljamo sa pripremom nove uredbe koja će se ticati nafte i naftnih derivata, a razgovaramo i sa inspektoratom o vršenju kontrola”, istakao je Šulić.

On je rekao da se marža ograničava na maksimalno šest odsto u veleprodaji, a osam u maloprodaji za sljedeće proizvode: so, životinjska mast, ulje suncokretovo, biljna mast, margarin, pasterizovano mlijeko od 2,8 odsto mliječne masti, jogurt od 1,6 do 3,2 odsto mliječne masti, pšenično brašno, hljeb od pšenice, šećer kristal.

“Marža se ograničava na maksimalno četiri odsto u veleprodaji, a šest u maloprodaji za hranu za dojenčad i bebe, i pelene za bebe i odrasle. Marža je ograničena na maksimalno 10 odsto u veleprodaji, a 12 u maloprodaji za jaja, pavlaku, pile, pileće viršle, pileći parizer, kokošja pašteta, riža, tjestenina, zamrznuti grašak i boranija, pasterizovana miješana salata i krastavac, deterdžent za suđe, deterdžent za pranje veša, tečni sapun za ruke, papir toaletni 24 komada. Marža do šest odsto u veleprodaji, a do 18 u veleprodaji je za sve lijekove“, naglasio je Šulić.

Podijeli tekst sa drugima na: