Autor: sandric84

Izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u narednoj godini trebale bi donijeti penzionerima u Federaciji BiH povećanje penzija od ukupno 17 posto, po novim parametrima, rekao je predstavnik jednog od kantonalnih saveza udruženja penzionera.

Član 80. “visi u zraku”

U ovoj godini prema postojećim parametrima, 50 posto od povećanja bruto domaćeg proizvoda i 50 posto od rasta indeksa potrošačkih cijena, penzije su povećane za 4,49 posto, pa je minimalna penzija sada 599,28 KM, a prije povećanja je bila nekih 573 KM.

Izmjene Zakona o PIO-u bi trebale stupiti na snagu 1. januara i trenutno prolaze mišljenje Kancelarije za zakonodavstvo, Federalnog ministarstva finansija i Federalnog ministarstva pravde.

Prijedlog izmjena još nije došao na Vladu Federacije.

Kao što je poznato, penzioneri su ranije postavili ultimatum Vladi FBiH da do 10. oktobra mora usvojiti izmjene Zakona o PIO-u koje su tražili i uputiti ih u Parlament FBiH, u suprotnom izlaze na masovne proteste u Sarajevu 27. oktobra.

“Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je završilo sa izmjenama Zakona o PIO-u i ono što smo vidjeli jeste da u narednoj godini možemo očekivati povećanje penzija od ukupno 17 posto. Povećanje će biti 1. januara i 1. jula. Riječ je o redovnom usklađivanju. Povećanje će biti prema dva parametra i to 60 posto od rasta prosječnog ličnog dohotka u FBiH i 40 posto od rasta troškova života, s tim da se može uzimati povoljniji parametar. Recimo 60 posto od rasta troškova života”, govori nam naš sagovornik.

Osvrnuo se na vanredno povećanje penzija.

Šta je da odlukom o protestima 27. oktobra?

“Član 80. koji se tiče vanrednog povećanja penzija još “visi u zraku”. Oni iz Vlade FBiH traže da se on briše, ali mi to ne damo. Tražimo da u zakonu stoji da Vlada FBiH može donijeti odluku o vanrednom povećanju penzija ako je budžet FBiH u suficitu kao i Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje. Nema više igre sa penzionerima” poručuje naš sagovornik koji je predstavnik jednog od kantonalnih saveza udruženja penzionera.

Upitali smo šta je sa odlukom o protestima.

“Što se tiče protesta, odluku o njihovom održavanju 27. oktobra van snage može staviti samo Upravni odbor Saveza udruženja penzionera FBiH koji je i donio, a sjednica bi se trebala održati do kraja septembra” kazao nam je.

Dodaje kako Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, odnosno, Vlada FBiH ne bi krenuli u izmjene Zakona PIO-u da se penzioneri nisu okrenuli Parlamentu FBiH, odnosno, jednom broju poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, koji su tražili da se na jednoj od sjednica govori o stanju u kojem se nalazi ova populacija, a što je i učinjeno.

“U zakonu će se mijenjati i član 81. jer ne može istu penziju imati onaj ko ima 40 godina staža i onaj sa manje, recimo 15 godina staža. Ali s druge strane, treba natjerati poslodavce da radnicima uplaćuju staž jer ima ljudu koji rade skoro 30 godina, a imaju pola uplaćenog radnog staža” govori nam naš sagovornik.

Na sastanku od 16. septembra predstavnika Vlade Federacije BiH i Saveza udruženja penzionera FBiH u Sarajevu, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić je, između ostalog, kazao kako su “Vlada FBiH i resorno ministarstvo ispunili sve dogovorene aktivnosti sa savezima i udruženjima penzionera”!?

To je zaparalo uši penzionerima i pitaju se šta su to Vlada i Delićevo ministarstvo ispoštovali.

U prošloj godini penzioneri su tražili vanredno povećanje penzija. Naravno, izignosirani su. Zatim, od maja 2024. Savez udruženja penzionera FBiH zbog inflacije je tražio jednokratnu pomoć od po 200 KM za one sa penzijama do 1.000 KM, a po 100 KM za one čije su penzije iznad 1.000 KM.

Odgovor na njihove zahtjeve premijera Nermina Nikšića, dopremijera Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića bio je u novembru na način da su po 100 KM dobili oni sa penzijama od 573 KM do 684 KM, a po 50 KM oni čije su penzije iznad zagarantovane, a do 1.000 KM.

Nije prvi put da zahtjevi nisu ispunjeni

“Penzioneri su tražili 100 i 200 KM, ali se, nažalost, više od ovoga nije moglo osigurati u trenutnim okolnostima. Ovo nije prvi put da zahtjevi nisu mogli biti u potpunosti ispunjeni; slične situacije su bile i tokom mandata premijera Novalića, kada su penzioneri takođe tražili veće, a dobili manje iznose. Samo se to zaboravilo. Imaju vijesti iz tog perioda” ,komentirao je u novembru 2024. godine Delić.

Cijele 2024. godine i u ovoj 2025. godini penzioneri traže izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, izmjene parametara za povećanje penzija.

Tako su u 2024. godinu dali ultimatum Vladi FBiH, resornom ministarstvu da do marta 2025. godine usvoje izmjene Zakona o PIO-u i upute u Parlament FBiH ili će na proteste u aprilu.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je formiralo radnu grupu za izmjene Zakona o PIO-u koja je potom raspuštena.

Premijer Nermin Nikšić je u januaru ove godine najavio dvije jače jednokratne pomoći za penzionere. Pomoć su dobili tek augustu sa julskim penzijama bez prethodnih konsultacija sa predstavnicima penzionera.

Tom prilikom iz pomoći su izostavili 105.000 penzionera među kojima su oni sa srazmjenim penzijama koje su niže i od najnižih.

Penzioneri ni u ovoj godini neće imati vanredno povećanje penzija. Oni su tražili da im se umjesto jednokratne pomoći povećaju penzije, o čemu premijer FBiH Nermin NIkšić nije htio ni da čuje, ali je zato na posljednjem sastanku sa penzionerima od 16. septembra poručio “da Vlada ostaje posvećena kontinuiranom dijalogu s penzionerima”.

Ostaje samo pitanje, o kojem kontinuitetu priča Nikšić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Političar penzioner u Bosni i Hercegovini vrijedi kao četiri, pa čak i šest običnih. Dok uživaju dvostruka primanja, i penziju i platu, sve je više građana čija redovna primanja jedva da pokriju mjesec dana.

Penzionisani građani koji se nisu bavili politikom od svoje penzije teško da mogu živjeti. Uz sve veće svakodnevne troškove, život je snalaženje. A ne življenje.

Prema zakonodavnom okviru zaposleni u institucijama BiH imaju pravo na otpremnine u visini svojih šest neto plata, što je oko 30 hiljada maraka. Prema zakonu, i nakon toga, imaju pravo i na platu, koja iznosi od pet hiljada maraka.
“U posljednjih 15 godina, od 2010. godine, 23 visoka zvaničnika iz PSBiH, Vijeća ministara, Predsjedništva BiH iskoristilo je to pravo”, rekla je Ema Maslo, novinarka CIN-a.

Pravo na penziju u sazivu od 2022-2026 ostvarila su četiri poslanika koji nakon ostvarivanja prava na penziju su nastavili svoj radni odnos u svojstvu profesionalnih zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

O mogućim izmjenama iznosa otpremnina sa 30 na 10 hiljada, nekoliko puta se raspravljalo u parlamentarnim klupama, ali za izmjene nije bilo političke volje. Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Šemsudin Mehmedović uputio je inicijativu za izmjene.

“Mi imamo jedan sektor za reformu javne uprave koji niko i ne spominje zadnjih nekoliko godina, a koji bi trebao da se bavi tim pitanjima. Naše institucije su prepunjene, prenapućene upravo kadrovima koji su istrošeni, kadrovima koji su davno trebali otići u penziju i ustupiti mjesto mlađima”, kazao je Mehmedović.

Zakon pisali oni koji ga primjenjuju

Novinarka Rubina Čengić je poručila kako zakon koji omogućava da se penzionisani političari vrate u parlamentarne klupe pisali su oni koji ga primjenjuju.

“Mogu da se vrate i djeluju u svojim političkim partijama kao mentori, edukatori, analitičari, kao promotori ideje na terenu i sl. Ne, oni radije zadržavaju poziciju moći u instituciji gdje se donose odluke i raspolaže javnim novcem”, rekla je Čengić.

“Po zakonu imaju pravo na visoke plate, visoke otpremine, za rad za vlastite interese, a ne interese građana”, istaknula je analitičarka Ivana Marić i dodaje:

“Mi smo im dozvolili da takve zakone donesu i da povećavaju sebi plate dok ništa ne rade za građane. To je vrlo česta praksa, vidjeli smo do sada da u tome postoji suglasnost svih političkih stranaka i da tu nema nikakvih problema niti nesporazuma, tu niko ne želi da blokira.”

Dok se na političkoj sceni gotovo svakodnevno govori o napretku BiH na putu ka EU, u većini europskih zemalja politički zvaničnici imaju ograničene otpremnine, i nakon što se penzionišu ne mogu se vratiti na mandat.

(Izvvor vijesti: BHRT)

Ukoliko se zadrži sadašnji trend povećanja prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine, penzioneri se početkom iduće godine neće moći radovati značajnijem povećanju penzija.

Naime, prosječna plata za period januar–juli porasla je za svega 4,66 posto, odnosno za 72 KM.

Prosječna plata stagnirala

Iako je prosječna plata u Federaciji BiH samo u julu, u odnosu na juni, porasla za 41 KM – što je ujedno bio najveći skok na mjesečnom nivou ove godine – to je nedostatno za njen veći rast, s obzirom na to da je prosječna plata gotovo stagnirala, odnosno sporo rasla, a u dva navrata – u februaru i junu – čak i pala.

Naglo povećanje prosječne plate za čak 118 KM u prelazu s decembra 2024. na januar 2025. godine, kada je došlo do povećanja minimalca u FBiH sa 619 na 1.000 KM, brzo se istopilo, s obzirom na to da prosječna plata nije nastavila značajnije da raste.

Umjesto toga, već u februaru 2025. godine bila je 21 KM manja nego u januaru.

Kretanja plate nepovoljna za penzionere

Razlog tome je što će se prema novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO FBiH, koji bi trebao biti usvojen u Parlamentu FBiH do kraja godine, usklađivanje penzija vršiti prema novom modelu, gdje 60 posto čini povoljniji faktor – povećanje prosječne plate u FBiH.

Ako se do kraja godine ne nastavi značajniji rast plata, penzioneri se ne mogu nadati dvocifrenom procentu povećanja penzija.

Istovremeno, ni drugi faktor – rast potrošačkih cijena (inflacija), koji sa 40 posto učestvuje u ukupnom procentu za usklađivanje penzija – nije povoljan za penzionere.

Naime, prema sadašnjim statističkim podacima, prosječna stopa inflacije tokom ove godine iznosi 3,1 posto.

Prvo usklađivanje penzija prema novom modelu trebalo bi biti od 1. januara 2026. godine.

Osim toga, novo usklađivanje penzija u FBiH trebalo bi, po prvi put, biti i 1. jula naredne godine.

Do 1. januara 2026. godine, jednokratna pomoć do 250 KM (u zavisnosti od visine penzije) koja je isplaćena u augustu, te rast penzija od 4,49 posto u aprilu, sve je što će penzioneri u Federaciji BiH dobiti u toku 2025. godine.

(Izvor vijesti: BosnaInfo)