Kategorija: Edukacija

Kako starimo javljaju se promjene u načinu na koji mozak čuva informacije, otežavajući prisjećanje na odrađene činjenice. Ipak, to ne znači da ne možete ništa da preduzmete kako biste ovaj proces odložili.

Eterična ulja

Za početak nabavite bočicu esencijalnog ulja ruzmarina ili bosiljka. Testovi moždanih talasa pokazuju da udisanje nekog od ovih mirisa povećava nastajanje beta talasa u mozgu što ukazuje na veću budnost. Dovoljno je da stavite malo ulja na kosu, ručne zglobove ili odjeću, bilo koje mjesto gdje možete da osjetite malo mirisa. Ili, stavite malo ulja u difuzer za eterična ulja i pustite da ispuni prostoriju.

Šetnja svakog dana

Ako pijete napitke s kofeinom imaćete kratkotrajno povećanje koncentracije, a postoje i dugotrajne koristi. Istraživanja pokazuju da osobe koje piju tri ili četiri šolje kafe na dan imaju manju vjerovatnoću da dožive gubitak pamćenja.

Da li ste znali da gingo bilboa poboljšava dotok krvi u mozak, što pomaže ćelijama da dobiju neophodan kiseonik? Uzimajte 120 mg ove biljke na dan. Inače, standardizovan ekstrakt ginka se često prepisuje za prevenciju gubitka pamćenja, kao i šloga.

Drugi način da se poveća dotok krvi do mozga je kretanje. Bilo koja vrsta vježbi će poslužiti, a posebno aerobne poput šetnje i vožnje bicikla.

Hranite se pametnije

Nova istraživanja pokazuju povezanost između blage intolerancija na glukozu i gubitka pamćenja u starosti. Održavajte nivo šećera u krvi stabilnim; jedite redovne obroke razumnih količina sa naglaskom na integralne žitarice i povrće bogato vlaknima, umjesto “bijelih” ugljenih hidrata kao što su testjenina i hljeb od bijelog brašna, krompir i riža.

Fokusirajte se na dobre masti (omega 3 masne kiseline), one koje se nalaze u hladno cijeđenim uljima, orašastim plodovima, sjemenkama, avokadu i ribi.

Imajte na umu i da 85 odsto mozga čini voda. Stoga ako ne pijete najmanje osam čaša tečnosti na dan, vrijeme je da steknete ovu naviku. Dehidracija dovodi do umora, koji može da uzme danak u vidu pamćenja.

Takođe, uvjerite se da preko svoje ishrane dobijate vitamin B koji pomaže u izgradnji i obnavljanju tkiva mozga. Banane, leblebije i ćuretina su bogate vitaminom B6, integralne žitarice, meso, koštunjavo voće, sjemenke i pšenične klice su takođe dobri izvori svih vitamina B.

Ukrštene riječi

Uložite trud da biste održali mentalnu aktivnost. Rješavanje ukrštenih riječi, učenje stranog jezika, čitanje… može dobro da trenira vaš mozak.

Takođe, nađite način da smanjite stres. Napete osobe imaju visok nivo hormona stresa (kortizola) u svom organizmu. Tokom vremena ovi hormoni mogu da utiču na dio mozga koji kontroliše pamćenje.

Ne morate da pjevate crkvene pjesme ili meditirate, samo radite ono što je jednostavno i zabavno, od ljuljanja u mreži za ležanje do slikanja prstima sa svojom djecom ili unucima.

Savjet plus

Slušajte često muziku, i to različite vrste. Stručnjaci su utvrdili da slušanje muzike može da poboljša koncentraciju i pomogne vam da se sjetite šta ste učili. A ako zaista želite da izoštrite svoje pamćenje kupite muzički instrument. Učenje sviranja će vam pomoći da razvijete motorne vještine koje fino regulišu sposobnost mozga da analizira i fokusira se, prenosi Kurir.

Svakodnevno uzimanje multivitamina može pomoći u održavanju pamćenja kod starijih osoba tokom procesa starenja, sugerišu nova istraživanja, potencijalno pružajući “siguran, pristupačan i jeftin” način zaštite kognitivnog zdravlja.

Zaključci nove studije

Nedavno objavljena studija u American Journal of Clinical Nutrition, pokazala je da su stariji od 60 godina, koji su svakodnevno uzimali multivitamin, imali značajno bolje rezultate na testovima pamćenja, za razliku od odraslih koji su uzimali placebo. Istraživači su procijenili da su odrasli koji su uzimali multivitamine imali za 3,1 godinu usporen pad pamćenja povezan sa godinama u poređenju sa placebo grupom.

Upotreba multivitamina i pamćenje

Da bi ispitali efekte multivitaminskih suplemenata na pamćenje kod starijih osoba, istraživači su angažovali više od 3.500 odraslih starijih od 60 godina da svakodnevno tokom tri godine uzimaju multivitaminski dodatak ili placebo. U poređenju sa placebo grupom, istraživači su procijenili da su odrasli u grupi koja je uzimala multivitamin imali za oko tri godine usporen pad pamćenja povezan sa godinama.

Međutim, izgleda da suplementacija multivitaminima nije uticala na zadržavanje pamćenja, izvršne funkcije ili prepoznavanje novih objekata.

Dobra ishrana je ključ za bolje zdravlje mozga

Iako nova studija pokazuje da upotreba multivitamina može imati pozitivne kognitivne prednosti, potrebno je dalje istraživanje da bi se razumjelo zašto.

“Pošto su multivitamini lako dostupni, pristupačni i generalno bezbjedni, oni mogu biti odgovarajuća dopuna za mnoge ljude. Multivitamin može pomoći ljudima da zadovolje dnevne potrebe za mikronutrijentima koji možda nedostaju ili ih ima malo u ishrani”, kaže dr Hailey Crean, dijetetičar i osnivač Hailey Crean Nutrition, LLC.

Međutim, ljudi bi ipak trebalo da budu oprezni kada razmišljaju o uzimanju multivitamina – to uključuje razgovor sa ljekarom prije početka uzimanja bilo kakvih novih suplemenata.

Treba napomenuti da multivitamini, kada se koriste, treba da budu samo mali dio ishrane osobe

“Multivitamini su više kao sigurnosna mreža, a ne zamjena za hranljive sastojke iz hrane”, ističe Kelsey Kunik, nutricionista i savjetnik za ishranu u Zenmaster Wellness.

U ovom slučaju, ljudi treba da nastave da jedu raznovrsno voće, povrće, žitarice i druge integralne namirnice. Pored toga, redovno vježbanje, adekvatan san, upravljanje stresom i održavanje društvene povezanosti takođe mogu doprinijeti i pružiti podršku zdravlju mozga, i ove faktore ne treba zanemariti, prenosi Telegraf.

Tempo života sa kojim se suočavamo je vrlo aktivan i iscrpljujući. Dani izgledaju beskrajni, ispunjeni profesionalnim i ličnim aktivnostima, što iziskuje veliku dozu energije.

Stručnjaci kažu da je doručak najvažniji obrok u danu jer nam, upravo on, pruža energiju koja je potrebna da bismo funkcionisali. Slatko nije preporučljiv izbor, ali znate kako kažu “svako pravilo ima izuzetak”.

Moć meda – moć uma

Med sadrži kalcijum, mineral koji poboljšava funkciju našeg mozga. To je zato što neuroni koriste kalcijum kao polaznu tačku za slanje signala i prenošenje poruka. Prema nutricionistima, med za doručak je idealan za sportiste, djecu koja su u fazi rasta, starije osobe i ljude kojima je potrebna dodatna energija, jer im je potreban dodatni intelektualni naboj.

Med, osim što je prirodna zamjena za šećer, izvor je vitamina B-6. Ova hranljiva materija ima ogromne korisne efekte na imunološki sistem djece, pomažući im da se održe u optimalnom stanju. Takođe ublažava efekte umora.

Med na prazan stomak

Ako ste na dijeti, kašika meda na prazan stomak će vam pomoći da se osjećate sito, jer sadrži mnogo hranljivih materija i ugljenih hidrata.

Zimi, po hladnom vremenu, pomaže u prevenciji prehlade. Promoviše cirkulaciju krvi i pomaže u smanjenju nivoa holesterola u tijelu, prenosi “Maeshoney”.

Izbjegavajte džemove, putere, margarine i obrađene namaze. Namažite tost sa maslinovim uljem i medom – ima nevjerovatan ukus, prenosi “Ona”.

Neprijatan bol i otok nestaće kao rukom odneseni ukoliko ovo odmah stavite na mesto uboda.

Svima nam se bar jednom desilo da nas ujede osa, pčela ili stršljen i ne reagujemo svi jednako na ovu vrstu promjena na koži. Otok i bol su propratni dio ove nezgode, a jedan pčelar je sa korisnicima društvenih mreža otkrio trik koji pomaže kod ovakve, najčešće vrste ujeda.

Sebi možete vrlo lako pomoći ukoliko imate kod sebe andol ili aspirin u tableti, te je poželjno da ga uvijek nosite sa sobom.

Za početak navlažite tabletu i stavite je na mjesto uboda. Držite tako jedan minut, pa potom sklonite s mjesta uboda.

Na taj način ćete spriječiti otok i bol, a izostaće i neprijatni svrab.

Ubod će vrlo brzo postati prošlost, a trag koji ostaje je neprimjetan.

Prema nedavnom istraživanju koje je obuhvatilo 90 hiljada ljudi u SAD-u, jedan od sedam ispitanika bar jednom nedjeljno pati od nadutosti.

Abej Šarp, registrovana dijetetičarka i autorka bloga “Abbey's Kitchen”, otkrila je da može biti da niska konzumacija hrane uzrokuje nadutost. Iako se često pretpostavlja da prejedanje izaziva nadutost, Šarp objašnjava da premali obroci i nepravilne prehrambene navike mogu biti uzrok problema s probavom.

Povećan unos vlakana bez odgovarajućih hranljivih materija za njihovu probavu može takođe izazvati nadutost. Šarp napominje da prekomjerno konzumiranje vlaknaste hrane, poput voluminoznih salata, može uzrokovati nadutost. Takođe, žvakanje mnogo žvakaćih guma ili pijenje gaziranih pića može rezultirati gutanjem viška vazduha, što može dovesti do nadutosti.

Doktor Dejvid Levinhal i registrirana dijetetičarka Ašli Rever savjetuju kako da se spriječi nadutost:

1. Povrće treba peći, kuvati na pari, a izbjegavati prženje i pečenje u dubokom ulju.
2. Hranu treba temeljno žvakati, izbjegavajući razgovor dok jedete kako biste smanjili gutanje vazduha.
3. Ako ne unosite dovoljno vlakana, dodajte ih postepeno u male količine tokom više obroka kako bi se tijelo naviklo.
4. Vodite dnevnik ishrane kako biste pratili koje namirnice izazivaju tegobe.
5. Pijte čašu mlake vode ili nezaslađenog čaja odmah nakon buđenja kako biste aktivirali probavni trakt.
6. Pijte dovoljno vode tokom dana i jedite redovno, otprilike u isto vrijeme svaki dan.
7. Razmislite o uzimanju probiotika.

Šoljica tople kafe poboljšava raspoloženje i otklanja umor. Ali, i hladna kafa ima neke prednosti.

“Pokazalo se da topla kafa ima veće količine antioksidanata, što bi moglo biti korisno za zdravlje”, rekao je dr Majidu Bejzit, kardiolog u bolnici “Memorial Hermann Sugar Land” u Teksasu.

Antioksidansi su molekuli koji napadaju slobodne radikale, nestabilna jedinjenja koja povećavaju oksidativni stres u cijelom tijelu. Pokazalo se da previše oksidativnog stresa oštećuje ćelije i dovodi do dugoročnih zdravstvenih problema kao što su bolesti srca, Alchajmerova bolest, otkazivanje bubrega.

Studija iz 2018. u časopisu Scientific Reports, na primjer, otkrila je da topla kafa ima veći nivo antioksidanata u poređenju sa ledenom kafom.

To je zato što kuvanje kafe u toploj vodi izvlači više hranljivih materija iz zrna nego priprema kafe u hladnoj vodi.

S druge strane, hladna kafa ima manju kiselost i može pomoći regulisanju šećera u krvi.

Neka istraživanja takođe sugerišu da vam topla kafa može dati veći energetski podsticaj. Studija Američkog hemijskog društva iz 2020. godine, na primjer, otkrila je da u vrućoj kafi postoji veći nivo kofeina nego u hladnoj kafi.

Čak i miris tople kafe može da učini da se osjećate opuštenije, jer topla kafa ima jaču aromu od ledenih pića, prenosi Daily Mail.

S obzirom ne visoke temperature koje su zabilježene tokom posljednjih nekoliko sedmica, većina osoba ima problema i sa prekomjernim znojenjem. U ovom tekstu donosimo vam na šta trebate obratiti pažnju da bi ste kontrolisali znojenje.

Postoje neki koraci koje možete preduzeti kako biste kontrolisali znojenje tokom vrućina:

1. Održavajte hidriranost tako što ćete piti dovoljno vode tokom dana.
2. Nosite lagodu, prozračnu i svijetlu odjeću koja omogućava koži da diše.
3. Koristite dezodorans ili antiperspirant kako biste sprečili neprijatne mirise i smanjili znojenje.
4. Izbjegavajte začinjenu hranu, alkohol i kofein, jer oni mogu povećati znojenje.
5. Koristite hladne obloge na predjelu vrata, čela i unutrašnjosti zapešća kako biste se rashladili.
6. Redovno se tuširajte ili koristite hladne kupke kako biste održavali temperaturu tijela u optimalnom opsegu.

Ako primjetite da se znojenje povećava ili postaje problematično, bilo bi dobro da se posavjetovati se vašim doktorom, kako biste razgovarali o mogućim uzrocima i rješenjima za vaše stanje.

Teško je zamisliti slađi zalogaj u ljetnjem periodu pored onog koji daje dinja. U njenom ukusu uživamo svakog ljeta, a za one koji još nisu probali dinju evo nekoliko korisnih informacija.

“Koliko je dinja zdrava možete već naslutiti. Odlično utiče na zdravlje organizma i štiti od kardiovaskularnih bolesti i starenja. Podstiče normalan rad bubrega a zbog visokog sadržaja beta-karotena, deluje kao antioksidans”, kaže Jasna Vujičić, viši dijetetičar-nutricionista.

Dinja je zeljasta biljka za koju se smatra da je potekla iz Azije i koja daje sočne, slatke, žute plodove. Bila je poznata u drevnoj Kini, Rimu i Egiptu. Pored ploda, u ishrani se koristi i sjeme, a postoji i mnogo različitih sorti.

Zajednička im je karakteristika da sadrže beta-karotin zbog kojeg imaju specifičnu boju (narandžastu), folnu kiselinu i vitamin C, a u malim količinama i vitamin E, i kompleks vitamina B. Ova namirnica je bogata mineralima neophodnim za normalno funkcionisanje organizma: kalcijum, magnezijum, kalijum, fosfor, natrijum, cink, gvožđe, bakar, sumpor.

Energetska vrijednost dinje je 24 kcal/100 g, pa dinja ima primjenu i u dijetalnoj ishrani. Gotovo 95 odsto dinje čini voda, jedan odsto proteini, 5,5 odsto šećeri, jedan odsto biljna vlakna, a ima i nešto limunske kiseline i eteričnog ulja.

Dinja im veliku industrijsku primjenu, pa se od nje često prave kompoti i marmelade.

“Jedan od osnovinih sastojaka kašastih voćnih sokova je upravo dinja iako se to ne deklariše na etiketi proizvoda. Dinje, baš kao ni lubenice, ne pripadaju voću, već botanički se smatraju za povrće. U istočnjačkim kuhinjama se priprema umak ili sos od dinje koji se uglavnom služi uz piletinu ili ribu sa roštilja”, navodi Jasna Vujičić, prenosi Kurir.