Kategorija: Tehnologija

Internet je postao nezaobilazni dio našeg života, koji nam nudi mnogo informacija, zabave, komunikacije i mogućnosti. Međutim, internet ima i svoju tamnu stranu, koja može da ugrozi naše zdravlje i bezbjednost. Jedna od opasnih navika koja se sve više širi među korisnicima jeste traženje dijagnoze po internetu, umjesto odlaska kod ljekara.

Opasni i neprovjereni savjeti se brzo šire

Internet je danas postao nezaobilazan izvor informacija za sve teme, pa tako i za one vezane za zdravlje. Tome su svakako doprinijele i društvene mreže, ali i influenseri, čiji sadržaji, zbog velikog broja pratilaca, dospijevaju i do najšire publike. Uz porast njihove popularnosti, stručnjaci su složni da je došlo vrijeme u kojem se, nažalost, prebrzo šire opasni i neprovjereni zdravstveni savjeti.

Sa porastom popularnosti društvenih mreža, ali i sa većom dostupnošću interneta, svjedoci smo zabrinjavajućeg trenda širenja zdravstvenih savjeta na internetu. Prema jednom američkom istraživanju, zdravstvene informacije na internetu većinom traže zaposlene i fakultetski obrazovane žene, starosti između 35 i 64 godine.

Sada pomoću jednog klika mišem svako može vrlo lako da pristupi raznim dijagnozama, tretmanima, ali i metodama liječenja tipa „uradi sam”. Nije, međutim, problem u dostupnosti informacija, nego je upitna njihova vjerodostojnost.

Viralno ne znači i tačno

Jedan od besmislenih primjera, koji su privukli pažnju javnosti, jeste savjet o kućnom uklanjanju mladeža pomoću zubnog konca – tako što se vezivanjem smanjuje protok krvi, nakon čega izraslina sama otpadne. Tu je važno poslušati glas zdravog razuma i unaprijed znati da bilo kakve slične intervencije mogu dovesti do opasne infekcije ili duboko oštetiti kožno tkivo. Posjeta dermatologu je uvijek pametniji izbor od ovakvih viralnih savjeta.

Svjedoci smo, takođe, da mnoge objave na Fejsbuku, Instagramu, TikToku i Jutjubu obećavaju da lake vježbe, a u nekim slučajevima samo jedan pokret, mogu dati ravan stomak za samo nekoliko minuta na dan ili tanke i zategnute noge nakon mjesec dana vježbanja. Osim ako nemate vrlo niske nivoe tjelesnih masti, trbušni mišići su prirodno prekriveni slojem masti. Čak i da vježbate trbušnjake pet puta sedmično, vjerovatno ne biste mogli da ih vidite.

Još jedan opasan i široko rasprostranjen viralni trend postavila je prije nekoliko godina Kim Kardašijan kad je počela da pije limunadu sa aktivnim ugljenom.

“Kunem se, kad ovo popijem, osjećam se pročišćeno i imam puno energije tokom dana”, izjavila je tada.

Stalno uzimanje koncentrovanog oblika uglja u tabletama sa limunskom kiselinom uzrokuje velike stomačne smetnje i može izazvati napade dijareje, grčeva i jake nadutosti. Ometa, takođe, normalan proces apsorpcije u vašim crijevima, što vas može učiniti nesposobnim za apsorbovanje vitamina i minerala iz hrane ili korisnih supstanci iz lijekova koje možda uzimate.

Lažna stručnost influensera

Internet zdravstveni savjeti, iako izgledaju privlačno na prvi pogled, mogu biti opasni i štetni po zdravlje. Osim važnosti kritičkog razmišljanja prilikom usvajanja informacija sa društvenih mreža, izuzetno je važno razlikovati prave, medicinski edukovane influensere od onih koji se samo tako predstavljaju.

Na internetu možemo naći razne sajtove, forume, blogove, video klipove i druge sadržaje koji se bave zdravljem i bolestima, ali to ne znači da su oni tačni, ažurirani, relevantni i provjereni. Mnogi od njih su nepotpuni, zastarjeli, pristrasni, netačni ili čak lažni.

Prihvatanje i primjenjivanje raznih savjeta, iskustava, mišljenja i preporuka ljudi koji nisu stručni, niti znaju našu istoriju bolesti, simptome, alergije, terapije i druge bitne faktore iz anamneze, može biti veoma opasno.

Kada tražite medicinsko mišljenje po internetu, vi zapravo sami sebi postavljate dijagnozu, što je vrlo rizično.

Na taj način možete da ignorišete ili umanjujete svoje simptome i ne potražite ljekarsku pomoć na vrijeme, što može da dovede do pogoršanja stanja, komplikacija ili čak smrtnog ishoda.

Ako, na primjer, imate bol u grudima, a na internetu pročitate da je to vjerovatno stres ili gorušica, možete da propustite da prepoznate srčani udar i da ne pozovete hitnu pomoć.

Internet koristan samo kao dodatni izvor informacija

S druge strane, preuveličavanje ili pogrešno tumačenje vaših simptoma može dovesti do toga da sebi postavite pogrešnu ili nepostojeću dijagnozu, što za posljedicu može imati nepotrebni strah, anksioznost, depresiju ili hipohondriju.

Ako imate glavobolju, na primjer, a na internetu pročitate da je to mogući simptom tumora mozga, možete da se uplašite i da pomislite da ste smrtno bolesni, iako je glavobolja najčešće bezazlena i prolazna pojava.

Kada sami sebi propisujete lijekove, suplemente, biljke, dijete ili druge tretmane koje ste našli na internetu, bez konsultacije sa ljekarom, može doći do neželjenih efekata, interakcija, predoziranja ili trovanja.

Zbog svega ovoga je važno da ne vjerujete svemu što vidite ili pročitate na internetu, niti da se oslanjate na dr Gugla kada je u pitanju vaše zdravlje. Internet može da bude koristan samo kao dodatni izvor informacija, ali nikako kao zamjena za ljekarsku dijagnozu i terapiju.

(Izvor vijesti: Politika)

Ako vam se mačka duri ili pas cvili, sigurno ćete prepoznati onaj poznati osjećaj krivice koji dijeli većina vlasnika kućnih ljubimaca. Ali za one koji bi voljeli da znaju šta se zaista dešava u umovima njihovih vjernih saputnika, pomoć bi uskoro mogla da bude na vidiku – zahvaljujući osnivanju prve naučne institucije posvećene empirijskom istraživanju svijesti životinja.

Centar za osjećajnost životinja Džeremi Koler, koji je smješten pri Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE), počinje s radom 30. septembra i baviće se istraživanjem neljudskih životinja, uključujući i onih koje su evolucijski veoma udaljene od nas, poput insekata, rakova i sipa.

Kako pomoći ljudima da “razgovaraju” sa kućnim ljubimcima

Uz korišćenje širokog spektra interdisciplinarnog globalnog znanja, rad centra vrijedan četiri miliona funti obuhvatiće neuronauku, filozofiju, veterinu, pravo, evolucijsku biologiju, komparativnu psihologiju, bihejvioralnu nauku, informatiku, ekonomiju i vještačku inteligenciju.

Jedan od najupečatljivijih projekata centra biće istraživanje kako vještačka inteligencija može pomoći ljudima da „razgovaraju“ sa svojim kućnim ljubimcima, koje opasnosti tu vrebaju i šta treba uraditi da se te opasnosti izbjegnu.

“Volimo da kućni ljubimci pokazuju ljudske osobine, a s pojavom vještačke inteligencije, način na koji će vaš ljubimac moći da komunicira s vama biće podignut na potpuno novi nivo”, kaže profesor Džonatan Birč, prvi direktor centra.

“Ali vještačka inteligencija često generiše izmišljene odgovore koji služe zadovoljenju korisnika, umjesto da budu zasnovani na objektivnoj stvarnosti. To bi moglo biti katastrofalno kada je u pitanju dobrobit životinja”, dodaje Birč, čiji je doprinos Zakonu o dobrobiti životinja (svjesnost) doveo do toga da zakon obuhvati i glavonošce i desetonoge rakove.

Upotreba vještačke inteligencije mora biti odgovorna

Birč kao primjer navodi anksioznost zbog razdvajanja: vlasnici pasa često žele da budu uvjereni da njihov ljubimac ne pati kada je duže vrijeme sam. Futurističke aplikacije za „prevod“ na bazi velikih jezičkih modela mogle bi da obećaju tu utjehu, ali i da nanesu štetu tako što će vlasnicima govoriti ono što žele da čuju, umjesto onoga što životinji zaista treba.

“Hitno su nam potrebni okviri za odgovornu i etičku upotrebu vještačke inteligencije u odnosu na životinje. Trenutno u ovoj oblasti potpuno nedostaje regulativa. Centar želi da razvije etičke smjernice koje će biti globalno prepoznate”, kaže Birč.

Takođe ukazuje na nedostatak propisa u vezi sa životinjama i autonomnim vozilima: „Mnogo se raspravlja o tome da autonomna vozila ne treba da povrijede ljude, ali se ne govori o tome da treba da izbjegavaju i mačke i pse.“

Vještačka inteligencija i poljoprivreda je još jedno važno pitanje

“Poljoprivreda već u velikoj mjeri prihvata automatizaciju, i to će se sve više ubrzavati. Ali to se dešava bez mnogo nadzora ili javne rasprave, što otvara velika etička pitanja – gdje su granice? Da li poljoprivreda treba da podrazumijeva odnos brige prema životinjama? Ako je odgovor da, onda pravac u kojem idemo nije dobar”, ističe Birč.

Centar će sarađivati s nevladinim organizacijama kako bi razvio smjernice, istraživanja i kodekse ponašanja koji se mogu promovisati širom svijeta.

Džef Sebo, direktor Centra za zaštitu životne sredine i životinja pri Univerzitetu u Njujorku, kaže da su pitanja osjećajnosti i dobrobiti životinja, uticaja vještačke inteligencije na životinje i stavova javnosti prema životinjama „među najvažnijim, najtežim i najzapostavljenijim pitanjima s kojima se društvo suočava“.

“Ljudi dijele svijet s milionima vrsta i kvintilionima pojedinačnih životinja, i utičemo na njih htjeli mi to ili ne”, navodi Sebo.

Šta je ljudska svijest

Profesorica Kristin Andruz, jedna od povjerenica novog centra, rekla je da vjeruje da bi on mogao dati odgovore na ono što smatra najvećim naučnim pitanjem: šta je ljudska svijest i kako može ponovo da se “uključi” u slučajevima moždanog udara i drugih hitnih medicinskih stanja?

“Još uvijek ne razumijemo šta čini ljude svjesnim, niti zašto neko postaje ili prestaje da bude svjestan. Ali znamo da se odgovori dobijaju proučavanjem jednostavnih sistema: nauka je napravila velike pomake u genomici i medicini proučavajući jednostavne organizme”, rekla je Andruz.

Cilj promjeniti stavove kod ljudi

Džeremi Koler, čija je fondacija obezbijedila višegodišnju podršku centru, rekao je da mu je cilj da promijeni stavove kod ljudi.

“Tek kada bolje razumijemo kako se druge životinje osjećaju i komuniciraju, moći ćemo da priznamo sopstvene nedostatke u načinu na koji se prema njima odnosimo. Baš kao što je Kamen iz Rozete otključao tajne hijeroglifa, uvjeren sam da moć vještačke inteligencije može pomoći da otključamo razumijevanje toga kako druge životinje doživljavaju svoje interakcije s ljudima”, smatra Koler.

Srećan, tužan, luckast – vjerovatno svakodnevno koristite emodžije dok šaljete poruke svojim prijateljima. Ipak, svake godine se i zvanično obilježava Svjetski dan emodžija.

World Emoji Day je 17. juli, a ovaj datum se prikazuje na većini emodži ikonica kalendara. Svjetski dan emodžija je kreiran kako bi se podržalo i podstaklo korišćenje emodžija.

Prvi emodžiji su izmišljeni 1999. godine, a njihov tvorac je japanski dizajner Šigetaka Kurita. Od tada su postali toliko popularni da se dnevno pošalje oko 10 milijardi emodžija.

Popularnost emodžija pokazuje i činjenica da ga je 2015. godine Oksfordski rječnik proglasio za riječ godine.

Koji emodži se najviše koristi?

Svaki emodži mora da bude odobren od strane Unicode konzorcijuma – grupe koja odlučuje koji novi emodžiji bi trebalo da se uvedu.

Danas postoji više od 3.500 emodžija, pa ponekad može biti teško odlučiti koji da se koristi. Ipak, prema stručnjacima sa sajta Emojipedia, ovo su tri koja se najviše koriste:

Crveno srce ❤️ – klasičan simbol ljubavi prema nekome ili nečemu. Prema Emojipediji, ovo je najkorišćeniji emodži svih vremena – „najvoljeniji među starim i novim emodžijima“.

Lice koje glasno plače 😭 – koristi se kad ste tužni, ali često i kada se toliko smijete da vam idu suze.

Odakle potiče riječ emodži?

Iako mnogi misle da riječ „emodži“ ima veze sa emocijama, sličnost sa riječju „emotion“ je zapravo slučajna.

Riječ emoji potiče iz japanskog jezika i nastala je kombinacijom znakova za sliku 絵 (izgovara se „e“) i karaktera/znaka 文字 („modži“) – što zajedno znači „slikovni znak“.

Šta je postojalo prije emodžija?

Riječ koja zaista potiče od „emocije“ jeste emotikoni. Oni su korišćeni prije nego što su emodžiji postali popularni. Ljudi su kucali različite interpunkcijske znakove, brojeve i slova kako bi stvorili simbole emocija.

Na primjer, dvotačka i zatvorena zagrada izgledaju kao nasmijano lice, pa su se koristili da izraze sreću: 🙂

Kako nastaju novi emodžiji?

Za stvaranje novih emodžija zadužena je neprofitna organizacija Unicode konzorcijum. Svako može da pošalje prijedlog, a oni potom odlučuju koje emodžije da odobre. Njihove odluke zavise, između ostalog, od toga koliko bi ljudi širom svijeta prepoznalo i koristilo predloženi emodži.

Kada se novi emodži odobri, dodaje se u Unicode standard, a kompanije poput Apple-a i Google-a odlučuju da li će ga uvrstiti na svoje uređaje, među već postojeće emodžije.

(Izvor vijesti: B92)

U roku od deset godina roboti bi mogli početi operisati ljude samostalno.

Naučnici kažu da bi automatizovna hirurgija mogla biti testirana na ljudima u roku od deset godina, nakon što je robot obučen umjetnom inteligencijom, opremljen alatima za rezanje, šišanje i hvatanje mekog tkiva, uspješno uklonio žučne mjehure svinja bez ljudske pomoći.

Roboti hirurzi su obučeni kroz videosnimke ljudskih medicinara.

U istraživačkom proboju osam operacija na organima svinja sa stopostotnom stopom uspjeha izveo je tim predvođen stručnjacima sa Univerziteta Johns Hopkins u Baltimoreu u SAD-u.

Kraljevski koledž hirurga u Velikoj Britaniji nazvao je to “uzbudljivim razvojem koji pokazuje veliko obećanje”, dok je John McGrath, vodeći stručnjak za robotsku hirurgiju u Velikoj Britaniji, rezultate nazvao “impresivnim” i “novim” te rekao da nas to “vodi dalje u svijet autonomije”.

To otvara mogućnost masovnog repliciranja vještina najboljih hirurga na svijetu.

Roboti sporiji od ljudi ali i precizniji

Tehnologija koja omogućava robotima da rukuju složenim mekim tkivima poput žučnih mjehura, koji oslobađaju žuč kako bi pomogli probavi, ukorijenjena je u istoj vrsti kompjuterizovanih neuronskih mreža koje su osnova široko korištenih alata umjetne inteligencije poput Chat GPT-a ili Google Geminija.

Hirurški roboti su bili nešto sporiji od ljudskih doktora, ali su bili manje trzavi i iscrtavali su kraće putanje između zadataka.

Roboti su takođe bili u stanju da više puta ispravljaju greške tokom rada, traže različite alate i prilagođavaju se anatomskim varijacijama, prema recenziranom radu objavljenom u časopisu Science Robotics.

Zahvati robota pod ljudskim nadzorom

Autori sa univerziteta Johns Hopkins, Stanford i Columbia nazvali su to “prekretnicom ka kliničkoj primjeni autonomnih hirurških sistema”.

Gotovo svih 70.000 robotskih zahvata koji se godišnje izvode u Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS) u Engleskoj u potpunosti su kontrolisani pod ljudskim nadzorom, a samo je rezanje kostiju za operacije kuka i koljena bilo poluautonomno, rekao je McGrath.

Prošlog mjeseca, ministar zdravlja Wes Streeting rekao je da je povećanje robotske hirurgije u srži desetogodišnjeg plana za reformu NHS-a i smanjenje lista čekanja. U roku od deset godina, saopštila je NHS, devet od deset svih “ključaoničarskih” operacija biće izvedeno uz pomoć robota, u odnosu na jednu od pet danas.

U ispitivanju na Univerzitetu Johns Hopkins, robotima je trebalo nešto više od pet minuta da izvrše operaciju, koja je zahtijevala 17 koraka, uključujući odvajanje žučne kese od njene veze s jetrom, postavljanje šest kopči određenim redoslijedom i uklanjanje organa.

Roboti su u prosjeku ispravljali kurs bez ikakve ljudske pomoći šest puta u svakoj operaciji.