Kategorija: Život

Evo dva brza istezanja koja možete raditi ujutro kako biste probudili telo i pripremili se za dan:

Mačka-Krava Istezanje:

• Stanite na sve četiri sa rukama ispod ramena i kolenima ispod kukova.
• Udahnite dok spuštate trbuh prema podu, podižete glavu i repnu kost prema gore (kao krava).
• Izdahnite dok povlačite trbuh prema gore, zaobljavate leđa i spuštate glavu prema grudima (kao mačka).
• Ponovite ovo nekoliko puta, polako se krećući između ovih pozicija.

Istezanje Hamstring Mišića:

• Stanite uspravno s nogama u širini kukova.
• Duboko udahnite i podignite ruke iznad glave.
• Izdahnite dok savijate kukove prema napred i spuštate ruke prema podu, omogućavajući kolenima da se blago saviju ako je potrebno.
• Ostanite u ovoj poziciji nekoliko sekundi, osećajući istezanje u zadnjem delu nogu.
• Polako se podignite nazad do stajanja, koristeći mišiće stomaka za podršku.

Ova istezanja pomoći će vam da se osvježite i dobijete energiju za početak dana!

Ljekar opšte prakse iz Singapura, Samuel Čoduri upozorio je na opasnosti konzumiranja krompira koji je proklijao ili pozelenio.

On objašnjava da takav krompir može da sadrži visok nivo solanina, prirodnog toksina koji može da izazove neugodne simptome poput glavobolje, povraćanja i proliva.

Doktor je ispričao slučaj žene koja je završila u hitnoj pomoći nakon što je pojela pire od zelenog krompira.

S druge strane, Agencija za standarde hrane (FSA) ističe da su trovanja izazvana glikoalkaloidima, poput solanina, vrlo rijetka, iako ti toksini mogu da utiču na probavni sistem. Agencija preporučuje da se krompir čuva na tamnom, suvom i hladnom mjestu kako bi se spriječila proizvodnja visokih nivoa glikoalkaloida. Ako krompir ima zelene dijelove ili klice, savjetuju se da se ti dijelovi uklone prije konzumacije, prenosi Express.co.uk

Iako neki smatraju da je dovoljno samo odrezati zeleni dio, doktor Samuel preporučuje da, u slučaju sumnje, bolje uzeti svjež krompir bez klijanja i zelene boje.

Praziluk (prasa) je dvogodišnja biljka porjeklom iz Sredozemlja, dnevno povrtarska kultura koja je poznata još od starog Egipta gdje je posebno cijenjena kao povrće, ali i ljekovita biljka.

“Praziluk sadrži dosta vode, a malo kalorija ( 28 kcal/1oog) tako da je pogodan za dijetalnu ishranu, kao diuretik i za čišćenje organizma, ali sadrži i dosta korisne sastojke: beta karoten, bjelančevine, biljna vlakna, biljne masti, kalijum, kalcijum, biljne masti, biljne hormone, vitamine A, B, C, E… Povoljno je što sadrži i male količine šećera i soli”, kaže Jasna Vujičić, nutricionista.

U ishrani se, navodi, koriste korijen, stablo i listovi praziluka.

“Praziluk se u ishrani koristi kao dodatak salatama, supama, pitama ili pržen sa jajima. Nije pogodan za čuvanje u zamrzivaču, mada se u frižideru (nezamrznut) može čuvati 7 do 10 dana”, kaže nutricionista.

Praziluk povoljno deluje na organizam kod mnogih bolesti: alergije, astme, ateroskleroze, bolesti srca i krvnih sudova, bronhitisa, depresije, kašlja, kamena u bubregu, impotencije, pada imuniteta, šećerne bolesti…

“Praziluk čisti krvne sudove od masnih naslaga i povišenog holesterola. Može se koristiti kao diuretik, antioksidans i povoljno deluje protiv mikroba (kao neka vrsta antibiotika). Pošto praziluk sadrži dosta hranljivih i lekovitih sastojaka a malo kalorija, koristi se u mnogim dijetama protiv gojaznosti i za održavanje vitke linije”, navodi Vujičić.

(Izvor: Zdravlje Kurir)

Pistacije su orašasti plodovi (botanički zapravo sjeme) bogati luteinom, biljnim pigmentom koji štiti oči od plave svjetlosti i smanjuje rizik od oštećenja vida povezanog sa starenjem, odnosno od degeneracije makule.

U okviru istraživanja, odrasli srednjih i starijih godina svakodnevno su jeli 57 grama pistacija tokom 12 sedmica. Rezultat? Već nakon šest sedmica zabilježeno je povećanje optičke gustine makularnog pigmenta (MPOD), što je važan pokazatelj zdravlja očiju i zaštite mrežnjače. Povećana gustina MPOD smanjuje rizik od makularne degeneracije – jednog od vodećeg uzroka sljepila kod starijih.

Ključ je u luteinu

Pistacije su jedini orašasti plod koji sadrži mjerljive količine luteina, moćnog antioksidansa. Dr Tami Skot, neuropsihološkinja i glavna autorka studije, ističe da su pistacije “više od zdrave užine” i da redovno uzimanje može da doprinese očuvanju vida.

Odlaže probleme s pamćenjem

Osim što štiti oči, lutein ima pozitivne efekte i na mozak. Dr Elizabet Džonson, koautorka studije, objašnjava da ovaj antioksidans prelazi krvno-moždanu barijeru i pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i upala, te pozitivno utiče na rad mozga. Studije povezuju viši nivo luteina s boljom memorijom i bržom obradom informacija, što pistacije čini odličnim izborom za one koji biraju zdravo starenje, poručuju istraživači.

Gdje još ima luteina?

Lutein možete da pronađete i u zelenom lisnatom povrću poput špinata, kelja, brokolija, a prisutan je i u jajima, kukuruzu, papaji, i naranžastom povrću poput mrkve i bundeve.

Kesteni su oduvek bili simbol topline i prijatnih trenutaka tokom hladnijih mjeseci, a njihov blagi, orašasti ukus osvaja nepca širom svijeta.

Nekada su se koristile kao osnovna hrana, a danas ih često vidimo kao poslasticu. Međutim, osim što nas privlače ukusom, kesten je izuzetno koristan i za zdravlje, budući da ima niz nutritivnih prednosti.

Kesteni su specifični po tome što sadrže više ugljenih hidrata od većine drugih orašastih plodova, što ih čini izvorom energije, posebno tokom hladnih dana. U poređenju sa drugim orašastim plodovima, kesten ima manji sadržaj masti, što ga čini lakšim za varenje i pogodnim za uravnoteženu ishranu.

Kesten pomaže je bogat vlaknima koja su povoljna za probavni sistem, poboljšavaju rad crijeva i smanjuju rizik od zatvora.

Jedna od glavnih prednosti kestena jeste njihov visok sadržaj vitamina C, što je neuobičajeno za orašaste plodove. Vitamin C je neophodan za jačanje imunološkog sistema, pomaže u borbi protiv infekcija i poboljšava apsorpciju gvožđa iz hrane. Osim toga, kesten sadrži vitamin B6, važan za zdravlje mozga i nervnog sistema, i folne kiseline koje su izuzetno važne za trudnice, jer pomažu u pravilnom razvoju fetusa.

Takođe, kestenje su izvor minerala kao što su kalijum, fosfor, magnezijum i bakar, a oni su dobri za kosti i funkcionisanjecelog organizma.

Uključivanje kestena u ishranu doprinosi osjećaju sitosti, što može smanjiti potrebu za nepotrebnim grickalicama.

Kestenje nema gluten, pa je idealan za osobe koje nisu tolerantne na gluten. Moguće ih je konzumirati na različite načine. Tradicionalno se peku, što im daje bogat, sladak ukus i meku teksturu. Osim pečenog kestenja, može se kuvati, koristiti u supama, pireima ili kao dodatak raznim jelima. Kesten je idealan za pripremu zdravijih poslastica jer njegova prirodna slatkoća omogućava smanjenje količine dodatih šećera.

Jesen je jedno od najlepših godišnjih doba, sa svojim karakterističnim bojama, mirisima i atmosferom. Uživajte u jesenjem periodu i iskoristite svaku priliku da budete napolju i povežete se sa prirodom. Jesen nudi mnogo divnih aktivnosti koje će vam sigurno donjeti radost i relaksaciju.

Evo nekoliko preporuka za penzionere:

1. Održavajte aktivnosti na otvorenom

Jesen je divno godišnje doba za šetnju po parkovima ili šumama, uživanje u jesenjim bojama i svježem vazduhu.

2. Budite fizički aktivni

Redovna šetnja, vožnja bicikla ili vježbe u prirodi mogu biti odličan način da ostanete zdravi i aktivni.

3. Uživajte u sezonskoj hrani

Jesen je vrijeme bogato raznovrsnim voćem i povrćem. Iskoristite priliku da pripremate ukusne obroke sa svježim proizvodima.

4. Povežite se sa prijateljima i porodicom

Organizujte druženja, zajedničke aktivnosti ili putovanja sa dragim osobama kako biste proveli kvalitetno vrijeme zajedno.

5. Razvijajte nove hobije

Jesen može biti sjajan period za učenje novih vještina ili hobija. Pokušajte sa slikanjem, pletenjem, kuvanjem ili nekim drugim aktivnostima koje vas interesuju.

6. Održavajte dobro zdravlje

Ne zaboravite redovne ljekarske preglede i vakcinaciju, kako biste očuvali svoje zdravlje i spriječili eventualne komplikacije.

Nadam se da će vam ove preporuke pomoći da uživate u jeseni na najbolji mogući način!

Jedan od najjednostavnijih načina za jačanje imuniteta je unos minerala i vitamina, posebno u nadolazećoj sezoni prehlada i gripa. Shodno tome, potrebno je unositi i dovoljne količine cinka.

Cink je mineral koji je potrebno unositi tokom cijele godine, a pogotovo u hladnijim danima jer je tada organizam podložniji virusima i bolestima.

Nutricionista Ejmi Kodson za People je navela zašto je važno unositi cink i u kojim se namirnicama se nalazi.

Ona navodi da je cink esencijalni mineral koji ima ključnu ulogu u mnogim tjelesnim funkcijama poput zarastanja rana, sinteze DNK i diobe stanica.

Ovaj mineral posebno je važan za imunitet jer pomaže u aktiviranju T-limfocita poznatijih i kao T-stanice koje su ključne u odbrani tijela od patogena.

Nutricionista Džerlin Džons cink je opisala kao čuvar imuniteta koji djeluje kao antioksidans.

Za svakodnevni unos cinka preporučena doza je osam miligrama za žene i 11 miligrama za muškarce.

Trudnicama je potrebno 11 miligrama dnevno, a dojiljama 12 miligrama. Ukoliko želite unijeti dovoljno cinka najbolji način je hranom.

Među namirnicama koje imaju dovoljno cinka izdvaja se goveđe meso, kamenice, riba, morski plodovi, jaja i mliječni proizvodi.

Vegeterijanci i vegani dnevnu dozu cinka mogu pronaći u namirnicama poput graha, mahuna, orašastih plodova, sjemenki, žitarica, leće i zobi.

Jetra u našem organizmu ima ulogu fabrike krvi. Ona učestvuje u procesu obnavljanja krvi, potpomaže varenje, a obavlja još jednu važnu funkciju – čisti krv i eliminiše sve toksine i nečistoće iz nje.

Najbolje sredstvo za prevenciju zdravlja jetre je njeno svakodnevno čišćenje – svako jutro na prazan želudac popijte kašiku maslinovog ulja pomiješanog sa kašikom limunovog soka. Nakon toga, možete uživati u doručku, prenosi objektiv.rs.

Maslinovo ulje pomaže otvaranju kanala jetre i žučne kese. Žuč je aktivni učesnik u procesu varenja koji ubrzava rad vaših crijeva. Isti učinak na varenje imaju limun i brusnica. Čuvajte ga na sobnoj temperaturi.

Korisne osobine limuna su dobro poznate svima. Prvo, limun je izvanredan izvor vitamina C. Drugo, on efikasno čisti krvne sudove od naslaga holesterola i doprinosi čišćenju jetre.

Kora limuna se često zanemaruje i baca, iako je nutritivno bogata kao i sok od limuna. Bogata je vitaminom C, vlaknima i antioksidansima, a možete je dodati raznim jelima kako biste ojačali svoje zdravlje i obogatili ukus.

Pored boljeg ukusa, imaćete i jači imunitet, a to je važno za sve nas tokom zimskih mjeseci. Evo nekoliko načina na koje to možete učiniti:

Prilikom pečenja

Kora limuna može obogatiti ukus vaših kolača, čak i hljeba i peciva, dajući im dašak citrusne svježine. Koristite sitne rendere i prilikom rendanja izbjegavajte bijeli dio ispod žutog dijela kore, jer ima gorkast ukus.

Ulje sa aromom limuna

Ulja sa ukusom limuna mogu biti odličan dodatak salatama, tjesteninama, grilovanom povrću ili ribi.

Takvo ulje ne samo da poboljšava ukus jela, već ima i antiinflamatorna svojstva i brojne prednosti za srce.

Čaj od limunove kore

Čaj pripremite tako što ćete prokuvati limunovu koru u vodi. Takav čaj ima blagu aromu citrusa i podjednako je ukusan topao ili hladan. Za još bolji ukus dodajte listiće đumbira ili nane.

Dodatak supi

Da biste uravnotežili ukus supe, jednostavno dodajte limunovu koru. Osim boljeg ukusa, poboljšaćete i varenje i ojačati imunitet, što je svima nama važno tokom zimskih mjeseci, prenosi Kurir.

Brusnice, to sitno ali moćno voće, sve češće se nalaze u središtu istraživanja jer su njegove zdravstvene prednosti zaista velike.

Najnovija studija sa Univerziteta Istočna Anglija otkriva da svakodnevna konzumacija brusnica može donijeti značajne koristi za pamćenje i kognitivno zdravlje.

Rezultati ukazuju na to da bi brusnice mogle igrati važnu ulogu u prevenciji demencije i smanjenju nivoa “lošeg” holesterola.

Tokom istraživanja, naučnici su pratili grupu od 60 zdravih učesnika u periodu od 12 sedmica.

Polovina ispitanika unosila je prah brusnice, dok je druga polovina primala placebo.

Na kraju studije, oni koji su svakodnevno konzumirali brusnice pokazali su značajno poboljšanje u pamćenju za svakodnevne događaje, bolju cirkulaciju u mozgu, i niže nivoe LDL holesterola – poznatog kao “loš” holesterol.

Istraživač dr David Vauzour, koji je vodio ovaj projekat, naglasio je da su rezultati veoma obećavajući i da otvaraju vrata daljim istraživanjima o tome kako brusnice i druge bobice mogu doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija, prenosi Najžena.alo.