Šta obavezno uraditi u bašti tokom avgusta

Avgust je mjesec kada bašta pokazuje rezultate svog rada koji smo u nju uložili od proljeća.

Povrće sazrijeva, beremo plodove, ali istovremeno, vrući dani zahtijevaju posebnu njegu biljaka. U avgustu također počinju pripreme za jesenju sezonu.

Redovna berba održava biljke jakima

Avgust je najprometniji mjesec u vrtu. Paradajz, paprika, krastavci, tikvice i grah sazrijevaju gotovo svaki dan, tako da je redovna berba jedan od najvažnijih zadataka.

Kod tikvica je najbolje brati nešto manje. Ako ih predugo ostavite na biljci, ona će početi ulagati više energije u jedan veliki plod, a manje u nove cvjetove. Isto važi i za krastavce, gdje redovno branje podstiče dalji rast.

Možda vas interesuje i ovo:

Baštovanstvo za početnike: Savjeti kako da uspijete na početku

Kod paradajza, iskusni vrtlari često uklanjaju donje listove koji dodiruju tlo u augustu, jer to poboljšava prozračenost biljke i smanjuje mogućnost razvoja bolesti. Kod visokih sorti mogu ukloniti i vrh biljke kako bi usmjerili energiju u sazrijevanje već formiranih plodova. Kako savjetuje britanska vrtlarska organizacija Royal Horticultural Society, august je dobro vrijeme za redovno uklanjanje nepotrebnog lišća i izdanaka s nekog povrća, jer to poboljšava zrenje i smanjuje probleme s bolestima.

Važna je prava količina vode

Avgust je često najtopliji i najsušniji mjesec u godini, tako da je pravilno zalijevanje jedan od ključnih zadataka u vrtu. Najveća greška je često plitko svakodnevno zalijevanje, koje ostavlja vodu samo na površini tla, prenosi Klix.

Bolja metoda je češće zalijevanje, jer to omogućava vodi da prodre dublje i podstakne korijenje da raste prema dolje. Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano ujutro ili navečer, kada je isparavanje manje.

Biljke s velikim listovima i plodovima, poput paradajza, krastavaca, tikvica i paprika, posebno su osjetljive. Nedostatak vode brzo pokazuju kroz uvelo lišće ili ispucale plodove.

Podijeli tekst sa drugima na:

Možete i iz stolice: Četiri vježbe za istezanje kukova

Očuvanje pokretljivosti zglobova u starijem dobu ne mora da bude komplikovano. Jednostavne vježbe koje se izvode sjedeći na stolici mogu pomoći u poboljšanju fleksibilnosti kukova i olakšati svakodnevno kretanje, bez potrebe za spuštanjem na pod ili odlaskom u teretanu.

Jaki i pokretljivi kukovi imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže, stabilnosti i ukupne pokretljivosti tijela. Oni olakšavaju svakodnevne radnje poput hodanja, saginjanja, penjanja uz stepenice i podizanja tereta.

Kako godine prolaze, ukočenost u zglobovima može otežati ove rutinske aktivnosti. Ipak, za poboljšanje fleksibilnosti nisu potrebni ni teretana ni prostirka za jogu. Vježbe na stolici predstavljaju efikasan i bezbjedan način da se opuste zategnuti kukovi i olakša kretanje.

“Dosljednost je važnija od samog intenziteta vježbanja. Starije osobe mogu imati više koristi ako lagane vježbe za pokretljivost kukova izvode većinu dana u sedmici, makar samo pet do deset minuta. Cilj uvijek treba da bude udobno kretanje, a ne forsiranje istezanja”, objašnjava dr Sid Jang, fizioterapeut i specijalista za ortopedsku terapiju u Teksasu.

U nastavku su četiri jednostavne vježbe na stolici koje se mogu uvrstiti u svakodnevnu rutinu.

1. Sjedeći marš

Sjedeći marš pomaže u jačanju fleksora kuka, grupe mišića sa prednje strane zgloba koji učestvuju u podizanju nogu prema tijelu.

Ova vježba poboljšava fleksiju kuka, koja je važna za hodanje, penjanje uz stepenice, ulazak i izlazak iz automobila i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Kada se u kukovima pojavi osjećaj zategnutosti, uzrok ponekad može biti slabost samih mišića.

“Navikli smo da mislimo kako zategnute mišiće treba samo istezati. Međutim, kod starijih osoba fleksore kuka zapravo prvo treba ojačati. Sjedeći marš radi upravo to – jača mišiće dok ih pokreće”, ističe dr Roki Feler, specijalista fizikalne terapije u San Dijegu.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno na prednjem dijelu čvrste i stabilne stolice, sa oba stopala ravno oslonjena na pod.

Zategnite trbušne mišiće i polako podignite jedno koljeno nekoliko centimetara prema grudima, a zatim ga kontrolisano spustite.

Naizmjenično mijenjajte noge. Za početak je dovoljno uraditi od osam do 12 ponavljanja svakom nogom.

Počnite sa malim podizanjem i ne forsirajte visinu. Trup treba da ostane uspravan, bez naginjanja unazad. Radi bolje stabilnosti, rukama se možete pridržavati za ivice stolice.

2. Istezanje u obliku broja četiri

Kada se veći dio dana provodi sjedeći, kukovi mogu brzo postati ukočeni. Istezanje u obliku broja četiri, u jogi poznato i kao sjedeća poza goluba, može pomoći u oslobađanju pritiska.

“Ovo je moj prvi izbor jer se lako izvodi, a direktno cilja spoljašnje rotatore kuka, prije svega piriformis i duboke mišiće zadnjice, koji su kod starijih osoba često hronično zategnuti”, objašnjava dr Feler.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno na čvrstoj stolici. Prekrstite nogu tako da skočni zglob jedne noge položite preko koljena druge noge, formirajući oblik broja četiri.

Blago povucite prste podignute noge prema potkoljenici kako biste zaštitili zglob koljena.

Zategnite trbušne mišiće i lagano se nagnite naprijed iz kuka, vodeći računa da ne savijate donji dio leđa.

Naginjite se dok ne osjetite prijatno istezanje u kuku i mišićima zadnjice. Zadržite položaj od 30 do 60 sekundi, a zatim promijenite stranu.

Istezanje treba da bude blago, a ne bolno. Ako je prekrštanje noge preko koljena previše zahtjevno, skočni zglob možete spustiti na potkoljenicu ili samo otvoriti koljeno u stranu dok stopalo ostaje na podu.

3. Sjedeći “brisači”

Pokreti otvaranja i rotacije kukova spadaju među najefikasnije vježbe za očuvanje zdrave funkcije zglobova. Oni olakšavaju svakodnevne radnje, poput ustajanja sa stolice, oblačenja pantalona ili ulaska u kadu.

“Kuk je zglob kugličastog tipa, što znači da je stvoren za kretanje u svim pravcima. Tokom dana kukove uglavnom pomjeramo samo naprijed-nazad, dok hodamo ili sjedimo. Time gubimo unutrašnju i spoljašnju rotaciju, što može dovesti do bolova i smanjene pokretljivosti”, objašnjava dr Feler.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno sa savijenim koljenima i stopalima ravno oslonjenim na pod.

Zadržavajući koljeno savijeno pod pravim uglom, polako pomjerajte jedno stopalo prema spolja, a zatim prema unutra, slično pokretu brisača na vjetrobranskom staklu.

Vodite računa da pokret polazi iz kuka, a ne iz skočnog zgloba.

Ponovite vježbu drugom nogom. Uradite od osam do deset kontrolisanih ponavljanja sa svake strane.

Pokreti treba da budu spori i umjereni. Ne gurajte kuk u položaj u kojem osjećate neprijatno zatezanje, bol ili štipanje.

4. Bočni otklon u sjedećem položaju

Kuk je složena struktura, a dok se većina ljudi fokusira na prednje i zadnje mišiće, bočna grupa mišića, odnosno abduktori kuka, često ostaje zanemarena.

“Skoro niko ne isteže bočnu stranu kuka. To je dio tijela koji je ključan za stabilnost pri hodanju, a većina ljudi ga potpuno preskače”, upozorava dr Endru Gorecki, fizioterapeut i stručnjak za biomehaniku kretanja u Mičigenu.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno sa stopalima postavljenim malo šire od širine kukova.

Podignite desnu ruku iznad glave i lagano se nagnite ulijevo. Trebalo bi da osjetite istezanje duž cijele desne strane tijela, od rebara do kuka.

Ako pritisak osjećate samo u leđima, blago prebacite težinu na suprotni kuk kako biste pravilnije usmjerili istezanje.

Zadržite položaj od 20 do 30 sekundi, a zatim ponovite na drugu stranu.

Vodite računa da se tokom otklona tijelo ne naginje naprijed ili nazad. Pokret treba izvoditi isključivo u stranu.

Pravila za bezbjedno i efikasno istezanje

Stručnjaci naglašavaju da je priprema podjednako važna kao i pravilno izvođenje vježbi.

“Vježbe na stolici mogu biti odličan način za povećanje fleksibilnosti kukova, ali ih treba izvoditi planski i redovno kako bi se postigli najbolji rezultati. Vježbanje najmanje tri do pet dana u sedmici daje najbolje rezultate”, savjetuje Keti Zibenhendl, instruktorka joge iz Praga.

Tokom vježbanja treba se pridržavati nekoliko osnovnih pravila:

  • Istezanje treba da izazove blag osjećaj napetosti, ali nikada oštar bol
  • Pravilno i uspravno sjedenje omogućava kukovima da se prirodno kreću i rasterećuje donji dio leđa
  • Sporo i ujednačeno disanje pomaže mišićima da se opuste
  • Obim pokreta treba povećavati postepeno, bez forsiranja
  • Vježbu treba odmah prekinuti ako se pojave bol, vrtoglavica ili neprijatnost

Istezanje na stolici predstavlja pristupačan i praktičan način za očuvanje pokretljivosti u starijem dobu. Ipak, stručnjaci podsjećaju da samo istezanje nije dovoljno i da je važno redovno se kretati tokom cijelog dana, prenosi Blic.

Pored ovih vježbi, preporučuju se češće ustajanje, lagana šetnja i izbjegavanje dugih perioda neprekidnog sjedenja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sredozemno more koje smo poznavali zauvijek je izgubljeno

Sredozemno more ubrzano se zagrijava, a stotine novih i invazivnih vrsta potiskuju autohtone ribe, školjke i druge organizme.

Naučnici upozoravaju da su neke promjene već nepovratne i da će ozbiljno pogoditi ribare i obalne zajednice koje generacijama zavise od mora.

“Sredozemlje naših djedova, naših starijih i starih Grka zauvijek je izgubljeno. Mnoge od tih promjena su nepovratne“, rekao je morski biolog Ernesto Azuro iz Italijanskog nacionalnog istraživačkog savjeta, prenosi AP.

Glavni uzrok zagrijevanja mora su klimatske promjene izazvane prije svega sagorijevanjem nafte, uglja i gasa. Sredozemlje je posebno ranjivo jer je gotovo zatvoren basen iz kojeg toplota ne može da se rasprši kao u otvorenim okeanima.

More bi do kraja vijeka moglo da se zagrije za šest stepeni

Sredozemlje se smatra jednom od žarišnih tačaka klimatskih promjena. Prema naučnim procijenama, temperatura njegovih voda do 2100. godine mogla bi da poraste za dva do šest stepeni, dok će morski toplotni talasi postajati sve češći i intenzivniji.

Druge procjene, u zavisnosti od scenarija emisija i posmatranog područja, predviđaju rast temperature mora od oko 1,8 do 3,5 stepeni.
Toplije more pogoduje vrstama koje u Sredozemlje uglavnom ulaze kroz Suecki kanal. Među njima su otrovna naduvača/napuhača, vatrenjača i ribe kunići, koje se ubrzano šire ka zapadu, uključujući područja uz Italiju, Francusku i Španiju.

Vatrenjača je u istočnom Sredozemlju prvi put zabilježena 2012. godine, nakon čega se brzo proširila ka zapadu. Njene otrovne bodlje mogu teško da povrijede ljude, dok je naduvača otrovna i potencijalno smrtonosna ako se pojede.

U Sredozemlju otkriveno oko 1.000 invazivnih vrsta

Prema Azuru, u Sredozemnom moru do sada je identifikovano oko 1.000 invazivnih vrsta, od kojih se približno 800 već trajno nastanilo.

Posljedice su naročito vidljive u istočnom Sredozemlju, gdje je u plitkim vodama nestalo 93 odsto populacije mekušaca. Na Kipru su vatrenjače potisnule neke autohtone vrste koje su tradicionalno bile važne ribarima, poput trlje.

Veliku štetu izazivaju i ribe kunići, koje proždiru alge sa morskog dna. Tako uništavaju staništa potrebna brojnim domaćim vrstama.

“Sredozemlje će biti još siromašnije i imaće još manje vrsta jer klimatske promjene, naročito u njegovom istočnom dijelu, stvaraju uslove koji više nisu pogodni za autohtone vrste“, rekao je Azuro.

Dagnje gotovo nestale duž dijela Jadrana

Naučnici upozoravaju i na masovno uginuće dagnji duž italijanske obale Jadrana. Temperatura mora na pojedinim mjestima prelazila je 30 stepeni, a od Venecije do Barija zabilježen je gotovo potpun pomor nekada brojnih populacija.

“Pomor je bio spektakularan. Ako ne pronađemo populacije koje mogu da prežive u novim klimatskim uslovima, budućnost dagnji, barem u Jadranskom moru, nije svijetla“, rekao je Azuro.

Promjene neće pogoditi samo prirodu. Nestankom domaćih vrsta ribari gube ulov koji njihovi kupci poznaju i traže, dok čitavi obalni krajevi moraju da se prilagode novim vrstama i drugačijem načinu života uz more.

Invazivne vrste više nije moguće potpuno ukloniti

Stručnjaci smatraju da je prekasno za potpuno zaustavljanje širenja invazivnih vrsta, ali da se posljedice mogu ublažiti, prenosi Index.hr.

Jedna od mogućnosti je podsticanje izlova jestivih vrsta poput vatrenjače i njihovo uvođenje u restorane i prodavnice. Ribarima bi moglo da se plaća i za hvatanje nejestivih ili otrovnih vrsta poput naduvače, koje bi potom bile bezbjedno uništavane.

Dodatno širenje moglo bi da se smanji obaveznim tretiranjem balastnih voda brodova, kojima se strane vrste prenose između mora. Prema stručnjacima, takve mjere mogu da smanje unos novih vrsta za 95 do 99 odsto. Posebni premazi na brodskim trupovima takođe mogu da spriječe prenošenje organizama.

“Znamo šta treba da uradimo. Moramo da smanjimo upotrebu fosilnih goriva. To je hitno pitanje za čovječanstvo, a rješenja su nam poznata, ali zahtijevaju zajedničku globalnu viziju“, rekao je zoolog Pjero Đenovezi Papik iz Italijanskog instituta za zaštitu životne sredine i istraživanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici otkrili da li kafa čisti jetru

Internet je preplavljen pričama o napicima koji navodno „čiste“ organizam, ali kada je riječ o vezi između kafe i jetre, naučna objašnjenja govore nešto sasvim drugo.

Jetra je prirodni organ zadužen za uklanjanje štetnih materija iz organizma i ne postoji napitak koji je „čisti“ od toksina. Međutim, kafa može da učini nešto drugo – da zaštiti ćelije jetre i pomogne ovom organu da efikasnije obavlja svoju funkciju.

Šta nauka kaže o vezi kafe i jetre?

Desetine velikih medicinskih studija pokazale su da ljudi koji redovno piju kafu imaju zdraviju jetru i manji rizik od razvoja ozbiljnih oboljenja.

Nakon ispijanja šoljice kafe u organizmu se pokreću procesi koji mogu imati zaštitni efekat na jetru.

Smanjuje nivo jetrenih enzima

Istraživanja pokazuju da kafa može da snizi povišene vrijednosti jetrenih enzima ALT i AST. Njihov povećan nivo često je prvi znak upale ili oštećenja jetre.

Usporava nastanak ožiljnog tkiva

Tokom razgradnje kofeina u jetri nastaje jedinjenje paraksantin, koje usporava stvaranje vezivnog tkiva. Na taj način može da smanji rizik od razvoja fibroze i ciroze.

Pomaže u sprečavanju masne jetre

Polifenoli i hlorogenska kiselina iz kafe smanjuju nakupljanje masti u ćelijama jetre. To predstavlja važnu zaštitu od nealkoholne masne bolesti jetre, koja pogađa sve veći broj ljudi.

Može da smanji rizik od raka jetre

Prema rezultatima istraživanja, redovno konzumiranje kafe povezano je sa više od 40 odsto manjim rizikom od razvoja primarnog karcinoma jetre.

Koliko kafe je dovoljno?

Naučnici navode da najveće koristi donose dvije do tri šoljice kafe dnevno. Ta količina obezbjeđuje visok unos antioksidanasa, a istovremeno smanjuje mogućnost neželjenih efekata poput nervoze, povišenog krvnog pritiska ili nesanice.

Najbolji izbor je obična crna kafa – domaća, espresso ili filter kafa, piše Krstarica.

Dodavanje većih količina šećera, punomasnog mlijeka, sirupa ili šlaga povećava kalorijsku vrijednost napitka i može umanjiti njegove zdravstvene koristi.

Dobra vijest za one koji izbjegavaju kofein jeste da i kafa bez kofeina sadrži polifenole, zbog čega može imati sličan zaštitni efekat na jetru.

Kafa nije zamjena za zdrave navike

Iako može biti vrijedan saveznik u očuvanju zdravlja jetre, kafa nije čudotvoran lijek koji može nadoknaditi posljedice loše ishrane ili prekomjerne konzumacije alkohola.

Najveću korist pruža kada je dio zdravog načina života koji podrazumijeva uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i preventivne ljekarske preglede. U tom slučaju svaka šoljica može biti više od običnog jutarnjeg rituala.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najčešće greške pri zalijevanju cvijeća na velikim vrućinama

U najtoplijim danima biljke se često zalijevaju svaki dan, pomalo, i to uglavnom uveče ili u podne. Upravo taj način zalijevanja slabi biljku umjesto da joj pomogne, jer je uči da korijen drži plitko.

Logika na prvi pogled djeluje potpuno ispravno: vruće je, biljke se suše, pa ih onda zalijevamo češće nego inače.

Problem je u količini, ne u učestalosti.

Zašto malo i često ne valja

Kada se zalije površinski, voda natopi samo prvih nekoliko centimetara zemlje.

Korijen ide tamo gdje je voda, pa ostaje plitak, blizu površine.

Taj gornji sloj zemlje se na suncu najbrže suši, i to znači da biljka ostaje bez vode čim propustite jedan dan.

Suprotno tome, rjeđe ali obilno zalijevanje natopi zemlju dublje, pa korijen ide za vodom naniže, gdje je hladnije i vlažnije. Takva biljka lakše podnese i vrućinu i dan bez zalijevanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Otporno na vrućine: Pet vrsta cvijeća koje se sade u julu

Kada zalijevati

Najbolje je rano ujutro.

Zemlja je tada hladnija, voda stigne do korijena prije nego što je sunce ispari, a listovi se osuše tokom dana.

Večernje zalijevanje je druga opcija, ali nosi rizik, jer list koji ostane mokar preko noći pogoduje razvoju gljivičnih bolesti, naročito kod paradajza, krastavaca i tikvica.

Podnevno zalijevanje je najlošije, jer se dobar dio vode ispari prije nego uopšte uđe u zemlju.

Dvije stvari koje pomažu više od vode

Malč je najjednostavniji potez.

Sloj slame, pokošene trave ili kore oko biljke drži zemlju hladnijom i usporava isparavanje, pa se zalijeva rjeđe.

Druga stvar je zalijevati u korijen, a ne po listu, jer voda po listu na suncu ne pomaže biljci i može ostaviti opekotine.

Ako vam listovi u podne klonu, a uveče se sami podignu, to nije nužno znak žeđi nego uobičajena reakcija na vrućinu. Prije nego dohvatite crijevo, zabodite prst u zemlju: ako je na dubini od pet centimetara još vlažna, biljci voda tog trenutka ne treba, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sedam stvari koje stariji i dalje rade, a mladi izbjegavaju

Djeca koja su odrastala šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka uglavnom su odmalena učestvovala u kućnim poslovima i učila praktične vještine.

Danas su mnoge od tih navika znatno rjeđe među mlađim generacijama.

Prema istraživanjima, razlog su promjene u načinu života, tehnologiji i društvenim vrijednostima. Generacija Z češće bira praktičnost, dok starije generacije i dalje cijene samostalnost, štedljivost i dugotrajnost.

U nastavku donosimo sedam stvari koje starije generacije i dalje redovno rade, a mlađi ih sve češće izbjegavaju.

Održavanje dvorišta

Istraživanje kompanije Tractor Supply pokazalo je da starije generacije znatno više ulažu u održavanje dvorišta i travnjaka nego pripadnici generacije Z. Dok stariji uredan travnjak doživljavaju kao razlog za ponos, mnogi mladi smatraju da je njegovo održavanje skupo, naporno i štetno za životnu sredinu, piše YourTango.

Popravka automobila

Pripadnici generacije X često su odrastali učeći kako da popravljaju automobile i obavljaju osnovno održavanje. Mnogi pripadnici generacije Z radije plaćaju servis ili uopšte ne voze automobil, pa takve vještine sve rjeđe usvajaju.

Krpljenje odjeće

Starije generacije odjeću su mnogo češće popravljale nego bacale. Danas su, zbog brze mode i kupovine putem interneta, zamjena odjeće i kupovina novih komada mnogima jednostavniji izbor od šivenja i popravljanja.

Kuvanje kod kuće

Istraživanja pokazuju da mnogi pripadnici generacije Z imaju poteškoća s osnovnim kulinarskim vještinama. Zbog toga češće naručuju hranu ili jedu gotova jela nego što kuvaju kod kuće, prenosi Index.

Peglanje odjeće

Sve manje mladih uopšte posjeduje peglu. Kako uglavnom nose ležerniju odjeću, peglanje za njih više nije svakodnevna obaveza kao što je bilo starijim generacijama.

Praćenje troškova

Generacija X navikla je da redovno prati svoje finansije i vodi evidenciju o troškovima. Mnogi mlađi danas se oslanjaju na bankarske aplikacije i rjeđe sami vode pregled svoje potrošnje.

Čuvanje porodičnog nasljeđa

Starije generacije porodične predmete i uspomene smatraju vrijednim dijelom porodičnog nasljeđa. Mnogi pripadnici generacije Z, zbog manjka prostora ili drugačijih životnih navika, rjeđe ih zadržavaju,.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ruski naučnici razvili program za rehabilitaciju uz pomoć robota

Stručnjaci Dalekoistočnog federalnog univerziteta (DFU) razvili su softver koji bi mogao da ubrza i učini bezbjednijom rehabilitaciju pacijenata nakon povreda, operacija i moždanog udara korišćenjem robotskih uređaja za mehanoterapiju.

Prema navodima univerziteta, novi algoritam reguliše rad elektromotora robotskog simulatora, omogućavajući glatkije pokrete bez trzaja i sprečavajući prekomjerno opterećenje ruku i zglobova pacijenata, prenijela je RIA Novosti.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu „Kompjuterske nanotehnologije“.

Mehanoterapija se koristi za obnavljanje snage i pokretljivosti ruku nakon povreda, hirurških zahvata i neuroloških oboljenja, uključujući moždani udar. Tokom terapije robotski uređaji omogućavaju precizno kontrolisano opterećenje zahvaćenih ekstremiteta.

Možda vas interesuje i ovo:

Operacija izvedena na udaljenosti od 18.900 kilometara

Profesor Jevgenij Pustovalov sa Instituta za matematiku i računarske tehnologije DFU rekao je da postojeći domaći i strani robotski sistemi imaju ograničenja, jer ne obezbjeđuju potpuno glatko kretanje i ne pamte individualne parametre pacijenata, zbog čega ljekari moraju ručno da podešavaju uređaje za svakog korisnika.

Novi program, kako je objasnio, otklanja nepravilnosti u radu motora i omogućava personalizaciju terapije za svakog pacijenta.

Prema procjenama istraživača, stotine hiljada pacijenata u Rusiji svake godine prolaze kroz mehanoterapiju.

Prototip robotskog simulatora sa novim softverom trebalo bi da bude testiran u medicinskom kompleksu Dalekoistočnog federalnog univerziteta. Nakon završetka ispitivanja planirano je njegovo uvođenje u proizvodnju u naredne tri godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Navike koje će uštedjeti sate u čišćenju kuće

​Ako želite da vam dom bude uredan, a da pritom ne provodite svaki vikend u ribanju kupatila, usisavanju i brisanju prašine, rješenje bi moglo biti u nekoliko jednostavnih svakodnevnih navika.

Stručnjaci za organizaciju doma ističu da kratki zadaci od svega 10 do 15 minuta dnevno mogu značajno odgoditi potrebu za velikim generalnim čišćenjem.

Redovno održavanje sprječava nakupljanje prljavštine, kamenca i nereda, zbog čega je kasnije potrebno mnogo manje vremena i truda za detaljno čišćenje.

Krevet, kuhinja i kupatilo kao osnova urednog doma

Jedna od prvih preporuka jeste da krevet ne namještate odmah nakon ustajanja. Umjesto toga, ostavite posteljinu da se provjetri oko sat vremena kako bi vlaga isparila. To može pomoći da posteljina duže ostane svježa.

Takođe, svakodnevno brisanje lavaboa i radne površine u kupatilu, kao i brzo ispiranje zidova tuš-kabine toplom vodom nakon tuširanja, sprječava nakupljanje kamenca i naslaga sapuna.

Ni kuhinja ne zahtijeva mnogo vremena ako se održava redovno. Preporučuje se brisanje radne ploče tokom pripreme hrane. Zatim čišćenje šporeta odmah nakon kuvanja.

Potrebno je i ispiranje sudopere poslije pranja posuđa i brzo brisanje stola nakon svakog obroka.

Na taj način masnoća i ostaci hrane nemaju vremena da se zalijepe i stvore tvrdokorne naslage.

Nekoliko minuta dnevno štedi sate rada

Stručnjaci savjetuju da svaki dan odvojite tri do pet minuta za vraćanje stvari na mjesto. To su odlaganje obuće, pražnjenje torbi ili uklanjanje nepotrebnih papira.

Vlasnicima kućnih ljubimaca preporučuje se i kratko svakodnevno usisavanje najprometnijih dijelova doma. To su hodnik i kuhinja, čime se sprječava gomilanje dlaka i prašine.

Jednako važna navika jeste redovno čišćenje mobilnog telefona, tastature laptopa i prekidača za svjetlo. To su površine koje svakodnevno dodirujemo i na kojima se zadržava veliki broj bakterija.

Stručnjaci takođe savjetuju da jednom dnevno zavirite u frižider, uklonite namirnice kojima je istekao rok trajanja i obrišete eventualne mrlje prije nego što se osuše.

Iako svaka od ovih navika traje svega nekoliko desetina sekundi ili nekoliko minuta, njihov zbir može u potpunosti promijeniti način održavanja doma.

Umjesto višesatnog generalnog čišćenja svakog vikenda, dovoljno je uvesti male dnevne rutine koje će prostor održavati urednim, navodi “HouseKeeping”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jednostavan trik za čišćenje začepljenog lavaboa

Začepljen lavabo jedan je od onih malih kućnih problema koji se uvijek pojave u najgorem trenutku. Svi se slažemo da je zapušenje lavaboa jedan od najgorih i najdosadnijih kućnih problema u domaćinstvu.

Voda koja sporo otiče, neprijatni mirisi i nakupljena kosa u odvodu mogu brzo da pokvare svakodnevnu rutinu u kupatilu.

Mnogi se odmah dohvate jakih hemijskih sredstava ili zovu vodoinstalatera, ali jedan stručnjak je pokazao da rješenje može biti puno jednostavnije, i nalazi se odmah ispod vašeg lavaboa.

Jednostavan trik koji svako može da uradi

Vodoinstalater i DIY entuzijasta Dave Doc DIY podijelio je kratki video u kojem pokazuje kako da očistite začepljeni odvod u samo nekoliko minuta. Za ovu malu kućnu popravku nisu potrebni posebni alati ni agresivne hemikalije, dovoljni su kanta, peškir i malo strpljenja.

Ključ cijelog postupka je uklanjanje čepa odvoda. Ispod lavaboa potrebno je odvojiti mali mehanizam koji drži čep, izvaditi ga i ukloniti nakupljenu kosu i nečistoće koje najčešće uzrokuju začepljenje.

Nakon čišćenja dijelovi se jednostavno isperu i ponovo sastave.

“Ovo je bilo nevjerovatno jednostavno”, komentarisao je jedan korisnik nakon što je isprobao trik.

Mnogi su svoja iskustva takođe podijelili u kratkim videima, uz tvrdnju da ova jednostavna metoda stvarno funkcioniše, a puno detaljnije korake objavila je kreatorka sadržaja Andrea Džin, poznata po videima za čišćenje.

Zašto izbjegavati jaka hemijska sredstva? Iako sredstva za otpušavanje odvoda mogu djelovati brzo, njihova česta upotreba nije uvijek najbolji izbor za vaš dom. Mnogi proizvodi sadrže vrlo agresivne sastojke koji s vremenom mogu da oštete cijevi, stvaraju neprijatne pare i negativno utiču na okolinu.

Osim toga, ovakva rješenja često dolaze u jednokratnoj plastičnoj ambalaži, pa jednostavan ručni način čišćenja može biti bolji izbor i za kućni budžet i za planetu.

Mali kućni trikovi koji puno znače

Održavanje doma ne mora uvijek značiti skupe popravke ili pozivanje stručnjaka za svaki problem. Ponekad je dovoljno poznavati nekoliko osnovnih trikova koji mogu da produže vijek trajanja opreme i pomoći da dom ostane uredan i funkcionalan.

Redovno uklanjanje dlaka i ostataka iz odvoda, povremeno čišćenje sifona te pažljivo korišćenje kupatilskih instalacija mogu spriječiti veće probleme u budućnosti.

Čitaoci koji su isprobali ovaj trik posebno su pohvalili njegovu jednostavnost, prenosi B92.

“Uštedio mi je puno vremena i truda”, napisao je jedan korisnik. Drugi je dodao: “Jednostavno, brzo i efikasno. Hvala na savjetu!”.

Ovo nije jedini viralni video s Dave Doc DIY profila. Njegov vlasnik redovno dijeli savete vezane za vodoinstalaterske radove u domu, da bi pomogao vlasnicima stanova i kuća da sitne popravke urade sami.

Tri ključna savjeta za održavanje cijevi u lavabou

1. Spriječite nakupljanje prljavštine prije nego nastane problem

Najčešći uzrok začepljenja lavaboa su kosa, ostaci sapuna, pasta za zube i sitne prljavštine koje se s vremenom nakupljaju u odvodu. Postavite malu zaštitnu mrežicu na odvod i redovno je čistite kako biste spriječili da ostaci završe u cijevima.

2. Redovno čistite sifon i odvod

S vremena na vreme uklonite čep odvoda i očistite dostupne dijelove. Ako voda počne sporije da otiče, provjerite sifon ispod lavaboa, često se upravo tamo skriva gomila prljavštine. Jednostavno čišćenje može spriječiti skuplje popravke.

3. Izbjegavajte pretejranu upotrebu agresivnih hemikalija

Jaka sredstva za otpušavanje mogu kratkoročno da riješe problem, ali njihova česta upotreba može oštetiti instalacije i stvoriti dodatne probleme. Umjesto toga, prvo pokušajte s mehaničkim čišćenjem, toplom vodom ili blagim prirodnim metodama održavanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova opcija Google: Prijava putem selfi videa

Kompanija Google uvodi novi način pristupa korisničkim nalozima – prijavu pomoću selfi videa, koja bi trebalo da olakša oporavak naloga, ali i dodatno poveća bezbjednost korisnika.

Nova funkcija omogućava da se korisnik identifikuje kratkim video-snimkom lica, bez potrebe da pamti lozinku u slučaju da je zaboravi.

Kako funkcioniše nova opcija?

Da bi koristili ovu funkciju, korisnici je prvo moraju aktivirati u podešavanjima svog Google naloga.

Tom prilikom potrebno je snimiti početni selfi video u kojem se gleda direktno u kameru uređaja i izvodi nekoliko kratkih pokreta glavom kako bi sistem zabilježio lice iz više uglova.

Ukoliko kasnije zaboravite lozinku, dovoljno je da snimite novi selfi video. Google će ga uporediti sa onim koji je sačuvan prilikom podešavanja funkcije. Ako se podaci poklope, korisniku će biti omogućen pristup nalogu.

Selfi video može se obrisati u bilo kom trenutku

Iz kompanije navode da se sačuvani selfi video može izbrisati kad god korisnik poželi.

Takođe ističu da se ovaj snimak koristi isključivo kao sredstvo za potvrdu identiteta prilikom prijavljivanja, osim ako korisnik izričito ne pristane da se koristi i u druge svrhe.

Google tvrdi da su podaci bezbjedni

Prema navodima kompanije, selfi video je šifrovan tokom čuvanja, što znači da je bezbjedno pohranjen čak i kada se ne koristi.

Google ističe da je uveo više nivoa zaštite kako bi spriječio zloupotrebe, uključujući pokušaje lažnog predstavljanja pomoću fotografija ili video-snimaka.

Ko može koristiti ovu funkciju?

Nova mogućnost nije još dostupna svim korisnicima. Da li je vaš nalog obuhvaćen ovom opcijom možete provjeriti u podešavanjima Google naloga, gdje je, ukoliko je dostupna, možete i aktivirati.

Podijeli tekst sa drugima na: