Kategorija: Život

Iako telefon svakodnevno punite do 100 %, u realnoj upotrebi baterija se i dalje prazni nevjerovatno brzo.

U mnogim slučajevima problem nije istrošena baterija, već aplikacije koje se koriste svaki dan, a koje potajno troše ogromnu količinu energije u pozadini.

Prema najnovijoj analizi, veliki broj popularnih aplikacija nastavlja da radi u pozadini čak i kada ih korisnik aktivno ne koristi. To dugoročno predstavlja ozbiljno opterećenje za bateriju.

Prilikom analize prosečnog vremena korišćenja ekrana, potrošnje mobilnih podataka, potrošnje energije po satu i aktivnosti u pozadini, a zatim procjene koliko svaka aplikacija potroši baterije na mjesečnom nivou, objavljena je lista deset aplikacija koje najviše troše energiju.

Lista deset aplikacija koje najviše troše bateriju

Na listi se uglavnom nalaze aplikacije koje većina korisnika svakodnevno ima instalirane, prije svega servisi za video striming, društvene mreže i muzičke platforme. Na samom vrhu nalazi se Netflix, koji je ocijenjen kao najveći potrošač baterije. Slijede TikTok, YouTube, Threads i Snapchat.

Od šestog do desetog mesta nalaze se CapCut, Instagram, Facebook, Spotify i ChatGPT.

Posebno je problematično to što aplikacije za muziku i društvene mreže često troše energiju i kada nisu aktivno otvorene. One održavaju vezu sa mrežom, sinhronizuju podatke i osvežavaju sadržaj u pozadini, a da korisnik toga nije svjestan. Kako ovakva potrošnja ne mora odmah da dovede do zagrijavanja uređaja, ona se često teško primjećuje.

Možda vas zanima i ovo:

MIlijardu Android telefona ranjivo na sajber napade

Stručnjaci navode da za poboljšanje autonomije telefona nije nužno odmah kupovati novi uređaj. Preporučuje se isključivanje pozadinskog rada za aplikacije koje nisu neophodne, smanjenje osvjetljenosti ekrana ili uključivanje automatskog podešavanja osvjetljenosti, uklanjanje aplikacija koje mnogo troše bateriju a rijetko se koriste, kao i redovno ažuriranje aplikacija i samog sistema. Sve ove mjere mogu značajno smanjiti svakodnevnu “anksioznost zbog baterije”, prenose Nezavisne.

Kompanija OpenAI najavila je ChatGPT Health. To bi trebalo da bude poseban prostor gdje bi korisnici mogli da razgovaraju sa četbotom ChatGPT o svom zdravlju.

OpenAI kaže da već više od 230 miliona ljudi svake nedjelje koristi ChatGPT kako bi postavljali pitanja o medicinskim problemima, prenio je Rojters.

Međutim, kompanija navodi da proizvod ChatGPT Health odvaja ove razgovore od drugih ćaskanja. Na taj način kontekst nečijeg zdravlja neće se pojavljivati u standardnim komuniciranjima sa četbotom.

OpenAI ističe da ako ljudi započnu ćaskanje o svom zdravlju van odeljka (Zdravlje), tada AI ima za cilj da ih podstakne da pređu na drugu platformu.

Vještačka inteligencija u okviru Zdravlja može da se poziva i na teme o kojima je korisnik razgovarao o svojim standardnim iskustvima.

Ako je neko od četbota zatražio pomoć u izradi plana treninga za maraton. U tom slučaju AI bi znala da je ta osoba trkač. Tada vještačka inteligencija zna da se govori o fitnesu.

ChatGPT Health će takođe moći da se integriše sa ličnim podacima ili medicinskim kartonima korisnika.

OpenAI napominje da neće koristiti zdravstvene razgovore za treniranje svojih modela.

Možda vas zanima i ovo:

Ove informacije nikad ne dijelite sa vještačkom inteligencijom (Chat GPT)

Otkad su generativni AI alati postali masovno dostupni, neke su struke odmah osjetile pad potražnje ili pritisak na cijene.

Najviše stradaju poslovi u kojima se velik dio posla svodi na tekst, rutinske odgovore ili brzu proizvodnju sadržaja.

Prevodioci su među prvima osjetili promjenu. Firme su počele brže gurati strojni prijevod i tražiti da ljudi samo “prepeglaju” rezultat umjesto da prevode od nule.

U anketi britanske organizacije “Society of Authors“ više od trećine prevodilaca kaže da su već izgubili posao zbog AI. Velik dio njih prijavljuje i pad prihoda.

Sličnu sliku opisuje i “Financial Times“. Prevodioci pričaju da im se posao sve više svodi na popravljanje loših AI prijevoda, uz niže cijene i manje narudžbi.

Ilustratori i grafički dizajneri također su na udaru, jer je “dovoljno dobra” slika danas dostupna u par sekundi, pa dio klijenata preskače naručivanje originala.

Možda vas zanima i ovo:

Šegrt ili kolega: Vještačka inteligencija i majstorima postaje desna ruka

“Society of Authors“ u istoj anketi navodi da je četvrtina ilustratora izgubila posao zbog generativne AI, uz pad vrijednosti rada i prihoda.

“Guardian“ je kroz privatne priče ilustratora i dizajnera pokazao kako se dio tržišta okrenuo AI alatima jer su brži i jeftiniji, čak i kad kvaliteta nije ista.

“Copywriteri“ i “SEO pisci” su treća grupa koja često osjeti rezove, jer mnoge firme AI koriste za masovni sadržaj, opise proizvoda, “newslettere“ i “brze” tekstove.

“Guardian“ donosi primjer “copywriterice“ koja je ostala bez posla nakon što je firma prešla na generativni AI za sadržaj.

Frilenseri osjetili pad zarade

Šire gledano, frilenseri su u zanimanjima koja su više izložena generativnoj AI. U prosjeku vidjeli su pad broja ugovora i zarade nakon 2022., što se posebno vidi u poslovima koji se mogu standardizirati i brzo proizvesti.

Instruktori i platforme za pomoć u učenju dobili su udar s druge strane. Učenici i studenti dobili “besplatnog pomoćnika” koji odgovara odmah.

Spominje se “Chegg“, velika “edtech“ platforma, koja je otvoreno rekla da korisnici odlaze prema AI alatima. Navela je i da postoji pad prometa zbog čega ima i rezova u firmi.

To ne znači da instrukcije nestaju, ali znači da se dio osnovnih pitanja i zadataka preselio na AI. Ljudi i daju ostaju traženi više za teže gradivo, provjere znanja i rad jedan na jedan“, prenosi 24sata.hr.

Kratak odgovor na pitanje iz naslova glasi: DA. HDMI kablovi mogu i te kako da se pokvare tokom vremena. Ako prepoznate simptome na vrijeme, uštedit ćete sate bespotrebnog traženja kvara.

Kvalitetni kablovi uz normalnu upotrebu traju dugo, ali jeftiniji modeli ili oni koji se često savijaju, uvijaju ili izlažu toploti i vlazi znatno brže stradaju.

Za razliku od uređaja koji ili rade ili ne rade, HDMI kabl može da se „djelimično pokvari“. Slika može povremeno nestajati, pojavljivati se na kratko ili dolaziti bez zvuka, što dodatno otežava dijagnostiku problema, prenosi BGR.

Problemi sa zvukom su još jedan jasan signal. Pucketanje, krčanje ili potpuni nestanak zvuka, iako slika ostaje stabilna, često ukazuju na oštećen kabl.

Možda vas zanima i ovo:

Koje kućne uređaje treba isključiti prije napuštanja kuće

U najgorem slučaju, uređaj može prikazivati poruku „no signal“ i uopšte ne prikazivati sliku.

Važno je znati da problem nekad nije u kablu, već u HDMI portu na televizoru ili monitoru. Ako blago pomjeranje konektora izaziva prekid slike, port je vjerovatno oštećen. Ako promjena porta ili uređaja riješi problem, kabl je ispravan – u suprotnom, vrijeme je za novi.