Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Sezona šljiva mnogima znači samo jedno, vrijeme je za domaće slatko, džemove, pekmez i kolače, ali postoji jedan dio pripreme koji umije ozbiljno da testira strpljenje, naročito kada pred sobom imate nekoliko kilograma voća.

Ljuštenje šljiva jednu po jednu može da traje čitavu vječnost, ali postoji stari kuhinjski trik uz koji se kožica odvaja gotovo sama, dok plod ostaje čvrst, sočan i čitav.

Rješenje je u kratkom blanširanju, postupku koji se koristi i kod drugog voća i povrća kada želimo brzo da uklonimo kožicu, a potrebno je svega nekoliko minuta.

Kako da kožica sama počne da se odvaja

Šljive najprije dobro operite, a zatim na vrhu svakog ploda, sa suprotne strane od peteljke, oštrim nožem napravite mali i veoma plitak rez u obliku krstića. Važno je da ne zasiječete duboko u meso šljive, jer je cilj samo da otvorite kožicu.

Za to vrijeme stavite vodu da provri, pa pripremljene šljive spustite u ključalu vodu na kratko. Nije potrebno dugo ih kuvati, jer ne želite da plod omekša i počne da se raspada, već samo da toplota djeluje na kožicu.

Odmah nakon toga šljive prebacite u posudu sa veoma hladnom, najbolje ledenom vodom. Upravo ta nagla promjena temperature pravi razliku, zaustavlja dalje omekšavanje ploda i pomaže da se kožica odvoji od mesa.

Ljuštenje poslije toga traje nekoliko sekundi

Kada se šljive dovoljno ohlade da možete normalno da ih držite u rukama, krenite od mjesta na kojem ste napravili mali rez. Kožica bi trebalo lako da se podigne i zatim gotovo sama sklizne sa ploda, pa vam neće biti potrebno mukotrpno guljenje nožem.

Na ovaj način možete mnogo brže da pripremite i veću količinu šljiva, a dodatna prednost je to što plodovi ostaju čitavi i zadržavaju lijep oblik, što je posebno važno kada pravite tradicionalno slatko od cijelih šljiva.

Nakon ljuštenja ostaje samo da izvadite koštice, ukoliko recept to zahtijeva, i nastavite sa pripremom slatka, kolača ili drugog deserta.

Jednostavan trik sa ključalom i ledenom vodom tako može da vam uštedi poprilično vremena u kuhinji, a umjesto dugog guljenja svake šljive, najveći dio posla praktično će odraditi temperatura, prenosi Ona.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve više ljudi poslije 50. godine počinje novi život udvoje

Sve je više ljudi koji nakon 50. godine odlučuju da ponovo otvore vrata ljubavi. Istraživanja pokazuju da razvod, gubitak partnera ili dugogodišnja samoća ne znače kraj emotivnog života.

Prema istraživanju sprovedenom 2025. godine, novu romantičnu vezu nakon 50. godine započelo je 37 odsto muškaraca i 22 odsto žena. Mnogi se pritom ne odlučuju za novi brak, već za zajednički život bez formalnog vjenčanja.

Zanimljivo je da ljubav u kasnijim godinama često izgleda drugačije nego u mladosti. Manje je naglašena strast, a više bliskost, razumijevanje, briga i osjećaj sigurnosti.

Jedno istraživanje u kojem su učestvovali parovi između 66 i 92 godine pokazalo je da učesnici svoju ljubav opisuju kao odnos u kojem se prije svega osjećaju dobro i sigurno. Iako zaljubljenost s vremenom može postati mirnija, privrženost i posvećenost partneru ostaju snažne.

Posebno je zanimljivo što su mnogi ispitanici svoju vezu opisali kao isključivu i duboko posvećenu, dok je saosjećanje prema partneru bilo izraženije od strasti.

Poruka istraživanja je jednostavna: za ljubav ne postoji „prekasno“. Nova veza u penzionerskim godinama ne mora biti ista kao ona u mladosti – može biti mirnija, zrelija i zasnovana na zajedničkom društvu, podršci i uživanju u životu.

Jer, kako pokazuju iskustva brojnih starijih parova, srce ne odlazi u penziju kada čovjek napuni 60, 70 ili 80 godina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta ne treba jesti po vrućini

Visoke ljetnje temperature otežavaju svakodnevni život, a mnogima se postavlja i pitanje šta jesti kada vrućina oslabi apetit.
Dok se neki okreću grickalicama i potpuno odustaju od kuvanja, dijetetičarka Lola Bigs otkriva šta je dobro jesti, a šta izbjegavati tokom vrućina. Među namirnicama koje ne preporučuje je i jedna iznenađujuće popularna ljetnja poslastica.

Sladoled

Iako se sladoled čini kao logičan izbor za rashlađivanje, Bigs kaže da efekat nije dugotrajan.

“Sladoled vam može pružiti trenutno hlađenje, ali ima visok sadržaj masti i šećera, što znači da vaše tijelo mora više da radi da ga probavi, tako da se nakon toga možete osjećati još toplije”, objasnila je.

Kao alternativu, ona predlaže domaći sladoled napravljen od smrznutog bobičastog voća ili banana. Za kremastiju teksturu može se pomiješati s grčkim jogurtom, dok se za lakšu i osvježavajuću verziju može koristiti kokosova voda.

Slani čips i orašasti plodovi

Slani čips i slani orašasti plodovi takođe nisu najbolji izbor tokom vrućeg vremena.

“Po vrućem vremenu, ove grickalice mogu povećati žeđ, dok veći unos soli može podstaći zadržavanje vode, što može uzrokovati osjećaj nadutosti i nelagode”, kaže Bigs.

Umjesto toga, ona preporučuje pečeni slanutak s paprikom. On će zadovoljiti želju za nečim hrskavim, a ujedno sadrži proteine i vlakna koja mogu doprinijeti dužem osjećaju sitosti.

Bijeli hljeb

Bijeli hljeb je takođe na listi namirnica koje ona preporučuje izbjegavati.

“Bijeli hljeb sadrži malo vode i vlakana, tako da vas po vrućem vremenu može ostaviti s osjećajem težine i tromosti”, objašnjava dijetetičarka.

Predlaže lakše zamjene, poput hrskavih listova zelene salate, koji imaju visok sadržaj vode.

Možda vas interesuje i ovo:

Vreli dani traže laganu hranu: Ovo morate izbaciti sa menija

“Napunite ih sastojcima bogatim vodom poput krastavaca, paradajza, feta sira i mente, te dodajte malo limunovog soka za svježinu”, savjetuje ona.

Ideje za brzu i jednostavnu večeru

Za večeru Bigs preporučuje jela koja ne zahtijevaju mnogo kuvanja. Jedna od opcija su poke zdjele, koje se jednostavno pripremaju i mogu sadržavati različite hranljive sastojke.

“Kao osnovu koristite kuvanu rižu ili miješanu salatu, zatim dodajte tunu ili losos, avokado, naribanu mrkvu, slanutak, kuvano jaje i edamame. Prelijte s malo susamovog ulja i obrok je gotov za nekoliko minuta”, kaže ona.

Druga opcija su takosi s dimljenom paprikom. Hrskave tortilje mogu se puniti tanko narezanim tikvicama, crnim grahom, paradajzom, ukiseljenim lukom, avokadom i zelenom salatom.

“Ukusni su i puni ukusa, a nakon toga nećete osjećati težinu”, dodaje Bigs, a prenosi Borba.me

Kao posebno osvježavajuće jelo preporučuje hladni gaspačo. Za njegovu pripremu potreban je samo blender, zreli paradajz, krastavac i crvena paprika, a povrće se zatim začini s malo soli i bibera.

Supa treba da bude dobro ohlađena, a može se poslužiti s integralnim hljebom ili hljebom sa sjemenkama za laganu, ali zasitnu večeru.

Podijeli tekst sa drugima na:

Japanski naučnici razvili ciljanu terapiju za paradentozu

Istraživači sa Univerziteta Nagoja u Japanu razvili su novu eksperimentalnu terapiju za parodontitis, poznat i kao paradentoza, koja ciljano uništava bakteriju *Porphyromonas gingivalis*, dok nastoji da sačuva korisne mikroorganizme u usnoj šupljini.

Metoda, nazvana NIR-PAT², koristi antitijelo povezano s bojom osjetljivom na svjetlost. Antitijelo se vezuje za ciljanu bakteriju, a zatim se aktivira bliskom infracrvenom svjetlošću i oštećuje njenu membranu.

Obećavajući rezultati

U laboratorijskim eksperimentima terapija je selektivno djelovala na *P. gingivalis*, bez oštećenja zdravih ćelija desni. Kod miševa s parodontitisom smanjen je gubitak alveolarne kosti, dok su korisne bakterije uglavnom ostale očuvane.

Istraživači navode da bi ovakav pristup mogao biti precizniji od antibiotika i drugih terapija koje mogu uticati i na korisne bakterije u ustima.

Tehnika je prvobitno razvijana za liječenje raka, a istraživači su je prilagodili za ciljano djelovanje na bakterije. U narednoj fazi planiraju dodatna istraživanja i analizu oralnog mikrobioma kako bi pronašli i druge mikroorganizme povezane s parodontitisom.

Važno je, međutim, da je NIR-PAT² **još uvijek eksperimentalna terapija**. Rezultati su do sada dobijeni u laboratoriji i na životinjama, pa tek klinička ispitivanja na ljudima treba da pokažu njenu bezbjednost i efikasnost.

Napomena: NI:R-PAT² još nije potvrđena za rutinsko liječenje ljudi. Dalja istraživanja i klinička ispitivanja treba da utvrde njenu bezbjednost i efikasnost. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet.

Podijeli tekst sa drugima na:

Brzi ljetni ručak: Tikvice sa sirom iz rerne

Ako ne želite dugo stajati pored šporeta, ovaj jednostavan recept je odličan izbor za lagan ljetni ručak. Priprema je brza, a potrebno je samo nekoliko sastojaka.

Sastojci

– 2–3 tikvice

– 3 jaja

– 200 g mladog ili feta sira

– 3 kašike brašna

– 2 kašike ulja

– malo soli

– malo bibera

– po želji kašika kisele pavlake

Priprema

Tikvice operite i narendajte. Malo ih posolite i ostavite nekoliko minuta, a zatim rukama ocijedite višak vode.

U zdjeli umutite jaja, dodajte izmrvljeni sir, brašno, ulje, biber i po želji kiselu pavlaku. Umiješajte ocijeđene tikvice.

Smjesu sipajte u nauljenu tepsiju i poravnajte.

Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 200 °C oko 30 minuta, dok ne dobije lijepu zlatnu boju.

Mali savjet

Ovo jelo možete poslužiti toplo ili hladno, uz čašu jogurta, paradajz i krastavac. Može biti odličan lagani ručak za cijelu porodicu, a priprema je jednostavna i ne zahtijeva puno vremena.

Prijatno!

Podijeli tekst sa drugima na:

Ogulite paradajz uz ovaj jednostavan trik koji koriste profesionalci

Ako spremate paradajz za zimnicu ili sos, ljuštenje jednog po jednog nožem oduzima najviše vremena. Postoji postupak koji cijeli posao svede na nekoliko minuta, a traži samo vrelu i ledenu vodu. Kožica nakon toga sklizne gotovo u jednom komadu.

Postupak se zove blanširanje i koristi se u profesionalnim kuhinjama upravo za ovu namjenu.

Suština je u naglom prelasku iz vruće u hladnu vodu.

Kako se radi

Zarežite. Operite plodove i na dnu svakog napravite plitak rez u obliku slova iks. Rez ide samo kroz kožicu, ne dublje.

U ključalu vodu. Ubacujte po nekoliko paradajza odjednom, ne previše, jer bi temperatura vode naglo pala i postupak ne bi radio.

Dvadeset do trideset sekundi. Čim primijetite da se kora oko zasječenog dijela odvaja, vadite ih.

Odmah u ledenu vodu. Ostavite ih minut ili dva.

Povucite. Uzmite plod i povucite koru tamo gdje ste napravili rez. Skliznuće gotovo u jednom komadu.

Ako neki dio ipak pruža otpor, vratite paradajz na nekoliko sekundi u vrelu vodu i pokušajte ponovo.

Zašto to radi?

Objašnjenje je u samoj građi ploda.

Kožica paradajza i meso ispod nje šire se pri zagrijavanju različitom brzinom, jer nisu iste građe.

Kada plod uđe u ključalu vodu, vanjski sloj se zagrije i raširi brže od unutrašnjosti, pa veza između njih popusti.

Ledena voda zatim naglo zaustavi zagrijavanje, a kožica se pritom skupi drugačije nego meso ispod.

Rezultat je da kora više ne prianja i skida se rukom.

Zašto se ne smije preskočiti ledena voda?

Ovo je korak koji se najčešće preskoči, a bez njega postupak ne valja.

Ako paradajz izvadite iz ključale vode i ostavite ga da se hladi sam, on se iznutra nastavlja kuhati još nekoliko minuta.

Meso tada omekša, plod izgubi oblik i pri ljuštenju se raspadne.

Možda vas interesuje i ovo:

Ako vam paradajz puca čim padne kiša evo šta treba da uradite

Savjet stručnjaka: Kako izabrati kvalitetan paradajz

Ledena voda taj proces zaustavlja odmah. Zato posudu s vodom i ledom treba pripremiti prije nego što se paradajz uopšte stavi u lonac.

Ako imate cijelu gajbu

Za veće količine postoji jednostavnija varijanta koja ne traži stajanje pored šporeta.

Paradajz se opere, osuši i cijeli stavi u zamrzivač.

Kada zatreba, ostavi se da se odmrzne. Dok omekšava, kora se sama odvaja i skida se rukama, bez ijedne posude vrele vode.

Razlog je što se voda unutar ploda pri zamrzavanju širi i stvara sitne kristale koji razaraju vezu između kožice i mesa.

Ta varijanta ima jednu manu: odmrznuti paradajz gubi čvrstinu, pa nije za salatu. Za sos, sok i zimnicu je sasvim dobar, jer se ionako kuha, piše N1. 

Podijeli tekst sa drugima na:

Stavite stopala u hladu vodu, efekte ćete brzo osjetiti

Kada se čini da od ljetne vrućine nema predaha, olakšanje se možda krije u najobičnijem lavoru. Hladna voda neće rashladiti cijeli organizam kao klima-uređaj, ali može brzo osvježiti stopala, ublažiti osjećaj toplotne nelagode i barem nakratko učiniti sparan dan podnošljivijim.

Lavor, hladna voda i petnaestak minuta odmora – jednostavan su ljetni ritual koji ne zahtijeva gotovo nikakvu pripremu. Posebno dobro dođe nakon hodanja po vrućem asfaltu, dugog stajanja ili dana provedenog u prostoru koji se nikako ne uspijeva rashladiti.

Čim stopala uronimo u hladnu vodu, receptori za temperaturu u koži šalju mozgu poruku da je dio tijela izložen hladnoći. Zbog toga veoma brzo osjetimo osvježenje, čak i kada se temperatura u ostatku tijela nije znatno promijenila, prenosi Zadovoljna.hr.

Površinski krvni sudovi pritom se sužavaju, što se naziva vazokonstrikcija. Tako se smanjuje protok krvi kroz ohlađeno područje, a stopala brzo postaju hladnija.

Ipak, najbolje je upotrijebiti hladnu, a ne ledenu vodu. Pretjerana hladnoća može snažno stisnuti krvne sudove, izazvati bol ili utrnulost te neće nužno bolje rashladiti organizam.

Hladna kupka za stopala može:

  • brzo pružiti osjećaj osvježenja
  • ublažiti osjećaj užarenih i teških nogu
  • privremeno smanjiti blagu natečenost nakon stajanja
  • podstaći nas da sjednemo i odmorimo se
  • osvježiti kožu i isprati znoj.

Za dodatno olakšanje noge se mogu lagano podignuti, čime se podstiče povrat krvi i tečnosti iz potkoljenica.

Dovoljno je 10 do 15 minuta

Lavor napunite hladnom, ali ne ledenom vodom, tako da prekrije stopala i gležnjeve. Noge namačite 10 do 15 minuta, a zatim ih dobro osušite, posebno između prstiju.

Ako osjetite bol, jako peckanje, drhtanje ili utrnulost, odmah prekinite. Osobe s dijabetesom, slabijom cirkulacijom, Raynaudovim fenomenom, oštećenjem živaca ili ranama na stopalima treba da se prije ovakvog hlađenja posavjetuju s ljekarom.

Važno je znati da lavor nije zaštita od toplotnog udara. Ako se pojave zbunjenost, gubitak svijesti, otežan govor ili veoma visoka tjelesna temperatura, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.

Petnaest minuta s nogama u hladnoj vodi ipak može biti jednostavan i pristupačan trik za ugodnije podnošenje ljetne žege – uz dovoljno tečnosti, hlad i boravak u rashlađenom prostoru kada god je to moguće.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pazite šta prosipate u sudoper, greške vas mogu skupo koštati

Ostatak ulja iz tave, talog kafe ili nekoliko kašika hrane samo završe u sudoperu, voda odnese sve i djeluje kao da je problem riješen. A onda jednog dana voda počne da otiče sve sporije, pojavi se neprijatan miris, a ono što je djelovalo kao sitnica postane problem koji više ne može da se riješi jednim ispiranjem.

Četiri stvari posebno često završe tamo gdje im nije mjesto. Jedna među njima pravi najveći problem, a mnogi je svakodnevno sipaju u sudoper potpuno nesvjesni šta se dešava u cijevima.

Ove 4 stvari ne sipajte u odvod

1. Ulje i mast

Ovo je jedna od najgorih navika za kuhinjski odvod. Ulje iz tave može djelovati potpuno tečno dok je toplo, ali kada se ohladi, može da se zadržava na zidovima cijevi.

Još veći problem nastaje kada se masnoća pomiješa sa ostacima hrane i drugim nečistoćama. Tako se vremenom stvaraju naslage koje mogu usporiti protok vode.

Najbolje je da ulje poslije prženja ostavite da se ohladi, sipate u staru teglu ili flašu i odložite u skladu sa lokalnim pravilima.

2. Talog od kafe

Talog od kafe mnogi po navici bacaju u sudoper, ali nema razloga da tamo završi.

Sitne čestice mogu se zadržavati u sifonu i zajedno sa masnoćom i drugim ostacima napraviti naslage. Ako svakog dana kuvate nekoliko kafa, taloga se za mjesec dana nakupi mnogo više nego što izgleda.

Bolje ga bacite u kantu ili, ako imate mogućnost, iskoristite za kompost.

3. Ostaci hrane

Riža, tjestenina, brašno, mrvice i sitni ostaci hrane ne bi trebalo da se ispiraju u odvod.

Neki od ovih ostataka mogu da upiju vodu, nabubre ili se zadrže na mjestima gdje je protok već slabiji. Kada se pomiješaju sa masnoćom, mogu napraviti još veći problem.

Najjednostavnije rješenje je malo sito za sudoper koje će zadržati ono što ne treba da ode u cijev, piše B92.

4. Farba i jaka hemijska sredstva

Ako vam poslije krečenja ostane farbe, nemojte je samo razblažiti i prosuti u sudoperu.

Isto važi i za ostatke hemijskih proizvoda koji na ambalaži imaju posebno upozorenje o odlaganju. Takve proizvode treba odložiti prema uputstvu proizvođača i lokalnim pravilima.

Kuhinjski odvod nije mjesto za otpad koji ne pripada kanalizaciji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova metoda liječenja Alchajmerove bolesti već daje rezultate

Tri mjeseca nakon primjene nove terapije liječenja Alchajmerove bolesti, naučnici sa ruskog Univerziteta “Sečenov” zabilježili su kod pacijenata poboljšanje niza kognitivnih funkcija.

Specijalisti sa Univerziteta “Sečenov” prvi su u svijetu koji su predložili i primijenili selektivnu plazma adsorpciju ekstracelularne DNK kao terapiju za pacijente sa Alchajmerovom bolešću, saopštila je pres-služba univerziteta.

“Kliničari u Kliničkoj bolnici broj 3 Univerziteta Sečenov su pioniri u novoj strategiji liječenja pacijenata sa Alchajmerovom bolešću. Selektivnoj plazma sorpciji ekstracelularne DNK”, navodi se u saopštenju koje je objavila agencija TASS.

Možda vas interesuje i ovo:

U svijetu 55 miliona ljudi boluje od Alchajmerove bolesti

Prema riječima Vladimira Parfenova, direktora Klinike za bolesti nervnog sistema “A. Ja. Koževnikov” na Univerzitetu “Sečenov”, inhibitori acetilholinesteraze i blokatori glutamatnih receptora trenutno se koriste za poboljšanje kognitivnih funkcija kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću.

Mono- i poliklonalna antitijela se takođe proučavaju kao patogenetska terapija, ali je njihova efikasnost ograničena, a njihova upotreba je povezana sa značajnim neželjenim efektima.

“Jedan od ključnih faktora sistemske upale su neutrofilne ekstracelularne zamke (NET). One povećavaju vaskularnu propustljivost i podstiču akumulaciju β-amiloida. To uzrokuje progresiju bolesti. Formiranje NET-ova u moždanom tkivu i mikrovaskulaturi uzrokuje oštećenje neurona. Uticanjem na ovaj proces i smanjenjem nivoa cirkulišućih NET kompleksa, možemo smanjiti sistemsku upalu kod pacijenata”, naglasila je specijalista za transfuziju i šef odjeljenja za transfuziju u Kliničkoj bolnici br. 3 Univerziteta “Sečenov” Natalija Sivcevič.

Novi pristup testiran

Ona je navela da ranije nisu postojale metode koje bi mogle da selektivno smanje opterećenje ekstracelularnih zamki neutrofila i cirkulišuće ekstracelularne DNK kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću.

Adsorpcija struktura koje sadrže DNK u plazmi omogućava selektivno uklanjanje cirkulišuće ekstracelularne DNK i povezanih inflamatornih faktora.

Novi pristup je testiran u pilot kliničkom ispitivanju. Tok liječenja se sastojao od tri sesije, razmaknute dva do tri dana. Pacijenti su procijenjeni prije i poslije liječenja korišćenjem neuropsihološkog testiranja, analize biomarkera cerebrospinalne tečnosti i MRI mozga.

Kako je navedeno u izvještaju, tri mjeseca nakon liječenja, specijalisti su zabilježili poboljšanja u pamćenju, pažnji i brzini obrade informacija.. zabilježena je i pozitivna dinamika u svakodnevnom funkcionisanju pacijenata mjereno ADCS-MCI skalom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici otkrili zanimljivu prednost ljevorukih ljudi: Mogu biti uspješniji u vožnji

Ljevoruki ljudi možda imaju određene prednosti u situacijama koje zahtijevaju brzo razmišljanje i istovremeno praćenje više stvari.

Kako navodi viši istraživač Valerij Litvinov, način na koji je kod ljevorukih ljudi organizovan mozak može im pomoći u zadacima kao što su vožnja automobila u gustom saobraćaju ili upravljanje avionom.

Ljevoruki čine oko 10 do 15 odsto svjetske populacije. To znači da je otprilike svaka sedma ili osma osoba ljevoruka.

Mozak ljevorukih može biti fleksibilniji

Kod većine ljudi koji pišu desnom rukom, lijeva strana mozga ima važnu ulogu u govoru, čitanju, pisanju i logičkom razmišljanju.

Kod ljevorukih ljudi raspored određenih funkcija može biti drugačiji. Neke funkcije mogu biti raspoređene na obje strane mozga.

Zbog toga mozak može biti fleksibilniji u obradi različitih informacija. To može biti korisno kada osoba mora istovremeno pratiti više stvari.

Upravo zbog toga ljevoruki bi mogli imati određenu prednost u situacijama kao što su vožnja kroz gust saobraćaj, brze kompjuterske igre ili upravljanje borbenim avionom.

Moguća prednost i nakon moždanog udara

Istraživač navodi i da ovakva organizacija mozga može imati određene prednosti nakon moždanog udara.

Ako je oštećen dio mozga koji je zadužen za određenu funkciju, slične funkcije u drugom dijelu mozga mogu u određenoj mjeri pomoći u njenom oporavku.

Ipak, to ne znači da su svi ljevoruki ljudi automatski bolji vozači. Na sposobnost vožnje utiču brojni faktori, poput iskustva, pažnje, vida, refleksa i zdravstvenog stanja.

Poznati ljevoruki ljudi

Među poznatim ličnostima koje su bile ljevoruke navode se Leonardo da Vinči, Nikola Tesla, Albert Ajnštajn i Ludvig van Betoven.

Međunarodni dan ljevorukih obilježava se 13. avgusta. Cilj ovog dana je da se ukaže na posebnosti ljevorukih ljudi, ali i na probleme sa kojima se mogu susresti u svakodnevnom životu, jer su mnogi predmeti i uređaji prilagođeni prvenstveno dešnjacima.

Podijeli tekst sa drugima na: