Pet znakova koji govore da kafa nije za vas

Za mnoge ljude kafa je nezaobilazan dio jutarnje rutine.

Šolja kafe može pomoći da se razbudimo, povećamo budnost i lakše započnemo dan. Ipak, ne reaguje svako tijelo na kofein na isti način.

Ako nakon kafe često osjećate nelagodu, nervozu ili probleme sa spavanjem, moguće je da ste osjetljiviji na kofein. To ne mora nužno značiti da kafu morate potpuno izbaciti, ali vrijedi obratiti pažnju na signale koje vam tijelo šalje.

Evo pet znakova koji mogu ukazivati na to da vam kafa ne prija.

Ubrzan rad srca i osjećaj lupanja srca

Kofein može privremeno stimulisati nervni sistem i kod nekih ljudi izazvati osjećaj da srce kuca brže ili snažnije.

Ako primijetite lupanje srca ubrzo nakon šolje kafe, naročito ako se to ponavlja, obratite pažnju na količinu kofeina koju unosite. Reakcija može biti izraženija ako kafu pijete na prazan želudac ili istovremeno konzumirate druge izvore kofeina.

Možda vas interesuje i ovo:

Topla ili ledena kafa – koja je zdravija

Nervozu, drhtavicu ili unutrašnji nemir

Kafa vas možda razbuđuje, ali ako nakon nje osjećate pretjeranu napetost, nemir ili drhtanje ruku, moguće je da ste osjetljiviji na kofein. Kofein stimuliše centralni nervni sistem, pa veće količine kod osjetljivih osoba mogu izazvati neugodan osjećaj “prevelike energije”.

Umjesto bolje koncentracije, možete postati nervozni i imati poteškoća da se opustite.

Možda vas interesuje i ovo:

Pogledajte koje lijekove ne bi trebali uzimati sa jutarnjom kafom

Problemi sa želupcem i probavom

Ako nakon kafe osjećate žgaravicu, mučninu, nelagodu u želupcu ili potrebu za češćim odlaskom u toalet, kafa bi mogla biti jedan od okidača.

Kafa može uticati na probavni sistem, a kod nekih osoba može pogoršati simptome refluksa ili druge probavne tegobe.

Reakcija ne mora biti ista kod svake vrste kafe niti pri svakoj količini, piše Klix.

Glavobolja ili osjećaj “težine” kada preskočite kafu

Ovo je jedan od znakova na koji mnogi ljudi ne obraćaju pažnju. Ako svakodnevno unosite kofein, naglo smanjenje ili prestanak može kod nekih osoba izazvati glavobolju, umor, pospanost i poteškoće sa koncentracijom.

To ne znači nužno da vaše tijelo ne podnosi kafu, već može biti znak da se organizam navikao na redovan unos kofeina. Zbog toga je, ako želite smanjiti unos, često ugodnije postepeno smanjivati količinu nego naglo prestati.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako kafa utiče na depresiju?

Kafa vam remeti san

Možda možete zaspati nakon večernje kafe, ali to ne znači da kofein nema uticaj na vaš san. Kod osjetljivih osoba kofein može otežati uspavljivanje ili uticati na kvalitet sna.

Ako primjećujete da ste ujutro umorniji nakon dana u kojem ste pili kafu kasno poslijepodne ili naveče, vrijedi pomjeriti posljednju šolju na raniji dio dana.

Osjetljivost na kofein veoma se razlikuje od osobe do osobe, pa ne postoji jedno vrijeme koje će odgovarati svima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta sve, osim suđa možete prati u mašini

Mašina za suđe jedan je od najkorisnijih kućnih aparata, ali njena namjena ne mora biti ograničena samo na tanjire, čaše, šerpe i pribor za jelo, jer se u njoj mogu očistiti i brojni drugi predmeti iz domaćinstva.

Od dječjih igračaka do četki za kosu

Među predmetima koji se mogu staviti u mašinu nalaze se određene plastične dječje igračke, poput LEGO kockica, koje je preporučljivo smjestiti u mrežastu vrećicu kako sitni dijelovi ne bi završili na dnu uređaja.

Temeljno se mogu oprati i četke i češljevi za kosu napravljeni od plastike. Prije pranja potrebno je ukloniti nakupljene vlasi. Drvene četke i predmete od prirodnih materijala treba držati dalje od mašine.

U njoj se mogu čistiti i pojedini dijelovi usisivača, poput određenih nastavaka i četki, pod uslovom da nemaju električne komponente. Takođe moguće je očistiti i plastične četke i posude za prašinu.

Mašina može poslužiti i za pranje abažura i drugih čvrstih ukrasnih predmeta od odgovarajućih materijala. Prije toga treba provjeriti da nisu ručno oslikani, pozlaćeni ili napravljeni od materijala osjetljivog na visoku temperaturu.

Mogu se prati i predmeti kućnih ljubimaca

Vlasnici kućnih ljubimaca na ovaj način mogu prati keramičke ili metalne posude za hranu i vodu, kao i tvrde gumene ili plastične igračke, čime se smanjuje količina bakterija i drugih nečistoća koje se na njima nakupljaju.

La navodi da među neočekivanim predmetima koji mogu završiti u mašini za suđe nalaze se i pojedini držači za četkice za zube, posude za sapun i drugi čvrsti kupatilski dodaci. Prvo treba provjeriti da li njihov materijal podnosi temperaturu i deterdžent.

Ipak, treba biti oprezan

Prije nego što bilo koji neuobičajeni predmet stavite u mašinu, potrebno je provjeriti da li je bezbjedan za takav način pranja. Visoka temperatura i snažni deterdženti mogu oštetiti drvo, određene vrste plastike, gumene dijelove i druge osjetljive materijale, piše LA.

Podijeli tekst sa drugima na:

Recept kardiologa: Omiljena večera za zdravlje srca

Hronična upala povezuje se sa srčanim oboljenjima, a ishrana može da ima važnu ulogu u njenom smanjenju.

“Antiinflamatorna ishrana podržava zdravlje srca smanjenjem markera upale”, objašnjava kardiolog dr Rendi Guld za EatingWell.

Među namirnicama koje preporučuje su voće, povrće, integralne žitarice, orašasti plodovi, mahunarke, masna riba i maslinovo ulje.

Kardiolog je izdvojio i jednu protivupalnu večeru koju jede za bolje zdravlje srca.

Njegov izbor je pečeni losos sa brokolijem, uz limun i začinsko bilje, a cijeli obrok može da se pripremi za manje od 30 minuta.

“Namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama poboljšavaju funkciju endotela i smanjuju oksidativni stres”, kaže dr Guld.

Dodaje da omega-3 masne kiseline mogu da pomognu u snižavanju triglicerida i povećanju HDL-a, odnosno “dobrog” holesterola.

Možda vas interesuje i ovo:

12 najgorih navika koji opterećuju srce

Zdravlje srca zavisi od prehrane, pazite šta večerate

Tri najveće greške koje ljudi prave poslije infarkta

Obrok sadrži i vlakna i antioksidanse

Brokoli ovom obroku daje vlakna, a jedna porcija ukupno sadrži osam grama vlakana i oko 35 grama proteina.

“Brokoli takođe ima visok udio vlakana koja pomažu da se LDL holesterol veže i spriječi njegova apsorpcija, čime se smanjuje njegov nivo”, objašnjava Guld.

Losos, brokoli, začinsko bilje i začini takođe su izvori različitih antioksidanasa.

“Začinsko bilje i začini takođe su odlični prirodni izvori antioksidanasa”, navodi kardiolog. Oni pomažu u zaštiti organizma od slobodnih radikala koji izazivaju oksidativni stres.

Dr Guld takođe preporučuje pečene ili grilovane namirnice umjesto prženih, kao i davanje prednosti zdravim mastima.

“Zdrave masti, poput maslinovog ulja, ključni su dio protivupalne ishrane”, ističe.

Njihovi izvori su i masna riba, orašasti plodovi, sjemenke i avokado, prenosi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pet poslova u bašti koje treba uraditi prije prvih kiša

Septembar je jedan od važnijih mjeseci za pripremu bašte i dvorišta za jesen. Dok su dani još dovoljno topli za rad napolju, vrijeme je da se završe poslovi koji će kasnije, s češćom kišom i nižim temperaturama, biti znatno teži.

Od uklanjanja korova i sređivanja travnjaka do pregleda alata, nekoliko poslova sada može uštedjeti dosta vremena kada stigne hladniji dio godine.

Očistite baštu i uklonite korov

Prvi posao je temeljno sređivanje bašte.

Uklonite korov, suve i oštećene dijelove biljaka i ostatke koji su se nakupili tokom ljeta. Posebnu pažnju treba posvetiti lejama kako bi bile spremne za hladnije mjesece i eventualnu jesenju sadnju.

Ne treba čekati da učestale kiše natope zemljište i dodatno otežaju ove poslove.

Vrijeme je i za jesenju sadnju

Septembar ne znači kraj sadnje. Naprotiv, određene vrste cvijeća i drugih biljaka upravo se u jesen sade ili presađuju.

Pri izboru je najbolje prednost dati vrstama koje odgovaraju lokalnim klimatskim uslovima, jer će zahtijevati manje održavanja i imati veće šanse da dobro podnesu hladniji dio godine.

Prije sadnje potrebno je očistiti leje, ukloniti korov i pripremiti zemljište.

Sredite travnjak prije hladnijih dana

Poslije ljetnih vrućina i sušnih perioda travnjak često ostaje s prorijeđenim ili oštećenim dijelovima.

Dok trava još raste, mogu se urediti problematična mjesta, obaviti posljednja sezonska košenja i ukloniti biljni ostaci.

Ovo je dobar trenutak i za sređivanje cvjetnih leja i postavljanje malča tamo gdje je potreban, kako bi zemljište duže zadržalo vlagu i bilo zaštićenije od temperaturnih promjena.

Očistite roštilj prije nego što ga sklonite

Za mnoge domaćinstva kraj ljeta znači i kraj redovne sezone roštiljanja.

Ako roštilj tokom jeseni i zime neće biti korišten, nije ga dobro samo pokriti i ostaviti do proljeća. Prije odlaganja treba ukloniti masnoću i ostatke hrane, dobro očistiti rešetke i provjeriti u kakvom su stanju ostali dijelovi.

Tek kada je potpuno čist i suv, roštilj treba skloniti ili zaštititi odgovarajućom navlakom.

Ne zaboravite kosilicu, trimer i drugi alat

Kosilice, trimeri, makaze za živu ogradu i drugi baštenski alati tokom ljeta često rade gotovo bez pauze.

Kada se sezona približi kraju, potrebno ih je očistiti i pregledati prije dužeg odlaganja. Dotrajale ili oštećene dijelove bolje je zamijeniti sada nego problem otkriti tek kada alat ponovo zatreba.

Posebno je važno da električni i akumulatorski alati budu odloženi na suvom mjestu i zaštićeni od vlage.

Nekoliko sati provedenih u bašti tokom septembra tako može spriječiti mnogo više posla nakon što počnu hladniji i kišniji dani, piše Glossy.

Podijeli tekst sa drugima na:

List smokve može biti zdrav: Napravite čaj

Listovi smokve, koje mnogi nakon berbe plodova jednostavno bacaju, sadrže polifenole i antioksidanse.

Od njih se može pripremiti čaj čiji se mogući uticaj na nivo šećera i masnoća u krvi, kožu i disajni sistem posljednjih godina proučava u različitim istraživanjima.

Od šećera u krvi do kože

Magistar farmacije Jelena Matković navodi da su pojedine studije ukazale na potencijal čaja od lista smokve u smanjenju povišenog nivoa šećera i poboljšanju osjetljivosti tkiva na insulin. Istražuje se i njegov mogući uticaj na trigliceride i funkciju jetre, navodi klik.

Istraživanja su se bavila i mogućim djelovanjem na atopijski dermatitis, ekcem, svrab i iritaciju kože. Takođe moguća su djelovanja i na respiratorne probleme poput astme i bronhitisa.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da biljni preparati ne treba da budu zamjena za lijekove ili terapiju koju je propisao ljekar.

Kako se priprema čaj?

Prema preporuci koju prenosi izvor, čaj se priprema tako što se listovi smokve preliju ključalom vodom, napitak ostavi oko 15 minuta i potom procijedi, a Matković navodi da su studije koje citira pokazale bezbjednost kontinuirane upotrebe tokom osam sedmica.

Možda vas interesuje i ovo:

Smokvu ne sadite blizu kuće, mogu napraviti štetu

Zakopajte četiri smokve u saksiju sa zemljom i gledajte čudo (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako ispeći paprike u stanu bez dima i neprijatnog mirisa

Sa prvim danima septembra u većini kuća kreće trka sa zimnicom. Miris pečene paprike širi se iz dvorišta na sve strane.

Bilo da od nje pravite ajvar ili je pečenu slažete u zamrzivač, paprika ide uz najrazličitija jela i uvijek je dobro rješenje za brz doručak ili večeru. Zato je pečenje paprika u stanu interesantno pitanje.

Zašto vas pečenje paprika u stanu najviše košta živaca

Pečenje paprike zna da bude veliki posao, prije svega zato što se isprlja cijela kuhinja, a kuća danima miriše na dim. Najbolje rješenje bilo bi ono po starinski, “smederevac” u dvorištu, da se domaćica ne preznojava, a paprike se ispeku tako da se sačuva što više vitamina.

Terasa i električni roštilj: Gradska verzija istog posla

Ko god ima terasu, može i u gradu da organizuje savremenu verziju ove akcije. Naravno, ne mislimo da iznosite šporet iz kuhinje, već da nabavite lagani električni roštilj koji ćete uključiti vodeći računa o svim mjerama bezbjednosti.

On po pravilu ima na dnu dublju posudu nalik plehu za pečenje. Nju treba napuniti hladnom vodom do oznake proizvođača. Sve to obavite dok roštilj još nije uključen i stalno pazite da nivo vode ne padne ispod minimalne granice.

Možda vas interesuje i ovo:

Recept za ajvar iz 1915. godine krije detalj koji mnoge iznenađuje

Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

Oprane i osušene paprike redajte na rešetku. Nakon toga ih pecite ravnomjerno, okrećući ih da budu gotove sa svih strana. Voda u posudi ispod rešetke drastično smanjuje pojavu dima, pa se ni vama ni komšijama neće zacrveniti oči već poslije petnaest minuta ove kulinarske akcije.Kriva i kvrgava paprika peče se isto kao i najravnija

Takođe, na pijaci uopšte ne morate da birate one najravnije, pa samim tim i najskuplje paprike za pečenje. Rešetka je praktičnija od ravne ploče ringle ili drugih tipova roštilja, pa se na njoj lijepo ispeče svaka paprika, čak i ona “kvrgava” i kriva.

Ima tu još jedna sitnica koju vrijedi ispoštovati. Nemojte gomilati paprike jednu preko druge samo da biste prije završili. Tada polovina ostane blijeda, a polovina zagori. Redajte ih u jednom redu i pustite ih da rade svoje. Posao traje malo duže, ali vas na kraju čeka puna posuda jedrih paprika, a ne kesa pregorjelih kožica.

Šerpa, vlažna krpa i trenutak kada se paprika ljušti sama

Zahvaljujući isparavanju vode, paprika će zadržati jedrinu i punoću i kada je ispečete. Ne zaboravite, cilj nije da joj “uzmete dušu” tako što ćete je mučiti dok cijela ne izgori. Dovoljno je da samo oprljite kožicu kako bi se lijepo i lako oljuštila za dalju pripremu.Pečene paprike stavljajte u šerpu sa debelim dnom i poklopite. Preko poklopca stavite vlažnu kuhinjsku krpu.

Kada sve budu gotove, neka stoje u toj posudi dok se dovoljno ne ohlade da možete da ih ljuštite ili neoljuštene pakujete u zamrzivač.

Ako živite u stanu bez terase, ovakvo pečenje na roštilju savjetuje se samo ako imate jak aspirator, jer se intenzivni mirisi ipak šire. Za vas je možda bolje rješenje da paprike ispečete u rerni, piše Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kina pustila AI da vodi očnu kliniku: Pogledajte kakvi su rezultati

Vještačka inteligencija sve se više primjenjuje u medicini za analizu snimaka i razvoj lijekova, ali naučnici u Kini sproveli su eksperiment u kojem su otišli i dalje.

Tim s pekinškog Instituta za vizuelne nauke i translacijska istraživanja oka (BERI) prepustio je vođenje oftalmološke klinike sistemu vještačke inteligencije, uz ljudski nadzor.

Cilj je bio testirati kako se AI snalazi u stvarnom kliničkom okruženju, piše ScienceAlert.

Kako je funkcionisala AI klinika

Klinika, nazvana AI-TEC (AI-Agent Augmented Tsinghua Eye Clinic), osmišljena je tako da vještačka inteligencija bude temelj cjelokupnog procesa, a ne samo dodatak postojećoj praksi.

Ljekari su i dalje bili prisutni i nadzirali rad, ali AI je upravljao svim fazama, od pripreme pacijenata za pregled, preko same dijagnostike, do praćenja nakon obavljene kontrole, prenosi Index.

Lažno pozitivni rezultati značajno su se smanjili kada su podacima za obuku dodane slike koje su pregledali stručnjaci. (Yan i sur., Nat. Med., 2026.)

“Naš rad nudi prve lekcije o tome kako vještačku inteligenciju primijeniti šire od puke algoritamske efikasnosti i usmjeriti je prema transformaciji kliničkog rada i integraciji na nivou cijelog sistema, što u konačnici stvara stvarnu kliničku vrijednost”, naveli su istraživači u svom radu.

Učenje na greškama i prilagođavanje sistema

Prvi rezultati pokazali su da je sistem u početku imao relativno nisku stopu uspjeha u prepoznavanju bolesti kao što su glaukom i makularna degeneracija.

Tačnost se, međutim, značajno poboljšala nakon što su iskusni oftalmolozi u bazu unijeli 1.426 visokokvalitetnih snimaka s preciznim dijagnozama. Taj se set podataka pokazao korisnijim od početnog, koji je sadržavao gotovo 27.000 snimaka slabijeg kvaliteta.

S novim podacima, tačnost AI sistema premašila je 0,93 na standardizovanoj dijagnostičkoj ljestvici AUROC, što je u rangu s drugim naprednim sistemima za analizu medicinskih snimaka.

Vještačka inteligencija djelimično je bila zadužena za prepoznavanje bolesti na snimcima mrežnjače. (Mikael Häggström/CC0 putem Wikimedia Commons/Public Domain)

Naučnici su uočili i zanimljiv trend u korištenju alata. Nakon početnog intenzivnog korištenja, njegova je primjena pala. Analiza je pokazala da je u jednom trenutku AI proces korišten u samo 3,8 posto pregleda.

Već idućeg mjeseca taj je udio porastao na 23 posto, nakon što su istraživači optimizovali sistem, ubrzali ga i pojednostavili za korištenje smanjenjem broja potrebnih klikova.

Ključni faktori za uspjeh

“Naše rano iskustvo pokazalo je da je implementacija zdravstva zasnovanog na vještačkoj inteligenciji zapravo izazov za cijeli ekosistem”, ističu istraživači.

Dodaju kako efikasnost nije zavisila samo od performansi algoritma. Zavisila je i od kvaliteta podataka, interakcije unutar radnog procesa, angažmana ljekara, adekvatnog upravljanja te mjerljive kliničke vrijednosti”.

Kao treći ključan faktor istakli su brzinu. Povratne informacije ljekara morale su stizati odmah kako bi se sistem mogao poboljšavati u stvarnom vremenu, a ne sedmicama kasnije. Zbog toga je, kako kažu, nužna bliska saradnja kliničara i AI stručnjaka na terenu.

Mjerenje uspjeha nije samo u brojkama

Iako su ovakve klinike još uvijek rijetkost, rezultati testiranja pokazuju da mogu biti uspješne ako se ispune pravi uslovi. Ipak, ostaju specifični izazovi, poput razlike u pristupu. Naime, AI se fokusira na konačni ishod – ima li pacijent bolest ili ne – dok se ljekari primarno bave simptomima, na primjer pritužbom pacijenta na zamagljen vid.

Sama činjenica da AI precizno analizira snimke ne garantuje automatski bolju njegu za pacijenta. Autori studije stoga sugerišu da bi se buduća testiranja trebala manje fokusirati na statističku efikasnost.

“Uspjeh zdravstvenog sistema koji se temelji na AI-ju trebao bi se mjeriti time je li transformisao klinički rad i poboljšava li ishode liječenja, a ne time postiže li vrhunske rezultate na testovima”, zaključuju istraživači.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Medicine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Recept iz stare Jugoslavije: Klepe koje su pravile naše bake

Klepe su jedno od onih tradicionalnih jela koje već na prvi zalogaj podsjeća na domaću kuhinju, porodični sto i recepte koji se prenose generacijama.

Riječ je o malim komadima tijesta punjenim začinjenim mljevenim mesom, koji se kuvaju, a zatim poslužuju uz bogat preliv od pavlake, bijelog luka i putera.

Iako priprema zahtijeva malo više vremena i strpljenja, rezultat je izdašno i ukusno jelo koje posebno prija tokom hladnijih dana.

Sastojci:

Za tijesto:

  • 500 grama glatkog brašna
  • jedno jaje
  • oko 200 ml mlake vode
  • jedna kašičica soli

Za nadjev:

  • 400 grama mljevene junetine
  • jedna glavica crnog luka
  • so
  • svježe mljeveni biber
  • malo ulja

Za preliv:

  • 300 ml kisele pavlake
  • dva do tri čena bijelog luka
  • 50 grama putera
  • jedna kašičica mljevene crvene paprike
  • malo soli

Priprema tijesta:

U veću posudu stavite brašno, dodajte so i jaje, a zatim postepeno sipajte mlaku vodu i mijesite dok ne dobijete glatko i elastično tijesto.

Tijesto pokrijte čistom kuhinjskom krpom i ostavite da odmori oko 20 do 30 minuta, nakon čega ga razvucite na pobrašnjenoj radnoj površini što tanje možete, prenose Nezavisne.

Napravite male klepe

Za nadjev pomiješajte mljeveno meso sa veoma sitno nasjeckanim crnim lukom, posolite i pobiberite po ukusu.

Razvučeno tijesto isijecite na manje kvadrate, a na sredinu svakog stavite malu količinu nadjeva. Krajeve tijesta spojite tako da dobijete trouglove ili karakteristične male paketiće i dobro pritisnite ivice kako se tokom kuvanja ne bi otvorile.

Kuvanje i preliv

Klepe spuštajte u veću šerpu sa ključalom posoljenom vodom i kuvajte dok tijesto ne omekša i meso u unutrašnjosti ne bude potpuno termički obrađeno, približno desetak minuta, zavisno od njihove veličine.

Za preliv pomiješajte kiselu pavlaku sa sitno sjeckanim ili protisnutim bijelim lukom i malo soli. U posebnoj posudi otopite puter, kratko sklonite sa vatre i dodajte mljevenu crvenu papriku.

Kuvane klepe ocijedite, rasporedite u tanjir ili posudu za serviranje, prelijte pavlakom sa bijelim lukom, a zatim završite topljenim puterom i crvenom paprikom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta se dešava u organizmu kada jedete šljive?

Šljive su omiljeno sezonsko voće, a osim osvježavajućeg ukusa, organizmu obezbjeđuju vlakna, vitamine, minerale i korisna biljna jedinjenja.

Posebno su poznate po blagotvornom uticaju na varenje. Vlakna doprinose normalnom radu crijeva, dok suve šljive sadrže i sorbitol. On može imati blago laksativno dejstvo.

Šljive su bogate i polifenolima i drugim antioksidansima koji pomažu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa. Tamne sorte posebno se izdvajaju po sadržaju antocijanina. Sadrže vitamin C, vitamin K i kalijum, koji imaju važnu ulogu u funkcionisanju imunog sistema, zgrušavanju krvi i očuvanju zdravlja kostiju.

Iako su slatkog okusa, šljive imaju nizak glikemijski indeks. Vlakna koja sadrže usporavaju apsorpciju ugljikohidrata, čime sprječavaju nagle skokove glukoze u krvi.

Možda vas interesuje i ovo:

Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Zbog visokog sadržaja vode, svježe šljive su dobar izbor za osvježenje i užinu, posebno tokom toplijih dana. Istraživanja ukazuju i na moguću korist redovnog konzumiranja suvih šljiva za očuvanje gustine kostiju, iako one ne mogu zamijeniti terapiju niti uravnoteženu ishranu.

Istraživanja pokazuju da šljive (naročito suhe) sadrže spojeve poput flavonoida i minerala bora koji povoljno utječu na gustoću kostiju te mogu pomoći u prevenciji osteoporoze.

Šljive su niskokalorične (oko 46 kalorija na 100 grama) i ne sadrže zasićene masti. Vlakna pružaju dugotrajan osjećaj sitosti, što ih čini odličnim izborom za uravnoteženu prehranu

Ipak, sa suvim šljivama ne treba pretjerivati jer veće količine kod osjetljivih ljudi mogu izazvati nadimanje i probavne tegobe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Učinkovita terapija protiv stresa, besplatna i traje samo 20 minuta

Šetnja kroz park, boravak među drvećem ili nekoliko minuta pored vode mogu da imaju mnogo veći efekat na tijelo i glavu nego što im obično pripisujemo.

Sve veći broj istraživanja povezuje boravak u prirodi sa nižim nivoom stresa, boljim snom, većom koncentracijom i povoljnijim promjenama u nekim pokazateljima fizičkog zdravlja.

Drugim riječima, možda vam ne treba još jedna aplikacija za meditaciju. Možda vam treba – drvo.

I ne, ne morate da odete na vikend u planinu i isključite telefon na tri dana. Čak i 20 minuta svjesnog boravka u prirodi može biti korisno.

Samo 20 minuta može da napravi razliku

Moderni život ima pomalo nezgodnu naviku da nas drži u stanju konstantne pripravnosti. Posao, mejlovi, notifikacije, društvene mreže, obaveze, vijesti i još 17 otvorenih tabova u glavi.

Kada smo stalno pod pritiskom, tijelo aktivira odgovor “bori se ili bježi”, dok priroda može da pomogne organizmu da se prebaci u mirnije stanje odmora i oporavka.

Harvardska ljekarka Suzan Abukajer organizuje terapijske šetnje kroz šumu za ljekare i zaposlene u bolnici, grupu koja je posebno izložena profesionalnom sagorijevanju. Tokom ovih šetnji učesnici koriste principe japanskog šinrin-jokua, odnosno popularnog “šumskog kupanja”.

Ideja je jednostavna: usporite i zaista obratite pažnju na ono što je oko vas. Boje, zvukove, mirise, teksture, pokrete lišća, vjetar…

Dakle, ne morate da riješite sve probleme svog života dok hodate. Za početak samo hodajte. Istraživanja sugerišu da već oko 20 minuta svjesnog boravka u prirodi, nekoliko puta nedjeljno, može biti povezano sa smanjenjem stresa.

Kada stres traje dugo, organizam proizvodi hormone poput kortizola. Kortizol nam je potreban i ima važnu ulogu, ali problem nastaje kada je tijelo predugo izloženo stresnom odgovoru.

Boravak u prirodi povezuje se sa aktivacijom parasimpatičkog nervnog sistema – dijela našeg nervnog sistema koji je zadužen za stanje odmora i oporavka. Neke studije su pokazale i smanjenje nivoa kortizola nakon vremena provedenog u prirodi, posebno nakon šetnje kroz šumu. Nije loše za nešto što je potpuno besplatno.

Drveće možda radi više za vas nego što mislite

I tu dolazimo do jednog posebno zanimljivog dijela priče. Drveće ispušta aromatična jedinjenja poznata kao fitoncidi, koja su predmet istraživanja zbog mogućeg uticaja na imuni sistem. Neka istraživanja, naročito iz Japana, povezuju izlaganje ovim jedinjenjima sa promjenama u aktivnosti takozvanih NK ćelija (natural killer cells), koje imaju važnu ulogu u odbrani organizma.

To ipak ne znači da će vas jedna šetnja kroz šumu “ojačati imunitet” preko noći. Nauka je mnogo opreznija od Instagram wellness savjeta. Ali svakako postoji dovoljno razloga da prirodu posmatramo kao nešto više od lijepog pejzaža za fotografisanje.

Priroda ne djeluje samo preko onoga što vidimo. Biljke proizvode različita aromatična jedinjenja, uključujući terpene, koja se proučavaju zbog potencijalnih efekata na organizam. Neka od njih nalaze se u četinarima, ruzmarinu, citrusima, origanu i drugim biljkama. Istraživanja ispituju njihove antiinflamatorne i druge potencijalne efekte.

Zato možda i postoji razlog zbog kog vam miris šume poslije kiše popravi raspoloženje prije nego što uopšte shvatite da ste se opustili, piše B92.

Mozgu potreban odmor od ekrana

Ako ste proveli osam sati za računarom, a zatim još dva sata na telefonu, činjenica da se osjećate mentalno iscrpljeno nije naročito misteriozna. Naš mozak svakog dana obrađuje ogromnu količinu informacija.

Priroda može da pruži ono što nam gradska svakodnevica i ekrani često uskraćuju – manje intenzivnu, prirodniju vrstu pažnje.

Zato se vrijeme provedeno u prirodi povezuje sa boljom pažnjom, kreativnošću i sposobnošću koncentracije. Nekada je najbolji način da riješite problem da prestanete da gledate u njega 20 minuta.

Možda ćete poslije šetnje i bolje spavati

Dobar san je jedan od temelja zdravlja, a boravak u prirodi može indirektno da mu pomogne – naročito ako šetnju spojite sa fizičkom aktivnošću i smanjenjem vremena pred ekranima.

Neka istraživanja o “šumskom kupanju” povezuju boravak u prirodi sa promjenama u raspoloženju i parametrima povezanim sa snom.

A znamo i onu jednostavnu jednačinu: manje stresa + malo kretanja + manje skrolovanja = potencijalno bolja noć. Nije magija, ali nije ni loša navika.

I srce voli malo zelenila

Boravak u prirodi proučava se i u kontekstu kardiovaskularnog zdravlja. Istraživanja su povezivala vrijeme provedeno u prirodnom okruženju sa promjenama krvnog pritiska, srčane frekvencije i varijabilnosti srčanog ritma.

Čak i zvuci prirode – cvrkut ptica, šum lišća ili zvuk vode – mogu doprinijeti osjećaju opuštenosti. Što nas dovodi do prilično lijepog zaključka: ponekad vam za malo mira nije potrebna tišina. Dovoljni su ptice, drveće i odsustvo grupnog četa koji ne prestaje da zvoni.

Priroda može da “uđe” i u vaš dan

Ako trenutno nemate mogućnost da pobjegnete u šumu, ni to nije katastrofa. Pogled na zelenilo kroz prozor, park u kraju, nekoliko biljaka u prostoru ili čak prizori prirode mogu biti mali načini da unesete više prirodnih elemenata u svakodnevicu.

Neka istraživanja su pokazala da pogled na prirodu može biti povezan sa boljim oporavkom i pažnjom u odnosu na pogled na potpuno urbano okruženje.

Podijeli tekst sa drugima na: