Kategorija: Život

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

by Sandra Vukić

U vremenu kada internet svakodnevno preplavljuju hiljade novih vijesti, mnogi korisnici sve češće pokušavaju da prilagode sadržaj koji im Google prikazuje.

Google News i Google pretraga danas koriste napredne algoritme koji analiziraju interesovanja korisnika, istoriju pretrage i prethodne klikove kako bi kreirali personalizovan “news feed”.

Međutim, brojni korisnici nisu ni svjesni koliko opcija imaju za kontrolu sadržaja koji im se prikazuje.

Portal “Popular Science” objavio je detaljan vodič koji objašnjava kako korisnici mogu prilagoditi Google News i smanjiti količinu neželjenih ili irelevantnih vijesti.

Google prati šta čitate i na osnovu toga bira vijesti

Google News koristi podatke iz Google pretrage, YouTubea i drugih servisa kako bi procijenio koje teme vas zanimaju. Na osnovu toga algoritam odlučuje koje će priče biti prikazane u sekcijama poput “For You”, “Top Stories” i “Following”.

To znači da čak i nekoliko klikova na određenu temu može potpuno promijeniti sadržaj koji vam Google prikazuje narednih dana.

Kako pratiti teme koje vas zanimaju

Jedna od osnovnih opcija jeste praćenje određenih tema, lokacija ili medija. Korisnici mogu pretražiti pojmove poput sportskih klubova, tehnologije, politike ili nauke, a zatim kliknuti opciju “Follow”.

Sve teme koje pratite kasnije se pojavljuju u kartici “Following”, gdje Google prikazuje personalizovane vijesti povezane sa vašim interesovanjima.
Na isti način moguće je pratiti i konkretne medijske kuće ili lokalne izvore vijesti.

Sakrivanje izvora i tema koje ne želite

Google News omogućava i uklanjanje sadržaja koji korisnik ne želi da vidi. Pored svake vijesti nalazi se meni sa dodatnim opcijama, gdje možete izabrati “Fewer stories like this” ili potpuno sakriti određeni medij klikom na “Hide all stories from this source”.

Na taj način algoritam postepeno “uči” šta želite, a šta ne želite da gledate.
Stručnjaci savjetuju da korisnici povremeno ažuriraju ove postavke kako bi feed ostao relevantan i raznovrstan.

Nova opcija “Preferred Sources”

Google je posljednjih mjeseci uveo i novu funkciju pod nazivom “Preferred Sources”, koja omogućava korisnicima da sami biraju medije kojima najviše vjeruju.

Kada pretražujete vijesti, pored sekcije “Top Stories” može se pojaviti mala zvjezdica. Klikom na nju korisnik može dodati omiljene medije koji će ubuduće imati prioritet u rezultatima pretrage.

Na taj način moguće je filtrirati sadržaj i smanjiti prikaz nepouzdanih ili senzacionalističkih izvora.

Google News možete dodatno prilagoditi

Pored izbora tema i izvora, Google omogućava i podešavanje izgleda aplikacije i načina prikaza vijesti. Korisnici mogu uključiti tamni režim rada, promijeniti veličinu kartica sa vijestima ili smanjiti potrošnju mobilnih podataka.

Na Android uređajima dostupna je i opcija “Mini cards”, koja prikazuje više naslova na ekranu sa manjim fotografijama.

Google koristi i vašu istoriju aktivnosti

Jedan od ključnih faktora za personalizaciju jeste “Web & App Activity”, odnosno istorija aktivnosti povezana sa vašim Google nalogom. Google News koristi te podatke kako bi predvidio koje teme bi vas mogle zanimati.

Korisnici koji žele manje personalizovan sadržaj mogu isključiti ili ograničiti praćenje aktivnosti unutar Google naloga.

Borba protiv dezinformacija i AI sadržaja

Nova Google podešavanja dolaze u trenutku kada raste zabrinutost zbog AI generisanih vijesti, dezinformacija i lažnih sadržaja na internetu. Zbog toga Google sve više pokušava korisnicima dati mogućnost da sami biraju medije kojima vjeruju.

Stručnjaci smatraju da će personalizacija vijesti postati još važnija kako količina AI sadržaja na internetu bude nastavila da raste.

Algoritmi sve više određuju šta čitamo

Iako Google News korisnicima nudi brojne opcije kontrole, algoritmi i dalje imaju ključnu ulogu u tome koje vijesti će postati viralne i dominirati naslovnicama.

Zbog toga tehnološki analitičari upozoravaju da je važno aktivno prilagođavati postavke i birati izvore informacija, umjesto da korisnici potpuno prepuste algoritmima da odlučuju šta će čitati svakog dana.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće
Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

by Sandra Vukić

Vožnja vozovima ni danas nije izgubila draž. To potvrđuje prolazak međunarodnog turističkog voza iz Švajcarske kroz Republiku Srpsku. Oko 80 ljubitelja putovanja iz te zemlje upoznalo je i naše krajeve na putovanju ka jugoistoku Evrope.

Naime, međunarodni turistički voz iz Švajcarske „ZRT Bahnreisen AG – Brig. Switzerland“ od Volinje iz Hrvatske, preko Dobrljina, Novog Grada, Doboja i Banjaluke bio je gost Republike Srpske.

“Ukupno 80 švajcarskih ljubitelja vozova i zaljubljenika u putovanja vozom, na svom putu do jugoistočnog dijela Evrope, upoznali su kroz pokretne trenutke i kratka zadržavanja i naše predjele. Sa svoja četiri vagona i jednim vagon restoranom švajcarski voz, dok ga na teritoriji Srpske prevozi lokomotiva Željeznica Republike Srpske, podsjetio je na zlatno doba putovanja željeznicom. Svi isčekujemo da se u narednom periodu polako krene vraćati i kod nas“, navele su Željeznice Republike Srpske.

Naglašavaju da su Željeznice Republike Srpske dolaskom švajcarskog turističkog voz prepoznate kao siguran i značajan partner na evropskoj mapi atraktivnih turističkih destinacija. Pokazana je spremnost i mogućnosti željezničke infrastrukture. Takođe i profesionalan pristup željezničkog osoblja u ispunjavanju visokih standarda međunarododnih operatera.

Saobraćanje posebnog turističkog voza iz Švajcarske kroz područje balkanskih zemalja, Željeznice Republike Srpske realizovale su u saradnji sa kolegama iz HŽ Putnički prijevoz i Željeznicama Federacije BiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće
Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

by Sandra Vukić

Proljeće je period intenzivnih radova u dvorištu, a redovno košenje trave jedan je od najvažnijih koraka za lijep i njegovan travnjak.

Ipak, mnogi ne znaju da nije svejedno ni kada kosite travu, ni po kakvom vremenu to radite.

Stručnjaci upozoravaju da doba dana i vremenski uslovi mogu značajno uticati na izgled i zdravlje travnjaka.

Mnogi vlasnici dvorišta nisu sigurni kada je pravo vrijeme za prvo košenje, a iskusni baštovani savjetuju da se više prati stanje travnjaka i vremenska prognoza nego sam kalendar.

Važno je da dnevna temperatura bude iznad 5 do 7 stepeni, kao i da zemlja bude suva. Košenje po hladnom vremenu, tokom mraza ili na mokroj zemlji može oštetiti travu i korijen.

Trava bi prije prvog košenja trebalo da dostigne najmanje 6 centimetara visine, a idealno između 7 i 10 centimetara. Takođe, prvo proljećno košenje treba da bude blago, na visinu od oko 5 do 6 centimetara.

Pre košenja preporučuje se i uklanjanje suvih ostataka i filca iz travnjaka kako bi trava lakše rasla, prenosi Lepa i Srećna.

Da li je bolje kositi travu ujutru ili uveče?

Pored redovnog održavanja, veoma su važni i vrijeme dana i vremenski uslovi tokom košenja.

U proljeće travu ne bi trebalo kositi dok je mokra od rose ili kiše. Najbolje je izabrati suv dan sa umjerenim temperaturama i bez jakog sunca, jer jaka vrućina može isušiti travu.

Stručnjaci navode da je idealno vrijeme za košenje u popodnevnim satima, između 16 i 18.30 časova. Tada je trava elastična, otpornija i ima dovoljno vremena da se oporavi prije noći.

Ako travu kosite oko podneva, važno je da je rosa potpuno nestala i da sunce nije prejako.

Optimalna temperatura za proljećno košenje je između 7 i 10 stepeni, jer tada trava najbrže raste. Tokom proljeća travnjak često treba kositi na svakih pet do sedam dana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće
Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

by Sandra Vukić

Čim živa u termometru skoči, većina nas refleksno poseže za upravljačem klima-uređaja i spušta temperaturu na minimum kako bi se prostor što brže rashladio. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je upravo to najveća i najskuplja greška koju možete napraviti

Mit o „brzom hlađenju“ samo troši novac

Postavljanje klime na ekstremno niske temperature (poput 18 ili 19 stepeni) neće brže rashladiti vaš dom. Uređaj ne radi efikasnije niti brže izduvava hladan vazduh; on jednostavno radi duže i pod maksimalnim opterećenjem, što drastično povećava potrošnju električne energije i skraćuje vijek trajanja same klime.

Možda vas interesuje i ovo:

Da li klima uređaji ugrožavaju naše zdravlje

Šta više troši struju: Paliti i gasiti klimu ili je ostaviti da radi

„Ključ uspješne i ugodne klimatizacije, koja ne opterećuje kućni budžet, nije u naglom spuštanju temperature, nego u održavanju stabilnih uslova u prostoru“, savjetuju stručnjaci za klimatizacione sisteme.

Preporučuje se da se uređaj postavi na temperaturu između 24 i 26 stepeni Celzijusa, odnosno na najvišu temperaturu na kojoj se i dalje osjećate ugodno.

Jednostavni trikovi koji pomažu klimi

Osim pravilnog podešavanja termostata, temperaturu u domu možete držati pod kontrolom i pametnim navikama:

Spustite roletne i navucite zavjese: Najveći dio toplote ulazi u dom direktno kroz prozorska stakla.
Koristite ventilatore. Oni poboljšavaju cirkulaciju vazduha i stvaraju osjećaj prijatnosti bez dodatnog trošenja struje na hlađenje, piše N1.

Izbjegavajte velike potrošače. Korištenje rerne, mašine za sušenje veša i drugih aparata koji razvijaju toplotu svedite na minimum tokom najtoplijeg dijela dana.

Pravilo od 10 minuta prije toplotnog talasa

Prije nego što stignu nesnosne žege, obavezno testirajte svoj uređaj. Serviseri preporučuju jednostavan test: uključite klimu na desetak minuta i pratite da li hladi pravilno, te da li se pojavljuju neobični zvukovi ili slabiji protok vazduha.

Takođe, izuzetno je važno očistiti spoljnu jedinicu od lišća, prašine i nakupljene prljavštine kako se ne bi smanjila efikasnost rada. Preventivni servis prije same špice ljetne sezone najbolji je način da izbjegnete situaciju u kojoj klima otkazuje poslušnost usred toplotnog talasa. Upravo onda kada su majstori najzauzetiji i kada se na popravku čeka danima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće
Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Ove namirnice jačaju probavu

by Sandra Vukić

U našim crevima žive mikroorganizmi, uključujući bakterije, gljivice i viruse, koji zajedno čine složen sistem crevnog mikrobioma.

Taj sistem je jedinstven za svaku osobu, a njegova ravnoteža i raznolikost ključni su za opšte zdravlje.

Stručnjaci ističu da zdrav mikrobiom ne utiče samo na probavu, nego i na imunitet, metabolizam i čaki na raspoloženje. Zato se preporučuje raznolika ishrana, uključujući i do 30 različitih biljnih namirnica sedmično.

Probiotici i fermentisana hrana

Probiotici su korisne žive bakterije koje pomažu obnovi crevne flore. Najprirodniji izvori su fermentisane namirnice poput jogurta sa živim kulturama, kefira, kiselog kupusa i kimčija. One pomažu u jačanju crevne flore i smanjenju upala u organizmu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće
Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

by Sandra Vukić

Postoje mjesta na Balkanu gdje se dan još uvijek ne završava gašenjem ekrana. Predveče, kada sunce omekša fasade i kada asfalt konačno prestane da vraća dnevnu vrelinu, ispred kuća se pojavljuju stolice. Najprije jedna. Pa druga. Onda neko iznese malu hoklicu. Neko donese pivo. Neko lubenicu. Neko samo ćutanje.

I gotovo uvijek se pojavi isti prizor: ljudi koji sjede ispred kuće i gledaju kako prolazi život. Bez posebnog razloga. Bez plana. Bez potrebe da trenutak pretvore u sadržaj.

Dok Zapad danas organizuje radionice sporog življenja, digitalnog detoksa i mindful retreatove po cijenama luksuznih odmora, Balkan još uvijek ima ljude koji predveče iznesu stolicu ispred kuće i razgovaraju bez ikakvog cilja.

I možda upravo zato ovaj dio svijeta još uvijek čuva nešto što je ostatak planete gotovo potpuno izgubio.

Posljednji luksuz koji nije na prodaju

U mnogim balkanskim gradovima i selima još postoji taj stari večernji ritual. Ulica se pretvara u dnevni boravak. Komšije izlaze napolje čim sunce počne padati. Neko donese kafu u fildžanu, neko rakiju, neko tanjir trešanja ili sjemenke zamotane u novinski papir.

Djeca voze bicikle između parkiranih automobila. Psi spavaju nasred puta. Negdje iz kuće dopire zvuk televizora koji niko zapravo ne sluša.

Vrijeme uspori. Na prvi pogled, ne događa se ništa. Ali upravo u tome i jeste poenta.

Jer najveći luksuz današnjice možda više nije privatni avion niti hotel sa pet zvjezdica. Možda je najveći luksuz imati dovoljno mira da sjedite ispred kuće bez osjećaja da gubite vrijeme. Možda je najveći luksuz imati komšiju kojem možete reći: “’Ajde, sjedni malo.”

Balkan i umjetnost razgovora bez poente

Balkan nikada nije bio naročito efikasan dio svijeta. Vozovi kasne. Kafe traju predugo. Ljudi često zastanu nasred ulice samo da bi popričali.

I upravo zato je dugo ostao imun na opsesiju produktivnošću koja je progutala ostatak planete.

Ovdje se razgovori još uvijek vode bez jasnog razloga i bez unaprijed određene svrhe. Ljudi sjede satima pričajući o vremenu, sportu, komšijama, politici, djeci, prošlim vremenima ili nečemu potpuno nevažnom.

I niko ne pita: “Dobro, šta je poenta?” Na Balkanu je poenta često upravo u tome da poente nema.

U svijetu koji stalno traži rezultate, ciljeve i optimizaciju vremena, taj besciljni razgovor postao je gotovo revolucionaran čin.

Sporost koju svijet pokušava ponovo da nauči

Danas se u Londonu, Kopenhagenu i Los Anđelesu organizuju kursevi disanja, radionice tišine i retreat centri u kojima ljudi uče kako da provedu nekoliko sati bez telefona.

Istovremeno, na Balkanu još postoje ljudi koji svako veče sjede ispred kuće već trideset ili četrdeset godina i nikada nisu pomislili da bi to trebalo pretvoriti u wellness koncept.

To nije trend. To nije terapija. To nije lifestyle strategija. To je jednostavno život.

Naravno, i Balkan se mijenja. Sve je manje stolica ispred kuće. Sve manje spontanih razgovora. Mlađi ljudi češće gledaju u telefone nego u komšije. Ulice su tiše nego prije.

Ali ritual još nije nestao. Još uvijek postoje ljetne večeri u kojima neko vikne preko puta: “’Ajde na kafu.”

I to “na kafu” često traje tri sata.

Ljudi koji još uvijek znaju da budu prisutni

Možda je upravo to ono što ove male balkanske scene čini toliko dirljivim. Ljudi koji sjede ispred kuće ne pokušavaju pobjeći od života. Oni su potpuno u njemu.

Ne jure iskustva. Ne dokumentuju sreću. Ne pretvaraju svakodnevicu u performans. Samo sjede. Posmatraju ulicu. Pozdravljaju prolaznike. I dijele tišinu dovoljno dugo da ona prestane biti neprijatna.

U vremenu kada se usamljenost pretvorila u globalnu epidemiju, a društvene mreže postale zamjena za stvarne odnose, te plastične stolice ispred kuće možda predstavljaju posljednje ostatke jednog sporijeg i humanijeg svijeta.

Svijeta u kojem čovjek nije morao otići na retreat da bi pronašao mir. Bilo je dovoljno iznijeti stolicu ispred kuće, piše Hedonist Magazin.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

by Sandra Vukić

Zidovi u domu veoma lako skupljaju fleke – od tragova prstiju, preko masnoće iz kuhinje, pa sve do dječjih crteža i tragova obuće.

Mnogi odmah posegnu za farbom misleći da drugog rješenja nema. Ali iskusne domaćice tvrde da nekoliko jednostavnih sastojaka može da vrati zidovima uredan izgled bez krečenja.

Pasta koja pravi razliku

Jedan od najpopularnijih trikova uključuje sodu bikarbonu i malo vode. Kada se napravi gusta pasta i nježno nanese na fleku mekanom krpom, tragovi sa zida mogu da nestanu bez oštećenja boje. Na internetu i forumima mnogi korisnici potvrđuju da upravo soda bikarbona daje najbolje rezultate kod svijetlih zidova.

Kod tvrdokornijih mrlja pojedini koriste kombinaciju sode bikarbone, tečnosti za suđe i malo hidrogena. Ta kombinacija je poznata po tome što razgrađuje masnoću i tamne tragove.

Greška koju svi prave

Najveća greška je agresivno ribanje grubom spužvom. Tako se skida boja i zid ostaje oštećen. Umjesto toga, savjetuje se nježno kružno čišćenje mekanom krpom ili spužvom.

Šta još može pomoći

Na društvenim mrežama mnogi preporučuju i vlažne maramice za čišćenje doma, kao i blago razblažen omekšivač za veš za manje fleke.

Prije nego što probate bilo koje sredstvo, testirajte ga na manjem dijelu zida kako biste bili sigurni da neće skinuti boju, prenosi Ona.rs.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Žene i kortizol: Zašto su stalno umorne?

by Sandra Vukić

Žensko tijelo danas šalje signale koje više nije moguće ignorisati. Stručnjaci smatraju da je nagli rast interesa za kortizol zapravo znak koliko su žene postale iscrpljene modernim načinom života. Kortizol i žene – sve više žena danas ne traži samo beauty savjete ili dijete, nego pokušava razumjeti zašto su konstantno umorne, nervozne i emocionalno preopterećene.

Umor koji ne prolazi ni nakon odmora, buđenje tokom noći, nervoza, nadutost, hormonalni disbalans i osjećaj konstantne iscrpljenosti simptomi su o kojima danas govori veliki broj žena. Stručnjaci upozoravaju da se iza mnogih od tih problema vrlo često krije kortizol, hormon stresa koji direktno utiče na gotovo cijeli organizam.

Kortizol je prirodni hormon koji tijelo proizvodi kako bi reagovalo na stresne situacije. Problem nastaje kada organizam mjesecima ili godinama ostaje u stanju konstantnog pritiska, zbog čega nivo kortizola ostaje hronično povišen.

Upravo zato stručnjaci posljednjih godina sve češće govore o tome da žene danas nisu samo umorne, nego hormonalno i mentalno iscrpljene.

Zašto su žene posebno osjetljive na stres i kortizol?

Psiholozi i endokrinolozi objašnjavaju da žene mnogo češće nose tzv. “mental load”, nevidljivo emocionalno i mentalno opterećenje koje uključuje posao, porodicu, organizaciju svakodnevice i konstantnu brigu o drugima.

Prema podacima organizacije American Psychological Association, žene prijavljuju viši nivo stresa od muškaraca i češće osjećaju simptome burnouta i emocionalne iscrpljenosti.

Dodatni problem predstavlja činjenica da je moderni organizam gotovo stalno izložen stimulaciji. Nedostatak sna, višak informacija, društvene mreže, posao i osjećaj da moramo biti dostupni u svakom trenutku drže tijelo u stanju pripravnosti čak i kada formalno odmaramo.

Kada je nivo kortizola dugo povišen, organizam počinje slati signale koje mnoge žene u početku ne povezuju sa stresom.

Najčešći simptomi uključuju:

  • hronični umor
  • nesanicu ili buđenje tokom noći
  • nadutost i zadržavanje vode
  • pojačanu anksioznost
  • hormonski disbalans
  • problem s koncentracijom
  • opadanje kose
  • osjećaj iscrpljenosti odmah nakon buđenja
  • pojačanu želju za šećerom

Stručnjaci upozoravaju da kortizol direktno utiče i na druge hormone, uključujući estrogen i progesteron, zbog čega stres često dodatno pogoršava PMS, probleme sa ciklusom i hormonalne promjene.

Hronični stres utiče i na težinu

Jedna od tema koja se posebno često pretražuje jeste povezanost kortizola i debljanja.Istraživanja pokazuju da hronično povišen kortizol može povećati apetit i želju za visokokaloričnom hranom, posebno šećerom i brzom hranom. Organizam pod stresom pokušava sačuvati energiju, zbog čega mnoge žene primjećuju nakupljanje masnih naslaga posebno u predjelu stomaka.

Prema istraživanjima objavljenim u stručnim medicinskim časopisima, dugotrajni stres povezan je sa povećanim rizikom od metaboličkih problema, poremećaja sna i hormonalnog disbalansa.

San i kortizol imaju mnogo jaču vezu nego što mislimo

Jedan od najvećih problema modernog života jeste što stres direktno utiče na kvalitet sna, dok nedostatak sna dodatno povećava nivo kortizola. Tako nastaje začarani krug iscrpljenosti. Prema podacima Sleep Foundation-a, odrasle osobe koje spavaju manje od preporučenog broja sati imaju veći nivo hormona stresa. Češće osjećaju mentalni i fizički umor.

Mnoge žene danas funkcionišu u stanju konstantnog “survival modea”, zbog čega organizam gotovo nikada ne ulazi u stanje potpunog odmora.

Kako smanjiti kortizol?
Stručnjaci naglašavaju da rješenje nije u “savršeno zdravom životu”, nego u malim promjenama koje pomažu nervnom sistemu da izađe iz stanja konstantnog stresa.

Posebno se preporučuju:

  • kvalitetan san
  • manje stimulacije prije spavanja
  • svakodnevno hodanje
  • regulacija nervnog sistema
  • dovoljno proteina i hranjivih obroka
  • manje kofeina pod stresom
  • pauze tokom dana
  • smanjenje mentalnog preopterećenja

Psiholozi sve češće upozoravaju da tijelo ne razlikuje emocionalni stres od fizičke opasnosti, zbog čega organizam reaguje kao da je stalno u pripravnosti.

Važno je raditi na malim promjenama svaki dan i na taj način unositi osvježenje u svakodnevnim navikama dok ne postanu obrazac ponašanja. Na taj način vratit ćemo sebi odmornost u svakodnevni ritam života u onoj mjeri u kojoj nam je to potrebno, piše Ljepota i zdravlje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Koliko sati sna je potrebno za očuvanje zdravlja

by Sandra Vukić

Naučnici iz SAD analizirali su podatke gotovo pola miliona učesnika iz UK Biobanka i utvrdili da je otprilike sedam sati sna povezano s manjim znakovima biološkog starenja.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, pokazalo je da osobe koje spavaju kraće od šest sati ili duže od osam sati po noći češće imaju znakove ubrzanog biološkog starenja. Najpovoljnijim se pokazao raspon od 6,4 do 7,8 sati sna. Istraživači su kao idealnu mjeru izdvojili približno sedam sati.

Biološko starenje, za razliku od hronološkog, odnosi se na postepeni pad fizioloških funkcija organizma. To uključuje slabiju sposobnost obnavljanja ćelija i veći rizik od bolesti i smrti. Naučnici s Columbia University Irving Medical Centera koristili su vještačku inteligenciju i takozvane „satove starenja”. Cilj je bio procijeniti stanje 17 organskih sistema na osnovu medicinskih snimaka, proteina i molekula iz krvi, prenosi b92.

Vodeći autor Džunhao Ven rekao je da rezultati ne znače da trajanje sna samo po sebi direktno uzrokuje brže ili sporije starenje organa.

„To ne znači da samo trajanje sna uzrokuje da organi stare brže ili sporije. Ali sugeriše da i nedovoljno i prekomjerno spavanje mogu biti pokazatelji lošijeg opšteg zdravlja cijelog organizma”, naveo je Ven.

Možda vas interesuje i ovo:

Recept naučnika za kvalitetniji san

Kratko spavanje bilo je povezano s depresivnim epizodama, anksioznim poremećajima, igojaznošću. Takođe povezano je i sa dijabetesom tipa 2, hipertenzijom, ishemijskom bolešću srca i srčanim aritmijama. I kratko i dugo spavanje povezani su s hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, astmom, kao i s problemima s varenjem, poput gastritisa i gastroezofagealne refluksne bolesti.

Ven je poručio da ovakav obrazac pokazuje koliko je san duboko povezan s cjelokupnom fiziologijom organizma. Zdravstveni stručnjaci zato preporučuju redovan raspored spavanja. Treba što manje vremena provoditi pred ekranima prije odlaska na spavanje i izbjegavati konzumiranje kofeina u kasnijim satima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Gojaznost bolest novog doba, utiče i na krvni pritisak

by Sandra Vukić

U svijetu živi oko 890 miliona odraslih koji imaju problem sa gojaznošću. Procjenjuje se da će se ovaj broj uvećavati, a najviše zabrinjava podatak da je gojaznost sve češća kod djece i mladih. Kako stati na put gojaznosti diskutovali su stručnjaci na Evropskom kongresu o gojaznosti u Istanbulu, koji je ove godine okupio oko četiri i po hiljade delegata iz više od 100 zemalja.

U kongresnom centru u Istanbulu stručnjaci gojaznost ne opisuju kao estetski problem ili kao posljedicu nedostatka discipline. Definišu je kao hroničnu bolest koja ugrožava zdravlje.

„Ono što je posebno zabrinjavajuće to je veliki broj malignih tumora, naime ispostavlja se da je gojaznost uzročnik maligniteta odmah poslije pušenja koje je uzročnik karcinoma pluća. Sve veći broj malignih bolesti je povezan sa gojaznošću, ali ono što se zna da je 70 uzroka smrtnosti vezano za gojaznost“, istakla je prof. dr Snežana Polovina, endokrinolog, UKCS.

Ginekologe brine uticaj viška kilograma na zdravlje žena

„Počevši od smanjenja plodnosti, povećanja komplikacija u trudnoći. Ima više komplikacija pri porođaju, pa samim tim ima i više operacija, više problema nakon porođaja.

U menopauzi se pojačavaju i simptomi“, rekla je prof. dr Emilija Huvinen, ginekolog, Finska.

U salama centralna tema inovativne terapije koje mijenjaju tok liječenja.

„Pravi problem je što kada jednom dobijete na težini, vaše tijelo brani tu težinu. Što znači da kada ste na dijeti, gubite na težini. Ali poslije dijete težina vraća. Sada imamo nove lijekove. Kada shvatite da je gojaznost hronična bolest, morate da slijedite principe liječenja hroničnih bolesti. Kao što se to čini kod dijabetesa, visokog krvnog pritiska. Potreban je dugoročni tretman“, rekao je prof. dr Arja Šarma, Kanada.

Možda vas interesuje i ovo:

Gojaznost – Povjerljivo sa dr Đorđevićem

Mirjana Šumarac, predsjednik Srpskog udruženja za proučavanje gojaznosti kaže da na našem tržištu ima nekoliko lijekova. Ona kaže da tih lijekova ima svuda ali du sve više i mnogi od njih u razvoju.

“Pacijenti treba da budu edukovani šta treba sve još da urade da bi dozvolili tim lijekovima da im omoguće da lakše redukuju tjelesnu masu”, rekla je  Šumarac, a prenosi RTS.

Jedna od poruka koja se mogla čuti na kongresu jeste da savjet „jedite manje, krećite se više” nije dovoljan u borbi sa gojaznošću. I da je važno da konsultujemo ljekare, a ne društvene mreže ili influensere.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće