Alergije na polen: Simptomi, savjeti i kada se javiti ljekaru

Cvjetanje drveća i širenje polena vazduhom natjeralo je građane Republike Srpske koji su alergični, a pogotovo mlađe, da potraže pomoć u domovima zdravlja.

Simptomi alergije na polen

Iz ovih zdravstvenih ustanova ističu da su najčešće tegobe koje se pojavljuju u okviru alergije na polen svrbež u nosu, kihanje te suzenje očiju i one stvaraju veliku neprijatnost kod alergičnih osoba.

Da su se u ambulante porodične medicine počeli javljati pacijenti sa simptomima alergije na polen, potvrđuju iz Doma zdravlja Banjaluka. Navode da je to uobičajeno za ovo doba godine.

“Javljaju se pacijenti svih starosnih grupa. Najviše mlađe osobe i oni sa težim simptomima. Broj osoba alergičnih na polen i druge inhalatorne alergene je u povećanju u cijelom svijetu. Slična je situacija i kod nas”, kažu iz DZ Banjaluka.

Teži simptomi alergije

Kako navode, pojedini pacijenti imaju teže simptome alergije, koji se manifestuju simptomima od strane donjeg dijela respiratornog trakta u vidu gušenja, zviždanja u grudima ili nedostatka daha.

“Kod pacijenata koji boluju od drugih alergijskih oboljenja npr. bronhijalne astme alergijskog tipa, može da dođe do pogoršanja osnovne bolesti”, dodaju.

Sezona alergija u Semberiji uveliko počela

I Bojana Paleksić Dokić, načelnica Službe porodične medicine Bijeljina, ističe da je sezona alergija u Semberiji uveliko počela sa cvjetanjem drveća te da se u Dom zdravlja Bijeljina javlja nešto veći broj pacijenata nego u ranijim mjesecima.

“S obzirom na to da je u Semberiji najzastupljeniji alergen ambrozija, mi još nemamo priliv pacijenata. Taj priliv očekujemo u avgustu i septembru, kada je cvjetanje ambrozije. Najčešće nam se javljaju mlađi pacijenti, sa novootkrivenim alergijama”, kazala je Paleksić Dokićeva za “Nezavisne”.

Šta cvjeta u aprilu

Pojašnjava da pacijenti koji odranije znaju za alergiju uglavnom imaju terapiju, tako da se javljaju na preglede samo ako dođe do pogoršanja koja ne mogu riješiti terapijom koju imaju.

“Prema polenskom kalendaru, u aprilu cvjetaju vrbe, breze, jasen i platan. To su najzastupljeniji alergeni u Semberiji u ovom periodu. Pacijenti se najčešće javljaju sa simptomima koji podrazumijevaju učestalo kihanje, začepljen nos ili curenje vodenastog sekreta iz nosa, svrab nosa i očiju, crvenilo očiju sa suzenjem i peckanjem, osjećaj nelagode i grebanja u grlu te suvi, nadražajni kašalj”, dodaje ona.

Možda vas interesuje i ovo:

Sa proljećem stižu i alergije, kako prepoznati simptome?

Sa druge strane, iz Doma zdravlja Prijedor  navode da je počela sezona alergija, ali da za sada nije povećan broj pacijenta sa alergijama.

“Broj pacijenata je uobičajen za ovo doba godine. Više su zastupljeni pacijenti mlađe životne dobi”, navode iz DZ Prijedor i dodaju da je alergija na polen jedna od najčešćih proljećnih alergija.

“Kod alergije na polen imuni sistem pogrešno identifikuje bezopasni polen kao opasnog uljeza. Neki ljudi imaju alergije tokom cijele godine, a neki samo u određenim dijelovima godine. Najčešći alergeni su poleni breze, hrasta, trave i ambrozije”, objašnjavaju.

Savjeti pacijentima

Savjetuju pacijente da sami prate kretanje i količinu polena u atmosferi. U slučaju visokih vrijednosti treba da borave u kući, te zatvaraju prozore i vrata.

“Takođe, pacijentima se savjetuje da često peru odjeću koja se nosi napolju te da je suše u kući. Ali i da koriste filtere za prečišćavanje vazduha, te da, kad je koncentracija polena visoka, nose masku. Kad su simptomi jaki i pacijent ih ne može sam savladati reba da se javi svom ljekaru koji razmatra terapiju ili ih upućuje na pregled kod drugih specijalista, kad se određuje i terapija”, zaključuju iz DZ Prijedor, a prenose Nezavisne.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo su zlatne namirnice za osobe koje imaju visok holesterol

Uvođenjem ovih „zlatnih“ namirnica u svakodnevnu ishranu ne samo da možete brzo poboljšati svoje nalaze, već i dugoročno sačuvati zdravlje srca i krvnih sudova.

Visok holesterol predstavlja tihi rizik po zdravlje, jer često ne daje jasne simptome, a može dovesti do ozbiljnih problema sa srcem i krvnim sudovima. Ipak, uz pravilan izbor namirnica i male promjene u svakodnevnim navikama, moguće je već za nekoliko nedjelja značajno poboljšati krvnu sliku. Ključ leži u takozvanim „zlatnim namirnicama“ koje prirodno pomažu u snižavanju lošeg (LDL) i povećanju dobrog (HDL) holesterola.

Ovsene pahuljice i integralne žitarice – prirodni čistači organizma

Ovsene pahuljice su jedan od najefikasnijih saveznika u borbi protiv povišenog holesterola. Bogate su rastvorljivim vlaknima koja smanjuju apsorpciju holesterola u krvi. Redovan doručak na bazi ovsa može doprinijeti vidljivim rezultatima već za dvije do tri nedjelje. Integralne žitarice dodatno pomažu u regulaciji varenja i održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi.

Masna riba – snaga omega-3 masnih kiselina

Losos, skuša i sardina sadrže omega-3 masne kiseline koje dokazano smanjuju trigliceride i štite srce. Ove zdrave masti pomažu u smanjenju upalnih procesa u organizmu i poboljšavaju opšte stanje krvnih sudova. Preporučuje se konzumacija ribe najmanje dva puta nedjeljno.

Orašasti plodovi – mali, ali moćni saveznici

Orasi, bademi i lješnici puni su zdravih masti, vlakana i antioksidanasa. Iako su kalorični, umjerena količina (šaka dnevno) može značajno doprinijeti smanjenju lošeg holesterola i očuvanju zdravlja srca.

Maslinovo ulje – zlato mediteranske ishrane

Maslinovo ulje je nezaobilazan dio zdrave ishrane. Bogato je mononezasićenim mastima koje pomažu u snižavanju LDL holesterola, dok istovremeno čuvaju dobar HDL. Najbolje ga je koristiti u svježem obliku, kao dodatak salatama ili gotovim jelima.

Voće i povrće – osnova zdravog balansa

Jabuke, citrusi, šargarepa i lisnato zeleno povrće sadrže obilje vlakana i antioksidanasa. Ove namirnice pomažu u detoksikaciji organizma i poboljšavaju metabolizam masti, čime direktno utiču na snižavanje holesterola.

Mahunarke – zdrava zamjena za meso

Pasulj, sočivo i leblebije bogati su biljnim proteinima i vlaknima. Njihova redovna konzumacija može pomoći u snižavanju nivoa holesterola i održavanju dužeg osjećaja sitosti, što je važno i za kontrolu tjelesne težine.

Male promjene koje donose velike rezultate

Efekat ovih namirnica biće još izraženiji ukoliko se smanji unos zasićenih masti, industrijski prerađene hrane i šećera. Uz to, redovna fizička aktivnost dodatno ubrzava proces oporavka i balansiranja organizma, prenosi Kurir

Možda vas zanima i ovo:

Šećer u krvi i nije toliko loš: Studije kažu da ljudi sa holesterolom žive duže

Podijeli tekst sa drugima na:

Bijela kuća objavila prve fotografije sa druge strane mjeseca

Bijela kuća objavila je prvu fotografiju sa druge strane Mjeseca, koju su napravili članovi posade Artemis II. Fotografija je objavljena na nalogu Bijele kuće na društvenoj mreži X.

“Izlazak Zemlje. 6. april 2026. Čovječanstvo sa druge strane. Prva fotografija sa udaljene strane Mjeseca. Snimljena je sa Oriona dok se Zemlja pojavljuje na lunarnom horizontu. Foto: NASA”, piše u tvitu.

Osim toga, Bijela kuća je objavila i fotografiju pomračenja Sunca iz lunarne orbite.

“Artemis II, pomračenje. Potpuno, van Zemlje. Iz lunarne orbite Mjesec je zaklonio Sunce, pružajući pogled koji je malo ko u ljudskoj istoriji vidio”, piše u drugom tvitu.

Astronauti Rid Vajzmen, Viktor Glover, Kristina Kouk i Džeremi Hansen u letjelici Orion izveli su juče sedmočasovni let oko Mjeseca, oborivši mnoge rekorde. Sada se vraćaju nazad na Zemlju.

Možda vas interesuje i ovo:

NASA poslala ljude ka Mjesecu, hoće li krenuti prema njemu?

Ime programa Artemis odabrano je jer je starogrčka boginja Artemida (na engleskom Artemis) sestra bliznakinja boga Apolona (na engleskom Apollo), po kome je nazvan uspješni program lunarnih ekspedicija šezdesetih i sedamdesetih godina, prenosi Telegraf.rs.

Podijeli tekst sa drugima na:

Smokvu ne sadite blizu kuće, mogu napraviti štetu

Dobro održavan i privlačan kućni ambijent nije samo estetski dodatak, već i mjesto udobnosti i opuštanja. Drveće često igra ključnu ulogu u tome. Ali je potreban oprez pri njihovom odabiru i sadnji. Neke vrste u blizini kuće mogu uzrokovati više štete nego što mislite.

Oni koji žive u kući s dvorištem često žele ukrasiti okolinu i malo je uljepšati uz pomoć biljaka. Tako se mnogi odlučuju posaditi drvo u blizini kuće kako bi obezbijedili malo hlada tokom ljetnih mjeseci ili biraju voćke koje će im dati ukusne plodove.

Bez obzira na namjenu za koju sadite drveće, preporučuje se da se prethodno konsultujete sa stručnjacima, posebno da provjerite da li imate odgovarajuću lokaciju za određenu vrstu.

Neke vrste nisu pogodne

Važno je i da se dobro edukujete o drvetu koje želite posaditi, jer neke vrste nisu pogodne za blizinu kuće jer je mogu oštetiti, piše Zadovoljna.dnevnik.hr.

Na primjer, jeste li znali da smokve ne pripadaju blizu kuće? Smokva ima vrlo invazivan korijenov sistem koji raste i širi se izuzetno brzo. Njeno korijenje stalno traži vlagu, lako prodire u pukotine, pa čak i nagriza temelje kuće, posebno tamo gdje je tlo vlažnije.

Također uzrokuje probleme okolnoj infrastrukturi, posebno podzemnim instalacijama. Korijenje se obavija oko vodovodnih, kanalizacijskih i drugih cijevi, pa ih čak može i probušiti. Ako biste pitali ljude koji su se već opekli, vjerovatno bi vam savjetovali da je posadite što dalje od kuće.

Stručnjaci preporučuju da bude udaljen najmanje pet metara od kuće, piše N1.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto Vaskrs pada na različite datume?

Pravoslavni i katolički Vaskrs obično se slave na različite datume. Zemlje poput Srbije i Grčke polako, ali sigurno se približavaju velikom prazniku pravoslavnog Vaskrsa. Radi se vjerskom događaju koji se u navedenim zemljama slavi s većim žarom nego u mnogim drugim zapadnohrišćanskim teritorijama.

Za razliku od većine evropskih zemalja, koje Uskrs slave 5. aprila, Grčka i Srbija će se pridržavati datuma za pravoslavni Vaskrs. Ove godine to pada sedam dana kasnije, 12. aprila.

Pravoslavne crkve još uvijek koriste julijanski kalendar za Vaskrs. U praksi to znači da u određenim vremenima može doći do višesedmičnog zaostatka za gregorijanskim.

Zbog ove razlike u mjerenju dana, posljednji put kada su dvije velike hrišćanske denominacije dijelile datum za proslavu bilo je 2025. godine.

Vremenski jaz između proslave Vaskrsa za dvije denominacije biće sve veći i veći.

Kao rezultat ovog sve većeg jaza, od 2700. godine nadalje, proslava Vaskrsa za srpsku i grčku pravoslavnu crkvu i zapadne hrišćanske crkve više se nikada neće podudarati.

Sveukupno, u cijelom 21. vijeku, proslava Vaskrsa održaće se istog dana 31 put, ali tokom svakog sljedećeg vijeka to će se događati sve rjeđe.

Posljednji put kada će se proslave Vaskrsa podudarati procjenjuje se da će biti 2698. godine. Od tada pravoslavni i zapadni hrišćani više nikada neće zajedno slaviti Vaskrsnuće Hristovo.

Izračunavanje datuma pravoslavnog i katoličkog Vaskrsa

Komplikujući faktor koji je uzrokovao rasprave kroz istoriju bio je pronalazak jedinstvenog datuma za vaskrs i pridržavanje njega. U ranim danima svoje vjere, hrišćani su slavili vaskrsnuće Isusa Hrista u različito vrijeme tokom godine.

Biskupi na Prvom ekumenskom saboru u Nikeji 325. godine uspostavili su zajedničku metodu za određivanje datuma Vaskrsa. Odlučili su da se Vaskrs treba slaviti prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca koji se dogodi na ili nakon proljetne ravnodnevnice.

Do danas su se pravoslavci držali ove metode računa datuma praznika. To je dovelo do toga da slavlje pravoslavnog Vaskrsa obično pada kasnije nego u zapadnom svijetu.

Međutim, nekih godina istočni i zapadni Vaskrs padaju na isti datum, a to će ponovo biti slučaj 2028. godine.

Godine 1923. grupa pravoslavnih crkava sastala se u Carigradu (današnjem Istanbulu) kako bi ponovno ispitala pitanje kalendara, na kraju zauzevši kontroverzan stav da će važni vjerski datumi slijediti astronomski tačniji gregorijanski kalendar, s izuzetkom Vaskrsa, prenosi “GreekReporter”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sindrom proljećnog umora: Kako se prepoznaje i pobjeđuje?

Sa dolaskom proljeća dani postaju duži a temperature rasu, međutim mnogi od nas se osjećaju nikad umornije i slabije.

Ako imate utisak da vam energija opada čak i nakon najmanjeg napora, moguće je da vas je sustigao takozvani sindrom proljećnog umora.

Sve oko nas cvjeta i djeluje živopisno, ali raspoloženje često ne prati taj ritam. Umjesto naleta energije, javlja se osjećaj tromosti i iscrpljenosti, kao da je tijelo u nekoj vrsti laganog zimskog sna iz kog se teško budi. Ova pojava nije nimalo rijetka, a istraživanja pokazuju da nešto češće pogađa žene.

Nakon dugih zimskih mjeseci, organizam mora da se prilagodi promjeni godišnjeg doba. Povećanje temperature i duži dani pokreću niz fizioloških promjena u tijelu. Krvni sudovi se šire kako bi se tijelo lakše prilagodilo toplijem vremenu, a posljedica toga može biti blagi pad krvnog pritiska – što često dovodi do osjećaja umora, slabosti i manjka energije.

Uz to, proljećni umor mogu pratiti i drugi simptomi: migrene, teško buđenje ujutru ili nesanica, manjak apetita, smanjena koncentracija, grčevi i bolovi u mišićima, nervoza, a ponekad čak i digestivne tegobe ili blagi problemi sa kožom.

Iako ne postoji jedan jedini uzrok ovog sindroma, stručnjaci ističu da na njega mogu uticati različiti faktori. Među njima su virusne infekcije, hormonski disbalans, oslabljen imunitet, sezonske alergije, nedostatak gvožđa u organizmu ili poremećaji krvnog pritiska, posebno nizak pritisak.

Proljeće donosi i veoma rano svitanje. Sunčeva svjetlost za naš mozak predstavlja signal za buđenje, pa se često dešava da se probudimo mnogo prije alarma i da zapravo ne odspavamo dovoljno. Na to se nadovezuje i prelazak na ljetnje računanje vremena, koji dodatno remeti unutrašnji biološki sat i može pojačati osjećaj iscrpljenosti.

Kako ublažiti proljećni umor

Dobra vijest je da postoji nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći da se simptomi ublaže i da u proljeću zaista uživate sa više energije.

Prije svega, važno je naučiti kako da kontrolišete stres. Svako ima svoje metode – od meditacije i boravka u prirodi do hobija koji opuštaju – ali je važno pronaći strategiju koja vama najviše prija.

Lagano, svakodnevno kretanje takođe može napraviti veliku razliku. Umjerena fizička aktivnost podstiče proizvodnju endorfina, hormona koji poboljšavaju raspoloženje i povećavaju energiju. Posebno se preporučuju šetnje na svježem vazduhu ili plivanje.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se riješiti proljećnog umora?

Obratite pažnju i na unos magnezijuma. Njegov nivo u organizmu često se smanjuje upravo tokom proljeća. Dobri izvori ovog minerala su bademi, sjemenke suncokreta, zeleno lisnato povrće, mahunarke i banane.

Jednako je važno provjeriti i nivo gvožđa, jer nedostatak ovog minerala može biti jedan od glavnih uzroka hroničnog umora. Namirnice bogate gvožđem su crveno meso, morski plodovi, jaja, sočivo i spanać.

Hidratacija jedan od ključnih faktora.

Čak i blaga dehidratacija može izazvati osjećaj iscrpljenosti, pa se preporučuje da tokom dana popijete najmanje litar i po vode. Ako vam je to teško, možete posegnuti i za nezaslađenim čajevima ili drugim napicima bez šećera. Slatka gazirana pića, s druge strane, nisu dobar izbor.

Pokušajte da izbjegavate i navike koje dodatno opterećuju organizam. To su pušenje, pretjerane unose kafe ili alkohola, piše Novosti Magazin.

Na kraju, posebnu pažnju obratite na ishranu. Najbolji izbor su svježe voće i povrće, mahunarke, integralne žitarice i orašasti plodovi. Teška, masna i industrijski prerađena hrana, kao i slatkiši koji naglo podižu pa spuštaju nivo šećera u krvi, mogu dodatno pojačati osjećaj umora.

Ukoliko simptomi potraju, u dogovoru sa ljekarom mogu se koristiti i određeni dodaci ishrani. Oni pomažu organizmu da se lakše prilagodi promjeni godišnjeg doba.

Jer iako proljeće ponekad počne uz manjak energije, uz male promjene u svakodnevnim navikama vrlo brzo može postati period u kojem ćete se ponovo osjećati lagano, vitalno i puni snage.

Podijeli tekst sa drugima na:

Želite krupan i zdrav krompir, ovo su ključni koraci

Krompir je jedna od najvažnijih povrtlarskih kultura u svijetu i kod nas. Priprema zemljišta za sadnju krtola počinje još na jesen a sije se od polovine marta do polovine aprila.

Pored ove važne agrotehničke mjere, preporučuje se primjena organskog, stajskog đubriva u cilju poboljšanja plodnosti zemljišta, vodno-vazdušnih osobina kao i mikrobiološke aktivnosti, hemijskih i fizičkih osobina zemljišta.

Na površini od jednog hektara treba unijeti 20 do 40 tona ovog organskog đubriva.

Predusjevi? Nikako paradajz i paprika

Proljetna priprema zemljišta za sadnju podrazumijeva tanjiranje, drljanje ili freziranje u cilju stvaranja rastresitog sloja, mrvičaste strukture, pogodne za razvoj biljaka.

Dobro pripremljeno zemljište podrazumijeva ravan površinski sloj, bez grudvi i pokorice. Primjena mineralnog NPK đubriva je od izuzetnog značaja zbog pravilnog vegetativnog porasta biljke, korijenovog sistema i razvoja krtola. Ipak, treba voditi računa o količini azota kako ne bi došlo do bujnog porasta nadzemne mase na račun prinosa krtola u zemljištu.

Nakon što se zemljište blagovremeno pripremi, slijedi formiranje bankova koji omogućavaju efikasnije oticanje suvišne vode, bolje zagrijavanje zemljišta kao i lakši razvoj krtola. Krompir treba saditi na međurednom rastojanju od 75 centimetara, sa razmakom u redu od 25 do 30 centimetara.

Temperatura zemljišta prilikom sadnje treba da bude oko 10 stepeni, dok previše hladno zemljište može imati negativan uticaj na sadni materijal. Najbolje uspijeva na lakšim i srednje teškim zemljištima čija je pH vrijednost između 5,5 i 6,5. Slabo podnosi zemljišta težeg mehaničkog sastava, zbijena i slabo drenirana.

Ovu povrtlarsku kulturu ne treba gajiti u monokulturi, a na istu parcelu se može posaditi tek nakon tri do četiri godine. Sadnja se ne preporučuje na parceli na kojoj su prethodno bili paradajz, paprika ili plavi patlidžan zbog zajedničkih bolesti i štetočina. Najbolji predusjevi su strna žita i leguminoze.

Kada je vrijeme za sadnju?

Izbor sadnog materijala podrazumijeva upotrebu zdravih, certifikovanih krtola. Ukoliko su velike, mogu se isjeći na komade, ali svaki komad mora imati jedan do dva okca. Prije sadnje potrebno je krtole ostaviti na svjetlu da proklijaju.

Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 10 do 15 stepeni. Međutim, ako je vrijeme hladnije, sporije će nicati, a može doći i do truljenja.

Krompir je osjetljiv na niske temperature. To znači da može da strada čak i na jedan do dva stepena ispod nule. Iz tog razloga treba voditi računa o vremenu sadnje, a to je u našim agroekološkim uslovima period mart-april.

Jedna od važnijih mjera njege tokom vegetacije je nagrtanje zemljišta.  Kada biljka dostigne visinu od 15 do 20 centimetara. Za dvije do tri sedmice treba obaviti još jedno.

Ova mjera je naročito značajna u sušnim godinama, jer se na taj način čuva vlaga u zemljištu, smanjuje isušivanje, a djeluje i kao štit od ekstremnih temperaturnih talasa.

Kombinacijom određenih agrotehničkih mjera kao i redovnom primenom hemijskih sredstava protiv bolesti i štetočina osiguravamo normalan rast i razvoj biljaka, kao i visok i stabilan prinos, piše Agrko klub.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ova hrana može da čuva zdravlje očiju i poboljša vid

Iako je mrkva obično prva asocijacija na hranu dobru za oči, nije jedina namirnica koja pomaže očuvati vid.

Na primjer, batat sadrži tri puta više vitamina A od mrkve, tamnozeleno lisnato povrće štiti mrežnjaču i može usporiti promjene vida povezane sa starenjem, a riba bogata omega-3 masnim kiselinama može ublažiti simptome suvog oka.

Za zdravlje očiju važni su i drugi nutrijenti, poput vitamina C i E, cinka i selena, navodi EatingWell.

Batat

Vitamin A važan je za zdravlje rožnjače, a sastavni je i dio pigmenta rodopsina, koji pomaže oku da svjetlost pretvori u signale koje mozak prepoznaje kao sliku.

Iako se mrkva često ističe kao dobar izvor vitamina A, batat ga sadrži čak tri puta više – jedan pečeni batat srednje veličine obezbjeđuje 150 odsto preporučene dnevne vrijednosti.

Za to su zaslužni karotenoidi provitamina A, poput beta-karotena, koji voću i povrću daju karakterističnu narandžastu, ali i tamnozelenu boju te djeluju kao antioksidansi.

Tamnozeleno lisnato povrće

Tamnozeleno lisnato povrće, poput kelja i špinata, odličan je izvor luteina i zeaksantina – dva karotenoida koji štite mrežnjaču.

Djeluju kao antioksidansi, upijaju dio plavog svjetla i tako sprječavaju da dopre dublje u oko i ošteti očne stanice.

Veći unos špinata, kelja i drugog tamnozelenog povrća, poput raštike ili lišća repe, povećava razinu luteina i zeaksantina u tijelu, što može usporiti razvoj makularne degeneracije i drugih promjena vida povezanih sa starenjem.

Jaja

Jaja su još jedan dobar izvor luteina i zeaksantina, posebno od kokoši čija je prehrana obogaćena tim nutrijentima. Iako jaja prirodno sadrže te tvari, obogaćena jaja ih imaju znatno više, a čini se i da ih tijelo lakše apsorbuje i iskorištava.
Redovna konzumacija takvih jaja može povećati nivo luteina i zeaksantina te tako pomoći u očuvanju vida.

Kamenice

Cink je važan za rad više od 300 enzima u tijelu, a neki od njih povezani su i sa zdravljem očiju.

Taj mineral pomaže održati strukturu i stabilnost proteina u mrežnjači te štiti stanice mrežnice, čime može pomoći u sprječavanju i usporavanju gubitka vida.

Iako je ozbiljan nedostatak cinka rijedak, istraživanja pokazuju da mnogi ljudi ne unose dovoljno tog minerala.

Zato je korisno u prehranu uključiti namirnice bogate cinkom, a kamenice su jedan od najbogatijih izvora. Osim cinka, sadrže i selen, bakar te omega-3 masne kiseline.

Ako ne volite kamenice, dobar izvor cinka mogu biti i meso, morski plodovi, perad, obogaćene žitarice, grah, orašasti plodovi i sjemenke.

Badem

Vitamin E snažan je antioksidans koji štiti stanice u cijelom tijelu, pa tako i one u očima.

Oksidativna oštećenja uzrokovana zagađenjem, dimom i štetnim zračenjem s vremenom mogu oštetiti stanice oka. Vitamin E pomaže neutralisati slobodne radikale i zaštititi ih od takvih promjena.

Zato je važno u prehranu uključiti namirnice bogate vitaminom E, poput badema.

Jedna porcija suvo prženih badema od oko 28 grama, odnosno otprilike 23 badema, obezbjeđuje 45 odsto dnevnih potreba za vitaminom E.

Dobri izvori su i sjemenke suncokreta, lješnjaci, maslac od kikirikija i avokado.

Masna riba

Ako su vam oči često suve i nadražene, moglo bi pomoći da dva do tri puta sedmično jedete masnu ribu.

Tuna, pastrmka, skuša, sardine i losos bogati su omega-3 masnim kiselinama.
Sindrom suvog oka povezan je sa nedovoljnom proizvodnjom suza.

Iako suze djeluju kao da su samo voda, one imaju i sluznu i uljnu komponentu, pa manjak esencijalnih masnih kiselina poput DHA i EPA može pridonijeti tim simptomima.

Istraživanja pokazuju da veći unos omega-3 masnih kiselina može znatno ublažiti tegobe. One potiču stvaranje suza i djeluje protuupalno.

Papaja

Papaja svoju ružičasto-narančastu boju duguje likopenu, karotenoidu koji može usporiti razvoj očne mrene.

Ipak, njena najveća prednost je vitamin C – jedna mala papaja obezbjeđuje više od 150 posto preporučenog dnevnog unosa.

Oči su metabolički vrlo aktivne, zbog čega se u njima brže stvaraju slobodni radikali. Zbog toga im treba više antioksidativne zaštite.

Vitamin C, osim što je i sam antioksidans, pomaže obnoviti vitamin E i druge antioksidanse u oku.

Zato su namirnice poput papaje, agruma, crvene paprike i bobičastog voća posebno korisne.

Grah

I vrsta ugljikohidrata koje jedemo može uticati na zdravlje očiju. Jedno istraživanje pokazalo je da su osobe koje su jele više namirnica sa visokim glihemijskim indeksom imale znatno veći rizik od gubitka vida uzrokovanog makularnom degeneracijom.

Zato je dobro rafinisane žitarice, grickalice i zaslađena pića češće zamijeniti namirnicama s nižim glihemijskim indeksom i više vlakana, poput graha i cjelovitih žitarica.

Osim što pomaže u regulaciji šećera u krvi, grah je i dobar izvor drugih važnih nutrijenata za oči, poput cinka i vitamina B grupe, prenosi Index.

Podijeli tekst sa drugima na:

Proljećno uređenje cvijećnjaka: Prvi koraci ka rascvjetanoj oazi

Proljeće je rezervisano za nove početke, a za mnoge od nas nema ljepšeg osjećaja od buđenja prvih boja u dvorištu ili na balkonu.

Rad u bašti nije samo fizička aktivnost; to je svojevrsna terapija koja nas povezuje s prirodom, umiruje misli i donosi radost iščekivanja svakog novog pupoljka.

Priprema cvijećnjaka zahtijeva strpljenje i planiranje, ali uz prave korake, vaša bašta može postati prava mala oaza mira.

Čišćenje i priprema zemljišta kao temelj uspjeha

Prvi korak, koji se obično obavlja tokom aprila, jeste temeljno čišćenje. Potrebno je ukloniti ostatke suvog lišća, grančica i prošlogodišnjeg korova koji su preživjeli zimu.

Savjet struke je da se čišćenju pristupi pažljivo kako se ne bi oštetili izdanci trajnica koji već počinju da niču iz zemlje.

Prema agronomskim pravilima, zemlja se nakon zime često sabije i postane tvrda, pa ju je potrebno lagano prekopati i usitniti. Time se omogućava korijenu biljke da lakše prodre u dubinu i dobije dovoljno kiseonika.

Prilikom pripreme, preporučljivo je dodati organsko đubrivo ili kompost. To će tlu vratiti hranljive materije potrošene tokom prethodne sezone i biljkama dati potrebnu energiju za snažan start.

Šta saditi u aprilu: Vrijeme za otporne vrste

April je idealan mjesec za sadnju onih vrsta koje su otpornije na promjenljive temperature. To su prvenstveno dvogodišnje biljke poput dan i noći (maćuhica), koje svojim šarenim licima prve krase bašte i ne boje se laganih jutarnjih mrazeva.

Takođe, april je pravo vrijeme za polaganje lukovica koje će cvjetati tokom ljeta. Gladioli, ljiljani i kane sade se upravo sada kako bi do jula i avgusta dostigli svoj puni sjaj.

Prilikom sadnje, vodite računa o dubini – opšte pravilo struke je da se lukovica sadi na dubinu koja je dva do tri puta veća od njene visine.

Maj: Kraljevstvo boja i osjetljivih ljetnica

Kada prođe opasnost od kasnih mrazeva (obično nakon polovine maja), nastupa pravo vrijeme za najljepše ljetnice.

Tada u svoj cvijećnjak možete bezbjedno useliti petunije, begonije, kadifice, vinke i muškatle. One vole direktno sunce i uz redovno zalijevanje pružiće vam mnoštvo cvjetova.

Struka preporučuje da se prilikom sadnje u maju ostavi dovoljno razmaka između sadnica. Iako u početku cvijećnjak može izgledati prazno, biljke će se vrlo brzo razrasti i popuniti prostor.

Možda vas interesuje i ovo:

Jednostavan trik uz koji će cvijeće rasti kao iz vode

Redovno uklanjanje ocvalih cvjetova i prihrana tečnim đubrivom jednom u dvije sedmice osiguraće da vaša bašta ostane bujna sve do prvih jesenjih dana.

Uređenje cvijećnjaka je proces koji ne treba požurivati. Uživajte u svakom trenutku provedenom na svježem vazduhu, jer svaka posađena biljka je nagrada za trud koju ćete s ponosom posmatrati svakog jutra.

Podijeli tekst sa drugima na:

NASA poslala ljude ka Mjesecu, hoće li krenuti prema njemu?

NASA je uspješno lansirala misiju Artemis II, a letjelica Orion sa četvoročlanom posadom već se nalazi u orbiti oko Zemlje. U toku su ključni testovi, a već danas mogla bi biti donesena odluka da li će se krenuti ka Mjesecu.

Posada u orbiti, slijede ključne provjere

Nakon spektakularnog polijetanja iz Svemirskog centra Kenedi, letjelica Orion sa posadom uspješno je ušla u orbitu Zemlje, gdje će ostati najmanje jedan dan.

Tokom tog perioda astronauti provjeravaju sve sisteme kako bi se utvrdilo da li je bezbjedno nastaviti misiju ka Mjesecu.

Ako svi testovi budu uspješni, letjelica će dobiti zeleno svjetlo za nastavak putovanja.

Tehnički problemi prije i poslije lansiranja

Neposredno prije lansiranja zabilježeni su tehnički problemi, uključujući kvarove na sigurnosnim sistemima i baterijama, zbog čega je postojala mogućnost odlaganja.

NASA je uspjela brzo da riješi probleme, čak koristeći i opremu iz ranijih svemirskih programa.

Ni nakon polijetanja sve nije prošlo bez poteškoća – zabilježen je kratak prekid komunikacije, kao i problem sa toaletom u letjelici, koji je u međuvremenu otklonjen.

Astronauti testiraju letjelicu do krajnjih granica

Tokom boravka u orbiti, posada sprovodi niz testova kako bi provjerila sve ključne funkcije letjelice.

To uključuje provjeru navigacije, komunikacije, pogonskog sistema i uslova za život u kapsuli. Astronauti čak namjerno „opterećuju“ sistem kako bi vidjeli kako reaguje u različitim situacijama.

U slučaju bilo kakvih ozbiljnijih problema, NASA može odlučiti da prekine misiju i vrati posadu na Zemlju.

Misija bez slijetanja, ali istorijski domet

Artemis II neće sletjeti na Mjesec, ali će posada tokom desetodnevne misije obići njegovu orbitu i udaljiti se od Zemlje više nego bilo koja prethodna ljudska misija.

Ovo je ključni korak ka budućim misijama koje bi trebalo da vrate čovjeka na površinu Mjeseca.

Slijedi odluka koja mijenja tok misije

U narednih nekoliko sati trebalo bi biti odlučeno da li je letjelica spremna za takozvano „ubrizgavanje ka Mjesecu“, manevar koji posadu šalje u duboki svemir.

Ako sve bude u redu, Orion će krenuti na put dug stotinama hiljada kilometara od Zemlje.

Podijeli tekst sa drugima na: