Kategorija: Život

Kompanija OpenAI najavila je ChatGPT Health. To bi trebalo da bude poseban prostor gdje bi korisnici mogli da razgovaraju sa četbotom ChatGPT o svom zdravlju.

OpenAI kaže da već više od 230 miliona ljudi svake nedjelje koristi ChatGPT kako bi postavljali pitanja o medicinskim problemima, prenio je Rojters.

Međutim, kompanija navodi da proizvod ChatGPT Health odvaja ove razgovore od drugih ćaskanja. Na taj način kontekst nečijeg zdravlja neće se pojavljivati u standardnim komuniciranjima sa četbotom.

OpenAI ističe da ako ljudi započnu ćaskanje o svom zdravlju van odeljka (Zdravlje), tada AI ima za cilj da ih podstakne da pređu na drugu platformu.

Vještačka inteligencija u okviru Zdravlja može da se poziva i na teme o kojima je korisnik razgovarao o svojim standardnim iskustvima.

Ako je neko od četbota zatražio pomoć u izradi plana treninga za maraton. U tom slučaju AI bi znala da je ta osoba trkač. Tada vještačka inteligencija zna da se govori o fitnesu.

ChatGPT Health će takođe moći da se integriše sa ličnim podacima ili medicinskim kartonima korisnika.

OpenAI napominje da neće koristiti zdravstvene razgovore za treniranje svojih modela.

Možda vas zanima i ovo:

Ove informacije nikad ne dijelite sa vještačkom inteligencijom (Chat GPT)

Otkad su generativni AI alati postali masovno dostupni, neke su struke odmah osjetile pad potražnje ili pritisak na cijene.

Najviše stradaju poslovi u kojima se velik dio posla svodi na tekst, rutinske odgovore ili brzu proizvodnju sadržaja.

Prevodioci su među prvima osjetili promjenu. Firme su počele brže gurati strojni prijevod i tražiti da ljudi samo “prepeglaju” rezultat umjesto da prevode od nule.

U anketi britanske organizacije “Society of Authors“ više od trećine prevodilaca kaže da su već izgubili posao zbog AI. Velik dio njih prijavljuje i pad prihoda.

Sličnu sliku opisuje i “Financial Times“. Prevodioci pričaju da im se posao sve više svodi na popravljanje loših AI prijevoda, uz niže cijene i manje narudžbi.

Ilustratori i grafički dizajneri također su na udaru, jer je “dovoljno dobra” slika danas dostupna u par sekundi, pa dio klijenata preskače naručivanje originala.

Možda vas zanima i ovo:

Šegrt ili kolega: Vještačka inteligencija i majstorima postaje desna ruka

“Society of Authors“ u istoj anketi navodi da je četvrtina ilustratora izgubila posao zbog generativne AI, uz pad vrijednosti rada i prihoda.

“Guardian“ je kroz privatne priče ilustratora i dizajnera pokazao kako se dio tržišta okrenuo AI alatima jer su brži i jeftiniji, čak i kad kvaliteta nije ista.

“Copywriteri“ i “SEO pisci” su treća grupa koja često osjeti rezove, jer mnoge firme AI koriste za masovni sadržaj, opise proizvoda, “newslettere“ i “brze” tekstove.

“Guardian“ donosi primjer “copywriterice“ koja je ostala bez posla nakon što je firma prešla na generativni AI za sadržaj.

Frilenseri osjetili pad zarade

Šire gledano, frilenseri su u zanimanjima koja su više izložena generativnoj AI. U prosjeku vidjeli su pad broja ugovora i zarade nakon 2022., što se posebno vidi u poslovima koji se mogu standardizirati i brzo proizvesti.

Instruktori i platforme za pomoć u učenju dobili su udar s druge strane. Učenici i studenti dobili “besplatnog pomoćnika” koji odgovara odmah.

Spominje se “Chegg“, velika “edtech“ platforma, koja je otvoreno rekla da korisnici odlaze prema AI alatima. Navela je i da postoji pad prometa zbog čega ima i rezova u firmi.

To ne znači da instrukcije nestaju, ali znači da se dio osnovnih pitanja i zadataka preselio na AI. Ljudi i daju ostaju traženi više za teže gradivo, provjere znanja i rad jedan na jedan“, prenosi 24sata.hr.

Kratak odgovor na pitanje iz naslova glasi: DA. HDMI kablovi mogu i te kako da se pokvare tokom vremena. Ako prepoznate simptome na vrijeme, uštedit ćete sate bespotrebnog traženja kvara.

Kvalitetni kablovi uz normalnu upotrebu traju dugo, ali jeftiniji modeli ili oni koji se često savijaju, uvijaju ili izlažu toploti i vlazi znatno brže stradaju.

Za razliku od uređaja koji ili rade ili ne rade, HDMI kabl može da se „djelimično pokvari“. Slika može povremeno nestajati, pojavljivati se na kratko ili dolaziti bez zvuka, što dodatno otežava dijagnostiku problema, prenosi BGR.

Problemi sa zvukom su još jedan jasan signal. Pucketanje, krčanje ili potpuni nestanak zvuka, iako slika ostaje stabilna, često ukazuju na oštećen kabl.

Možda vas zanima i ovo:

Koje kućne uređaje treba isključiti prije napuštanja kuće

U najgorem slučaju, uređaj može prikazivati poruku „no signal“ i uopšte ne prikazivati sliku.

Važno je znati da problem nekad nije u kablu, već u HDMI portu na televizoru ili monitoru. Ako blago pomjeranje konektora izaziva prekid slike, port je vjerovatno oštećen. Ako promjena porta ili uređaja riješi problem, kabl je ispravan – u suprotnom, vrijeme je za novi.

Skoro milijardu Android pametnih telefona širom svijeta izloženo je povećanom riziku od sajber napada. Razlog je što više ne mogu da dobijaju bezbjednosna ažuriranja, pokazali su najnoviji podaci analitičke kuće “StatCounter”.

Prema tim podacima, više od 30 odsto korisnika Androida i dalje koristi uređaje sa verzijom Android 13 ili starijom, prenosi BFM.

Iako Google još uvijek obezbjeđuje bezbjednosna ažuriranja za Android 13, podrška za starije verzije je obustavljena. Android 12 je, na primjer, ostao bez bezbjednosnih ažuriranja u aprilu prošle godine.

Stručnjaci upozoravaju da telefoni koji više ne dobijaju ažuriranja postaju “laka meta za hakere”, jer ne sadrže ažuriranja za poznate bezbjednosne propuste.

Možda vas zanima i ovo:

Ako imate stare mobilne telefone, ne bacajte ih, neki vrijede mnogo

Najnovije bezbjednosno ažuriranje za Android, prema dostupnim podacima, ispravlja više od 100 slabosti, što ukazuje na razmjere potencijalnih prijetnji.

Iako duže korišćenje uređaja ima finansijske i ekološke prednosti, stariji telefoni predstavljaju veći rizik po lične podatke. To uključuje i lozinke i osjetljive informacije.

Izvještaj kompanije “Zimperium” navodi da više od polovine pametnih telefona u upotrebi – kako Android, tako i iOS, radi na zastarelim verzijama operativnog sistema. Samim tim podložno je sajber napadima.

Proizvođači su poslednjih godina produžili period softverske podrške.

Google i Samsung nude do sedam godina velikih i bezbjednosnih ažuriranja. Apple i dalje obezbjeđuje bezbednosna ažuriranja za modele poput iPhone XS, XS Max i XR, predstavljene 2018. godine. to rade iako ne objavljuju zvanične rokove pružanja podrške.

Stručnjaci savjetuju korisnicima da razmotre mogućnost zamjene uređaja ukoliko njihov telefon više ne prima bezbjednosna ažuriranja. To savjetuju čak i ako i dalje funkcioniše bez vidljivih problema, prenosi Tanjug.

Kompanija Neuralink, u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska, planira da započne masovnu proizvodnju uređaja za povezivanje mozga i računara i da do 2026. godine pređe na potpuno automatizovanu hiruršku proceduru.

Ovu najavu Mask je objavio na društvenoj mreži “X”, čime je dao do sada najkonkretniji vremenski okvir za sljedeću fazu razvoja kompanije.

Implant je razvijen sa ciljem da pomogne osobama sa ozbiljnim neurološkim stanjima, prije svega onima sa povredama kičmene moždine.

Tehnologija omogućava direktnu komunikaciju između mozga i računara, bez potrebe za fizičkim pokretima.

Prvi pacijent koji je dobio Neuralink implant već je demonstrirao praktične mogućnosti sistema. Koristio je uređaj za igranje video igara, surfovanje internetom, objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama i pomjeranje kursora na laptopu, isključivo pomoću misli.

Od regulatornih problema do testiranja na ljudima

Neuralink je započeo testiranja na ljudima tokom 2024. godine, nakon što je riješio bezbjednosne primjedbe američke Agencije za hranu i lijekove, FDA. Regulator je još 2022. godine odbio prvi zahtjev kompanije, što je odložilo početak kliničkih ispitivanja.

Prema informacijama koje je kompanija objavila u septembru, 12 osoba širom svijeta sa teškom paralizom već je dobilo Neuralink implant. Oni trenutno koriste uređaje za upravljanje digitalnim alatima, ali i pojedinim fizičkim sistemima, direktno putem moždanih signala.

Paralelno sa kliničkim napretkom, Neuralink je u junu obezbijedio 650 miliona dolara nove investicije, što jasno pokazuje da investitori i dalje vjeruju u dugoročni potencijal ove tehnologije.

Automatizovana hirurgija kao sljedeći korak

Najambiciozniji dio Maskove najave odnosi se na plan da se hirurški zahvat ugradnje implanta u potpunosti automatizuje. To bi značilo da se procedura obavlja uz minimalnu ili nikakvu direktnu intervenciju ljekara. To bi radili  roboti i precizni sistem za pozicioniranje.

Ako se ovi planovi ostvare u najavljenom roku, Neuralink bi već za nešto više od godinu dana mogao da pređe iz eksperimentalne faze u industrijsku proizvodnju, sa značajno većim brojem korisnika nego do sada.

Više na ovu temu:

Upozorenje naučnika: Kontrola uma nije više naučna fantastika

Takav razvoj događaja otvorio bi i nova pitanja, od medicinske bezbjednosti i etike, do dostupnosti tehnologije i njene cijene.

Za sada, međutim, fokus ostaje na pacijentima sa najtežim oblicima paralize. Za njih Neuralink predstavlja jednu od rijetkih realnih nada za povratak kontrole nad digitalnim i fizičkim okruženjem, prenosi Telegraf.