Isplata februarskih penzija u Republici Srpskoj počeće danas, 7. marta, saopšteno je iz Vlade RS.
Kako se navodi u saopštenju, Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatiće u petak, februarske penzije u ukupnom iznosu 180.000.000 KM.
“Usvojenim Budžetom Republike Srpske u 2026. godini za penzije je namijenjeno ukupno 2.162.600.000 KM. To je povećanje za 196,6 miliona KM u odnosu na godinu ranije”, naveli su iz Vlade Republike Srpske.
Možda vas zanima i ovo:
U vrijeme kada većina penzionera svakodnevno računa koliko koštaju životni troškovi, mogućnost besplatnog banjskog liječenja za mnoge predstavlja više od medicinske terapije. To je predah i olakšanje.
Ali i osjećaj da sistem ipak nije zaboravio one koji su u njega ulagali cijeli radni vijek.
Interesovanje je iz godine u godinu sve veće. Program je namijenjen penzionerima sa najnižim primanjima, hroničnim oboljenjima i onima kojima je banjska rehabilitacija medicinski preporučena.
Troškove liječenja snosi entitetska Vlada, a liste prijavljenih su duže nego ranije. Javni poziv je otvoren do 10. marta.
“Potrebno je donijeti zadnji ček od penzije, kopiju lične karte i ako imaju neka druga primanja, iz recimo, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije ili iz Federacije. Boduje se visina penzije, radni staž, korisnik prava i članstvo”, objašnjava Đuro Stanojlović, predsjednik Udruženja penzionera iz Bijeljine.
Za mnoge od njih, to je jedina prilika u godini da dobiju kontinuiranu fizikalnu terapiju, medicinski nadzor i uslove koje kod kuće često nemaju.
“Ko ima manju penziju i više staža, sve se to uključuje u bodovanje i mislim da je to u redu. A posebno kada uzmemo u obzir i ekonomsku situaciju, i našu i svjetsku i uopšteno stanje, dobro je”, kaže penzionerka Ruža Mikić.
Najčešće dolaze pacijenti sa reumatskim oboljenjima, problemima kičme, postoperativnim stanjima ili posljedicama moždanog udara.
Kontinuirane terapije, ljekovite vode i stručni nadzor daju rezultate koji su teško dostižni u kućnim uslovima.
“Prošle godine je nakon konkursa, kroz našu banju, prošlo više od 350 penzionera. To su bili uglavnom penzioneri koji su geografski bliski našoj banji – Bijeljina, Zvornik, istočni dio Hercegovina. Usluge koje nudimo su smještaj, usluga na bazi punog pansiona i fizikalna terapija, koja se pravi individualno za svakog pacijenta”, ističe Danijela Đurić-Ristić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Banji Dvorovi.
U društvu koje ubrzano stari, ulaganje u rehabilitaciju i prevenciju moglo bi biti dugoročno isplativije od liječenja. Za sada, besplatno banjsko liječenje ostaje jedna od rijetkih mjera koju penzioneri doživljavaju kao konkretnu i opipljivu podršku, piše FTV.
Možda vas zanima i ovo:
05
Međunarodni savjetodavni dani između nosilaca osiguranja penzijskog i invalidskog osiguranja u BiH – Fonda PIO Republike Srpske i Federalnog zavoda MIO/PIO i nosioca osiguranja u Njemačkoj (Deutsche Rentenversicherund), održali su se 03. i 04. marta u Štutgartu.
Predstavnici ova tri fonda pružili su pravne savjete osiguranicima i korisnicima prava na penziju i neposredno dali detaljne informacije o ostvarivanju i korištenju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Savjetodavni dani, uz prisustvo stranaka, pružaju veću mogućnost neposrednog rješavanja, posebno složenijih i dugotrajnijih zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju. To je prilika i za razmatranje dokumentacije, efikasnijeg potvrđivanja staža osiguranja ostvarenog na području druge države.
Takođe, građani su dobili odgovore na pitanja o rješavanju zahtjeva, i o isplati penzija, navodi Fond PIO.
Savjetodavni dani su i prilika za neposredni kontakt sa stručnjacima i predstvnicima nosilaca osiguranja.
Na Međunarodne savjetodavne dane u Štutgartu prijavilo se stotinjak osiguranika i korisnika prava ova tri nosioca osiguranja. Na licu mjesta razjašnjene sve eventualne dileme koje su imali u postupcima ostvarivanja prava koja ih očekuju u narednom periodu.
Isplata penzija za februar mjesec počela je danas u Federaciji BiH, saopšteno je iz Fonda PIO.
Penzije će biti isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora FBiH i biće povećane za 0,06 posto u odnosu na januarsku penziju koja je povećana 11,2 posto.
Najniža penzija za penzionere koji su pravo stekli prije 1. januara ove godine iznosiće 666,76 KM. Garantovana penzija, umjesto 715,21 KM iznosiće 795,74 KM. Najviša penzija umjesto 2.996 KM iznosiće 3.333 KM.
Penzioneri koji su u penziju otišli od 1. januara primiće, a koji su imali manje od 20 godina staža dobiće 434 KM. Zagarantovana penzija za radnike sa 40 i više godina staža iznosiće 842,44 KM.
Penziju za februar primiće ukupno 465.965 korisnika. Za te namjene izdvojeno je 348,5 miliona KM.
Više o ovome:
U četvrtak isplata penzija u Federaciji BiH: Pogledajte iznose
Dobojsko udruženje penzionera u saradnji sa Resorom za stručno pružanje usluga u poljoprivredi organizovalo je za svoje članove pčelarsko voćarski kurs.
Na kursu je bilo govora o proljećnim radovima u pčelinjaku, ali i orezivanju voća.
Milojko Stević, penzioner rekao je da su najbolje autohtone sorte koje ne treba ni orezivati, prskati ni okopavati.
Mana im je što treba čekati jako dugo da daju plod.
Simo Bilić, takođe penzioner, koji pet decenija već ima pčelinjak kaže da je nekada iz jednog suda pčele vadio tri puta po 20 kila, a sada je prosjek osam do deset kila.
Aleksandar Popović, iz Resora za pružanje stručnih usluga u voćarstvu kaže da je problem u principu kako razlikovati rodne i ne rodne grane.
“U voćarstvu je rodna dvogodišnja i starija grana”, rekao je Popović.
Predavači na kursu bili su Borislav Beno, i inžinjeri Aleksandar Popović, i Radmila Cvijić.
Oni su u svojim izlaganjima predočili učesnicima koje radove je neophodno obavljati. Takođe, govorili su i koje mjere treba preduzimati u pčelinjacima i voćnjacima tokom godine.
Ova predavanja se organizuju duže od deset godina. Kurs je prošlo do sada više od 400 penzionera, i već tradicionalno, ovo im je prva aktivnost u ovoj godini. Za 8. mart za svoje članice organizovaće druženje, a tokom godine i brojna predavanja.
Možda vas interesuje i ovo:
Pčele kriju tajnu dugovječnosti
Nesvakidašnji potez penzionera koji je napravio “hotel” za pčele
Dok građani Srpske, a posebno penzioneri, sve teže podnose rast cijena lijekova koji su prema tvrdnjama potrošača poskupjeli i do 150 odsto, iz nadležnih institucija pojašnjavaju da na konačne iznose u apotekama, uz globalne poremećaje, presudno utiče i činjenica da BiH jedina u regionu i dalje nema povlašćenu stopu PDV-a na medikamente.
Kao očigledan primjer ovog negativnog trenda izdvaja se lijek “prazine” (promazin), za koji je u apotekama, zavisno od proizvođača, potrebno izdvojiti i do 55 KM dok je prije koštao nešto više od 30 maraka.
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, maksimalna veleprodajna cijena u pakovanju od 100 mg ove godine trenutno je za skoro deset maraka viša u odnosu na 2023. godini kada je bila 29,50 KM.
Kako su naveli iz Agencije, maksimalna veleprodajna cijena ovog lijeka, obložene tablete 50 x 25 mg, trenutno iznosi 21,50 KM, dok je za jačinu 50 x 100 mg određena cijena 38 KM.
“U 2024. godini cijena za jačinu od 25 mg bila je identična, a za jačinu od 100 mg iznosila je 37,75 KM”, naveli su iz Agencije.
Ko formira cijene lijekova
U ovoj instituciji naglašavaju da njihova uloga nije da određuju konačne cijene u apotekama. U skladu sa zakonom, objavljuju maksimalne veleprodajne cijene na osnovu prosjeka cijena u referentnim zemljama.
“Agencija ne određuje cijene lijekova u BiH. Ona reguliše cijene kroz objavu godišnjeg izračuna maksimalnih veleprodajnih cijena. Konkretne cijene, koje ne smiju biti više od objavljenih maksimalnih, formiraju proizvođači, veleprometnici i fondovi zdravstvenih osiguranja”, istakli su iz Agencije.
Prema njihovim podacima, ukupna vrijednost tržišta lijekova u BiH u 2024. godini iznosila je 1,083 milijarde KM. Udio domaćih proizvođača bio je oko 18 odsto. Kako pojašnjavaju, rast prometa dijelom je posljedica dolaska novih i inovativnih lijekova, koji su često pod patentnom zaštitom i skuplji od starijih terapija.
Oni podsjećaju i da je BiH jedina zemlja u regionu koja ima PDV-a od 17 odsto na lijekove. Druge zemlje imaju povlašćene stope za medikamente, što direktno utiče na konačnu cijenu koju plaćaju građani.
Kada je riječ o nestašicama, iz Agencije navode da prekidi u snabdijevanju mogu biti privremeni ili trajni. Najčešći razlozi problemi u proizvodnji, nabavci sirovina i globalni poremećaji u lancima snabdijevanja. U većini slučajeva postoje generičke paralele koje omogućavaju kontinuitet terapije.
Kada je riječ o finansiranju lijekova sa recepta, iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS podsjećaju da “prazine” nije na Listi lijekova koje Fond finansira.
“FZO nema direktne nadležnosti kada je u pitanju formiranje cijene lijekova. U okviru raspoloživih mehanizama preduzimamo aktivnosti kojima nastojimo uticati na visinu cijena na našim listama”, naveli su iz Fonda.
U ovoj instituciji ističu da već godinama primjenjuju model referentne cijene.
“Fond od 2008. godine primjenjuje referentnu cijenu za lijekove sa Liste. U potpunosti pokrivamo najjeftiniji lijek istog sastava i dejstva. Osiguranici koji se odluče za skuplji preparat plaćaju razliku u cijeni”, pojasnili su iz Fonda, a prenosi GlasSrpske.
S druge strane, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja Snežana Šešlija ističe da je “prazine” samo jedan primjer u moru poskupjelih terapija.
“Lijekovi nisu luksuzna roba da možemo reći “nemojte to kupovati”. Za mnoge pacijente to je pitanje održavanja zdravlja, pa i života. Imamo situacije da su pojedini lijekovi u prošloj i ovoj godini poskupjeli i do 150 odsto. Posebno oni koji se kupuju bez recepta, poput lijekova protiv bolova i prehlade”,naglasila je Šešlija.
Ona dodaje da najveći teret snose hronični bolesnici i penzioneri, koji su primorani da značajan dio primanja izdvajaju za terapiju.
“Kada neki lijek košta 200 ili 300 maraka, a nije na listi, ljudi su primorani da daju pola penzije za terapiju. Udruženja mogu da ukazuju na problem i pokreću inicijative, ali odluke se donose na institucionalnom nivou. Lijekovi koji su neophodni za liječenje teških i hroničnih oboljenja moraju biti dostupniji građanima”, poručila je Šešlija.
Iz FZO RS ističu da je u prošloj godini propisano oko 5,5 miliona recepata za lijekove u vrijednosti oko 72 miliona KM. U 2024. godini propisano oko 5,4 miliona recepata za lijekove u vrijednosti oko 69,9 miliona KM. Najčešće su propisivani lijekovi koji se, kako su naveli, koriste u terapiji liječenja dijabetesa tip dva. Zatim za bolesti srca i visokog arterijskog pritiska, te lijekovi za regulaciju povišenog holesterola i triglicerida.
Možda vas interesuje i ovo:
Sukob na Bliskom istoku već se odražava na tržište energenata, a posljedice će, upozoravaju stručnjaci, uskoro osjetiti i građani BiH kroz rast cijena goriva, plina i druge robe.
Izostanak sistemskih mjera dodatno produbljuje rizik
Ekonomisti ističu da povećanje minimalnih plata i penzija ne može pratiti ovakve oscilacije. Izostanak sistemskih mjera dodatno produbljuje rizik od pada životnog standarda.
Tokom marta može doći do ozbiljnog rasta cijena
Milenko Stanić, ekonomista, kaže za “Nezavisne novine” da zbog dešavanja na Bliskom istoku tokom marta može doći do ozbiljnog rasta cijena.
“Brzo se reaguje kada se povećaju berzanske cijene, a sporo kada je situacija drugačija. Nemamo robne rezerve i zbog toga bilo kakve oscilacije odmah osjetimo. Bilo bi korisno da u Savjetu ministara BiH imamo mehanizam putem kojeg bi se moglo intervenisati kroz akcize. Odnosno da se u ovakvim vremenima smanjuju akcize i pokuša ublažiti takav udar. Ovako smo blokirani i sve se prepušta distributerima. Oni svjetsku cijenu, koja raste, odmah implementiraju i prenesu na maloprodaju”, kazao je Stanić
Ističe da su zemlje OPEK-a najavile znatno povećanje proizvodnje tokom aprila. Ali čak i ako dođe do povećanja proizvodnje, udari koji će se desiti tokom marta već će ostaviti posljedice.
“Građane tokom marta očekuje znatan rast cijena naftnih derivata, a to će se sigurno preliti i na cijene sve ostale robe”, rekao je Stanić.
Kako je naveo, od početka ove godine već su primjetne više cijene svih proizvoda. Novi rast dodatno će se odraziti na životni standard građana.
Povećanje minimalne plate i penzija, ističe on, ne može pratiti ovakve poremećaje, posebno kada je riječ o ključnim proizvodima poput nafte i energenata, čije su cijene porasle početkom godine.
“Ne postoji mogućnost da plate ni približno prate takve oscilacije cijena. Naravno, životni standard će padati. Građani će pokušati da to kompenzuju većim zaduživanjem, a vidimo da je nivo duga već oko 5.000 KM po stanovniku”, kazao je Stanić.
Dodaje da je pad životnog standarda neminovan ukoliko ne dođe do sistemskih mjera koje bi ublažile rast cijena.
Zbog sukoba na Bliskom istoku cijena plina skočila je za 75 odsto, kazao je za Almir Bečarević, stručnjak za energetiku. Istakao je da se ide ka povećanju od 100 odsto, kako sada stvari stoje.
Dodao je da je u petak plin koštao 32 evra po megavat-satu, dok mu je sadašnja cijena 57 evra po megavat-satu.
“A što se tiče cijene nafte, ona je trenutno nešto preko 80 dolara po barelu. Nije doživjela takav skok cijene kao plin”, kazao je Bečarević.
Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je da se skok cijena goriva u Srpskoj očekuje u narednih nekoliko dana.
“Primjetno je da je na tržištu izazvana panična reakcija kupaca i svi su potrčali da nabave derivate. To će dovesti do smanjenja zaliha, a u međuvremenu se povećava cijena derivata u nabavci”, kazao je Savić.
Ističe da se cijena litra dizela na benzinskim pumpama trenutno u Banjaluci kreće od 2,39 do 2,42 marke. Kako kaže, nove cijene će ići i više od 2,6 KM.
“Zbog dešavanja na Bliskom istoku rast cijena nafte na svjetskom tržištu je zabilježen u ponedjeljak, a nastavljen je i u utorak. U ovom trenutku ne možemo licitirati do kojeg iznosa cijene mogu ići naviše”, pojasnio je Savić i istakao da je jako teško prognozirati šta će se dalje dešavati.
Svjetski analitičari upozoravaju da bi dugotrajna blokada Ormuskog moreuza mogla da izazove haos na evropskom tržištu gasa i drastičan rast cijena.
Situacija je izazvana rasplamsavanjem sukoba na Bliskom istoku. Nakon toga su kompanije privremeno obustavile transport brodova kroz Ormuski moreuz, koji je ključna ruta za globalni transport nafte i LNG-a.
Osiguranici FZO Republike Srpske prilikom odlaska na komisiju za ocjenu bolovanja više ne moraju da nose papirnu medicinsku dokumentaciju. Porodični ljekari kroz Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) dostavljaju isključivo elektronsku uputnicu i potrebnu dokumentaciju komisijama.
Takođe, kroz sistem se elektronski porodičnim ljekarima vraća nalaz, ocjena i mišljenje komisije, što je ocjenu bolovanja učinilo lakšom, bržom i efikasnijom, kako za ljekare, tako i za pacijente.
“Ovo je omogućeno integrisanjem Zavoda za medicinu rada i sporta Republike Srpske u IZIS. To je počelo još prošle godine, kao i novim Pravilnikom o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad koji se primjenjuje od ovog mjeseca”, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja.
U saopštenju se dalje navodi da, ukoliko se osiguranik nalazi na bolovanju neprekidno duže od 30 dana, kao i u drugim slučajevima, obaveza porodičnog doktora je da ga uputi na komisiju za ocjenu bolovanja. To čini slanjem elektronske uputnice komisiji, a osiguranik više ne mora sa sobom da nosi karton i papirnu dokumentaciju.
“Osiguranik će nakon ocjene privremene spriječenosti za rad, umjesto ranijeg nalaza, ocjene i mišljenja, dobijati obavještenje o ishodu ocjene. Nalaz, ocjena i mišljenje komisije elektronski, putem IZIS-a, biće vraćena i vidljiva porodičnom doktoru. Dakle, osiguranik ne mora lično da vraća dokumentaciju porodičnom doktoru, što će smanjiti broj odlazaka u zdravstvene ustanove. Takođe, za nepokretne i teško pokretne osiguranike, trudnice i druge koji ne moraju lično da odlaze na komisiju više nije potrebno. Ni članovi porodice ne treba da donose dokumentaciju u njihovo ime”, saopšteno je iz FZO.
Naglašavaju i da su sve ustanove koje su uvezane u IZIS, uključujući i one na sekundarnom i tercijarnom nivou, obavezne da unose nalaze u IZIS kako bi elektronska razmjena funkcionisala i kako bi komisije mogle nesmetano da sprovode ocjene bolovanja, jer se ne smije dešavati da se od osiguranika traži da nose nalaze.
“Važno je napomenuti da osiguranici više neće dostavljati poslodavcu nalaz, ocjenu i mišljenje komisije, već samo doznaku za bolovanje. To je važno i sa stanovišta zaštite ličnih podataka osiguranika. Prilikom predaje zahtjeva za refundaciju naknade za vrijeme bolovanja radnika, poslodavci Fondu, takođe, pored ostale potrebne dokumentacije, dostavljaće doznaku, bez nalaza. Nalaz, ocjena i mišljenje komisije nadležnim radnicima Fonda će biti vidljivi kroz definisane setove podataka u IZIS-u. Inače, za poslodavce je pripremljeno i novo Uputstvo o sadržaju medicinske i finansijske dokumentacije za povrat isplaćene naknade plate i novčane naknade, koje je objavljeno u “Službenom glasniku” (broj 15/26), a dostupno je i na internet stranici Fonda”, navodi se u saopštenju Odjeljenja za odnose s javnošću.
Penzije za mjesec februar bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u četvrtak, 5. marta.
Penzije se usklađuju za 11,26 odsto s primjenom od 1. januara ove godine. Odlukom o konačnom iznosu usklađivanja penzija zamjenjuje se ranije donesena Odluka kojom su penzije uvećane za 11,2 odsto.
Razlika između iznosa penzije po akontacijskom i konačnom usklađivanju bit će isplaćena uz penziju za februar.
Na navedenu odluku saglasnost je Zaključkom dala Vlada Federacije.
“Odluka o konačnom usklađivanju penzija donesena je na osnovu podatka o rastu prosječne bruto plate u 2025. godini (16,3 odsto). Zatim porasta indeksa potrošačkih cijena (3,7 odsto), te primjenom formule u omjeru 60:40 u korist povoljnijeg faktora. Na osnovu toga dolazimo do iznosa 9,78 odsto prosječne plate i 1,48 odsto indeksa potrošačkih cijena. To zbrojeno daje iznos od 11,26 odsto konačnog usklađivanja penzija za prvo polugodište 2026.”, pojasnili su iz Zavoda.
Na osnovu navedenog, za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine, najniža penzija umjesto 599,28 KM iznosi 666,76 KM. Zagarantovana penzija umjesto 715,21 KM iznosi 795,74 KM. Najviša penzija umjesto 2.996,40 KM iznosi 3.333,79 KM.
Osnovica za izračun najniže penzije iznosi 724,36 KM.
a) za manje od 20 godina penzijskog staža ne može biti niža od 60 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,6 = 434,62 KM)
b) za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina ne može biti niža od 65 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,65 = 470,83 KM)
c) za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina ne može biti niža od 70 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,7 = 507,05 KM)
d) za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina ne može biti niža od 75 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,75 = 543,27 KM)
e) za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina ne može biti niža od 85 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,85 = 615,71 KM)
f) za 40 godina penzijskog staža i više ne može biti niža od 95 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,95 = 688,14 KM)
Iznos zagarantovane penzije za korisnike od 1. januara i sa 40 i više godina staža iznosi 842,44 KM.
Porodična penzija, kao i invalidska penzija, ne može biti niža od 90 odsto prosječne penzije iz decembra 2025. godine i iznosi 651,92 KM.
Iz Zavoda naglašavaju da su prikazani samo najniži iznosi penzija, koji se osiguravaju korisnicima kojima penzija. Visina penzije obračunava na osnovu ostvarenog staža i visine plata i može iznositi znatno više od navedenog.
Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, izmjenama navedenih zakona, utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.
Penziju za februar primit će ukupno 465.965 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 348,5 miliona KM.
Damir Nikšić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH pitao je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike šta je sa izradom socijalne karte u FBiH. Napomenuo je i da je u više navrata izrada te karte najavljivana iz ovog Ministarstva.
Svrha socijalne karte je da “objedini rasute evidencije i omogući jasan uvid u stvarne socio-ekonomske potrebe građana i domaćinstava, ko je u potrebi, zbog čega, koje mjere koristi i kakav je njihov stvarni efekat.”
Time se smanjuju preklapanja u pravima i mjerama, ali i rizik da ranjive kategorije ostanu neprepoznate i bez adekvatne podrške.
Socijalna politika u FBiH više neće biti zasnovana na nagađanjima već na činjenicama, piše Faktor.
Socijalna karta predstavlja jedan od najvažnijih sistemskih iskoraka u oblasti socijalne politike u Federaciji BiH jer uvodi prelazak sa politike procjena i pretpostavki na politiku zasnovanu na činjenicama i pouzdanim podacima.
“Unaprijeđeni tekst prednacrta zakona je u toku januara 2026. godine dostavljen Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH, svim federalnim ministarstvima, nadležnim federalnim upravama, zavodima… Prednacrt je 2. februara dostavljen Vladi FBiH na razmatranje”, navedeno je, između ostalog, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Nakon razmatranja na Vladi FBiH tekst prednacrta zakona će biti upućen u Parlament FBiH.
Iznoseći hronologiju koja se tiče izrade socijalne karte iz Ministarstva su naveli kako je Vlada FBiH 10.03.2025. godine imenovala interresornu radnu grupu za izradu prednacrta zakona o jedinstvenoj metodologiji izrade socijalne karte u FBiH. Zadatak Interresorne radne grupe bio je da u roku tri mjeseca od donošenja rješenja izradi prednacrt zakona.
Možda vas interesuje i ovo:
“Tekst prednacrta bio je javno dostupan na službenoj internet-stranici ovog Ministarstva, zajedno s obrazloženjem. Time je svim zainteresovanim subjektima osiguran jednak i nediskriminirajući pristup informacijama. Kako se radi o zakonu čija se primjena ne veže isključivo uz jedno upravno područje nego obuhvata socijalnu politiku, fiskalno planiranje, zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje, demografski razvoj, prostorno planiranje i druge segmente javnog djelovanje, njegova priprema nije mogla biti ograničena na uski institucionalni ili stručni krug”, stoji u odgovoru Ministarstva.
