Vrijednost opšteg boda za penzije u FBiH za 2026. godinu povećana je i sada iznosi 26,34 konvertibilne marke. To će uticati na izračun novih penzija u Federaciji BiH.
Odluku o usklađivanju vrijednosti opšteeg boda donio je Upravni odbor Federalnog zavoda za MIO/PIO. Na ovu odluku saglasnost je dala i Vlada Federacije BiH, a objavljena je u Službenim novinama Federacije BiH broj 19/26.
Nova vrijednost primjenjuje se pri obračunu penzija od 1. januara 2026. godine.
Opšti bod predstavlja jedan od ključnih elemenata u sistemu obračuna penzija. Ukupna penzija izračunava se tako što se broj ličnih bodova koje je osiguranik stekao tokom radnog vijeka množi s vrijednošću opšteg boda.
To znači da visina penzije zavisi od dva osnovna faktora.- Broja bodova koje je radnik ostvario tokom godina rada i vrijednosti opšteg boda koja se može usklađivati svake godine.
Do povećanja opšteg boda došlo je nakon rasta prosječne bruto plate u Federaciji BiH. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plata u prethodnoj godini porasla je za 16,3 posto. To je bio osnov za novo usklađivanje.
Iz Federalnog zavoda za MIO/PIO pojašnjavaju da povećanje opšteeg boda ne znači automatsko povećanje svih postojećih penzija. Ova vrijednost prvenstveno se koristi prilikom određivanja iznosa novih penzija, odnosno za osobe koje pravo na penziju ostvaruju od 2026. godine.
Zbog toga će budući penzioneri, čija se penzija bude obračunavala prema novoj vrijednosti opšteg boda, u pravilu imati nešto povoljniji izračun nego da se penzija određivala prema ranijem iznosu ovog parametra.
Grupa poslanika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH pokrenula je upravni spor pred Ustavnim sudom FBiH. Oni traže ocjenu ustavnosti člana 81. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO.
Takođe zahtjev se odnosi i na član 13. koji govori o retroaktivnoj primjeni izmjena Zakona o PIO-u.
Podnosioci zahtjeva traže i donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena članova 81. i 13. Zakona o PIO-u. Ta zabrana bi bila do donošenja presude Ustavnog suda FBiH.
Prije izmjena člana 81. osobe sa, primjera radi, 15 godina staža i 65 godina života imale su pravo na minimalnu penziju. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada član 81. donosi diferencirani izračun penzija. Tako, oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati penziju nižu od 60 posto od prosječne penzije iz decembra prethodne godine. Prema sadašnjim izračunima to je 434 KM.
Potrebno je podsjetiti kako mnogi koji rade od 1996. godine do danas, a to je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina staža jer im poslodavci nisu uplaćivali staž.
Radnici su imali mogućnost da rade na crno ili da budu bez posla. Niko takve poslodavce nije kaznio, ali se sada kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni da rade za niske plate i neprijavljeni.
Sporna retroaktivna primjena zakona
Grupa poslanika zatražila je ocjenu ustavnosti člana 13. Zakona o PIO-u. Postavlja se pitanje da li se zakon smije primjenjivati retroaktivno.Time se neposredno zadire u stečena i očekivana prava građana i narušava princip pravne sigurnosti.
Zakon je u Domu naroda Parlamenta FBiH potvrđen 23. januara, a primjenjuje se od 1. januara.
Kako saznaje Faktor zahtjev za ocjenu ustavnosti pokrenuo je Klub nezavisnih zastupnika, a podržali su je zastupnici DF-a, SDA-a i Republikanske stranke.
Time je sakupljen više nego dovoljan broj potpisa za pokretanje upravnog spora pred Ustavnim sudom FBiH.
Dokumentacija je u četvrtak predata Ustavnom sudu FBiH.
Jedno od najčešćih pitanja koje građani FBiH postavljaju Federalnom zavodu PIO je kako pokrenuti postupak utvrđivanja staža osiguranja. Takođe, pitanje je i uz koju dokumnetaciju se pokreće utvrđivanje staža. To se pitaju mnogi, uglavnom oni kojih nema u bazama podataka. Česte su situaije u kojima nedostaju prijave i odjave za određene periode u radu.
Staž osiguranja podrazumijeva staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.
U staž osiguranja s efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik poslije 15. godine života proveo u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos.
Dokumentacija za utvrđivanje staža
Postupak za utvrđivanje perioda osiguranja pokreće se zahtjevom (poslodavca, osiguranika, korisnika starosne ili invalidske penzije, te članova porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije).
“Penzijski staž utvrđuje se na osnovu radne knjižice pravosnažnog rješenja o penzijskom stažu, rješenja o prijemu u radni odnos. Zatim rješenja o rasporedu na radno mjesto i prestanku radnog odnosa, obavijesti o plaći i stažu osiguranja, prepisa ličnog kartona o zdravstvenom osiguranju i drugih odgovarajućih dokumenata”, navedeno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Grupa poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH počela je sa pripremom dokumentacije za pokretanje upravnog spora. Taj spor se pokreće pred Ustavnim sudom BiH, a razlog su izmjene i dopune Zakona o PIO koje su na snagu stupile retroaktivno.
Takođe, spor će se odnositi i na član 81. Zakona o PIO za koji pojedinci smatraju da je diskriminatorski. Njime je uvedena diferencijacija kod izračuna najniže starosne penzije u FBiH.
Da bi se pokrenuo upravni spor potrebni su potpisi 33 zastupnika.
Izmjene Zakona o PIO-u potvrđene su na Domu naroda Parlamenta FBiH 23. januara, ali je njegova primjena počela retroaktivno od 1. januara. Postavlja se opravdano pitanje da li je neustavno primjenjivati zakon retroaktivno.
Halil Subašić, direktor Fonda PIO, kako piše Faktor, nikada nije odgovorio na njihova pitanja. To pitanje je glasilo po kojem se zakonu išlo u penziju od 1. januara do 23. januara 2026. godine.
Dakle, šta je sa onim ljudima koji su izmjene Zakona o PIO-u donijele manje penzije, a koji su u penziju otišli u momentu kada je važio stari zakon i čije su penzije prema tom zakonu trebale biti veće.
Prema starom Zakonu o PIO-u, osoba sa 15 godina staža i 65 godina života imala bi penziju u visini najniže koja je sada 666,76 KM. Prema izmjenama člana 81. Zakona o PIO-u koje su usvojene u Parlamentu, ta penzija iznosi 434 KM.
Sa izmjenama Zakona o PIO u FBiH usklađen je i Zakon o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica. Od ove godine egzistencijalna naknada sa federalnog nivoa usklađuje se prema procentima u kojima je povećana penzija.
Sada egzistencijalna naknada iznosi 5,57 KM po mjesecu provedenom u ratu i najniža je u Federaciji.
S obzirom na to da su penzije do sada ukupno povećane za 11,26 posto, može se očekivati povećanje egzistencijalne naknade za 62 feninga, pa bi trebala iznositi 6,19 KM po mjesecu provedenom u ratu.
Federalnog ministra za boračka pitanja Nedžada Lokmića smo pitali kada se može očekivati isplata uvećane egzistencijalne naknade, ali odgovor nismo dobili.
Uvećana egzistencijalna naknada sa federalnog nivoa se može očekivati u aprilu kada se uvećavaju i ostale boračke naknade, piše Faktor.
Naknadu sa federalnog nivoa mogu ostvariti nezaposleni branioci sa 57 i više godina starosti.
Egzistencijalna naknada uvedena je i na kantonalnom nivou, a koju mogu ostvariti nezaposleni branioci mlađi od 57 godina. Ova naknada na kantonima je veća pa iznosi, sedam, osam, devet KM po mjesecu provedenom u odbrani zemlje.
Isplata penzija za februar mjesec počela je danas u Federaciji BiH, saopšteno je iz Fonda PIO.
Penzije će biti isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora FBiH i biće povećane za 0,06 posto u odnosu na januarsku penziju koja je povećana 11,2 posto.
Najniža penzija za penzionere koji su pravo stekli prije 1. januara ove godine iznosiće 666,76 KM. Garantovana penzija, umjesto 715,21 KM iznosiće 795,74 KM. Najviša penzija umjesto 2.996 KM iznosiće 3.333 KM.
Penzioneri koji su u penziju otišli od 1. januara primiće, a koji su imali manje od 20 godina staža dobiće 434 KM. Zagarantovana penzija za radnike sa 40 i više godina staža iznosiće 842,44 KM.
Penziju za februar primiće ukupno 465.965 korisnika. Za te namjene izdvojeno je 348,5 miliona KM.
Penzije za mjesec februar bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u četvrtak, 5. marta.
Penzije se usklađuju za 11,26 odsto s primjenom od 1. januara ove godine. Odlukom o konačnom iznosu usklađivanja penzija zamjenjuje se ranije donesena Odluka kojom su penzije uvećane za 11,2 odsto.
Razlika između iznosa penzije po akontacijskom i konačnom usklađivanju bit će isplaćena uz penziju za februar.
Na navedenu odluku saglasnost je Zaključkom dala Vlada Federacije.
“Odluka o konačnom usklađivanju penzija donesena je na osnovu podatka o rastu prosječne bruto plate u 2025. godini (16,3 odsto). Zatim porasta indeksa potrošačkih cijena (3,7 odsto), te primjenom formule u omjeru 60:40 u korist povoljnijeg faktora. Na osnovu toga dolazimo do iznosa 9,78 odsto prosječne plate i 1,48 odsto indeksa potrošačkih cijena. To zbrojeno daje iznos od 11,26 odsto konačnog usklađivanja penzija za prvo polugodište 2026.”, pojasnili su iz Zavoda.
Iznosi penzija po novom obračunu
Na osnovu navedenog, za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine, najniža penzija umjesto 599,28 KM iznosi 666,76 KM. Zagarantovana penzija umjesto 715,21 KM iznosi 795,74 KM. Najviša penzija umjesto 2.996,40 KM iznosi 3.333,79 KM.
Osnovica za izračun najniže penzije iznosi 724,36 KM.
Iznos penzije u skladu s godinama staža
a) za manje od 20 godina penzijskog staža ne može biti niža od 60 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,6 = 434,62 KM)
b) za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina ne može biti niža od 65 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,65 = 470,83 KM)
c) za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina ne može biti niža od 70 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,7 = 507,05 KM)
d) za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina ne može biti niža od 75 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,75 = 543,27 KM)
e) za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina ne može biti niža od 85 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,85 = 615,71 KM)
f) za 40 godina penzijskog staža i više ne može biti niža od 95 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,95 = 688,14 KM)
Iznosi penzija za one koji su se penzionisali nakon 1. januara 2026.
Iznos zagarantovane penzije za korisnike od 1. januara i sa 40 i više godina staža iznosi 842,44 KM.
Porodična penzija, kao i invalidska penzija, ne može biti niža od 90 odsto prosječne penzije iz decembra 2025. godine i iznosi 651,92 KM.
Iz Zavoda naglašavaju da su prikazani samo najniži iznosi penzija, koji se osiguravaju korisnicima kojima penzija. Visina penzije obračunava na osnovu ostvarenog staža i visine plata i može iznositi znatno više od navedenog.
Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, izmjenama navedenih zakona, utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.
Penziju za februar primit će ukupno 465.965 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 348,5 miliona KM.
Damir Nikšić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH pitao je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike šta je sa izradom socijalne karte u FBiH. Napomenuo je i da je u više navrata izrada te karte najavljivana iz ovog Ministarstva.
Svrha socijalne karte je da “objedini rasute evidencije i omogući jasan uvid u stvarne socio-ekonomske potrebe građana i domaćinstava, ko je u potrebi, zbog čega, koje mjere koristi i kakav je njihov stvarni efekat.”
Time se smanjuju preklapanja u pravima i mjerama, ali i rizik da ranjive kategorije ostanu neprepoznate i bez adekvatne podrške.
Socijalna politika u FBiH više neće biti zasnovana na nagađanjima već na činjenicama, piše Faktor.
Socijalna karta predstavlja jedan od najvažnijih sistemskih iskoraka u oblasti socijalne politike u Federaciji BiH jer uvodi prelazak sa politike procjena i pretpostavki na politiku zasnovanu na činjenicama i pouzdanim podacima.
“Unaprijeđeni tekst prednacrta zakona je u toku januara 2026. godine dostavljen Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH, svim federalnim ministarstvima, nadležnim federalnim upravama, zavodima… Prednacrt je 2. februara dostavljen Vladi FBiH na razmatranje”, navedeno je, između ostalog, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Nakon razmatranja na Vladi FBiH tekst prednacrta zakona će biti upućen u Parlament FBiH.
Zakon radila interresorna radna grupa
Iznoseći hronologiju koja se tiče izrade socijalne karte iz Ministarstva su naveli kako je Vlada FBiH 10.03.2025. godine imenovala interresornu radnu grupu za izradu prednacrta zakona o jedinstvenoj metodologiji izrade socijalne karte u FBiH. Zadatak Interresorne radne grupe bio je da u roku tri mjeseca od donošenja rješenja izradi prednacrt zakona.
“Tekst prednacrta bio je javno dostupan na službenoj internet-stranici ovog Ministarstva, zajedno s obrazloženjem. Time je svim zainteresovanim subjektima osiguran jednak i nediskriminirajući pristup informacijama. Kako se radi o zakonu čija se primjena ne veže isključivo uz jedno upravno područje nego obuhvata socijalnu politiku, fiskalno planiranje, zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje, demografski razvoj, prostorno planiranje i druge segmente javnog djelovanje, njegova priprema nije mogla biti ograničena na uski institucionalni ili stručni krug”, stoji u odgovoru Ministarstva.
Šta će sve podrazumijeva socijalna karta u smislu podataka:
prikupljanje
preuzimanje
razmjenu
povezivanje
obradu
analitiku
Ti podaci će služiti za ocjenju:
socijalnih
ekonomskih
obrazovnih
zdravstvenih
stambenih
demografskih
bezbjednosnih i drugih obilježja pojedinaca, domaćinstava i lokalnih zajednica
Zakonom o PIO FBiH omogućena je dobrovoljna uplata staža i ona ove godine iznosi mjesečno 418,88 KM. Ovaj iznos utvrđen je na temelju osnovice koju čini podatak o prosječnoj plati, a koji je objavio Federalni zavod za statistiku.
Prošle godine dobrovoljno osiguranje iznosilo 359,89 KM, što znači da se za dobrovoljno osiguranje u ovoj godini mora izdvojiti više novca i to za skoro 59 KM.
Zakonom o PIO-u je definirano da se osoba koja nije osigurana u obaveznom osiguranju može osigurati na dobrovoljno osiguranje. Mora imato prebivalište na području FBiH ili Distrikta Brčko, opštu zdravstvenu sposobnost te ako je starija od 15 godina, a najkasnije do 65. godine živote te ako je državljanin Bosne i Hercegovine.
Staž se počinje računati od trenutka predaje dokumentacije, piše Faktor.
Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO osoba mora donijeti i ljekarsko uvjerenje. Zakon kaže da za ostvarivanje prava na dobrovoljno osiguranje treba ispunjavati opštu zdravstvenu sposobnost.
Kod uplate dobrovoljnog osiguranja osobi ne treba firma kao posrednik. Osoba se registruje, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.
Dobrovoljno osiguranje prestaje na zahtjev osiguranika.
Osim toga, dobrovoljno osiguranje prestaje kada Porezna uprava dostavi nosiocu osiguranja obavijest o neuplaćenim doprinosima za tri uzastopna mjeseca.
Mnogi u Federaciji kada se bliže odlasku u penziju saznaju da imaju “rupe” u stažu. Navode da im poslodavac nije redovno uplaćivao doprinose za penzijsko i to predstavlja svojevrstan problem. Zakonom je propisan broj godina staža i starosti koje treba ispuniti da bi se otišlo u penziju.
Predstavnici Saveza ratnih vojnih invalida FBiH razgovarali su danas s federalnim ministrom za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžadom Lokmićem o implementaciji boračkih zakona.
Fokus je bio na Zakonu o osnovnim pravima boraca i članova njihovih porodca. Razgovarano je i o izmjenama zakona o povoljnijem penzionisanju boraca i članova njihovih porodica.
Zakoni biod 1. januara trebali donijeti značajne finansijske i statusne benefite boračkoj populaciji.
Povoljnije penzionisanje
Predsjednik Saveza RVI FBiH Kerim Trakić izjavio je da su donesene izmjene zakona omogućile povoljnije penzionisanje ratnim vojnim invalidima. To se odnosi na sve bez obzira na radnu sposobnost.
“Ovim zakonima svi ratni vojni invalidi, bez obzira na to da li su sposobni, nesposobni ili ograničeno sposobni za rad, ostvaruju pravo na povoljnije penzionisanje. Pozivam sve ratne vojne invalide koji ispunjavaju uslove da se obrate fondu, gdje će dobiti instrukcije”, kazao je Trakić, a prenosi Vlada FBiH.
Višegodišnji zastoj
Trakić je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom Saveza RVI i Federalnog ministarstva za pitanja boraca, naglasivši da su nakon višegodišnjeg zastoja napravljeni konkretni pomaci.
“U saradnji s resornim ministarstvom odrađen je veliki dio posla. Napokon smo uspjeli ‘odmrznuti’ ove zakone”, naveo je Trakić.
Usklađivanje invalidnina
Govoreći o usklađivanju invalidnina, pojasnio je da će povećanja biti usklađena s obračunom penzija.
“Penzioneri su retroaktivno ostvarili povećanja od januara, a ratni vojni invalidi će uvećane invalidnine dobiti kroz martovsku invalidninu koja se isplaćuje u aprilu. Najveće benefite imat će ratni vojni invalidi, porodice šehida i demobilisani borci, kroz usklađivanje ličnih i porodičnih invalidnina”, rekao je Trakić, dodajući da je ove godine povećan i budžet resornog ministarstva.
Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić podsjetio je da su izmjene zakona nastavak reformi započetih 2024. godine, kada je ukinuta takozvana “švicarska formula”.
“Omogućili smo da se sva usklađivanja vrše na isti način kao i po Zakonu o PIO/MIO. Da to nismo uradili, ova povećanja se ne bi odnosila na boračku populaciju i svaka izmjena bi zahtijevala posebne odluke Vlade”, rekao je Lokmić.
Minimalna penzija 666 KM
Naglasio je da izmjene garantiraju da penzije dobitnika ratnih priznanja i ratnih vojnih invalida neće biti niže od minimalne penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
“Minimalna penzija koju će pripadnici boračke populacije od 1. januara dobijati iznosi 666,40 KM. Ako neko po rješenju ima manju penziju, razliku isplaćuje Vlada Federacije BiH”, pojasnio je ministar.
Lokmić je istaknuo i ukidanje rokova iz 2013. godine, koji su ranije ograničavali pravo na povoljnije penzionisanje.
“Danas svaki ratni vojni invalid sa 57 godina starosti, odnosno ispod 65 godina, uz priznati ratni staž, ima pravo podnijeti zahtjev za odlazak u penziju. Poseban benefit je i mogućnost da penzioneri mogu istovremeno primati penziju i raditi, bez bojazni da će izgubiti svoja prava”, kazao je.
Usvojena tri zakona
Zakonom o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica propisano je da dobitnik ratnog priznanja i odlikovanja stiče pravo na starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža. Najniži iznos penzije ne može biti manji od najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u FBiH.
Najniža penzija za korisnike koji ostvaruju pravo po navedenom propisu, počev od 01.01.2026. godine iznosi 666,40 KM.
Zakon o izmjenama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata
Ovim zakonom je propisano da pripadnici Oružanih snaga kojima je priznato učestvovanje u ratu u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali, stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u FBiH.
Ovo pravo stiču prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža.
Starosna penzija
Starosna penzija iz ove tačke ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju u ratu u jednostrukom trajanju.
Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju ratu u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju.
Dakle, novina koju donose Izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca jeste da RVI, sa procentom invalidnosti 60 posto ili više, kojima je vojni invaliditet utvrđen isključivo na osnovu ranjavanja, mogu ostvariti pravo na prijevremenu povoljniju starosnu penziju počev od 01.01.2026. godine, u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica
Zakonom je izmijenjeno da ratni vojni invalidi stiču pravo na starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža. Bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kad navrše 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža. Iznos penzije koji će primati biće iznos najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
Dakle, RVI kojima je u smislu Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica utvrđen status RVI (najmanje 20 posto) imaju pravo na starosnu penziju ukoliko ispunjavaju uslove u pogledu penzijskog staža, odnosno godina života i penzijskog staža, i to pravo ostvaruju u iznosu najniže penzije.
