Federalni zavod PIO/MIO donio odluku o usklađivanju penzija

Upravni odbor Fonda PIO/MIO FBiH donio odluku o akontacijskom usklađivanju penzija za 3,5 posto od 1. jula 2026. godine, uz moguću retroaktivnu doplatu.

Navedeno usklađivanje vršiće se na iznos penzije isplaćen za mjesec juni 2026. godine. Obuhvatiće sve korisnike koji su na taj dan imali priznato pravo.

Izuzetno, penzije ostvarene tokom 2026. godine neće biti predmet ovog usklađivanja. S tim da se izuzimaju najniže i zagarantovane penzije, koje će se akontativno uskladiti po istoj stopi.

Odluka je donesena na osnovu člana 79. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Možda vas interesuje i ovo:

Sada je i zvanično, penzije u Srpskoj rastu 3,55 posto

Stopa je utvrđena primjenom zakonom propisane formule, koja uzima u obzir 60% rasta bruto plate i 40% rasta indeksa potrošačkih cijena (CPI)

Ranije procjene predviđale su nešto višu stopu rasta CPI-ja. Međutim, prema posljednjim zvaničnim podacima  zavoda za statistiku, došlo je do smanjenja stope rasta  cijena. Prvenstveno zbog naglog pada cijena nafte, ali i drugih proizvoda i usluga na domaćem i međunarodnom tržištu.

Shodno tome, konačno utvrđeni rast CPI-ja u posmatranom periodu iznosi 3,2%, dok je rast prosječne bruto plate zabilježen na nivou od 3,7%.

Primjenom zakonske formule: 3,7% × 60% + 3,2% × 40% = 3,5% utvrđena je stopa akontativnog usklađivanja od 3,5%.

Konačna stopa redovnog usklađivanja biće utvrđena nakon što budu dostupni svi zvanični statistički podaci za prvo polugodište 2026. godine.

Ukoliko konačna stopa bude viša od 3,5%, razlika će se korisnicima obračunati i isplatiti retroaktivno. Odnosno s početkom od penzije za juli 2026. godine.

Odluka će stupiti na snagu tek nakon što Vlada FBiH donese Zaključak o davanju saglasnosti, saopšteno je iz Fonda PIO/MIO FBiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima manje od 550 KM

Više od pola penzionera u Republici Srpskoj prima penziju manju od 548,75 KM.

Ovo se, između ostalog, navodi u Statističkom biltenu Fonda PIO za jun 2026. godine.

Iz biltena se može zaključiti da i broj penzionera stalno raste. U junu ih je bilo 548 više nego u maju. U junu je penziju primilo 295.678 korisnika, dok ih je u maju bilo 295.130.

I u maju je bilo 589 penzionera više nego u aprilu. <<<Opširnije

Za isplatu junskih penzija Fondu PIO Republike Srpske bilo je potrebno 178,35 miliona KM u neto iznosu, odnosno 180,48 miliona KM u bruto iznosu. To je više nego mjesec ranije kada je za isplatu izdvojeno 178,06 miliona KM neto.

Prosječna samostalna penzija u junu iznosi 697,98 KM, što je tek malo više nego u maju kada je penzija iznosila 697,62 KM. Ipak, u odnosu na prosječnu platu u Republici Srpskoj, koja je u prethodnom mjesecu iznosila 1.682 KM, prosječna penzija čini svega 41,50% plate.

To je manje nego u maju, kada je taj odnos bio 42,46%, jer su plate rasle brže od penzija.

Za pun radni staž od 40 i više godina, prosječna starosna penzija iznosi 1.053,78 KM, odnosno 62,65% prosječne plate. Najveća penzija koja se isplaćuje u Republici Srpskoj iznosi 3.776,10 KM.

Najniže penzije prema godinama staža:

  • 15 godina staža: 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina: 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina: 489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina: 559,10 KM
  • 40 i više godina: 698,89 KM

Strukturu korisnika u junu čine starosne penzije sa učešćem od 64,83%, porodične penzije sa 23,46%, invalidske sa 11,66% i ostala prava sa svega 0,05%.

Prosječna starost u trenutku ostvarivanja prava na starosnu penziju iznosi 62,09 godina, a na invalidsku 52,46 godina. Korisnici starosnu penziju u prosjeku primaju 17,38 godina, invalidsku 19,47, a porodičnu 16,39 godina.

Broj osiguranika u junu iznosi 337.484, što je 927 više nego u maju kada ih je bilo 336.557.

Stopa zavisnosti odnosno omjer broja osiguranika i broja penzija ostaje na 1,14, što znači da na svakog penzionera dolazi tek 1,14 osiguranika koji uplaćuje doprinose.

Riječ je o izuzetno niskom odnosu koji već godinama ukazuje na strukturnu opterećenost penzijskog sistema Republike Srpske.

Koliko novca ulazi, a koliko izlazi iz Fonda

Prihod od doprinosa u junu iznosio je 152,77 miliona KM, dok su ukupni prihodi Fonda, uključujući i ostale prihode, iznosili 153,04 miliona KM. To je znatno više nego u maju, kada je prihod od doprinosa bio 145,01 milion KM.

Hiljade zahtjeva čeka na rješavanje

Fond je u junu primio 2.281 zahtjev za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije. Riješio je 2.142, dok je na kraju mjeseca ostalo neriješeno 2.100 zahtjeva ove vrste.
Kada se tome dodaju i ostali zahtjevi kojih je primljeno 4.720, a riješeno 4.613 ukupan broj neriješenih predmeta u Fondu PIO Republike Srpske na kraju juna iznosi 2.825.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mladen Milić: Svi penzioni sistemi su u nezavidnoj situaciji

Od avgusta ove godine, najniža penzija u Srpskoj iznosiće 361,75 KM.

Podsjetimo, u januaru ove godine penzije su povećane za 6,45%.

Mladen Milić, direktor Fonda PIO Srpske, nedavno je priznao da povećanje penzija nije dovoljno.

“Međutim, od 2013, imali smo 10 redovnih i 15 vanrednih povećanja. U ovom periodu, penzije su nominalno povećane za 86%, a efektivno za 116% ” naglasio je Milić.

Podsjetio je da je junska prosječna penzija iznosila 698 KM.

“Naglasio bih da svega 7,8% ili oko 19.500 penzionera, od ukupno 295.000, ima pun staž od 40 godina. Svi ostali imaju manje, što utiče na iznos prosječne penzije. Prosječna penzija onih koji imaju puni staž osiguranja, iznosi 1.048”,  rekao je Milić i dodao da je to hendikep, kada je u pitanje penzioni sistem Srpske.

Svi penzioni sistemi su u nezavidnoj situaciji

Naglasio je da se, s druge strane, svi penzijski sistemi bivše Jugoslavije nalaze u nezavidnoj situaciji.

“Dolazi do nedostatka novca za isplatu penzija. U Evropi, trenutno, samo Luksemburg i Norveška uspijevaju da iz doprinosa isplate penziju, odnosno, bez dotacija iz budžeta. Austrija, koja je ekonomska sila, mjesečno milijardu i 50 miliona evra domiruje za penzije, za oko dva miliona korisnika prava. Razlog ovakve situacije su demografski problemi, odnosno, nizak natalitet, produžen životni vijek, sve manje radnika…” ističe Milić.

Prema njegovim riječima, u Srpskoj je prošle godine bilo samo 27 osiguranika više u odnosu na kraj 2024.

“S druge strane, bilo je oko 5.300 penzionera više, što je rast od 2,5% u odnosu na prethodnu godinu. Za 6 mjeseci ove godine, imamo oko 2.000 osiguranika više nego u decembru lane”, kaže Milić.

Naglašava kod nas država domiruje oko 12,5% sredstava za isplatu penzija, a da ostalo ide iz doprinosa. Dodaje da u Crnoj Gori iz doprinosa ide samo 46% što, dugoročno, nije održivo.

“Primjera radi, povećanje penzija od 1%, jeste 1,8 miliona KM mjesečno, odnosno, 20 miliona godišnje. A da ne govorimo o povećanju od 10 odsto… Vidjećete, a ne bih volio da se to desi, ali, nažalost, neki koji sada nenormalno i nerealno povećavaju penzije, već su u dubokom deficitu. U vrlo bliskom periodu, to će im se vratiti kao bumerang. Uzrokovaće prvo kašnjenje, a onda i prestanak isplate penzija za nekoliko mjeseci”, upozorio je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sada je i zvanično, penzije u Srpskoj rastu 3,55 posto

Najniža penzija u Republici Srpskoj biće 361,75 KM, odlučila je danas Vlada Republike Srpske.

Odlukom o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija, Vlada je uskladila opšti bod i penzije ostvarene do 31. jula 2026. godine tako da se povećavaju za 3,55 odsto.

Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više iznosi 434,15 KM. Najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina je 506,52 KM.

Odlukom je utvrđeno i da najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina iznosi 578,94 KM. Za 40 godina penzijskog staža i više  penzija će biti 723,70 KM.

Osnovni razlog za donošenje ove odluke je poboljšanje materijalnog položaja najugroženije kategorije korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Za realizaciju ove odluke dodatno je potrebno od oko 1.500.000 KM mjesečno. Odnosno oko 7.500.000 KM do kraja 2026. godine, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

Ukupno povećanje penzija ostvarenih u 2026. godini po osnovu redovnog i vanrednog usklađivanja iznosi 10 odsto.

Iznosi najniže penzije od 1. avgusta 2026. godine određeni su tako što su iznosi najniže penzije za juli 2026. godine povećani za navedeni procenat usklađivanja penzija, odnosno 3,55 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko morate primati penziju da biste vratili ono što ste uplatili?

Skoro 18 godina. Toliko bi, prema aktuelnim podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, prosječan radnik sa punim radnim stažom trebalo da prima penziju kako bi kroz mjesečne isplate dobio približno onoliko novca koliko je tokom radnog vijeka uplatio u sistem kroz doprinose.

Drugim riječima, granica se nalazi na 213,36 mjeseci života u penziji. Tek nakon toga, posmatrano isključivo kroz zbir uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija, penzioner počinje da prima više nego što je kroz svoj rad izdvojio za penzijsko osiguranje.

To je računica koju su za BL portal iznijeli iz Fonda PIO Republike Srpske, objašnjavajući kako danas izgleda finansijska slika prosječnog penzionera i osiguranika.
Do ovog broja dolazi se jednostavnom, ali vrlo ilustrativnom matematikom.

Polazna osnova je prosječna bruto plata za maj ove godine, koja je iznosila 2.530 KM. Na taj iznos obračunava se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje od 18,5 odsto. To znači da se svakog mjeseca u penzijski sistem po jednom zaposlenom uplati 468,05 KM.

Kada se isti iznos projektuje na puni radni vijek od 40 godina, dobija se cifra koja mnogima djeluje iznenađujuće.

“Iznos doprinosa za 40 godina staža osiguranja iznosi ukupno 224.664,00 KM. To je ako se uzme u obzir iznos uplaćenih doprinosa za maj ove godine”, navode iz Fonda PIO RS.
Međutim, taj novac ne čeka radnika na posebnom računu.

Penzijski sistem Republike Srpske funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti. To znači da doprinosi koje današnji radnici uplaćuju ne ostaju sačuvani za njihove penzionerske dane. Taj novac se odmah koristi za isplatu penzija sadašnjim korisnicima.

Kada današnji zaposleni odu u penziju, njihove penzije finansiraće nove generacije radnika.

Upravo zato se često postavlja pitanje koliko dugo penzioner mora da prima penziju da bi kroz isplate dobio iznos približno jednak onome što je tokom radnog vijeka uplatio kroz doprinose.

Odgovor zavisi od visine penzije.

Prema podacima Fonda PIO RS, prosječna samostalna starosna penzija za korisnike sa 40 godina staža osiguranja, bez srazmjernih penzija, u maju je iznosila 1.052,94 KM.
Na osnovu tog iznosa napravljena je procjena vremena potrebnog da zbir isplaćenih penzija dostigne ukupno uplaćene doprinose.

“Procjena prosječnog vremenskog perioda korišćenja prava na bazi uplaćenog doprinosa od 224.664,00 KM i prosječne penzije od 1.052,94 KM je 213,36 mjeseci, odnosno 17,78 godina”, pojašnjavaju iz Fonda PIO RS.

Statistika pokazuje i kakvi su današnji penzioneri u Republici Srpskoj.

“Prosječna starosna samostalna penzija u Republici Srpskoj trenutno iznosi 776,17 KM. Kada se pogleda istorija rada naših osiguranika, prosječan penzijski staž korisnika starosne penzije iznosi 32,36 godine”, navode iz Fonda PIO RS.

Na kraju, ova računica ne predstavlja iznos koji je pojedinac “uštedio”, niti stanje njegovog ličnog računa, već ilustraciju načina na koji funkcioniše sistem međugeneracijske solidarnosti.

Ipak, broj od 213 mjeseci ostaje najplastičniji pokazatelj odnosa između onoga što prosječan radnik tokom radnog vijeka izdvoji za penzijsko osiguranje i onoga što kasnije kroz penziju može da očekuje da će primiti.

Za nekoga će taj prag biti dostignut i premašen. Drugi će penziju koristiti znatno kraće. Upravo zato, u penzijskom sistemu vrijeme često postaje jednako važan faktor kao i novac.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Federacija BiH povećava penzije, pogledajte nove iznose

Najniža penzija u Federaciji BiH povećana je za 40 konvertibilnih maraka, pa će umjesto dosadašnjih 666 KM iznositi 706 KM

Povećanje će obuhvatiti i ostale penzijske kategorije, a novi iznosi bit će isplaćeni već uz julsku penziju, u skladu s uobičajenim terminima isplata.

  • Novi iznosi penzija od jula:
  • Najniža penzija: 706 KM (prethodno 666 KM)
  • Zagarantovana penzija: 892 KM (ranije 842 KM)
  • Prosječna samostalna penzija: oko 900 KM (prethodno 851 KM)

Iz Federalnog zavoda PIO/MIO ističu da se penzioni sistem i dalje u najvećoj mjeri finansira iz doprinosa zaposlenih. Od 2020. godine Vlada Federacije BiH preuzela je ulogu garanta redovnih isplata penzija. To je doprinijelo većoj stabilnosti isplata.

Možda vas interesuje i ovo:

Pogledajte šta su penzioneri dobili od države u FBiH, a šta u RS

Međutim, iz Zavoda upozoravaju da postoje određeni izazovi kada je riječ o dugoročnoj održivosti. Ona u velikoj mjeri zavisi od rasta broja zaposlenih, nivoa plata, kao i redovne naplate doprinosa. Prema zvaničnim podacima, prihodi od doprinosa u prvih pet mjeseci 2026. godine manji su za oko osam posto u poređenju s istim periodom prethodne godine.

Kako navode, dugoročno održavanje stabilnog i kontinuiranog rasta penzija moguće je samo uz jačanje ekonomije, povećanje zaposlenosti i dodatnu budžetsku podršku, što je praksa prisutna i u mnogim evropskim državama.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sporazumu o socijalnom osiguranju između BiH i Holandije sve izvjesniji

U Sarajevu je 23. i 24. juna 2026. godine održan preliminarni sastanak delegacija BiH i Kraljevine Holandije u vezi sa početkom pregovora o zaključivanju Sporazuma o socijalnom osiguranju.

Sastanku, ispred Fonda PIO Republike Srpske prisustvovao je i pomoćnik direktora Fonda PIO Republike Srpske Radan Nikolić.

Tokom sastanka razmatrani su sistemi socijalnog osiguranja obje zemlje, relevantni zakonodavni okviri, kao i ključni principi budućeg sporazuma.

To uključuje primjenjivo zakonodavstvo, koordinaciju sistema, administrativnu saradnju te zaštitu podataka u skladu sa GDPR standardima.

Delegacije su izrazile spremnost za nastavak konstruktivnog dijaloga krajem godine. Cilj je unapređenje saradnje i zaštite prava osiguranika u obje države, saopšteno je iz Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Razmatrane mogućnosti povoljnijeg obračuna penzija borcima

Predstavnici boračkih kategorija razmatraju sa nadležnim institucijama mogućnost izbora 10 najpovoljnijih godina radnog staža prilikom obračuna penzije.

Ovo je rečeno  na Skupštini Gradske boračke organizacije u Prnjavoru.

Predsjednik Fondacije “Pomoć” Branko Grahovac rekao je da predstavnici boračkih kategorija nastoje da obezbijede budžetska sredstva koja bi omogućila primjenu ovakvog modela obračuna penzije.

On je napomenuo da bi se time riješio problem sa kojim se suočava jedan broj boraca prilikom ostvarivanja prava na penziju.

Grahovac je dodao da će insistirati da to pravo bude omogućeno i penzionerima koji su već ostvarili pravo na penziju.

Na sjednici su razmatrani izvještaji o radu i finansijskom poslovanju Gradske boračke organizacije. Takođe bilo je govora i o drugim aktuelnim pitanjima. Govorilo se i o položaju boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

Predsjednik Boračke organizacije Prnjavor Perica Đumić rekao je da su među najvećim izazovima sa kojima se danas suočavaju zdravstveni problemi boraca i ratnih vojnih invalida.

Gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš istakao je da lokalna zajednica ostaje partner u realizaciji aktivnosti koje su značajne za boračku populaciju. Naglasio je i da se sredstva koja grad izdvaja za rad ove organizacije koriste odgovorno i namjenski.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj od 2020. do danas penzije porasle 70 posto

Penzije u Republici Srpskoj od 2020. do 2026. godine porasle su za više od 70 odsto efektivno, odnosno preko 60 odsto nominalno.

U narednom periodu penzionere očekuje novo vanredno povećanje od 3,55 odsto, potvrdio je direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Republike Srpske Mladen Milić

Prema njegovim riječima, penzije su u proteklih šest do sedam godina rasle u prosjeku oko 10 odsto godišnje, brže od prosječne plate, zahvaljujući redovnim i vanrednim usklađivanjima.

Penzije rasle 24 puta

Milić je naveo da su u posmatranom periodu izvršena čak 24 usklađivanja penzija.

“Od 2020. do 2026. godine penzije su efektivno porasle više od 70 odsto. To znači da su u prosjeku rasle oko 10 odsto godišnje. To je više od rasta prosječne plate” rekao je Milić za RTRS.

On je naglasio da su sva vanredna povećanja bila zasnovana na realnom rastu prihoda Fonda PIO, te da isplata penzija nikada nije kasnila.

Novo povećanje od 3,55 odsto

Rebalans budžeta Republike Srpske predviđa još jedno vanredno povećanje penzija.

“To će biti vanredno usklađivanje. Vlada je već pripremila odluku, radiće se o povćanju od 3,55 odsto. S obzirom da je sada za isplatu penzija potrebno više od 180 miliona KM, sa ovim povećanjem to će biti dodatnih 6,4 miliona KM na mjesečnom novu, odnosno 77 miliona KM na godišnjem nivou”, rekao je Milić.

Trenutno je za isplatu penzija u Republici Srpskoj potrebno više od 180 miliona KM svakog mjeseca.

Jednokratna pomoć do 120 KM

Pored povećanja penzija, Vlada Republike Srpske obezbijedila je i jednokratnu novčanu pomoć za penzionere.

120 KM dobiće penzioneri čija je penzija manja od prosječne.

80 KM dobiće korisnici čija je penzija veća od prosječne.

Prosječna penzija u Republici Srpskoj trenutno iznosi 699 KM.

Penzije u Srpskoj rasle brže nego u FBiH

Milić je podsjetio da su prije dvadesetak godina penzije u Federaciji BiH bile i do 30 odsto veće nego u Republici Srpskoj. Taj odnos u međuvremenu promijenio.

On je poručio da je odgovorna finansijska politika omogućila redovnu i stabilnu isplatu penzija bez kašnjenja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rebalans budžeta: Penzionerima dodatnih 35,4 miliona KM

Zora Vidović, ministar finansija obrazlažući rebalans budžeta za ovu godinu rekla je da on iznosi 8,525 miljardi KM.

To je za 1,116 milijardi KM više nego što je prvobitno planirano. Pojasnila je da su predviđena dodatna izdvajanja za plate, penzije, boračka primanja, socijalne kategorije i za obrazovanje.

Rebalansom budžeta predviđen je i rast penzija od 3,55 posto. Za te namjene biće izdvojeno dodatnih 35,4 miliona KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Trifunović o povećanju penzija: Bolje išta nego ništa

“Razlozi za donošenje rebalasa budžeta je promjena u strukturi i visini budžetskih sredstava. Razlog su i promjena budžetskih izdataka, i prioriteta koji se finansiraju iz budžeta”, rekla je Vidovićeva.

Naglasila je da će za borački dodatak ove godine biti izdvojeno 6,6 odsto više para.

“Za boračka davanja u ovoj godini po rebalansu treba 618 miliona KM ili 38,5 miliona više nego što je planirano budžetom za 2026. Riječ je o povećanju za 6,6 odsto”, naglasila je Vidovićeva.

Dodala je da za isplatu boračkog dodatka treba 322 miliona KM.

“To je za 26,5 miliona ili 9odsto više, u odnosu na budžet koji je usvojen za ovu godinu”, rekla je Vidovićeva.

Naglasila je da će od 1. jula borački dodatak po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava biti povećan na 5 KM.

“S druge strane, borci stariji od 65 godina, koji nemaju penziju, mjesečno će dobijati dva boračka dodatka. Za to je predviđeno 17,5 miliona KM, odnosno 81,6 odsto više. Isplata za zdravstvenu zaštitu boračkih kategorija ove godine treba je 24 miliona KM”, rekla je Vidovićeva.

Ona kaže da će usvajanjem rebalansa biti omogućena realizacija obaveza koje su proistekle iz zakonskih i podzakonskih akata. To se odnosi na uvećanje platnih koeficijenata za administrativne radnike u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske za 10 odsto.

Rebalanas se odnosi i na povećanje koeficijenata za:

  • Zaposlene u republičkim organima uprave,
  • Institucijama pravosuđa Republike Srpske
  • Osnovnim i srednjim školama
  • Đačkim domovima
  • Ustanovama kulture
  • Javnim visokoškolskim ustanovama
  • Studentskim centrima
  • Ustanovama zdravstva

Svima njima je obezbijeđeno povećanje plata od pet posto.

Osim toga, zaposlenima u oblasti zdravstva koji ostvaruju pravo na zdravstveni dodatak obezbijeđeno je i dodatno uvećanje u visini od 20 odsto prosječne plate isplaćene u prethodnoj godini.

Ministar finansija je ponovila da su rebalansom budžeta planirani rashodi za lična primanja zaposlenih. Za te namjene obezbijeđeno je 1,493 milijardi KM. To predstavlja uvećanje od 85,9 miliona KM, odnosno 6,1 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za ovu godinu.

Ona je navela da su jedinicama lokalne samouprave planirana sredstva za finansiranje infrastrukturnih projekata u iznosu od 207 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na: