Fond PIO poziva penzionere da izmijene punomoći

Zbog otkrivenih zloupotreba pri isplati penzija putem punomoći, Fond PIO Republike Srpske pozvao je 2.398 penzionera da do kraja aprila izvrše izmjenu punomoći. Cilj je da se spriječe dalje nepravilnosti.

Naime, kako ističu iz Fonda PIO zbog zloupotreba od strane neodgovornih pojedinaca koji su ranije dostavili punomoć Fondu PIO za isplatu penzije opunomoćeniku. Fond je bio prinuđen da reaguje kako bi spriječio dalju štetu po budžet Republike Srpske.

“Do sada je oko 900 savjesnih i odgovornih penzionera postupilo po našim instrukcijama. Time je omogućeno da za njih nesmetano nastavimo isplatu penzije. Za 179 penzionera koji su u punomoći naveli mjesto prebivališta na teritoriji Republike Srpske izvršili smo provjeru. Ustanovili smo da isti nisu evidentirani kao takvi u bazi Agencije za identifikacione dokumente IDDEEA. Za sve njih privremeno smo obustavili isplatu penzije za mart mjesec”, kazali su iz Fonda PIO.

Dodaju da će penzionerima koji žive u inostranstvu, a koji su uredno dostavili potvrdu o životu nastaviti redovnu isplatu penzije do kraja ove godine. Do tada  važi uz napomenu da do kraja tekuće godine zamjene postojeću punomoć.

Za penzionere koji žive u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji – isplata će se nastaviti bez izmjena postojećih punomoći.

Iz Fonda su upozorili da će protiv svih koji nisu pravovremeno prijavili smrt penzionera, a nastavili su primati penziju bez prava na to, biti pokrenuti postupci pred nadležnim organima radi povrata sredstava i izricanja zakonom predviđenih sankcija.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast penzija u FBiH doveo u pitanje održivost sistema

Vlasti u Federacija Bosne i Hercegovine ove godine značajno su povećale izdvajanja za penzije, na radost brojnih penzionera. No, ova reforma Federaciju će koštati više od pola milijarde KM godišnje.

Povećanje penzija dolazi po visokoj cijeni naročito zbog toga što ga ne prati rast prihoda. Naprotiv, prihodi od doprinosa za penziono osiguranje, koji bi trebali biti osnovni izvor finansiranja penzija, ove godine su u padu, pa se razlika nadoknađuje iz budžeta.

Pad prihoda od doprinosa

Prihodi od doprinosa za penziono osiguranje u Federaciji BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosili su oko 786,9 miliona KM.

To je za 51,7 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine, kada je prikupljeno oko 838,6 miliona KM.

Manji broj zaposlenih

Jedan od razloga manjeg prikupljenog iznosa je smanjen broj zaposlenih u odnosu na isti period lani. Broj zaposlenih u FBiH na dan 31. mart 2026. godine iznosio je 541.829. Na isti datum 2025. godine bilo ih je 542.803, što znači da ih je sada oko hiljadu manje.

Ipak, ovo poređenje nije u potpunosti reprezentativno, jer je u tom periodu prošle godine broj zaposlenih bio znatno smanjen zbog primjene novog iznosa minimalne plate u FBiH od 1.000 KM.

Relevantnije poređenje je sa 31. decembrom 2024. godine, posljednjim mjesecom prije povećanja minimalne plate, kada je broj zaposlenih iznosio 551.452. U odnosu na taj datum, danas je u Federaciji oko 10.000 zaposlenih manje.

Efekti smanjenja doprinosa

Ključni razlog smanjenja prihoda ipak je smanjenje stope doprinosa. Podsjetimo, Vlada FBiH je od 1. jula prošle godine smanjila stopu doprinosa na platu sa 41,5 na 36 posto, odnosno ukupno za 5,5 procentnih poena.

Ova mjera donesena je s ciljem rasterećenja poslodavaca, povećanja plata i otvaranja novih radnih mjesta. Međutim, očekivani efekti su uglavnom izostali, a većina poslodavaca ovu mjeru iskoristila je za ostvarivanje ušteda.

Zbog toga je druga faza smanjenja doprinosa, koja je trebala stupiti na snagu 1. januara ove godine, odgođena do daljnjeg.

Povećanje penzija

S druge strane, penzije su od 1. januara povećane za više od 11 posto, dok se od 1. jula očekuje dodatni rast, čime će ukupno povećanje u ovoj godini dostići oko 17 posto.

Za isplatu penzija u prva tri mjeseca ove godine izdvojeno je oko 1,05 milijardi KM:

  • januar: 351,1 milion KM
  • februar: 348,5 miliona KM
  • mart: 351,8 miliona KM

Za poređenje, penzije za decembar prošle godine iznosile su oko 315 miliona KM.

Velika razlika između prihoda i rashoda

Kada se uporede prihodi i rashodi, jasno je da postoji značajan jaz.

U prva tri mjeseca iz budžeta je izdvojeno više od 260 miliona KM za pokrivanje razlike između prikupljenih doprinosa i potrebnih sredstava za penzije, što znači da se mjesečno izdvaja oko 90 miliona KM.

Dakle otprilike ovako:

  • potreban iznos za penzije: oko 350 miliona KM mjesečno
  • prihodi od doprinosa: oko 260 miliona KM
  • iz budžeta: oko 90 miliona KM

Ova računica ne uključuje dodatno povećanje penzija od oko 5 posto koje se očekuje od 1. jula. Sve to ukazuje da će se penzioni sistem u Federaciji u narednom periodu sve više oslanjati na budžet, dok će daljnje smanjenje doprinosa vjerovatno biti odgođeno.

Upozorenje agencije za kreditni rejting

Agencija za kreditni rejting S&P Global Ratings nedavno je potvrdila dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Federacije BiH na nivou ‘B+/B’. Istovremeno, izgledi su revidirani sa stabilnih na negativne zbog rizika za fiskalnu konsolidaciju i rastućih pritisaka na javni dug.

Prema procjeni S&P-a, nova Vlada Federacije BiH mogla bi imati poteškoće u konsolidaciji budžeta u periodu 2027–2028, što bi moglo dovesti do bržeg rasta zaduženosti i pogoršanja likvidnosti.

U izvještaju se posebno naglašava da će odluka o značajnom povećanju penzija vjerovatno povećati budžetski deficit Federacije BiH u periodu od 2026. do 2028. godine iznad ranijih očekivanja.

Dobre mjere – teška situacija

Treba naglasiti da je ovakva situacija dijelom rezultat pozitivnih poteza vlasti – prije svega značajnog povećanja penzija i dugo traženog smanjenja doprinosa s ciljem rasterećenja privrede.

Međutim, kombinacija ovih mjera dovela je do većeg pritiska na budžet, pa će se Federacija u narednom periodu morati više oslanjati na zaduživanje kako bi održala fiskalnu stabilnost. Između ostalog, najavljena je i emisija obveznica na Londonskoj berzi od 1,6 milijardi KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Nema više neizvjesnosti, penzije u FBiH rastu više od 17 posto

Istovremeno, početkom ove godine usvojen je novi Zakon o fiskalizaciji transakcija, od kojeg se očekuje da pomogne u suzbijanju sive ekonomije i povećanju budžetskih prihoda, što bi moglo ublažiti postojeće fiskalne izazove.

Da li je stanje održivo?

Sve navedeno pokazuje da se penzioni sistem u Federaciji BiH nalazi na osjetljivoj prekretnici. S jedne strane, povećanje penzija i rasterećenje privrede kroz smanjenje doprinosa predstavljaju pozitivne i dugo očekivane poteze, ali s druge strane stvaraju dodatni pritisak na javne finansije.

U narednom periodu ključni izazov bit će pronalazak ravnoteže između socijalne stabilnosti i fiskalne održivosti, uz očekivanja da će mjere poput fiskalizacije i borbe protiv sive ekonomije donijeti nove prihode i ublažiti budžetski teret, piše Biznisinfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Agenti OBA uskoro u penziju pod povoljnijim uslovima

Ilija Cvitanović, delegat HDZ-a 1990 u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH predložio je izmjene Zakona o obavještajno bezbjednosnoj agenciji. Izmjene podrazumijevaju da se “agentima OBA” omogući penzionisanje po povlaštenim uslovima.

Cvitanović je ranije rekao da je to uradio zbog diskriminiacije prema tim ljudima naglašavajući da i pripadnici policije u entitetima te pripadnici Oružanih snaga imaju povlastice pri penzionisanju.

U suštinu, Cvitanović predlaže da se prava iz PIO ostvaruju kod nosioca osiguranja prema mjestu prebivališta u skladu sa entitetskim propsiima koji regulišu penzionisanje policijskih službenika.

Inače, ove izmjene Zakona već neko vrijeme dolaze pred delegate. Međutim, zbog drugih stvari, sjednice Doma naroda se prekidaju. Zbog toga još uvijek ove izmjene nisu usvojene.

Ove izmjene Zakona dogovorene su na sjednici Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA.

Predložene izmjene i dopune Zakona o OBA možete pročitati OVDJE.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u Federaciji BiH: Pogledajte iznose

U skladu sa Zakonom o PIO, penzije za mjesec mart bit će isplaćene danas (3. aprila) preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026., najniža penzija iznosi 666,76 KM. Zagarantovana 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračun najniže penzije iz člana 81. stav 2. Zakona o o PIO, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. iznosi 724,36 KM.

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Porodična penzija iza osiguranika te invalidska penzija, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, ne može biti niža od 90 % prosječne penzije iz decembra 2025. godine usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.

Penzije u brojkama

  • Za penzije treba 351,8 miliona KM
  • Najniža penzija prema posebnim propisima 666,76 KM
  • Prosječna starosna penzija za mart 850.05
  • Penziju za mart primi će  464.689 korisnika
Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može raditi i zadržati penziju, a ko ne?

Federacija BiH već duže vrijeme bilježi ozbiljan nedostatak radne snage, zbog čega se sve češće govori o potrebi uvoza radnika.

No, domaći potencijali nisu iscrpljeni – među njima su i penzioneri, koji pod određenim uslovima mogu ponovo raditi i istovremeno primati penziju.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), koje je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, korisnici starosne i prijevremene starosne penzije sada mogu zasnovati radni odnos bez gubitka prava na penziju. Izmjenama je izbrisana odredba (član 116) koja je dosad omogućavala obustavu penzije ako penzioner stupi u obavezno osiguranje.

Ko ipak ne može raditi uz penziju?

  • Ova pogodnost ne odnosi se na sve penzionere. Pravo na paralelno primanje penzije i plate nemaju:
  • Korisnici invalidske penzije (zbog potpunog gubitka radne sposobnosti),
  • Korisnici porodične penzije (jer se smatra da su ekonomski zavisni),
  • Korisnici koji su se penzionisali po osnovu povoljnijeg penzionisanja boraca, gdje zakon i dalje nalaže obustavu penzije u slučaju zaposlenja.

U slučaju invalidske penzije, sama definicija – da osoba nije sposobna za rad – pravno onemogućava radni odnos bez gubitka tog prava.

Puna radna prava i dvostruki doprinosi

Zaposleni penzioneri imaju ista prava kao i ostali radnici: pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi na osnovu zaposlenja, ali se i dalje evidentiraju kao penzioneri – što znači dodatno fiskalno opterećenje za poslodavce.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Takođe, bivši pripadnici policije i oružanih snaga, koji su penziju stekli po posebnim zakonima, mogu se vratiti na tržište rada i prijaviti u obavezno osiguranje.

Šta je s penzionerima iz inostranstva?

Za penzionere koji su penziju ostvarili u inostranstvu, mogućnost rada u BiH zavisi od međunarodnih sporazuma i individualnih slučajeva. Svaki takav angažman prolazi kroz posebnu proceduru i nije univerzalno dozvoljen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje je penzija dovoljna za život u EU: BiH u crvenom

Udio državnih penzija u pokrivanju troškova života značajno varira širom Evrope. U sjevernoj i zapadnoj Evropi penzije često pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu često nisu dovoljne.

Jesu li državne penzije dovoljne za pokrivanje troškova života?

U 20 od 39 evropskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plata i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima penzije nisu dovoljne vjerovatno bi bio znatno veći.

Koliko troškova života pokrivaju državne penzije (bez stanarine)?

U 39 evropskih zemalja – uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio penzija u troškovima života kreće se od 22 odsto u Gruziji do 225 odsto u Luksemburgu.

Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu penziju krajem oktobra 2025. Moorepay je prikupio podatke o prosječnim penzijama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati u zavisnosti od grada, piše Euronews.

Primjera radi, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno penzija je više nego dvostruko veća od troškova života.

Penzije su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 odsto) i Finskoj (208 odsto). Španija (199 odsto) i Danska (189 odsto) takođe su blizu toj razini.

U nekoliko drugih zemalja udio penzija u troškovima života kreće se između 150 i 180 odsto, što je i dalje relativno visoko. To su Island (179 odsto), Norveška (178 odsto), Njemačka (176 odsto), Belgija (170 odsto), Austrija (165 odsto), Francuska (160 odsto), Nizozemska (159 odsto) i Švedska (158 odsto).

Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 i 150 odsto. Državne penzije ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen. To su Švicarska (131 odsto), Irska (126 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 odsto), Poljska (112 odsto), Češka (108 odsto) i Grčka (103 odsto).

U 20 zemalja penzije nisu dovoljne.

U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 odsto troškova života. To su Slovenija (95 odsto), Slovačka (94 odsto), Estonija (91 odsto), Portugal (90 odsto), Crna Gora (89 odsto), Litvanija (85 odsto), Hrvatska (82 odsto) i Mađarska (81 odsto).

Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima penzije pokrivaju manje od 65 odsto troškova života. Albanija (29 odsto), Ukrajina (29 odsto) i Moldavija (42 odsto) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 odsto). U svim tim zemljama penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.

Možda vas zanima i ovo:

Državne penzije postaće neodržive u Evropi, i u BiH situacija sve teža

Udio penzija u troškovima života iznosi 53 odsto u Bosni i Hercegovini, 58 odsto na Kipru, 61 odsto u Sjevernoj Makedoniji, 64 odsto u Turskoj i 65 odsto u Latviji.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Univerzitetu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da porodice često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.

Tabela troškova života bez stanarina

Uočljive su jasne geografske razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života. U srednjoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije uglavnom pokrivaju samo dio troškova.

Euronews je izračunao i pokazatelj “prosječne penzijske potrošnje po korisniku” kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše penzije u Evropi. Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne penzije prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.

Možda vas zanima i ovo:

Ko ima najveće penzije u Evropi: BiH na dnu liste

Starije osobe u Evropi uglavnom se oslanjaju na penzije kao glavni izvor prihoda. Prema OECD-u, dvije trećine (66 odsto) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera. Privatne i profesionalne penzije u nekim evropskim zemljama takođe imaju značajan udio.

David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura penzionog sistema svake zemlje ključan faktor koji utiče na visinu penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Republike Srpske: 1,15 osiguranika po penzioneru

Na kraju februara 2026. godine, Fond PIO evidentirovao je 293.126 penzionera i 336.388 osiguranika, što znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 aktivnih osiguranika.

Taj odnos, poznat kao stopa zavisnosti, jedan je od ključnih pokazatelja finansijske održivosti penzijskog sistema. U Republici Srpskoj on je zabrinjavajuće nizak.

Od ukupnog broja osiguranika, velika većina — 289.421 — su radnici. Ostale kategorije su znatno manje zastupljene: samostalne djelatnosti broje 18.598 osiguranika, a u dobrovoljnom osiguranju registrovano je svega 1.662 lica.

Prosječna penzija 696 KM, medijalna 552 KM

Prosječna samostalna penzija u februaru iznosila je 696,44 KM, međutim medijalna penzija — ona koju prima više od polovine korisnika — bila je znatno niža i iznosila je 552,32 KM. Ta razlika govori da relativno mali broj korisnika s višim penzijama podiže statistički prosjek naviše.

Kada je riječ o strukturi, starinske penzije čine 64,45 odsto ukupnog broja, porodične 23,72 odsto, a invalidske 11,78 odsto. Prosječna starost pri ostvarivanju prava na starosnu penziju iznosi 62,03 godine, dok korisnici invalidskih penzija pravo ostvaruju prosječno s 52,42 godine.

Najveća penzija u sistemu iznosi 3.776,10 KM, a penzija sa 40 godina staža osiguranja prosječno iznosi 1.048,60 KM. To je svega 65,83 odsto prosječne neto plate u Srpskoj, koja je u januaru iznosila 1.593 KM.

Prihodi ne pokrivaju rashode

Fond je u februaru prikupio ukupne prihode od 144,19 miliona KM. Od toga se 143,46 miliona odnosi na prihode od doprinosa. Istovremeno, isplatna masa za penzije u istom periodu iznosila je 177,57 miliona KM neto, odnosno 179,71 milion KM bruto.

Razlika između prihoda i rashoda ukazuje na strukturni deficit koji se pokriva iz budžeta. Na godišnjem nivou, doprinosi za PIO u 2025. godini iznosili su 1,74 milijarde KM, što čini 9,35 odsto bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske, koji je projektovan na 18,62 milijarde KM.

Nerješeni zahtjevi

Na kraju februara, u Fondu je ostalo 1.932 neriješena zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, uz dodatnih 769 neriješenih zahtjeva iz ostalih kategorija, što ukupno iznosi 2.701 predmet u čekanju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Interesovanje za banjsko liječenje penzionera u Srpskoj sve veće (VIDEO)

U vrijeme kada većina penzionera svakodnevno računa koliko koštaju životni troškovi, mogućnost besplatnog banjskog liječenja za mnoge predstavlja više od medicinske terapije. To je predah i olakšanje.

Ali i osjećaj da sistem ipak nije zaboravio one koji su u njega ulagali cijeli radni vijek.

Interesovanje je iz godine u godinu sve veće. Program je namijenjen penzionerima sa najnižim primanjima, hroničnim oboljenjima i onima kojima je banjska rehabilitacija medicinski preporučena.

Troškove liječenja snosi Vlada Srpske

Troškove liječenja snosi entitetska Vlada, a liste prijavljenih su duže nego ranije. Javni poziv je otvoren do 10. marta.

“Potrebno je donijeti zadnji ček od penzije, kopiju lične karte i ako imaju neka druga primanja, iz recimo, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije ili iz Federacije. Boduje se visina penzije, radni staž, korisnik prava i članstvo”, objašnjava Đuro Stanojlović, predsjednik Udruženja penzionera iz Bijeljine.

Za mnoge od njih, to je jedina prilika u godini da dobiju kontinuiranu fizikalnu terapiju, medicinski nadzor i uslove koje kod kuće često nemaju.

“Ko ima manju penziju i više staža, sve se to uključuje u bodovanje i mislim da je to u redu. A posebno kada uzmemo u obzir i ekonomsku situaciju, i našu i svjetsku i uopšteno stanje, dobro je”, kaže penzionerka Ruža Mikić.

Najčešće dolaze pacijenti sa reumatskim oboljenjima, problemima kičme, postoperativnim stanjima ili posljedicama moždanog udara.

Terapije daju rezultate

Kontinuirane terapije, ljekovite vode i stručni nadzor daju rezultate koji su teško dostižni u kućnim uslovima.

“Prošle godine je nakon konkursa, kroz našu banju, prošlo više od 350 penzionera. To su bili uglavnom penzioneri koji su geografski bliski našoj banji – Bijeljina, Zvornik, istočni dio Hercegovina. Usluge koje nudimo su smještaj, usluga na bazi punog pansiona i fizikalna terapija, koja se pravi individualno za svakog pacijenta”, ističe Danijela Đurić-Ristić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Banji Dvorovi.

U društvu koje ubrzano stari, ulaganje u rehabilitaciju i prevenciju moglo bi biti dugoročno isplativije od liječenja. Za sada, besplatno banjsko liječenje ostaje jedna od rijetkih mjera koju penzioneri doživljavaju kao konkretnu i opipljivu podršku, piše FTV.

Možda vas zanima i ovo:

05

Podijeli tekst sa drugima na:

Međunarodni savjetodavni dani za penzionere održani u Njemačkoj

Međunarodni savjetodavni dani između nosilaca osiguranja penzijskog i invalidskog osiguranja u BiH – Fonda PIO Republike Srpske i Federalnog zavoda MIO/PIO i nosioca osiguranja u Njemačkoj (Deutsche Rentenversicherund), održali su se 03. i 04. marta u Štutgartu.

Predstavnici ova tri fonda pružili su pravne savjete osiguranicima i korisnicima prava na penziju i neposredno dali detaljne informacije o ostvarivanju i korištenju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Savjetodavni dani, uz prisustvo stranaka, pružaju veću mogućnost neposrednog rješavanja, posebno složenijih i dugotrajnijih zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju. To je prilika i za razmatranje dokumentacije, efikasnijeg potvrđivanja staža osiguranja ostvarenog na području druge države.

Takođe, građani su dobili odgovore na pitanja o rješavanju zahtjeva, i o isplati penzija, navodi Fond PIO.

Savjetodavni dani su i prilika za neposredni kontakt sa stručnjacima i predstvnicima nosilaca osiguranja.

Na Međunarodne savjetodavne dane u Štutgartu prijavilo se stotinjak osiguranika i korisnika prava ova tri nosioca osiguranja. Na licu mjesta razjašnjene sve eventualne dileme koje su imali u postupcima ostvarivanja prava koja ih očekuju u narednom periodu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova pravila za invalidske i porodične penzije u Federaciji BiH

Izmjene i dopune Zakona o PIO, otvorile su brojna pitanja u javnosti, posebno u vezi s članom 81.

Ovaj član donosi novi, diferencirani način obračuna starosnih penzija, ali i precizira kako se utvrđuju invalidske i porodične penzije u slučajevima kada su niže od zakonom propisanog minimuma.

Prema novim rješenjima, najniža starosna penzija više nije jedinstvena. Ona zavisi od dužine penzijskog staža. Utvrđuje se kao određeni postotak prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini u kojoj se ostvaruje pravo na penziju.

Upravo ta promjena dovela je do situacija u kojima su pojedine penzije niže od ranije važeće minimalne.

U okviru istog člana, izmijenjena su i pravila za invalidske i porodične penzije. Kako pojašnjavaju iz Federalnog zavod PIO, korisnicima kojima je invalidska ili porodična penzija utvrđena u iznosu manjem od najniže penzije propisane članom 81. isplaćuje se najniža penzija, ali uz jasno definisanu granicu.

Invalidska penzija

„Korisniku kojem je porodična, odnosno, invalidska penzija određena u manjem iznosu od najnižeg iznosa penzije utvrđene članom 81. isplaćuje se najniža penzija koja ne može biti niža od 90 posto od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava, prema podacima nosioca osiguranja, izuzev korisnika porodične penzije koji pravo ostvaruju iza korisnika penzije iz stava (2) ovog člana, kojima se garantira isplata najnižeg iznosa penzije koji je pripadao umrlom korisniku“, navode iz Zavoda.

Na osnovu važećih podataka, prosječna penzija za decembar iznosila je 651,05 KM. Ona je uvećana za 11,2 posto i iznosi 723,97 KM. Kada se na taj iznos primijeni pravilo od 90 posto, dobije se minimalni iznos od 651,57 KM, piše Faktor.

„Ovaj iznos penzije osigurava se korisniku invalidske penzije i korisniku porodične penzije koji pravo na penziju ostvaruje iza aktivnog osiguranika, a kojima penzija u obračunu ne prelazi iznos najniže penzije, dok se korisniku porodične penzije koji pravo na penziju ostvaruje iza umrlog korisnika penzije, kojem je vršena isplata najnižeg iznosa penzije, osigurava pravo na najniži iznos penzije koji je pripadao umrlom korisniku“, pojasnili su iz Zavoda PIO FBiH.

Porodične penzije

Drugačija pravila važe za porodične penzije koje se ostvaruju iza umrlog korisnika čija je penzija bila viša od najniže. U tim slučajevima, visina porodične penzije zavisi od broja članova porodice koji imaju pravo na isplatu. Kako navode iz Zavoda, jednom članu porodice pripada 70 posto iznosa penzije umrlog. Za dva člana 80 posto, za tri člana 90 posto, dok četiri ili više članova imaju pravo na puni iznos.

Primjera radi, ako je penzija umrlog korisnika iznosila 1.250 KM, jednom članu porodice pripada porodična penzija u iznosu od 875 KM, što predstavlja 70 posto tog iznosa.

Iz Zavoda naglašavaju da su izmjene imale za cilj jasnije definisanje minimalnih garancija za najugroženije kategorije korisnika.

Podijeli tekst sa drugima na: