Najaktivnije udruženje u Jajcu: Zajedno za bolji život u trećoj dobi

Udruženje/Udruga penzionera/umirovljenika opštine Jajce se izdvaja kao jedno od najaktivnijih i najuspješnijih udruženja u Jajcu. Njihov uspjeh proizlazi iz snažnog zajedništva, složnosti i neumornog rada, uz neprekidnu brigu o dobrobiti svojih članova.

Ovo udruženje/udruga osnovano je 2009. godine kroz spajanje Udruženja penzionera i Udruge umirovljenika opštine Jajce, stvarajući jedinstvenu organizaciju pod geslom: “Zajedno smo jači”. Time su postali pioniri takvog modela u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Njihov moto glasi: “Čovjek ne može ništa učiniti protiv starenja, ali se mora snažno boriti da ne ostari!” Osim zaštite i poboljšanja materijalnog i socijalnog položaja, Udruženje/Udruga pruža svojim članovima i obogaćuje njihov društveni te kulturni život.

Predsjednica Udruženja/Udruge, Hedviga Kajić, zaslužna je za izvanredne rezultate koje postižu, uz pomoć predanih suradnika i članova Upravnog odbora.

“Kroz svoju bogatu historiju, Jajce se uvijek isticalo kao posebno mjesto, poznato po svojoj jedinstvenosti i sposobnosti da izgrađuje suživot s drugima, bez obzira na njihove različitosti. Ova karakteristika nije izostala ni u današnjem vremenu, koje je obilježeno podjelama koje se pojavljuju u različitim aspektima života unutar naše države. Naše udruženje djeluje kao spoj zajedničkog tkiva, s predanim radom usmjerenim na poboljšanje života osoba u trećoj dobi”, kaže predsjednica Hedviga Kajić.

U njihovim prostorijama uvijek vlada živahna atmosfera i energija. Ovdje se događa mnogo toga – organiziraju se raznovrsne aktivnosti kao što su stranih jkursevi stranih jezika, fitness treninzi za članove, horska sekcija i ples, šah, književni klubovi i beskrajni razgovori. Posebno se ponose svojim humanitarnim radom i bogatom bibliotekom. Uz navedene aktivnosti, Udruženje često organizira izlete, banjska liječenja i ljetovanja, a nedavno su članovi imali priliku uživati u putovanju u Albaniju.

Osobno su predani brizi za članove koji su bolesni ili im je potrebna podrška. Članovi ovog udruženja ne zaboravljaju ni one izvan svojih prostorija – često obilaze iznemogle osobe i svoje članove koji su u potrebi. Kad se ukaže prilika, posjećuju i svoje sugrađane smještene u staračkim domovima u okolnim gradovima.

“S ponosom brojimo preko 2.300 članova, od kojih znatan broj aktivno sudjeluje u našem udruženju. Naša posvećenost se očituje kroz niz aktivnosti usmjerenih na poboljšanje zdravstvene skrbi za penzionere. Takođe, redovno organizujemo topla druženja s umirovljenicima iz različitih gradova, potičemo raznovrsne aktivnosti poput opuštajućih šetnji, zajedničkog pjevanja i različitih igara. Naša zajednica je mnogo više od toga. Mi smo kao jedna velika porodica koja brine o dobrobiti svojih članova te se ponosimo što smo svjetionik jedinstva i podrške u ovim izazovnim vremenima”, Kajić.

(Izvor i foto: snagalokalnog.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo ko sve ima pravo na porodičnu penziju u Srpskoj

Porodičnu penziju u Republici Srpskoj prima 71.685 ili 25,53 odsto korisnika prava Fonda PIO od ukupno 280.816 korisnika.

Iza preminule supruge pravo na porodičnu penziju ostvario je 1.182 udovac ili 1,65 odsto, iza preminulog supruga porodičnu penziju ostvarilo je 60.932 udovice ili 85 odsto od ukupnog broja korisnika porodične penzije.

U kategoriji korisnika porodične penzije na osobe nesposobne za privređivanje i samostalan život i rad evidentirano je 5.099 ili 7,1 odsto korisnika prava.

Porodična penzija isplaćuje se za 6.427 djece starosti do 15 godina života ili 8,96 odsto. Osim toga za djecu na redovnom školovanju, odnosno srednjoškolce i studente najkasnije do navršenih 26 godina života isplata se obavlja u 3.841 slučaju, odnosno 5,35 odsto od ukunog broja korisnika porodične penzije.

“Činjenica je da se posljednjih godina kontinuirano smanjuje procenat udjela porodične i invalidske penzije, dok se procenat udjela starosne penzije svakog mjeseca povećava, što predstavlja poželjan i pozitivan trend”, kažu u Fondu PIO RS.

Pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Članovi porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije smatraju se: bračni supružnici (udovica, odnosno udovac), razvedeni bračni supružnik ili vanbračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje, dijete, rođeno u braku ili van braka, usvojeno ili pastorak, dijete bez oba roditelja ili dijete kome su oba roditelja potpuno ili trajno nesposobni za privređivanje, koje je osiguranik ili korisnik penzije izdržavao do svoje smrti, i roditelj (otac i majka, očuh i maćeha, usvojilac) koje je osiguranik ili korisnik penzije izdržavao do svoje smrti.

Podijeli tekst sa drugima na:

‘Kafa s gradonačelnikom’ u povodu Dana penzionera

U povodu obilježavanja Dana penzionera Udruženje penzionera/umirovljenika Konjic uz podršku Grada Konjica provelo je niz aktivnosti kojima su brojnim penzionerima uljepšali dan.

Pored obilaska članova koji se nalaze na liječenju u bolnici, podjele novčane podrške za 58 najstarijih penzionera, podjele poklon bonova za članove rođene od 1941. do 1945.godine i drugih aktivnosti, organizovano je i druženje “Kafa s gradonačelnikom” u Klubu penzionera.

Druženje je bilo prilika za susret konjičkih penzionera sa gradonačelnikom Konjica Osmanom Ćatićem, koji je čestitao Udruženju penzionera/umirovljenika Konjic na aktivnom i transparentnom radu, koji rezultira konkretnim mjerama koje starijoj populaciji mnogo znače.

“Udruženje penzionera/umirovljenika Konjic u kontinuitetu ima podršku Gradske uprave Konjic i želja nam je da budemo uz sugrađane u njihovim poznim godinama kada im je pažnja najpotrebnija.Većina ima porodice koje su tu, što je najvažnije, ali i društvo mora jednim dijelom biti na raspolaganju onima koji su decenijama gradili i razvijali Konjic i Bosnu i Hercegovinu”,kazao je gradonačelnik Ćatić sa željom upućenom penzionerima za dobro zdravlje i dane ispunjene druženjem, kakav je bio današnji.

“Konjički penzioneri žive životom kakav imaju i svi ostali penzioneri u Bosni i Hercegovini. Zahvalni smo što Gradska uprava Konjic i gradonačelnik Ćatić imaju osjećaj i razumijevanje prema nama kroz redovna izdvajanja za naše aktivnosti, te kroz sve druge vidove pomoći, kojima dokazuju da nam hoće i žele pomoći. I ove godine Dan penzionera uspjeli smo obilježiti na jedan dostojanstven način zahvaljujući toj podršci”, kazao je predsjednik Udruženja Edin Hajduk.ž

(Izvor i foto: Fena)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li penzioneri iz RS koji primaju penziju u FBiH mogu aplicirati za pomoć?

Problemi sa ostvarivanjem prava na finansijska sredstva koja je obezbijedila Evropska unija, a koja su posljednjih dana napravila “pometnju” među bh. građanima, javili su se na području Bosansko-podrinjskog kantona.

Riječ je o penzionerima koji žive u Republici Srpskoj, a penziju primaju u Federaciji BiH. Prema ranijim najavama ti penzioneri nemaju pravo na dobijanje jednokratne finansijske pomoći od Evropske unije.

Zbog toga su reagovali iz Udruženja penzionera Goražde.

“Mi smo jedan od rijetkih kantona u FBIH koji ima probleme sa ostvarivanjem različitih prava penzionera koji primaju penziju u FBIH, a žive u RS-u, posebno sad za ovu energetsku pomoć. Gledajući javni poziv svi koji žive u RS-u, a primaju penziju u FBIH neće dobiti energetsku pomoć”, kaže Suljo Bekan predsjednik Udruženja penzionera Goražde.

Ističe da je bio na sastanku u Zenici i pitao šta ćemo s tim penzionerima,a da je pomoćnik ministra je ostao zatečen.

“Pozivam penzionere BPK Goražde, pa i šire, sve koji primaju penziju u FBIH, a žive u RS da to predaju jer smo juče dobili obećanje i sutra će biti delegacija Saveza udruženja penzionera na sastanku sa federalnim ministrom Delićem i nadamo se da će se taj problem riješiti”, kaže Bekan.

On ističe kako je diskriminacija penzionera sa prebivalištem u Republici Srpskoj vidljiva i u mnogim drugim slučajevima poput prava na naplatu posmrtine ili kod zdravstvenog osiguranja.

(Izvor: Oslobođenje, foto ilistracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Najbolja ishrana za zdrave kosti

Ishrana igra važnu ulogu u održavanju zdravih kostiju. Evo nekoliko ključnih nutrijenata koje biste trebali uključiti u ishranu kako biste podržali zdravlje kostiju:

Kalcijum

Kalcijum je osnovna komponenta kostiju. Izvori kalcijuma uključuju mliječne proizvode poput mlijeka, jogurta i sira, kao i lisnato zeleno povrće poput kelja i brokule, bademe, sardinu i losos, koji su bogati kalcijumom.

Vitamin D

Vitamin D je ključan za apsorpciju kalcijuma i jačanje kostiju. Najbolji izvor vitamina D je sunčeva svjetlost, ali ga možete dobiti i iz određene hrane poput masne ribe (losos, skuša), žumanjka i obogaćenih namirnica poput mlijeka i žitarica.

Protein

Protein je građevni blok kostiju. Uključite izvore proteina poput piletine, puretine, ribe, jaja, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki u vašu ishranu kako biste podržali rast i obnovu kostiju.

Magnezijum

Magnezijum pomaže u apsorpciji kalcijuma i održavanju jakih kostiju. Namirnice bogate magnezijumom uključuju tamnozeleno povrće, orašaste plodove, cjele žitarice i mahunarke.

Vitamin K

Vitamin K je važan za regulaciju metabolizma kalcijuma u kostima. Pronalazi se u zelenom lisnatom povrću poput kelja, špinata i peršuna, kao i u maslinovom ulju.

Omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline imaju protivupalno djelovanje i mogu podržati zdravlje kostiju. Dobri izvori omega-3 masnih kiselina su masna riba (losos, skuša, sardina), laneno sjeme i chia sjemenke.

Ako imate posebne zdravstvene uslove ili nedoumice oko svoje ishrane, preporučljivo je da se posavjetujete sa stručnjakom za ishranu ili ljekarom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko godina ima najstariji vozač u Republici Srpskoj?

Iako možda zvuči nevjerovatno, najstariji vozač u Republici Srpskoj sa važećom vozačkom dozvolom ima 97 godina.

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz MUP-a Republike Srpske, te navode da je, prema njihovim evidencijama, ovaj vozač rođen davne 1926. godine.

S obzirom na to da je zakonom propisano da vozač može voziti sve dok je zdravstveno sposoban, te da za to mora imati uvjerenje, izgleda da je ovaj vremešni starac “zdrav kao dren” čim ima vozačku dozvolu u tim godinama.

Naravno da u tom dobu vozači moraju češće provjeravati da li su fizički i psihički sposobni za vožnju nego što je to slučaj u mlađem dobu, što je, naravno, navedeno i u zakonu.
Inače, uslovi pod kojima osoba može upravljati motornim vozilom definisani su članom 10, stav 1, Pravilnika o vozačkoj dozvoli.

“Ovim članom je propisano da se vozačka dozvola izdaje sa rokom važenja od 10 godina, a licu starijem od 65 godina sa rokom važenja od tri godine, računajući od dana izdavanja, dok je stavom 2. propisano da se licu koje u vrijeme izdavanja vozačke dozvole ima više od 55 godina života vozačka dozvola izdaje sa rokom važenja do navršenih 65 godina života, s tim da taj rok ne može da bude kraći od tri godine”, navode iz MUP-a Srpske.

No, u skladu sa stavom 3. istog člana je propisano da se izuzetno vozačka dozvola može izdati i na rok kraći od roka utvrđenog u ovom članu na osnovu nalaza i mišljenja zdravstvene ustanove naznačenom u uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti lica, a koji ne može da bude kraći od dvije godine.

(Izvor: nezavisne.com; foto ilutracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od polovine penzionera živi na granici socijalnog minimuma

Položaj penzionera je težak, jer je prosječna penzija u FBiH za august ove godine bila 584 KM.

“Od 60 do 65 posto penzionera živi na granici socijalnog minimuma. Pored penzije, ništa manje nije važna za naše penzionere zdravstvena zaštita, zdravstveni sistem i socijalna zaštita, jer mi smo u stanju socijalne potrebe. Federacija, kantoni i općine nemaju socijalnu kartu, a to je lična karta šta koji građanin ima i na osnovu čega da dijele neku pomoć”, pojasnio je Predsjednik Upravnog odbora SUP/UFBiH Redžo Mehić.

Takođe, zahtjev prema Vladi FBiH je, navodi on, bio da se pomogne stanovništvu, a time i penzionerima, da “prebrode rast cijena”, odnosno da “obuzdaju rast cijena”.

Mehić je potvrdio kako su u petak, 27. oktobra u 10 sati “dobili termin za sastanaka kod resornog federalnog ministra” te će tražiti da se prepiše model pomoći stanovništvu iz drugih zemalja regije.

“Ovo je vanredna situacija. Mi smo ove godine, prema zakonu, dobili redovno usklađivanje penzija od 16,25 posto, dobili vanredno usklađivanje 3,9 posto – ukupno 20,15 posto. To bi se reklo izuzetno velika cifra, ali u odnosu na ovakav rast cijena, to se istopilo kao ‘kap vode u moru’. Vlada je učinila šta je predvidio zakon, ali naš zakon nije ugradio ovo šta je u vanrednim situacijama”, istakao je Mehić.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Podjela novčane pomoći i zimnice za penzionere u Milićima

Članovima Udruženja penzionera u Milićima, čija penzija ne prelazi iznos od 351 KM, počela je podjela novčane pomoći od 100 KM, koju će primiti oko 70 penzionera.

Predsjednik Udruženja Radomir Golić izjavio je novinarima da je ovo drugi krug podjele sredstava koja su obezbijedili iz vlastitog budžeta i da će narednih dana ukupno podijeliti 7.000 KM.

Golić je napomenuo da penzioneri mjesečno za članarinu izdvajaju po tri KM i da od naredne godine planiraju da je povećaju na četiri KM, da bi iz sopstvenog budžeta mogli da podjele pomoć većem broju penzionera.

On je rekao da je žalosno što je ta populacija jedna od najsiromašnijih i izrazio nadu da će se stanje uskoro promijeniti, te da će potražiti pomoć i od institucija. Golić je naglasio da u milićkom Udruženju oko 300 penzionera živi ispod granice siromaštva.

On je rekao da je danas počela i podjela zimnice za članove Udruženja na šest mjesečnih rata, za koju vlada sve veća zainteresovanost. Pomoć od 100 KM mnogo znači penzionerki Miri Milinković koja prima 220 KM penzije.

“Živim sa bolesnim mužem, sve je poskupjelo, penzioneri sa malim primanjima to i te kako osjete. Živjeti se mora, najbitnije nam je zdravlje”, izjavila je novinarima Milinkovićeva.

Penzionerka Mira Mišić je izjavila da živi sama i da jedva sastavlja kraj sa krajem jer dosta novca troši za lijekove.

Nenad Vukotić živi sa suprugom od penzije od 327 KM i boračkog dodatka.

“Uglavnom sve potrošimo na lijekove, budući da smo oboje bolesni i da supruga nema primanja. Udruženje penzionera jedino je koje nas se sjeti i daje nam pomoć na čemu smo im zahvalni”, naveo je Vukotić.

Na području opštine Milići ima 1.514 penzionera, a 1.386 su članovi Udruženja penzionera.

(Izvor i foto: srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Svečano druženje penzionera u Sanskom Mostu

Povodom 25. oktobra, koji se obilježava kao Dan penzionera Federacije BiH, Udruženje penzionera Opštine Sanski Most organizovalo je svečano obilježavanje ovog datuma.

Udruženje penzionera opštine druženjem i prigodnim ručkom obilježilo je Dan penzionera okupivši više oko 150 svojih članova.

Predsjednik Skupštine udruženja penzionera Sabrija Bećirbegović je zahvalio penzionerima na velikom odzivu, te je izrazio očekivanje da će se ovakva tradicionalna okupljanja nastaviti i u narednom periodu.

Kako je istakao, sanski penzioneri dijele sudbinu najvećeg broja penzionera u Federaciji BiH, od kojih većina živi na rubu egzistencije i prima najnižu penziju.

(Izvor i foto: sanartv.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Recikliranje za početnike: Smanjenje otpada u domaćinstvu

Recikliranje je proces kojim se materijali odvajaju i ponovno koriste kako bi se smanjilo zagađenje i očuvali prirodni resursi. Ako ste početnik u recikliranju, evo nekoliko koraka koji vam mogu pomoći da započnete:

Informišite se o lokalnim pravilima: Prvo istražite kako se recikliranje organizuje u vašem području. Provjerite koje materijale možete reciklirati i koje posude koristiti za odvajanje otpada.

Odvojite materijale: Kada odlažete otpad, odvojite materijale kao što su papir, plastične boce, staklena ambalaža, limenke itd., od ostalog smeća. Koristite posebne posude ili kante za recikliranje kako biste ih jasno označili.

Ispravno pripremite materijale: Pripremite materijale za recikliranje tako što ćete ih isprati od ostataka hrane ili pića i osušiti ih. Uklonite poklopce i čepove kako bi se materijali mogli pravilno obraditi.

Pronađite reciklažna mjesta: Pronađite reciklažna mjesta u svom području, kao što su kontejneri na javnim prostorima ili centri za recikliranje. Možete se informisati putem web stranica ili kontaktirati lokalne komunalne službe kako biste saznali gdje možete odložiti reciklabilne materijale.

Saznajte o drugim opcijama recikliranja: Pored osnovnog recikliranja, razmislite o drugim opcijama poput kompostiranja organskog otpada ili doniranja upotrebljivih predmeta kao što su odjeća ili elektronika.

Edukujte druge: Podijelite svoje znanje o recikliranju sa porodicom, prijateljima i kolegama kako biste ih motivisali da se pridruže i zajedno doprinesete očuvanju okoline.

Zapamtite da je konzistentnost ključna. Redovno odvajajte otpad i odlažite ga na odgovarajuća mjesta kako biste aktivno doprinijeli zaštiti životne sredine.

Podijeli tekst sa drugima na: