Ogulite paradajz uz ovaj jednostavan trik koji koriste profesionalci

Ako spremate paradajz za zimnicu ili sos, ljuštenje jednog po jednog nožem oduzima najviše vremena. Postoji postupak koji cijeli posao svede na nekoliko minuta, a traži samo vrelu i ledenu vodu. Kožica nakon toga sklizne gotovo u jednom komadu.

Postupak se zove blanširanje i koristi se u profesionalnim kuhinjama upravo za ovu namjenu.

Suština je u naglom prelasku iz vruće u hladnu vodu.

Kako se radi

Zarežite. Operite plodove i na dnu svakog napravite plitak rez u obliku slova iks. Rez ide samo kroz kožicu, ne dublje.

U ključalu vodu. Ubacujte po nekoliko paradajza odjednom, ne previše, jer bi temperatura vode naglo pala i postupak ne bi radio.

Dvadeset do trideset sekundi. Čim primijetite da se kora oko zasječenog dijela odvaja, vadite ih.

Odmah u ledenu vodu. Ostavite ih minut ili dva.

Povucite. Uzmite plod i povucite koru tamo gdje ste napravili rez. Skliznuće gotovo u jednom komadu.

Ako neki dio ipak pruža otpor, vratite paradajz na nekoliko sekundi u vrelu vodu i pokušajte ponovo.

Zašto to radi?

Objašnjenje je u samoj građi ploda.

Kožica paradajza i meso ispod nje šire se pri zagrijavanju različitom brzinom, jer nisu iste građe.

Kada plod uđe u ključalu vodu, vanjski sloj se zagrije i raširi brže od unutrašnjosti, pa veza između njih popusti.

Ledena voda zatim naglo zaustavi zagrijavanje, a kožica se pritom skupi drugačije nego meso ispod.

Rezultat je da kora više ne prianja i skida se rukom.

Zašto se ne smije preskočiti ledena voda?

Ovo je korak koji se najčešće preskoči, a bez njega postupak ne valja.

Ako paradajz izvadite iz ključale vode i ostavite ga da se hladi sam, on se iznutra nastavlja kuhati još nekoliko minuta.

Meso tada omekša, plod izgubi oblik i pri ljuštenju se raspadne.

Možda vas interesuje i ovo:

Ako vam paradajz puca čim padne kiša evo šta treba da uradite

Savjet stručnjaka: Kako izabrati kvalitetan paradajz

Ledena voda taj proces zaustavlja odmah. Zato posudu s vodom i ledom treba pripremiti prije nego što se paradajz uopšte stavi u lonac.

Ako imate cijelu gajbu

Za veće količine postoji jednostavnija varijanta koja ne traži stajanje pored šporeta.

Paradajz se opere, osuši i cijeli stavi u zamrzivač.

Kada zatreba, ostavi se da se odmrzne. Dok omekšava, kora se sama odvaja i skida se rukama, bez ijedne posude vrele vode.

Razlog je što se voda unutar ploda pri zamrzavanju širi i stvara sitne kristale koji razaraju vezu između kožice i mesa.

Ta varijanta ima jednu manu: odmrznuti paradajz gubi čvrstinu, pa nije za salatu. Za sos, sok i zimnicu je sasvim dobar, jer se ionako kuha, piše N1. 

Podijeli tekst sa drugima na:

Za penzionere Velike Obarske besplatan internistički pregled

Penzioneri iz Velike Obarske imaju mogućnost da u četvrtak obave besplatan internistički pregled.

To su poručili iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske, naglasivši da na ovaj način žele da pomognu penzionerima.

“Važno za naše penzionere! Besplatni internistički pregledi stižu u vašu mjesnu zajednicu”, objavljeno je na Fejsbuk stranici Fonda PIO.

U objavi se navodi da Fond PIO, u saradnji sa Gradskim udruženjem penzionera, JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ i JZU Dom zdravlja Bijeljina, pokreće seriju besplatnih internističkih pregleda, tamo gdje njihovi penzioneri žive.

„Mjesna zajednica Velika Obarska, 20. avgust 2026. godine, od 8 časova. Naši zdravstveni radnici dolaze bliže vama, sa ciljem da preventivni pregledi budu dostupniji, jednostavniji i pravovremeniji. Brinemo o zdravlju. Brinemo o našim penzionerima. Brinemo o svakom korisniku“, navodi se u objavi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Radivoje (93) i danas radi: Fizički rad je potreban čovjeku

Radivoje Miljević iz Donje Orlovače sa ponosom ističe da je rođen 15. marta 1933. godine. Na snazi i energiji koju posjeduje sa devedesetri godine mogu mu pozavidjeti mnogo mlađi. Redovno održava svoje dvorište, sije baštu i uzgaja kokoši.

“Dvorište i baštu ja sam održavam, nekad u rano proljeće sin dođe i posijemo prve kultre, kao što je luk, ostalo sve sam ja radim. Kada trava poraste ja to pokosim, cvijeće zalijevam i orezujem ruže”, kaže Radivoje.

Priča da ga život nije mazio. U odbrambeno-otadžbinskom ratu iz Travnika je, u kojem je radio kao šumski tehničar, sa porodicom izbjegao u rodni Bosanski Petrovac, a potom u Prijedor.

Dosada ubija, mora se raditi

Na ratištu Grabež poginuo mu je sin Milan 1995. godine, a supruga mu je preminula prije osam godina. Živi sam, ali često ga posjeti sin Dragan koji je sa porodicom u Novom Sadu. Sin mu i pomaže najviše u bašti.

“Imam luk, mrkvu, peršun, cveklu, krastvace, paprike, paradajz, krompir, kukuruza nešto imam pošto držim koke, ima i pokoja dinja. Volim to raditi jer ako čovjek ne radi ubija dosada. Kada je loše vrijeme pa budem u kući teško je, a ovako kada imate obavezu bolje je. Sada su visoke temperature pa se može ujutru raditi i malo uveče. Ja se bolje i osjećam kada fizički radim i kada sam aktivan”, priča on.
Dodaje da zbog kretanja i rada manje osjeća hronične bolove.

“Ako čovjek ne radi osjeća i bolove više. Ja imam problem sa kičmom, krsnim dijelom kičme. Ujutru kada ustanem osjetim bolove, ali kada malo prošetam dvorištem i nešto uradim ja se odmah osjećam bolje. Fizički rad je potreban čovjeku, ne treba pregoniti pogotovo u mojim godinama, ali uvijek da ima pomalo nešto da se radi “, smatra on.

Kaže da uvijek može računati i na pomoć komšija, a i oni sa kojima smo mi razgovarali takođe imaju samo riječi hvale za Radivoja, piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stavite stopala u hladu vodu, efekte ćete brzo osjetiti

Kada se čini da od ljetne vrućine nema predaha, olakšanje se možda krije u najobičnijem lavoru. Hladna voda neće rashladiti cijeli organizam kao klima-uređaj, ali može brzo osvježiti stopala, ublažiti osjećaj toplotne nelagode i barem nakratko učiniti sparan dan podnošljivijim.

Lavor, hladna voda i petnaestak minuta odmora – jednostavan su ljetni ritual koji ne zahtijeva gotovo nikakvu pripremu. Posebno dobro dođe nakon hodanja po vrućem asfaltu, dugog stajanja ili dana provedenog u prostoru koji se nikako ne uspijeva rashladiti.

Čim stopala uronimo u hladnu vodu, receptori za temperaturu u koži šalju mozgu poruku da je dio tijela izložen hladnoći. Zbog toga veoma brzo osjetimo osvježenje, čak i kada se temperatura u ostatku tijela nije znatno promijenila, prenosi Zadovoljna.hr.

Površinski krvni sudovi pritom se sužavaju, što se naziva vazokonstrikcija. Tako se smanjuje protok krvi kroz ohlađeno područje, a stopala brzo postaju hladnija.

Ipak, najbolje je upotrijebiti hladnu, a ne ledenu vodu. Pretjerana hladnoća može snažno stisnuti krvne sudove, izazvati bol ili utrnulost te neće nužno bolje rashladiti organizam.

Hladna kupka za stopala može:

  • brzo pružiti osjećaj osvježenja
  • ublažiti osjećaj užarenih i teških nogu
  • privremeno smanjiti blagu natečenost nakon stajanja
  • podstaći nas da sjednemo i odmorimo se
  • osvježiti kožu i isprati znoj.

Za dodatno olakšanje noge se mogu lagano podignuti, čime se podstiče povrat krvi i tečnosti iz potkoljenica.

Dovoljno je 10 do 15 minuta

Lavor napunite hladnom, ali ne ledenom vodom, tako da prekrije stopala i gležnjeve. Noge namačite 10 do 15 minuta, a zatim ih dobro osušite, posebno između prstiju.

Ako osjetite bol, jako peckanje, drhtanje ili utrnulost, odmah prekinite. Osobe s dijabetesom, slabijom cirkulacijom, Raynaudovim fenomenom, oštećenjem živaca ili ranama na stopalima treba da se prije ovakvog hlađenja posavjetuju s ljekarom.

Važno je znati da lavor nije zaštita od toplotnog udara. Ako se pojave zbunjenost, gubitak svijesti, otežan govor ili veoma visoka tjelesna temperatura, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.

Petnaest minuta s nogama u hladnoj vodi ipak može biti jednostavan i pristupačan trik za ugodnije podnošenje ljetne žege – uz dovoljno tečnosti, hlad i boravak u rashlađenom prostoru kada god je to moguće.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionisani profesor izradio više od hiljadu predmeta od drveta

Profesor fizičkog vaspitanja i predsjednik Kulturno-umjetničkog društva “Šamac” Mladen Radović počeo je pred penzionerske dane da se aktivno bavi izradom predmeta od drveta, prvo u kući, a danas u maloj radionici, gdje je izradio više od hiljadu raznih prizvoda.

Radović pravi unikatne ženske torbice, drvene minđuše, ali i program za svadbe od kutija za koverte, tabli, spiskova do numeracija za stolove, ali i više od 30 različitih vrsta i veličina kutija…

Sve počelo 2003. godine

Radović je rekao da je sve počelo 2003. godine kada je odlazio u manastir Sočanica na Kosovo i Metohiju, gdje je upoznao igumana manastira anhimandrita Damjana, porijeklom iz okoline Teslića.

“Od njega je potekla ideja da počnem da se bavim drvetom. Prvo sam počeo da radim krstove u flaši, a zatim i mnogo čega drugog. Ovaj posao zahtjeva mirnoću i koncentraciju”, istakao je Radović.

On je dodao da mu je iguman Damjan tada rekao da će biti dana kada neće moći da radi i da tad sve ostavi pa nastavi drugi dan.

“Tako je i bilo, pogotovo kad sam pravio krstove u flaši”, rekao je Radović.

Od 2022. godine Radović je aktivnije počeo da se bavi radom sa punim drvetom, od koga je pravio razne stalke, nosače za vino, poslužavnike…

“Tad sam počeo da se interesujem za cnc lasere i vremenom sam nabavio sve što mi treba za ovakvu vrstu posla. Plan mi je da do kraja godine kompletiram radionicu koju sam napravio u garaži. Za manje od godinu dana idem u penziju i imaću šta da radim”, ispričao je Radović.

Izradio mnogo zahtijevnih predmeta

Radović je naveo da je izradio mnogo zahtjevnih predmeta, među kojima je mali kazan za rakiju.

“To je jedan od unikatnih proizvoda koji je funkcionalan u svakom smislu, a ima oko 163 dijela koja se prvo moraju isjeći. Laseri ih sijeku oko šest sati i onda se kreće se sa sklapanjem. Među najzahtjevnijim je sklapanje brodova, koji na sebi imaju nekoliko nivoa”, kaže Radović.

Prema njegovim riječima, svi proizvodi su na svoj način iteresantni i zahtjevni.

Radović napominje da još uvjek ne radi mnogo na promociji, jer čeka da se penzioniše i u potpunosti posveti zanatu.

“U radionici provodim minimalno tri sata. Ponekad ostanem i mnogo duže. Najviše vremena oduzima priprema u kojoj se izrađuju softveri koje laser poslije izrezuje”, naveo je Radović.

Radović kaže da mu nije bilo lako savladati tajne novog zanata. Cijeli život bavio se svojm strukom daleko od softvera, računara i programa.

On napominje da je posao zahtjevan i težak, ali da je ljubav prema onome što radi dala smisao i snagu.

“Mnogo mi znače i mušterije, koji dođu i gledaju, pa se dive i čude kako sam naučio da radim nešto tako”, rekao je Radović i dodao da će još više raditi kad postane penzioner.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pazite šta prosipate u sudoper, greške vas mogu skupo koštati

Ostatak ulja iz tave, talog kafe ili nekoliko kašika hrane samo završe u sudoperu, voda odnese sve i djeluje kao da je problem riješen. A onda jednog dana voda počne da otiče sve sporije, pojavi se neprijatan miris, a ono što je djelovalo kao sitnica postane problem koji više ne može da se riješi jednim ispiranjem.

Četiri stvari posebno često završe tamo gdje im nije mjesto. Jedna među njima pravi najveći problem, a mnogi je svakodnevno sipaju u sudoper potpuno nesvjesni šta se dešava u cijevima.

Ove 4 stvari ne sipajte u odvod

1. Ulje i mast

Ovo je jedna od najgorih navika za kuhinjski odvod. Ulje iz tave može djelovati potpuno tečno dok je toplo, ali kada se ohladi, može da se zadržava na zidovima cijevi.

Još veći problem nastaje kada se masnoća pomiješa sa ostacima hrane i drugim nečistoćama. Tako se vremenom stvaraju naslage koje mogu usporiti protok vode.

Najbolje je da ulje poslije prženja ostavite da se ohladi, sipate u staru teglu ili flašu i odložite u skladu sa lokalnim pravilima.

2. Talog od kafe

Talog od kafe mnogi po navici bacaju u sudoper, ali nema razloga da tamo završi.

Sitne čestice mogu se zadržavati u sifonu i zajedno sa masnoćom i drugim ostacima napraviti naslage. Ako svakog dana kuvate nekoliko kafa, taloga se za mjesec dana nakupi mnogo više nego što izgleda.

Bolje ga bacite u kantu ili, ako imate mogućnost, iskoristite za kompost.

3. Ostaci hrane

Riža, tjestenina, brašno, mrvice i sitni ostaci hrane ne bi trebalo da se ispiraju u odvod.

Neki od ovih ostataka mogu da upiju vodu, nabubre ili se zadrže na mjestima gdje je protok već slabiji. Kada se pomiješaju sa masnoćom, mogu napraviti još veći problem.

Najjednostavnije rješenje je malo sito za sudoper koje će zadržati ono što ne treba da ode u cijev, piše B92.

4. Farba i jaka hemijska sredstva

Ako vam poslije krečenja ostane farbe, nemojte je samo razblažiti i prosuti u sudoperu.

Isto važi i za ostatke hemijskih proizvoda koji na ambalaži imaju posebno upozorenje o odlaganju. Takve proizvode treba odložiti prema uputstvu proizvođača i lokalnim pravilima.

Kuhinjski odvod nije mjesto za otpad koji ne pripada kanalizaciji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzije od 2013. godine rasle efektivno za 127,15 posto

Direktor Fonda PIO Mladen Milić izjavio je da su penzije od 2013, zaključno sa avgustom ove godine, nominalno rasle 86,23 odsto, a efektivno ili stvarno 127,15 odsto.

Milić je naglasio da Vlada Republike Srpske ostaje opredijeljena da u skladu sa finansijskim mogućnostima, kada god za to postoje obezbijeđeni realni izvori finansiranja iz rasta naplate doprinosa, donese odluku o vanrednom usklađivanju penzija.

Prati se kretanje cijena na malo i prosječne plate

On je rekao da Vlada Republike Srpske prati kretanje cijena na malo i prosječne plate u prvoj polovini godine kao ključnih pokazatelja u očavanju dostignutog standarda u isplati penzija za sve korisnike prava.

Milić je naveo da su u posljednjih 12 godina penzije usklađene 25 puta, od čega je 10 puta redovno godišnje usklađivanje u skladu sa Zakonom o PIO, dok je Vlada Republike Srpske 15 puta donijela odluku i o vanrednom usklađivanju.

Prema njegovim riječima, penzioneri i isplata penzija ostaju prioritet Vlade Republike Srpske u isplati iz trezora, a dokaz za to je da u posljednjih više od 10 godina penzije nisu kasnile ni dan i isplata je obično nekoliko dana prije 10. u mjesecu.

Cilj zaštita dostignutog nivoa penzija

“U posljednje dvije godine jedino je Vlada Republike Srpske u državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije u decembru isplatila dvije penzije, i to na početku decembra penziju za novembar, a posljednjih dana decembra, odnosno godine i decembarsku”, naglasio je Milić.

Milić je podsjetio da je polovinom juna Vlada Republike Srpske, zajedno sa predsjednikom Republike, s ciljem zaštite dostignutog standarda korisnika prava, najavila da će u trećem kvartalu donijeti odluku o 15. vanrednom usklađivanju penzija od najmanje 3,5 odsto, koliko su pokazivali parametri od kojih zavisi usklađivanje penzija.

On je dodao da je, shodno tome, Vlada Republike Srpske na sjednici 9. jula donijela odluku o 15. vanrednom usklađivanju penzija za 3,55 odsto.

“Ovo vanredno usklađivanje penzije za avgust, koja će se isplatiti početkom septembra zajedno sa redovnim godišnjim usklađivanjem od 6,45 odsto iz januara predstavlja nominalno usklađivanje za 10 odsto od početka godine, čime su penzije efektivno ili stvarno povećane u periodu januar-avgust za 10,23 odsto”, istakao je Milić.

Krajem septembra isplata pomoći

Direktor Fonda PIO napomenuo je da je najavljena i isplata jednokratne novčane pomoći penzionerima krajem septembra ili početkom oktobra, za šta je Vlada Republike Srpske obezbijedila oko 32 miliona KM.

Milić je rekao da će jednokratna novčana pomoć, kao što je to bilo i u više navrata prethodnih godina, naročito u periodu pandemije virusa korona, pa i poslije, biti isplaćena svim korisnicima prava.

“Kao što je već najavljeno iz kabineta predsjednika Vlade i predsjednika Republike Srpske, korisnicima prava čija je penzija niža od prosječne penzije isplaćene za mjesec koji prethodi donošenju odluke jednokratno će biti isplaćeno 120 KM, a onima čija je penzija veća od prosječne penzije isplatićemo 80 KM”, naveo je Milić.

On je napomenuo da će jednokratna penzionerima biti isplaćena kao i penzija na račune u bankama ili putem pošte.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova metoda liječenja Alchajmerove bolesti već daje rezultate

Tri mjeseca nakon primjene nove terapije liječenja Alchajmerove bolesti, naučnici sa ruskog Univerziteta “Sečenov” zabilježili su kod pacijenata poboljšanje niza kognitivnih funkcija.

Specijalisti sa Univerziteta “Sečenov” prvi su u svijetu koji su predložili i primijenili selektivnu plazma adsorpciju ekstracelularne DNK kao terapiju za pacijente sa Alchajmerovom bolešću, saopštila je pres-služba univerziteta.

“Kliničari u Kliničkoj bolnici broj 3 Univerziteta Sečenov su pioniri u novoj strategiji liječenja pacijenata sa Alchajmerovom bolešću. Selektivnoj plazma sorpciji ekstracelularne DNK”, navodi se u saopštenju koje je objavila agencija TASS.

Možda vas interesuje i ovo:

U svijetu 55 miliona ljudi boluje od Alchajmerove bolesti

Prema riječima Vladimira Parfenova, direktora Klinike za bolesti nervnog sistema “A. Ja. Koževnikov” na Univerzitetu “Sečenov”, inhibitori acetilholinesteraze i blokatori glutamatnih receptora trenutno se koriste za poboljšanje kognitivnih funkcija kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću.

Mono- i poliklonalna antitijela se takođe proučavaju kao patogenetska terapija, ali je njihova efikasnost ograničena, a njihova upotreba je povezana sa značajnim neželjenim efektima.

“Jedan od ključnih faktora sistemske upale su neutrofilne ekstracelularne zamke (NET). One povećavaju vaskularnu propustljivost i podstiču akumulaciju β-amiloida. To uzrokuje progresiju bolesti. Formiranje NET-ova u moždanom tkivu i mikrovaskulaturi uzrokuje oštećenje neurona. Uticanjem na ovaj proces i smanjenjem nivoa cirkulišućih NET kompleksa, možemo smanjiti sistemsku upalu kod pacijenata”, naglasila je specijalista za transfuziju i šef odjeljenja za transfuziju u Kliničkoj bolnici br. 3 Univerziteta “Sečenov” Natalija Sivcevič.

Novi pristup testiran

Ona je navela da ranije nisu postojale metode koje bi mogle da selektivno smanje opterećenje ekstracelularnih zamki neutrofila i cirkulišuće ekstracelularne DNK kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću.

Adsorpcija struktura koje sadrže DNK u plazmi omogućava selektivno uklanjanje cirkulišuće ekstracelularne DNK i povezanih inflamatornih faktora.

Novi pristup je testiran u pilot kliničkom ispitivanju. Tok liječenja se sastojao od tri sesije, razmaknute dva do tri dana. Pacijenti su procijenjeni prije i poslije liječenja korišćenjem neuropsihološkog testiranja, analize biomarkera cerebrospinalne tečnosti i MRI mozga.

Kako je navedeno u izvještaju, tri mjeseca nakon liječenja, specijalisti su zabilježili poboljšanja u pamćenju, pažnji i brzini obrade informacija.. zabilježena je i pozitivna dinamika u svakodnevnom funkcionisanju pacijenata mjereno ADCS-MCI skalom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Turistički vaučeri ponovo aktuelni u Republici Srpskoj

Vlada Republike Srpske zvanično je potvrdila početak petog ciklusa dodjele turističkih vaučera. Ova mjera ima za cilj podsticaj za razvoj domaćeg ugostiteljstva i privrede.

“Ovogodišnji vaučeri, čija je pojedinačna vrednost ostala ne promijenjena i iznosi 100 konvertibilnih maraka. Biće dostupni svim punoljetnim građanima, a korišćenje je predviđeno u periodu od 7. septembra pa sve do kraja novembra. Projekat koji je prvobitno zaživio u vrijeme pandemije korona virusa kao podrška domaćem sektoru usluga, do sada je pokazao izuzetne rezultate. Prema podacima nadležnih institucija, u proteklih šest godina kroz oko 80.000 izdatih vaučera Vlada Republike Srpske uložila je približno osam miliona maraka”, naveo je pomoćnik ministra za trgovinu i turizam Predrag Tešić.

Ključne novine i pogodnosti za građane

Najveća promjena u ovogodišnjem ciklusu odnosi se na aktivno uključivanje turističkih agencija. Na zahtjev samih agencija, pravila su usklađena tako da one sada imaju identične uslove kao i hotelijeri. To znači da agencije mogu kreirati aranžmane i pakete koji će građanima omogućiti lakši pristup ponudi, posebno za smeštajne kapacitete koji možda samostalno ne ispunjavaju sve uslove programa”, kaže Tešić.

Sama procedura apliciranja je u potpunosti pojednostavljena i automatizovana:

Građani nemaju potrebu da prethodno podižu papirne vaučere.

Dovoljno je da preko zvanične internet stranice Ministarstva trgovine i turizma izaberu željeni ugostiteljski objekat sa spiska odobrenih partnera.

Nakon direktnog kontaktiranja objekta, rezervacije termina i naglašavanja namjere korišćenja vaučera, sistem prilikom prijave gosta (putem matičnog broja) automatski provjerava i odobrava popust.

Iznos od 100 KM se direktno odbija od konačnog računa nakon završetka usluge.

Uslovi korišćenja

Za ostvarivanje prava na vaučer potrebno je ispuniti nekoliko administrativnih uslova:

Za korišćenje jednog vaučera potrebno je ostvariti minimum dva noćenja sa doručkom u kategorizovanim objektima (hoteli, moteli, pansioni).

Za dva vaučera (na primjer, u slučaju putovanja bračnih partnera u vrednosti od ukupno 200 KM), uslov je minimum tri noćenja sa doručkom.

Seoska domaćinstva za sada još uvijek nisu uključena u sistem korišćenja vaučera.

Banje i dalje adut broj jedan, ali strani turisti ruše rekorde

Analize prethodnih godina pokazuju da se oko 50 odsto svih vaučera tradicionalno potroši u banjskim centrima Republike Srpske. Oni bilježe odlične rezultate posećenosti. Naročito uz goste iz zemalja regiona poput Hrvatske i Slovenije. Pored banja, nesmanjeno interesovanje vlada za Trebinje, Banju Luku, zimske centre poput Јahorine, te avanturistički turizam na Tari i rafting destinacije na rijeci Drini i Tari (Foča).

Podaci Centralnog informacionog sistema za prvih nekoliko mjeseci ove godine potvrđuju pravi turistički “bum” zabilježeno je oko 450.000 noćenja stranih gostiju i preko 200.000 noćenja domaćih gostiju.

Nadležni apeluju na sve građane da iskoriste ovogodišnju mogućnost produženog vikenda ili jesenjeg odmora, podsjećajući da je riječ o odličnoj prilici ne samo za uštedu kućnog budžeta, već i za otkrivanje manje poznatih destinacija koje vrijedi posjetu u Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici otkrili zanimljivu prednost ljevorukih ljudi: Mogu biti uspješniji u vožnji

Ljevoruki ljudi možda imaju određene prednosti u situacijama koje zahtijevaju brzo razmišljanje i istovremeno praćenje više stvari.

Kako navodi viši istraživač Valerij Litvinov, način na koji je kod ljevorukih ljudi organizovan mozak može im pomoći u zadacima kao što su vožnja automobila u gustom saobraćaju ili upravljanje avionom.

Ljevoruki čine oko 10 do 15 odsto svjetske populacije. To znači da je otprilike svaka sedma ili osma osoba ljevoruka.

Mozak ljevorukih može biti fleksibilniji

Kod većine ljudi koji pišu desnom rukom, lijeva strana mozga ima važnu ulogu u govoru, čitanju, pisanju i logičkom razmišljanju.

Kod ljevorukih ljudi raspored određenih funkcija može biti drugačiji. Neke funkcije mogu biti raspoređene na obje strane mozga.

Zbog toga mozak može biti fleksibilniji u obradi različitih informacija. To može biti korisno kada osoba mora istovremeno pratiti više stvari.

Upravo zbog toga ljevoruki bi mogli imati određenu prednost u situacijama kao što su vožnja kroz gust saobraćaj, brze kompjuterske igre ili upravljanje borbenim avionom.

Moguća prednost i nakon moždanog udara

Istraživač navodi i da ovakva organizacija mozga može imati određene prednosti nakon moždanog udara.

Ako je oštećen dio mozga koji je zadužen za određenu funkciju, slične funkcije u drugom dijelu mozga mogu u određenoj mjeri pomoći u njenom oporavku.

Ipak, to ne znači da su svi ljevoruki ljudi automatski bolji vozači. Na sposobnost vožnje utiču brojni faktori, poput iskustva, pažnje, vida, refleksa i zdravstvenog stanja.

Poznati ljevoruki ljudi

Među poznatim ličnostima koje su bile ljevoruke navode se Leonardo da Vinči, Nikola Tesla, Albert Ajnštajn i Ludvig van Betoven.

Međunarodni dan ljevorukih obilježava se 13. avgusta. Cilj ovog dana je da se ukaže na posebnosti ljevorukih ljudi, ali i na probleme sa kojima se mogu susresti u svakodnevnom životu, jer su mnogi predmeti i uređaji prilagođeni prvenstveno dešnjacima.

Podijeli tekst sa drugima na: