Toplo vrijeme topi snijeg alpskih skijališta. Erozija uklanja pijesak sa plaža južne Evrope. Suše primoravaju španske hotele da uvoze slatku vodu dok šumski požari pustoše živopisna grčka ostrva. Cijene hrane nezaustavljivo rastu zbog sve težih uslova uzgoja. Stručnjak za održivi transport Stefan Gesling predviđa da će posljedice klimatskih promjena „ukinuti“ putovanja u inostranstvo i da će opstati samo opcija domaćeg turizma.
Predviđanje koje niko nije želio da čuje saopštio je, sa glavne bine najvećeg svjetskog sajma turizma, Stefan Gesling, vodeći stručnjak na polju održivog transporta. Gesling je potpuno mirno najavio skori kraj industrije turizma, piše britanski Gardijan.
“Već smo zakoračili u doba neturizma”, rekao je Gesling uznemirenoj publici u kojoj su bili predstavnici turističkih agencija i kompanija za iznajmljivanje automobila, organizatori krstarenja i hotelijeri.
To predviđanje može zvučati nevjerovatno turistima u Evropi i Sjevernoj Americi koji su ovog ljeta putovali, kao i rukovodiocima u ovoj industriji koji su oduševljeni što se međunarodni turizam vratio na prepandemijski nivo prošle godine.
Sve manje ljudi će moći da putuje
Međutim, Gesling tvrdi da će, kako emisija ugljeničnih jedinjenja utiče na učestalost toplotnih talasa i šumskih požara, te uništava usjeve, troškovi putovanja u inostranstvo rasti, a sve manje ljudi će moći da ih priušti.
“Masovni turizam je nastao prije osamdeset godina u Evropi. Za osamdeset godina od sada, sumnjam da će u svijetu ostati išta od turizma”, rekao je Gesling, profesor na poslovnoj i ekonomskoj školi Univerziteta Lineus u Švedskoj, koji je bio konsultant u UN i Svjetskoj banci.
Gesling navodi brojne primjere destinacija koje već osjećaju pritisak. Toplo vrijeme topi snijeg koji održava alpska skijališta u životu. Erozija obale uklanja pijesak sa plaža južne Evrope. Suše primoravaju španske hotele da uvoze slatku vodu jer rezervi nema, dok šumski požari pustoše živopisna grčka ostrva.
Južnoegejska ostrva u Grčkoj, među kojima su turistički favoriti Kos, Rodos i Mikonos, su „najkritičnija“ žarišta na kontinentu, a slijede Jonska ostrva kojima pripada popularni Krf, pokazala je studija u kojoj je profesor Gesling bio koautor.
Tim u kojem je bio Gesling došao je do ovih zaključaka kombinujući izloženost opasnostima koje dolaze od klimatskih uslova sa zavisnošću od turizma.
Finansijski pritisak kompanije će prebaciti na kupce
Finansijski pritisak izazvan ovim problemima, koji će turističke kompanije vjerovatno prebaciti na kupce to jest putnike, biće pojačan sve većim cijenama hrane, od kafe preko čokolade do maslinovog ulja, i povećanom tražnjom osiguranja od ekstremnih vremenskih uslova.
“Trenutno je to uglavnom lokalno, ali u budućnosti postaće sve češće, pokriće više mjesta”, rekao je Gesling, govoreći za Gardijan ranije ove godine na ITB u Berlinu, najvećem svjetskom okupljanju turističkih kompanija.
Da li bi ovaj porast troškova mogao da nadmaši očekivani rast globalnih prihoda je predmet debate – neke štete se mogu izbjeći adaptacijom, mada i to ima svoju cijenu – ali turisti bi mogli da osjete teret čak i u scenarijima koji drže nestabilno vrijeme pod kontrolom.
Ako emisija CO2 naglo padne, što je neophodno da bi se zaustavilo globalno zagrijavanje, to će se najviše odraziti na cijene u sektorima kao što je avijacija, koja ima fizička ograničenja.
Neke vlade se nadaju da će uvođenjem takozvanih karbonskih poreza na letove pomoći finansiranje energetske tranzicije, kao i da će se siromašnim zemljama nadoknaditi šteta koju su prouzrokovala fosilna goriva.
S druge strane, grupe zelenih zalažu se za uvođenje poreza na često letenje, koji bi podrazumijevao povećanje cijena za svaki dodatni let godišnje.
Gesling nije potpuno zatvoren ka mogućnosti napretka u dekarbonizaciji turističke industrije, ali smatra da „ono što cijeli sektor radi jeste grinvošing“.
Uprkos takvom njegovom stavu, važi za ključnu figuru u industriji turizma, a organizatori konferencije njegov govor ocjenjuju kao „sesiju koju mora da čuje svako ko brine o budućnosti putovanja i naše planete“.
Neke stvari idu u dobrom smijeru
Neke stvari se kreću u pravom smjeru, dodao je Gesling navodeći kao primjer to što hoteli postavljaju solarne panele na svoje krovove i ističući da ljudi ipak počinju da priznaju da postoji problem.
U akademskim krugovima, Gesling je najpoznatiji po studijama koje navode podatke o porastu ugljeničnog otiska turizma (8,8 odsto zagađenja koje zagrijava planetu dolazi od turizma) i nejednakosti u emisijama u avio-industriji (samo dva do četiri odsto ljudi leti u inostranstvo).
Njegovo je otkriće da je jedan procenat svjetske populacije odgovorno za polovinu emisija iz vazdušnog saobraćaja. Profesor Gesling ističe da obični ljudi u bogatim zemljama mogu da nastave da lete na udaljena mjesta i opravdava to ukazujući na druge demografske grupe koje dovode do povećanja emisije CO2.
“Naša glavobolja su duge relacije, odnosno putovanje na udaljene destinacije”, rekao je profesor dodajući da influenseri generacije Zed predstavljaju putovanja kao željen način života.
“Svi vide turizam kao sistem, gdje su vlade i kompanije odgovorne, ali mi smo sistem. Upravo naši pojedinačni postupci akumuliraju globalne probleme”, poručio je Gesling.
(Izvor vijesti: RTS)
