Kategorija: Društvo

Tokom 2024. godine evidentirani su prilivi penzija iz ukupno 54 zemlje, potvrdili su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Kako navode, nešto više od 91,8 odsto ukupnog priliva potiče iz Hrvatske, Njemačke, Srbije, Slovenije, Švajcarske, Austrije, Luksemburga, Hongkonga, Irske, Francuske, Crne Gore, Danske, Nizozemske, Australije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Italije i Norveška, dok na ostale zemlje otpada 8,2 odsto.

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupan priliv u 2024. godini iznosio je 1,39 milijardi KM.

Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), osim za penzionere u BiH, penzije isplaćuje i u inostranstvo.

Te penzije se isplaćuju u oko 35 zemalja širom svijeta.

Tako je na ime redovne isplate za inostrane penzije za jul ove godine isplaćeno oko 19 miliona KM, tačnije 19.038.440,38 KM za 66.448 korisnika, rečeno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Najveći broj korisnika ovih penzija nalazi se u Hrvatskoj, gdje ih je ukupno 25.735. Na drugom mjestu je Srbija, u kojoj je ukupan broj korisnika koji primaju penziju od Federalnog zavoda PIO/MIO 21.000.

Nakon toga slijedi Njemačka, u kojoj se nalaze 4.887 korisnika. Na četvrtom mjestu je Austrija,k gdje se nalazi ukupno 3.618 korisnika. Peta zemlja s najviše naših penzija je Crna Gora, u kojoj se nalazi 2.476 korisnika. U Sloveniji se nalazi 2.121 korisnik, a u Australiji njih 1.184.

Nakon Švedske, gdje je 1.031 korisnik, slijede SAD, gdje našu penziju prima 896 korisnika. S trocifrenim brojem korisnika naših penzija su Nizozemska, Kanada, Švajcarska, Norveška, Italija, Francuska, Danska, Češka Republika, Sjeverna Makedonija…

Prema vrsti penzija, a prema svim zemljama, najviše je isplaćeno starosnih, i to 47.999, u iznosu od 13,3 miliona KM. Zatim slijede porodične, kojih je 11.395, a za koje su isplaćena 3,5 miliona KM, dok je 7.054 invalidskih s iznosom od 2,1 milion KM

Penzioneri sa najnižom penzijom životare. Dodatak koji su dobili doživljavaju kao sadaku. Podsjećamo, Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o jednokratnom dodatku na penziju kao podršku penzionerima Federalnog zavoda za PIO. Po 200 KM dobili su oni sa najnižom penzijom. Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina od 800,01 KM do 1.000 KM dobili su dodatak od 150 maraka, dok su korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 1.000,01 do 1.500 KM primili po stotinu maraka.

Mirjana Basta penziju je zaradila u fabrici KTK. Kaže, sa njom se dizala i padala. Živjela je u svom radnom vijeku skromno, ali zadovoljno. Stvarala čekajući penziju da odmori. Zbog male penzije i ona je korisnik javne kuhinje.

Čuvam živce

“Uspijem da platim račune i moram da kažem, koliko sam god ulagala u ovu državu, ipak mi je ta država dala da imam kuhinju ovdje na Baščaršiji, šta da vam kažem. Pogađa me ta nepravda, ali pokušavam sebe da obuzdam u tim stvarima, jer to sve ide na živce, protiv same sebe, da ne bi došlo do lijekova – govori nam sugrađanka Mirjana Basta.

Zrinka Sandžak se obradovala dodatku. Kaže, kad bi penzije bile povećane za toliko, penzionerima bi bilo lakše.

Ukoliko ne dođe do promjena, penzioneri u Tuzli i Tuzlanskom kantonu najavljuju moguće proteste kako bi ostvarili osnovna prava.

“Svaki penzioner bi uživao kad bi se to ostvarilo, ali sumnjam, ne misle oni na nas da i mi moramo živjeti. Jesam li u pravu? Ne misli niko na nas, pogotovo na nas koji živimo sami. Oni koji sami žive k’o, vele, otići će, voda će ih odnijeti i ne trebaju im, ali mi se borimo i borba je stalna”, dodaje.

Isto nam je rekao i Damir Kulenović, koji je penziju zaradio na Radio-televiziji Sarajevo. Ogorčen je na vlast koja je penzionere dovela do prosjačkog štapa.

“Šta im čovjek može poručiti, jedino da penzije prate njihove plate i njihova povišenja. Oni dobiju povišenja koliko ja nemam penzije nakon četrdeset godina posla. Nekako izađem nakraj, nije to problem, ali generalno su penzioneri totalno, ali baš totalno ugroženi. Davati im ovako na kapljicu, to ništa ne znači. Ovih dvjesto maraka što je dobio, potrošit će za petnaest dana na povećanje režija. Evo, voda, plin, struja… katastrofa” kaže Damir.

Penzioneri nisu zadovoljni

Smatraju da je ovo samo bacanje prašine u oči. Troškovi života rastu iz dana u dan i ova pomoć nije dovoljna. Nisu zadovoljni ni dinamikom ispunjenja njihovog narednog zahtjeva – izmjene Zakona o PIO FBiH u dijelu koji se odnosi na usklađivanje penzija. Smatraju da je do krajnjeg roka, marta iduće godine, vremena sve manje, a komisija koja se treba baviti tim pitanjem još nije počela raditi, kažu iz Sindikata.

Sada se čekaju potezi Saveza udruženja penzionera Federacije, rekao nam je predsjednik Udruženja penzionera/umirovljenika Unsko-sanskog kantona Mirsad Terzić.

“Kao predsjednik Udruženja penzionera USK-a nisam za proteste, jer trebamo sačekati da Vlada odradi svoje. Ona je dala obećanja da će doći do izmjene i dopune Zakona, koju mi tražimo, da se uskladi sa prosječnom platom na nivou Federacije. Ako do toga dođe, mi ćemo očekivati bolja vremena za narednu godinu”, rekao nam je Terzić.

Nismo mi đaci

Ipak, iz Udruženja Tuzlanskog kantona su za proteste. Kažu da je i ove godine Vlada FBiH donijela samoinicijativno uredbu bez saglasnosti Saveza udruženja penzionera FBiH, podijelila u razrede od prvog do četvrtog, “kao da smo mi đaci, a ne matori ljudi” i obuhvatila 353.500 penzionera od 458.322.

“Znači, 105 hiljada nije obuhvaćeno nikako. Tako srazmjerne penzije koje su ispod minimalne nisu obuhvaćene i nisu obuhvaćene kategorije penzionera koji su zaposleni na određeni način, kao i oni koji imaju penziju iznad 1.500 KM – istakao je Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.

Federalni premijer Nermin Nikšić ranije je rekao da Vlada Federacije pokazuje odgovornost i osjećaj prema ranjivim kategorijama stanovništva.

“Slažem se da to nije dovoljno i da treba da tražimo načina kako ćemo pravičnije i pravednije to raspodijeliti. Zbog toga sa predstavnicima penzionera radimo na usvajanju novog zakona o PIO”, poručio je premijer Nikšić.

(Izvor vijesti: Oslobođenje)

Ključni faktori razlike uključuju penzione sisteme, diskriminaciju po osnovu starosti i organizaciju brige o starijima.

Prosječna starosna granica za penzionisanje u EU se očekuje da bude blizu 67 godina do 2060. godine.

Očekivani radni vijek u državama Evropske unije (EU) u stalnom je porastu posljednjih decenija, što znači da ljudi provode sve više godina na poslu.

Prema podacima Evrostata, u 2024. godini prosječno očekivano trajanje radnog vijeka u EU bilo je 37,2 godine, što je povećanje od 2,4 godine, ili 7%, u poređenju sa 2014. godinom, kada je bilo 34,8 godina.

Unutar EU, očekivani životni vijek kreće se od 32,7 godina u Rumuniji do 43,8 godina u Holandiji.

Kada se u proračun uključe zemlje kandidati za EU i zemlje EFTA, raspon se kreće od 30,2 godine u Turskoj do 46,3 godine na Islandu.

Ko radi najduže?

Geografski obrasci su jasni: zemlje sjeverne Evrope, posebno nordijske zemlje, prednjače. Island je na vrhu sa 46,3 godine, a slede Holandija (43,8), Švedska (43), Danska (42,5), Norveška (41,2) i Finska (39,8).

Zapadna Evropa takođe ima visoke proseke – Švajcarska (42,8), Irska (40,4) i Njemačka (40) su među vodećima. Međutim, Francuska (37,3), Belgija (35) i Luksemburg (35,6) su oko ili ispod prosjeka EU.

Južna Evropa bilježi različite rezultate – Portugal (39,3) i Malta (39) su iznad prosjeka, dok su Italija (32,8), Grčka (34,8) i Španija (36,5) znatno niže.

Istočna Evropa je uglavnom oko prosjeka – Mađarska (37,4) čvrsto stoji, dok Rumunija (32,7) i Bugarska (34,8) zaostaju.

Jugoistočna Evropa i Balkan, uključujući Tursku (30,2), Sjevernu Makedoniju (31,5) i Crnu Goru (32,1), imaju najkraći radni vijek – podaci za Makedoniju i Crnu Goru su iz 2018. godine.

Zašto su razlike toliko velike?

Prema riječima profesora Morica Hesa sa Univerziteta primjenjenih nauka Niderajn, ključni faktori su:

Institucionalni okvir – pravila o penzionisanju i tržištu rada, uključujući starosnu granicu za penzionisanje.

Diskriminacija po osnovu starosti (ejdžizam) – u zemljama u kojima stariji radnici nisu diskriminisani, oni duže ostaju u radnoj snazi.

Profesor Timo Antila sa Univerziteta u Jiveskili ističe da porodični modeli, penzioni sistemi i organizacija brige o starijima utiču na dužinu radnog vijeka.

Evrostat navodi da se čak 81,5% razlike u očekivanom životnom vijeku može objasniti stopom učešća u radnoj snazi – zemlje sa nižom stopom imaju kraći radni vijek.

Budućnost: Penzija do kraja

Nekoliko zemalja je već podiglo starosnu granicu za penzionisanje. OECD proćenjuje da će do 2060. godine prosječna starosna granica za penzionisanje u EU biti blizu 67 godina, a u nekim zemljama čak i preko 70 godina Euronews.

(Izvor vijesti: Euronews)

Almedin Aliefendić, poslanik Predstavničkog doma Parlamenta FBIH uputio je Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike inicijativu za izmjene i dopune uredbe o jednokratnoj novčanoj pomoći penzionerima.

Razlog je što uredbom nisu bili obuhvaćeni penzioneri sa srazmjernim penzijama koje su niže od najnižih.

Jednokratnu pomoć, od 100 KM do 250 KM, zavisno o visini penzije, dobili su penzioneri u FBiH sa julskim penzijama.

“Danas sam uputio Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike inicijativu za izmjenu i dopunu Uredbe o jednokratnom novčanom dodatku na penzije. Ova inicijativa je nužna jer trenutna uredba diskriminira veliki broj penzionera koji imaju niska ukupna primanja samo zato što dio penzije primaju iz inostranstva, iako su ta sredstva često simbolična i nedovoljna ni za najosnovnije životne potrebe. Vlada FBiH nema pravo dijeliti penzionere na “domaće” i “strane” svi koji žive sa niskim primanjima zaslužuju jednaku pomoć”, naveo je Aliefendić.

Dodaje kako je takav pristup nepravičan, socijalno neosjetljiv i protivustavan.

“Država ne smije zatvarati oči pred činjenicom da danas mnogi naši penzioneri žive ispod granice dostojanstva, a dio njih se svjesno izostavlja iz prava na pomoć. Tražim da se pravo na dodatak omogući svim penzionerima sa prebivalištem na teritoriji Federacije BiH, bez obzira na izvor njihove penzije. Ovo je pitanje elementarne pravde i jednakosti. Penzionerima ne trebaju lažna obećanja i selektivna prava, nego konkretna i poštena podrška države. Zato očekujem da Vlada Federacije BiH i resorno ministarstvo hitno i bez odlaganja pristupe izmjenama uredbe, jer svako odgađanje znači nastavak nepravde”, poručio je Aliefendić.

(Izvor vijesti: Tuzlainfo)

Put do ostvarivanja prava na penziju u Federaciji BiH podrazumijeva niz koraka i ispunjavanje tačno definisanih uslova. Bilo da je riječ o starosnoj, invalidskoj ili porodičnoj penziji, procedura se pokreće na lični zahtjev, a od pravilnog podnošenja dokumentacije zavisi i brzina rješavanja postupka.

Kako podnijeti zahtjev za penziju?

Zahtjev za ostvarivanje prava na penziju podnosi se prema mjestu posljednjeg osiguranja, u najbližoj poslovnici Federalnog zavoda PIO/MIO. Moguće ga je predati lično, poslati poštom ili predati posredstvom drugog nosioca osiguranja. Kod starosne i invalidske penzije zahtjev podnosi sam osiguranik, dok kod porodične penzije to čini član porodice umrlog osiguranika ili korisnika penzije.

Starosna penzija – osnovni uslovi

Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, pravo na starosnu penziju može se ostvariti ako je ispunjen jedan od sljedećih kriterija:

65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno 20 godina penzijskog staža,
40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života,
40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života.

Kada počinje isplata starosne penzije

Osiguranik stiče pravo na isplatu penzije od prvog narednog dana nakon prestanka osiguranja, ukoliko je zahtjev podnesen u roku od tri mjeseca od prestanka osiguranja. Ako se zahtjev podnese kasnije, penzija se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, a može se obračunati i do tri mjeseca unazad, pod uslovom da su tada ispunjeni svi kriteriji.

Invalidska penzija – ko je može dobiti

Invalidska penzija pripada osiguraniku kod kojeg je utvrđena prva kategorija invalidnosti. Ako je invalidnost posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na penziju postoji bez obzira na dužinu staža.
U slučajevima kada je invalidnost nastala van rada ili zbog bolesti, potrebno je da osiguranik ima navršen penzijski staž koji pokriva najmanje trećinu radnog vijeka od navršenih 20 godina života do dana invalidnosti. Za mlađe od 30 godina uslov je da staž pokriva trećinu radnog vijeka, ali ne manje od jedne godine.

Porodična penzija – pravo članova porodice

Članovi porodice umrlog osiguranika mogu ostvariti pravo na porodičnu penziju od dana kada su ispunjeni uslovi, ako zahtjev podnesu u roku od tri mjeseca. Kada je riječ o korisniku penzije koji je preminuo, pravo se priznaje od prvog dana narednog mjeseca nakon smrti. U oba slučaja, ako se zahtjev preda kasnije, penzija se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, uz mogućnost obračuna do tri mjeseca unazad.

Kako se određuje iznos penzije?

Visina penzije u Federaciji BiH zavisi od ukupnog penzijskog staža i visine prosječnih plata koje je osiguranik ostvario tokom radnog vijeka. Obračun se vrši po bod sistemu, a u složenijim slučajevima moguće je angažovati pravnu pomoć kako bi se izbjegle greške u postupku.

(Izvor vijesti: RTV Slon)