Agenti OBA uskoro u penziju pod povoljnijim uslovima

Ilija Cvitanović, delegat HDZ-a 1990 u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH predložio je izmjene Zakona o obavještajno bezbjednosnoj agenciji. Izmjene podrazumijevaju da se “agentima OBA” omogući penzionisanje po povlaštenim uslovima.

Cvitanović je ranije rekao da je to uradio zbog diskriminiacije prema tim ljudima naglašavajući da i pripadnici policije u entitetima te pripadnici Oružanih snaga imaju povlastice pri penzionisanju.

U suštinu, Cvitanović predlaže da se prava iz PIO ostvaruju kod nosioca osiguranja prema mjestu prebivališta u skladu sa entitetskim propsiima koji regulišu penzionisanje policijskih službenika.

Inače, ove izmjene Zakona već neko vrijeme dolaze pred delegate. Međutim, zbog drugih stvari, sjednice Doma naroda se prekidaju. Zbog toga još uvijek ove izmjene nisu usvojene.

Ove izmjene Zakona dogovorene su na sjednici Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA.

Predložene izmjene i dopune Zakona o OBA možete pročitati OVDJE.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u Federaciji BiH: Pogledajte iznose

U skladu sa Zakonom o PIO, penzije za mjesec mart bit će isplaćene danas (3. aprila) preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026., najniža penzija iznosi 666,76 KM. Zagarantovana 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračun najniže penzije iz člana 81. stav 2. Zakona o o PIO, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. iznosi 724,36 KM.

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Porodična penzija iza osiguranika te invalidska penzija, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, ne može biti niža od 90 % prosječne penzije iz decembra 2025. godine usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.

Penzije u brojkama

  • Za penzije treba 351,8 miliona KM
  • Najniža penzija prema posebnim propisima 666,76 KM
  • Prosječna starosna penzija za mart 850.05
  • Penziju za mart primi će  464.689 korisnika
Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može raditi i zadržati penziju, a ko ne?

Federacija BiH već duže vrijeme bilježi ozbiljan nedostatak radne snage, zbog čega se sve češće govori o potrebi uvoza radnika.

No, domaći potencijali nisu iscrpljeni – među njima su i penzioneri, koji pod određenim uslovima mogu ponovo raditi i istovremeno primati penziju.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), koje je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, korisnici starosne i prijevremene starosne penzije sada mogu zasnovati radni odnos bez gubitka prava na penziju. Izmjenama je izbrisana odredba (član 116) koja je dosad omogućavala obustavu penzije ako penzioner stupi u obavezno osiguranje.

Ko ipak ne može raditi uz penziju?

  • Ova pogodnost ne odnosi se na sve penzionere. Pravo na paralelno primanje penzije i plate nemaju:
  • Korisnici invalidske penzije (zbog potpunog gubitka radne sposobnosti),
  • Korisnici porodične penzije (jer se smatra da su ekonomski zavisni),
  • Korisnici koji su se penzionisali po osnovu povoljnijeg penzionisanja boraca, gdje zakon i dalje nalaže obustavu penzije u slučaju zaposlenja.

U slučaju invalidske penzije, sama definicija – da osoba nije sposobna za rad – pravno onemogućava radni odnos bez gubitka tog prava.

Puna radna prava i dvostruki doprinosi

Zaposleni penzioneri imaju ista prava kao i ostali radnici: pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi na osnovu zaposlenja, ali se i dalje evidentiraju kao penzioneri – što znači dodatno fiskalno opterećenje za poslodavce.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Takođe, bivši pripadnici policije i oružanih snaga, koji su penziju stekli po posebnim zakonima, mogu se vratiti na tržište rada i prijaviti u obavezno osiguranje.

Šta je s penzionerima iz inostranstva?

Za penzionere koji su penziju ostvarili u inostranstvu, mogućnost rada u BiH zavisi od međunarodnih sporazuma i individualnih slučajeva. Svaki takav angažman prolazi kroz posebnu proceduru i nije univerzalno dozvoljen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje je penzija dovoljna za život u EU: BiH u crvenom

Udio državnih penzija u pokrivanju troškova života značajno varira širom Evrope. U sjevernoj i zapadnoj Evropi penzije često pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu često nisu dovoljne.

Jesu li državne penzije dovoljne za pokrivanje troškova života?

U 20 od 39 evropskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plata i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima penzije nisu dovoljne vjerovatno bi bio znatno veći.

Koliko troškova života pokrivaju državne penzije (bez stanarine)?

U 39 evropskih zemalja – uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio penzija u troškovima života kreće se od 22 odsto u Gruziji do 225 odsto u Luksemburgu.

Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu penziju krajem oktobra 2025. Moorepay je prikupio podatke o prosječnim penzijama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati u zavisnosti od grada, piše Euronews.

Primjera radi, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno penzija je više nego dvostruko veća od troškova života.

Penzije su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 odsto) i Finskoj (208 odsto). Španija (199 odsto) i Danska (189 odsto) takođe su blizu toj razini.

U nekoliko drugih zemalja udio penzija u troškovima života kreće se između 150 i 180 odsto, što je i dalje relativno visoko. To su Island (179 odsto), Norveška (178 odsto), Njemačka (176 odsto), Belgija (170 odsto), Austrija (165 odsto), Francuska (160 odsto), Nizozemska (159 odsto) i Švedska (158 odsto).

Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 i 150 odsto. Državne penzije ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen. To su Švicarska (131 odsto), Irska (126 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 odsto), Poljska (112 odsto), Češka (108 odsto) i Grčka (103 odsto).

U 20 zemalja penzije nisu dovoljne.

U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 odsto troškova života. To su Slovenija (95 odsto), Slovačka (94 odsto), Estonija (91 odsto), Portugal (90 odsto), Crna Gora (89 odsto), Litvanija (85 odsto), Hrvatska (82 odsto) i Mađarska (81 odsto).

Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima penzije pokrivaju manje od 65 odsto troškova života. Albanija (29 odsto), Ukrajina (29 odsto) i Moldavija (42 odsto) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 odsto). U svim tim zemljama penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.

Možda vas zanima i ovo:

Državne penzije postaće neodržive u Evropi, i u BiH situacija sve teža

Udio penzija u troškovima života iznosi 53 odsto u Bosni i Hercegovini, 58 odsto na Kipru, 61 odsto u Sjevernoj Makedoniji, 64 odsto u Turskoj i 65 odsto u Latviji.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Univerzitetu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da porodice često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.

Tabela troškova života bez stanarina

Uočljive su jasne geografske razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života. U srednjoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije uglavnom pokrivaju samo dio troškova.

Euronews je izračunao i pokazatelj “prosječne penzijske potrošnje po korisniku” kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše penzije u Evropi. Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne penzije prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.

Možda vas zanima i ovo:

Ko ima najveće penzije u Evropi: BiH na dnu liste

Starije osobe u Evropi uglavnom se oslanjaju na penzije kao glavni izvor prihoda. Prema OECD-u, dvije trećine (66 odsto) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera. Privatne i profesionalne penzije u nekim evropskim zemljama takođe imaju značajan udio.

David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura penzionog sistema svake zemlje ključan faktor koji utiče na visinu penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Republike Srpske: 1,15 osiguranika po penzioneru

Na kraju februara 2026. godine, Fond PIO evidentirovao je 293.126 penzionera i 336.388 osiguranika, što znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 aktivnih osiguranika.

Taj odnos, poznat kao stopa zavisnosti, jedan je od ključnih pokazatelja finansijske održivosti penzijskog sistema. U Republici Srpskoj on je zabrinjavajuće nizak.

Od ukupnog broja osiguranika, velika većina — 289.421 — su radnici. Ostale kategorije su znatno manje zastupljene: samostalne djelatnosti broje 18.598 osiguranika, a u dobrovoljnom osiguranju registrovano je svega 1.662 lica.

Prosječna penzija 696 KM, medijalna 552 KM

Prosječna samostalna penzija u februaru iznosila je 696,44 KM, međutim medijalna penzija — ona koju prima više od polovine korisnika — bila je znatno niža i iznosila je 552,32 KM. Ta razlika govori da relativno mali broj korisnika s višim penzijama podiže statistički prosjek naviše.

Kada je riječ o strukturi, starinske penzije čine 64,45 odsto ukupnog broja, porodične 23,72 odsto, a invalidske 11,78 odsto. Prosječna starost pri ostvarivanju prava na starosnu penziju iznosi 62,03 godine, dok korisnici invalidskih penzija pravo ostvaruju prosječno s 52,42 godine.

Najveća penzija u sistemu iznosi 3.776,10 KM, a penzija sa 40 godina staža osiguranja prosječno iznosi 1.048,60 KM. To je svega 65,83 odsto prosječne neto plate u Srpskoj, koja je u januaru iznosila 1.593 KM.

Prihodi ne pokrivaju rashode

Fond je u februaru prikupio ukupne prihode od 144,19 miliona KM. Od toga se 143,46 miliona odnosi na prihode od doprinosa. Istovremeno, isplatna masa za penzije u istom periodu iznosila je 177,57 miliona KM neto, odnosno 179,71 milion KM bruto.

Razlika između prihoda i rashoda ukazuje na strukturni deficit koji se pokriva iz budžeta. Na godišnjem nivou, doprinosi za PIO u 2025. godini iznosili su 1,74 milijarde KM, što čini 9,35 odsto bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske, koji je projektovan na 18,62 milijarde KM.

Nerješeni zahtjevi

Na kraju februara, u Fondu je ostalo 1.932 neriješena zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, uz dodatnih 769 neriješenih zahtjeva iz ostalih kategorija, što ukupno iznosi 2.701 predmet u čekanju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Interesovanje za banjsko liječenje penzionera u Srpskoj sve veće (VIDEO)

U vrijeme kada većina penzionera svakodnevno računa koliko koštaju životni troškovi, mogućnost besplatnog banjskog liječenja za mnoge predstavlja više od medicinske terapije. To je predah i olakšanje.

Ali i osjećaj da sistem ipak nije zaboravio one koji su u njega ulagali cijeli radni vijek.

Interesovanje je iz godine u godinu sve veće. Program je namijenjen penzionerima sa najnižim primanjima, hroničnim oboljenjima i onima kojima je banjska rehabilitacija medicinski preporučena.

Troškove liječenja snosi Vlada Srpske

Troškove liječenja snosi entitetska Vlada, a liste prijavljenih su duže nego ranije. Javni poziv je otvoren do 10. marta.

“Potrebno je donijeti zadnji ček od penzije, kopiju lične karte i ako imaju neka druga primanja, iz recimo, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije ili iz Federacije. Boduje se visina penzije, radni staž, korisnik prava i članstvo”, objašnjava Đuro Stanojlović, predsjednik Udruženja penzionera iz Bijeljine.

Za mnoge od njih, to je jedina prilika u godini da dobiju kontinuiranu fizikalnu terapiju, medicinski nadzor i uslove koje kod kuće često nemaju.

“Ko ima manju penziju i više staža, sve se to uključuje u bodovanje i mislim da je to u redu. A posebno kada uzmemo u obzir i ekonomsku situaciju, i našu i svjetsku i uopšteno stanje, dobro je”, kaže penzionerka Ruža Mikić.

Najčešće dolaze pacijenti sa reumatskim oboljenjima, problemima kičme, postoperativnim stanjima ili posljedicama moždanog udara.

Terapije daju rezultate

Kontinuirane terapije, ljekovite vode i stručni nadzor daju rezultate koji su teško dostižni u kućnim uslovima.

“Prošle godine je nakon konkursa, kroz našu banju, prošlo više od 350 penzionera. To su bili uglavnom penzioneri koji su geografski bliski našoj banji – Bijeljina, Zvornik, istočni dio Hercegovina. Usluge koje nudimo su smještaj, usluga na bazi punog pansiona i fizikalna terapija, koja se pravi individualno za svakog pacijenta”, ističe Danijela Đurić-Ristić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Banji Dvorovi.

U društvu koje ubrzano stari, ulaganje u rehabilitaciju i prevenciju moglo bi biti dugoročno isplativije od liječenja. Za sada, besplatno banjsko liječenje ostaje jedna od rijetkih mjera koju penzioneri doživljavaju kao konkretnu i opipljivu podršku, piše FTV.

Možda vas zanima i ovo:

05

Podijeli tekst sa drugima na:

Međunarodni savjetodavni dani za penzionere održani u Njemačkoj

Međunarodni savjetodavni dani između nosilaca osiguranja penzijskog i invalidskog osiguranja u BiH – Fonda PIO Republike Srpske i Federalnog zavoda MIO/PIO i nosioca osiguranja u Njemačkoj (Deutsche Rentenversicherund), održali su se 03. i 04. marta u Štutgartu.

Predstavnici ova tri fonda pružili su pravne savjete osiguranicima i korisnicima prava na penziju i neposredno dali detaljne informacije o ostvarivanju i korištenju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Savjetodavni dani, uz prisustvo stranaka, pružaju veću mogućnost neposrednog rješavanja, posebno složenijih i dugotrajnijih zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju. To je prilika i za razmatranje dokumentacije, efikasnijeg potvrđivanja staža osiguranja ostvarenog na području druge države.

Takođe, građani su dobili odgovore na pitanja o rješavanju zahtjeva, i o isplati penzija, navodi Fond PIO.

Savjetodavni dani su i prilika za neposredni kontakt sa stručnjacima i predstvnicima nosilaca osiguranja.

Na Međunarodne savjetodavne dane u Štutgartu prijavilo se stotinjak osiguranika i korisnika prava ova tri nosioca osiguranja. Na licu mjesta razjašnjene sve eventualne dileme koje su imali u postupcima ostvarivanja prava koja ih očekuju u narednom periodu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova pravila za invalidske i porodične penzije u Federaciji BiH

Izmjene i dopune Zakona o PIO, otvorile su brojna pitanja u javnosti, posebno u vezi s članom 81.

Ovaj član donosi novi, diferencirani način obračuna starosnih penzija, ali i precizira kako se utvrđuju invalidske i porodične penzije u slučajevima kada su niže od zakonom propisanog minimuma.

Prema novim rješenjima, najniža starosna penzija više nije jedinstvena. Ona zavisi od dužine penzijskog staža. Utvrđuje se kao određeni postotak prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini u kojoj se ostvaruje pravo na penziju.

Upravo ta promjena dovela je do situacija u kojima su pojedine penzije niže od ranije važeće minimalne.

U okviru istog člana, izmijenjena su i pravila za invalidske i porodične penzije. Kako pojašnjavaju iz Federalnog zavod PIO, korisnicima kojima je invalidska ili porodična penzija utvrđena u iznosu manjem od najniže penzije propisane članom 81. isplaćuje se najniža penzija, ali uz jasno definisanu granicu.

Invalidska penzija

„Korisniku kojem je porodična, odnosno, invalidska penzija određena u manjem iznosu od najnižeg iznosa penzije utvrđene članom 81. isplaćuje se najniža penzija koja ne može biti niža od 90 posto od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava, prema podacima nosioca osiguranja, izuzev korisnika porodične penzije koji pravo ostvaruju iza korisnika penzije iz stava (2) ovog člana, kojima se garantira isplata najnižeg iznosa penzije koji je pripadao umrlom korisniku“, navode iz Zavoda.

Na osnovu važećih podataka, prosječna penzija za decembar iznosila je 651,05 KM. Ona je uvećana za 11,2 posto i iznosi 723,97 KM. Kada se na taj iznos primijeni pravilo od 90 posto, dobije se minimalni iznos od 651,57 KM, piše Faktor.

„Ovaj iznos penzije osigurava se korisniku invalidske penzije i korisniku porodične penzije koji pravo na penziju ostvaruje iza aktivnog osiguranika, a kojima penzija u obračunu ne prelazi iznos najniže penzije, dok se korisniku porodične penzije koji pravo na penziju ostvaruje iza umrlog korisnika penzije, kojem je vršena isplata najnižeg iznosa penzije, osigurava pravo na najniži iznos penzije koji je pripadao umrlom korisniku“, pojasnili su iz Zavoda PIO FBiH.

Porodične penzije

Drugačija pravila važe za porodične penzije koje se ostvaruju iza umrlog korisnika čija je penzija bila viša od najniže. U tim slučajevima, visina porodične penzije zavisi od broja članova porodice koji imaju pravo na isplatu. Kako navode iz Zavoda, jednom članu porodice pripada 70 posto iznosa penzije umrlog. Za dva člana 80 posto, za tri člana 90 posto, dok četiri ili više članova imaju pravo na puni iznos.

Primjera radi, ako je penzija umrlog korisnika iznosila 1.250 KM, jednom članu porodice pripada porodična penzija u iznosu od 875 KM, što predstavlja 70 posto tog iznosa.

Iz Zavoda naglašavaju da su izmjene imale za cilj jasnije definisanje minimalnih garancija za najugroženije kategorije korisnika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Detaljna lista: Objavljena korekcija obračuna penzija

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je korekciju obračuna penzija za osiguranike koji pravo na penziju ostvaruju od 1. januara 2026. godine, uz detaljnije prikaze očekivanih iznosa penzija u zavisnosti od godina staža i prosječne plate tokom radnog vijeka.

Ova korekcija izazvala je pažnju javnosti. Odnosi se na konkretne primjere izračuna, odnosno na to koliko bi penzija mogla iznositi u slučaju da je radnik tokom cijelog radnog vijeka imao platu u visini jedne, dvije, tri ili četiri prosječne plate u FBiH.

Iako se u javnosti često govori o povećanjima i usklađivanju penzija, iz PIO su naglasili da se izmjenama Zakona o MIO koje su stupile na snagu od 1. januara 2026. godine nije promijenjen način obračuna penzija, ali su promjene vezane za usklađivanje i način akumuliranja vrijednosti penzije kroz opći bod.

Prema novim objavljenim primjerima, PIO je prikazao obračun penzija za nove penzionere u 2026. godini. Sve zavisi od ostvarenih prosječnih mjesečnih plata tokom cijelog radnog vijeka i godina staža osiguranja.

orekcija se odnosi na prikaz očekivanih iznosa penzije, koji su sada predstavljeni kroz model prosječne plate u FBiH, umjesto ranijih primjera gdje su se koristili konkretni iznosi poput 1.500 KM, 3.000 KM ili 5.000 KM.

Primjer obračuna penzije ako ste imali jednu prosječnu platu

Ako je osiguranik tokom 15 godina rada ostvarivao prosječnu platu u visini jedne prosječne plate u Federaciji BiH, očekivana penzija iznosi 434 KM.

• Za 20 godina staža penzija bi iznosila 526 KM.
• Za 25 godina staža 658 KM.
• Za 30 godina staža 789 KM.
• Za 35 godina staža 921 KM.
• Za 40 godina staža 1.052 KM.

PIO navodi da iznos od 434 KM predstavlja najnižu penziju ostvarenu prema važećem zakonu, za osiguranike sa manje od 20 godina penzijskog staža.
Ovo je posebno važan podatak jer pokazuje da osobe sa kratkim stažom, čak i uz prosječnu platu, u penziji praktično ostaju na nivou minimalno propisanog iznosa.

Koliko bi iznosila penzija uz dvije prosječne plate

Za osiguranike koji su tokom cijelog radnog vijeka imali platu u visini dvije prosječne plate u FBiH, očekivani iznosi penzije rastu znatno brže.
• Za 15 godina staža penzija bi iznosila 789 KM.
• Za 20 godina staža 1.052 KM.
• Za 25 godina staža 1.315 KM.
• Za 30 godina staža 1.578 KM.
• Za 35 godina staža 1.841 KM.
• Za 40 godina staža 2.104 KM.

Penzija uz tri prosječne plate: šta mogu očekivati radnici s većim primanjima

PIO je objavio i primjere za osiguranike koji su radili uz prosječnu platu u visini tri prosječne plate u Federaciji BiH.

• Za 15 godina staža očekivana penzija iznosi 1.184 KM.
• Za 20 godina staža 1.578 KM.
• Za 25 godina staža 1.973 KM.
• Za 30 godina staža 2.367 KM.
• Za 35 godina staža 2.762 KM.
• Za 40 godina staža 3.156 KM.

Koliko iznosi penzija uz četiri prosječne plate i gdje je granica

Za osiguranike koji su tokom radnog vijeka ostvarivali prosječnu platu u visini četiri prosječne plate, objavljeni su sljedeći iznosi.

• Za 15 godina staža penzija bi iznosila 1.578 KM.
• Za 20 godina staža 2.104 KM.
• Za 25 godina staža 2.630 KM.
• Za 30 godina staža 3.156 KM.
• Za 35 godina staža 3.332 KM.
• Za 40 godina staža 3.332 KM.

Posebno je zanimljivo što se u ovom slučaju vidi plafon. Penzije ne raste iznad 3.332 KM, bez obzira na dodatni staž. PIO navodi da iznos od 3.332 KM predstavlja najvišu penziju propisanu Zakonom o PIO/MIO.

To znači da sistem ima gornju granicu, odnosno maksimalni iznos penzije koji se može ostvariti, čak i ako je osiguranik tokom cijelog radnog vijeka imao izuzetno visoka primanja.
Šta se mijenja od 1. januara 2026. godine

PIO naglašava da izmjenama Zakona o PIO/MIO nije promijenjena formula obračuna penzija, te da se penzije i dalje računaju na dosadašnji način, kroz staž i vrijednost bodova koji proizlaze iz uplaćenih doprinosa i ostvarenih plata.

Međutim, promjena je značajna u dijelu koji se odnosi na usklađivanje penzija.

Do sada je postojalo pravilo da se penzije ostvarene u godini u kojoj se vrši usklađivanje izuzimaju iz tog usklađivanja. Sada se uvodi drugačiji pristup, gdje se visina penzije ubuduće akumulira kroz vrijednost opšteg boda, koji prati rast prosječne bruto plate u FBiH.

U praksi to znači da će buduće penzije biti direktnije vezane za rast prosječnih plata, a manje zavisiti od naknadnih korekcija kroz usklađivanje koje dolazi nakon što osoba već ode u penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Inostrane penzije u RS: Liječenje uz 10,2% doprinosa

Građani koji, pored naše, primaju i penziju iz inostranstva, da bi imali zdravstvenu zaštitu u Srpskoj, moraju da uplaćuju doprinos za zdravstvo.

Ukratko: 

  • Strani penzioneri moraju plaćati zdravstveno osgiranje
  • Fond PIO zdravstveno plaća za domaće
  • Doprinos za strane penzionere 10,2 posto, a domaće 1 posto

Oni, naime, ovo pravo ne mogu da ostvare preko „domaće“ penzije, nego svakog mjeseca moraju da uplaćuju 10,2% od iznosa penzije koju su zaradili vani.

Praktično, neko ko prima 1.500 KM, da bi mogao da se liječi u javnim zdravstvenim ustanovama Srpske, mjesečno treba da izdvoji oko 150 KM ili 1.800 KM godišnje.

U Fondu zdravstvenog osiguranja objašnjavaju da za penzionere koji primaju penziju Fonda PIO, doprinos za zdravstvo, koji iznosi 1%, uplaćuje ovaj fond.

“Penzionere koji primaju penzije samo iz inostranstva, na osiguranje prijavljuje zemlja u kojoj su ostvarili pravo na penziju. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH ima potpisan Sporazum za njih uplaćuje doprinose. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH nema potpisan Sporazum, inostrani penzioneri se prijavljuju” kažu u Fondu PIO, a prenosi Srpskainfo.

Obaveza društva je da štiti penzionere iz Srpske

Dodaju da je, za državljane Srpske koji imaju većinski staž osiguranja u inostranstvu, doprinosi za zdravstvo iznose 10,2% od penzije

“Inostrani penzioneri, treba redovno da uplaćuju doprinose kako bi imali prava na zdravstvenu zaštitu. Norma koja to predviđa sasvim je opravdana. Oni su tokom većeg dijela radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji. Nije ih moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Srpskoj. Oni su u punom iznosu plaćali doprinose ovdje. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Srpskoj”, poručuju iz ovog fonda.

Mirko S. iz Banjaluke, koji prima stranu penziju u iznosu od 1.900 KM, kaže da ne uplaćuje zdravstveno osiguranje u Srpskoj.

“Praktično, mjesečno bih morao da dajem skoro 200 KM ili oko 2.300 KM godišnje. Penziju primam već 7 godina, što znači da bih, da sam uplaćivao zdravstveno, do sada dao više od 15.000 KM. Umjesto toga, kad imam neki zdravstveni problem, odem, lijepo, kod privatnika, pregledam se i platim. Na sreću, do sada nisam imao ozbiljnijih zdravstvenih smetnji, koje su zahtijevale duže liječenje”, kaže on.

Možda vas interesuje i ovo:

Gdje idu penzije iz Bosne i Hercegovine?

BiH postaje destinacija za strane penzionere zbog povoljnosti i kvalitete života

Podijeli tekst sa drugima na: