Dok građani Srpske, a posebno penzioneri, sve teže podnose rast cijena lijekova koji su prema tvrdnjama potrošača poskupjeli i do 150 odsto, iz nadležnih institucija pojašnjavaju da na konačne iznose u apotekama, uz globalne poremećaje, presudno utiče i činjenica da BiH jedina u regionu i dalje nema povlašćenu stopu PDV-a na medikamente.
Kao očigledan primjer ovog negativnog trenda izdvaja se lijek “prazine” (promazin), za koji je u apotekama, zavisno od proizvođača, potrebno izdvojiti i do 55 KM dok je prije koštao nešto više od 30 maraka.
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, maksimalna veleprodajna cijena u pakovanju od 100 mg ove godine trenutno je za skoro deset maraka viša u odnosu na 2023. godini kada je bila 29,50 KM.
Rast veleprodajnih cijena
Kako su naveli iz Agencije, maksimalna veleprodajna cijena ovog lijeka, obložene tablete 50 x 25 mg, trenutno iznosi 21,50 KM, dok je za jačinu 50 x 100 mg određena cijena 38 KM.
“U 2024. godini cijena za jačinu od 25 mg bila je identična, a za jačinu od 100 mg iznosila je 37,75 KM”, naveli su iz Agencije.
Ko formira cijene lijekova
U ovoj instituciji naglašavaju da njihova uloga nije da određuju konačne cijene u apotekama. U skladu sa zakonom, objavljuju maksimalne veleprodajne cijene na osnovu prosjeka cijena u referentnim zemljama.
“Agencija ne određuje cijene lijekova u BiH. Ona reguliše cijene kroz objavu godišnjeg izračuna maksimalnih veleprodajnih cijena. Konkretne cijene, koje ne smiju biti više od objavljenih maksimalnih, formiraju proizvođači, veleprometnici i fondovi zdravstvenih osiguranja”, istakli su iz Agencije.
Tržište lijekova premašilo milijardu KM
Prema njihovim podacima, ukupna vrijednost tržišta lijekova u BiH u 2024. godini iznosila je 1,083 milijarde KM. Udio domaćih proizvođača bio je oko 18 odsto. Kako pojašnjavaju, rast prometa dijelom je posljedica dolaska novih i inovativnih lijekova, koji su često pod patentnom zaštitom i skuplji od starijih terapija.
PDV kao dodatni teret
Oni podsjećaju i da je BiH jedina zemlja u regionu koja ima PDV-a od 17 odsto na lijekove. Druge zemlje imaju povlašćene stope za medikamente, što direktno utiče na konačnu cijenu koju plaćaju građani.
Razlozi nestašica na tržištu
Kada je riječ o nestašicama, iz Agencije navode da prekidi u snabdijevanju mogu biti privremeni ili trajni. Najčešći razlozi problemi u proizvodnji, nabavci sirovina i globalni poremećaji u lancima snabdijevanja. U većini slučajeva postoje generičke paralele koje omogućavaju kontinuitet terapije.
„Prazine“ nije na listi FZO
Kada je riječ o finansiranju lijekova sa recepta, iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS podsjećaju da “prazine” nije na Listi lijekova koje Fond finansira.
“FZO nema direktne nadležnosti kada je u pitanju formiranje cijene lijekova. U okviru raspoloživih mehanizama preduzimamo aktivnosti kojima nastojimo uticati na visinu cijena na našim listama”, naveli su iz Fonda.
Model referentne cijene
U ovoj instituciji ističu da već godinama primjenjuju model referentne cijene.
“Fond od 2008. godine primjenjuje referentnu cijenu za lijekove sa Liste. U potpunosti pokrivamo najjeftiniji lijek istog sastava i dejstva. Osiguranici koji se odluče za skuplji preparat plaćaju razliku u cijeni”, pojasnili su iz Fonda, a prenosi GlasSrpske.
Potrošači upozoravaju na talas poskupljenja
S druge strane, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja Snežana Šešlija ističe da je “prazine” samo jedan primjer u moru poskupjelih terapija.
“Lijekovi nisu luksuzna roba da možemo reći “nemojte to kupovati”. Za mnoge pacijente to je pitanje održavanja zdravlja, pa i života. Imamo situacije da su pojedini lijekovi u prošloj i ovoj godini poskupjeli i do 150 odsto. Posebno oni koji se kupuju bez recepta, poput lijekova protiv bolova i prehlade”,naglasila je Šešlija.
Najveći teret nose hronični bolesnici
Ona dodaje da najveći teret snose hronični bolesnici i penzioneri, koji su primorani da značajan dio primanja izdvajaju za terapiju.
“Kada neki lijek košta 200 ili 300 maraka, a nije na listi, ljudi su primorani da daju pola penzije za terapiju. Udruženja mogu da ukazuju na problem i pokreću inicijative, ali odluke se donose na institucionalnom nivou. Lijekovi koji su neophodni za liječenje teških i hroničnih oboljenja moraju biti dostupniji građanima”, poručila je Šešlija.
Recepti
Iz FZO RS ističu da je u prošloj godini propisano oko 5,5 miliona recepata za lijekove u vrijednosti oko 72 miliona KM. U 2024. godini propisano oko 5,4 miliona recepata za lijekove u vrijednosti oko 69,9 miliona KM. Najčešće su propisivani lijekovi koji se, kako su naveli, koriste u terapiji liječenja dijabetesa tip dva. Zatim za bolesti srca i visokog arterijskog pritiska, te lijekovi za regulaciju povišenog holesterola i triglicerida.
Možda vas interesuje i ovo:
Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji
