U Goraždu su počeli radovi na rušenju objekta Doma za stara i iznemogla lica Goražde.
Riječ je o projektu u okviru kojeg će na istoj lokaciji biti izgrađen novi objekat vrijedan 4,1 milion maraka.
Sredstva za izgradnju novog Doma za stara i iznemogla lica, osiguralo je Federalno ministarstvo raseljenih osoba u okviru projekta CEB II kao i Vlada Bosanskopodrinjskog kantona i Grad Goražde.
(Izvor i foto: federalna.ba)
Telemedicina je praksa pružanja medicinske usluge na daljinu putem tehnologije komunikacije, kao što su telefoni, računari i internet.
To znači da pacijenti mogu da se konsultuju sa doktorima i dobiju medicinske savjete i dijagnoze bez potrebe da fizički posjete medicinsku ustanovu.
Telemedicina omogućava starim ljudima da dobiju medicinsku njegu i podršku iz udobnosti svog doma, bez potrebe za putovanjem ili čekanjem u čekaonici.
Ova tehnologija je posebno korisna za one koji žive u udaljenim područjima ili imaju ograničenu pokretljivost.
Telemedicina je sve više zastupljena u današnjem svijetu. U posljednjim godinama, posebno tokom pandemije COVID-19, telemedicina je doživjela značajan porast u upotrebi.
Mnoge medicinske ustanove i ljekari su prepoznali prednosti telemedicinske prakse i počeli su da je koriste kao sredstvo za pružanje zdravstvene njege. Međutim, nivo zastupljenosti telemedicine može varirati u zavisnosti od regiona i dostupnosti tehnologije.
U nekim razvijenim zemljama, telemedicina je veoma rasprostranjena i široko prihvaćena, dok u drugim dijelovima svijeta može biti manje zastupljena zbog infrastrukturnih ili finansijskih ograničenja.
Ipak, trend je da se telemedicina sve više prihvata i koristi kao sredstvo za pružanje zdravstvene njege.
Savez udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona koji ima 63.000 članova i Savez udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona koji predstavlja 15.000 članova, u Upravnom odboru Saveza udruženja penzionera FBiH nemaju svoje predstavnike.
“Voljom ljudi koji vode Savez u FBiH, Savez udruženja penzionera ZDK koji je treći po brojnom stanju u FBiH, je ostao bez ijednog predstavnika u organima Saveza FBiH”, kaže Mustafa Trakić, predsjednik Saveza ZDK.
Dodaje da su ostali bez dva člana u UO i bez predsjednika Nadzornog odbora.
Trakić naglašava kako je Savez koji predstavlja oštećen, obespravljen jer nema svoje predstavnike u Upravnom odboru, a sada i u Nadzornom odboru. Predsjednik Saveza udruženja penzionera Goražde Suljo Bekan, koji je član Upravnog odbora Saveza FBiH, ima primjedbe na rad Saveza FBiH, rukovodstvo.
“Kao član Upravnog odbora sam tražio na jednoj od sjednica da se napravi tematska na kojoj ćemo se pogledati u oči. Odgovorno tvrdim da to što pričaju kako Trakić nije uskladio statut, nije uredu. Neću dozvoliti nikome iz Saveza FBiH da se miješa u rad udruženja na čijem sam čelu”, kategoričan je Bekan.
Ističe da u Savezu mogu govoriti o onome što im je zajedničko, a nikako ono što hoće predsjednik Upravnog odbora.
Mirsad Terzić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona kaže da ovaj Savez ima 15.000 članova i nema predstavnika u Upravnom odboru Saveza FBiH.
“Tačno je da trenutno nemamo člana u Upravnom odboru Saveza, ali problem je nastao unutar nas. Kada na Skupštini izglasate promjene, onda iz svih gradskih organizacija trebaju staviti potpis na skupštini, što nije učinjeno i Kantonalno ministarstvo pravosuđa USK je odbilo da upiše promjenu”, ističe Terzić.
Pojašnjava da su ponovo održali 25. jula Skupštinu i svi su potpisali, te očekuju rješenje ministarstva. Nakon toga će imati svog predstavnika u Upravnom odboru Saveza udruženja penzionera FBiH.
(Izvor: Faktor; Foto ilustracija: yandex)
Emin Sijerčić, predsjednik Nadzornog odbora Saveza udruženja penzioneraFederacije BiH rekao je da je potrebno riješiti problem napalte doprinosa kako bi penzionerima u Federaciji BiH bilo bolje.
On je rekao da državna preduzeća duguju više od tri milijarde po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
“Najveći problem je u naplati doprinosa. Kako mogu jedne Željeznice FBiH da su dužne oko 180 miliona KM za doprinose. Rudnik Kreka 160 miliona KM, GRAS oko 120 miliona KM”, rekao je Sijerčić.
On je nedavno rekao da se lično obraćao i ministru finansija da angažuje nadležne, odnosno Poresku upravu kako bi se naplatilo bar pet posto ali da od toga nije bilo ništa.
“Teška je situacija za penzionere. I ova povećavanja koja su bila, pa cijene svaki dan rastu. To što su penzioneri dobili povećanje 20 posto, davno je pojedeno”, rekao je Sijerčić, a prenosi portal Faktor.
On se osvrnuo i na prijedlog poslodavaca u FBiH da povećaju plate zaposlenima do 400 KM, ali da na taj način dio plaćaju 11 posto doprinosa, ističući da protiv toga penizoneri nemaju ništa i da je u interesu da se što više ljudi zaposli i da se disciplinuje naplata doprionsa.
Predstavnik Udruženja penzionera Grada Banje Luke Zoran Uletilović rekao je da su penzioneri zatečeni situacijom da nakon tri godine neće imati subvencije za javni prevoz, te da penzioneri sa najnižom penzijom neće imati besplatan prevoz.
“Želimo da izrazimo nezadovoljstvo, što neko svojim neradom zavlači ruku u džep penzioneru, koji ima primanje 270 KM, a takvih imamo 1955 na području grada”, istakao je Uletilović.
On je dodao da ti penzioneri treba da plati lijekove, režije i šta njemu može ostati za život.
“Ukoliko u obzir uzmemo i onih 16.664 sa prosječnom penzijom od oko 500 KM, što je ukupno 18.599 penzionera, dolazimo do zaključka da ti ljudi nemaju šta da jedu, i sad im još neko ukine i povoljniju kartu za prevoz, zbog čega tražimo sastanak sa predsjednikom”, rekao je on.
Gradonačelnik Draško Stanivuković sastao se sa predstavnicima udruženja grupa građana čija su prava uskraćena zbog situacije sa Skupštinom grada. Naime, radi se o predstavnicima udruženja penzionera grada Banjaluka, porodica “4+”, predstavnicima mladih, kao i predstavnikom Gajeve ulice.
Predstavnici ističu da su na sastanku dobili informacije da u budžetu ima novca za subvencije koje su imali do sada, a kako kažu, nakon ovog sastanka zatražiće sastanak sa predsjednikom Skupštine grada.
“Nijednu od ovih kategorija Banjaluka ne može da podrži, ne zbog toga što nema novac, nego zbog toga što nema papira i odluke na osnovu koje to možemo učiniti”, poručio je Stanivuković.
On je zatražio da se održi sastanak sa predsjednikom Skupštine i šefovima klubova kojem bi prisustvovali svi ovi ljudi čija su prava uskraćena i da se što hitnije riješe problemi ljudi koji čekaju.
(Izvor i foto: banjaluka.rs.ba)
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da će naredne sedmice početi isplata po 475 KM za oko 67.300 domaćinstava, a riječ je o sredstvima dobijenim iz granta EU za energetski siromašne kupce.
Višković je rekao da tu spadaju penzioneri sa penzijom do 350 KM, boračke kategorije, primaoci socijalne pomoći, a novac će se dijeliti po domaćinstvu, bez obzira na broj članova.
On je naveo da je rečeno da je to pomoć zbog divljanja cijena energenata pogotovo tokom zime prošle godine, pa je EU donijela odluku da pomogne zemlje Zapadnog Balkana između ostalog i BiH, a u toj raspodjeli Srpska je dobila 40 odsto, odnosno 32 miliona KM.
Višković je istakao da nije precizirano za šta se mora potrošiti, već je to pomoć porodici koja će odlučiti u šta će novac usmjeriti.
(Foto: CB BiH)
Bitcoin je digitalna valuta koja postoji samo na internetu. Ona je stvorena kako bi ljudima omogućila da šalju novac jedni drugima putem interneta, bez potrebe za bankom ili drugim posrednicima.
Glavna razlika između Bitcoina i tradicionalnih valuta je ta što Bitcoin nije kontrolisan niti izdavan od strane centralne banke ili vlade. Umjesto toga, Bitcoin se temelji na tehnologiji poznatoj kao blockchain, što je zapravo vrsta javne knjige u kojoj su zabilježene sve transakcije sa Bitcoinom.
To znači da se promjene u vlasništvu Bitcoina mogu pratiti i provjeravati, što čini Bitcoin transparentnim i pouzdanim.
Još jedan zanimljiv aspekt Bitcoina je taj da se novi Bitcoinovi stvaraju kroz proces koji se naziva “rudarenje”. Postoje posebni računarski sistemi koji rješavaju matematičke probleme kako bi osigurali Bitcoin mrežu i dodali nove Bitcoinove u opticaj.
Bitcoini se mogu koristiti za kupovinu robe ili usluga online, ali takođe ih možete držati kao investiciju nadajući se da će njihova vrijednost rasti. Vrijednost Bitcoina varira i može biti prilično nestabilna, pa je važno biti oprezan pri ulaganju u Bitcoin.
Brojke Njemačkog penzionog osiguranja pokazuju jasne razlike. Nakon 35 godina uplaćivanja doprinosa, u Njemačkoj možete otići u penziju kao “dugotrajno osigurana osoba”. Ali, kakvu penziju u prosjeku možete očekivati na kraju dugog radnog vijeka?
Podaci iz 2021. godine kažu kako prosječna penzija u Njemačkoj nakon 40 godina rada iznosi 1.370 eura, prenosi Feniks magazin. U međuvremenu je Njemačko penziono osiguranje objavilo nove podatke. Njemački mediji pišu kako su i u 2022. godini očigledne razlike između saveznih zemalja u isplati prosječnih penzija.
Dok su regije Sarland i Sjeverna Rajna-Vestfalija i dalje na vrhu po visini penzija, Tiringija i Saksonija-Anhalt još uvijek zauzimaju posljednja mjesta.
Za kraj 2022. prosječna penzija u Njemačkoj iznosi 1.384 eura (iznos neto isplate). Dakle, 14 eura više nego 2021. godine. Postoji jasna razlika između polova. Dok prosječna starosna penzija za muškarce iznosi 1.543 eura neto, žene se moraju zadovoljiti sa samo 1.173 eura.
Za vodeće Saarland i Sjevernu Rajnu-Vestfaliju, Njemačko penziono osiguranje objašnjava: “Prije su mnogi muškarci u ovim saveznim zemljama radili na dobro plaćenim poslovima u rudarstvu i danas zbog toga primaju relativno visoke penzije. U usporedbi s drugim istočnim saveznim zemljama, penzioneri u Istočnom Berlinu dobili su relativno visoke starosne penzije od oko 1.699 eura, zbog relativno visokog udjela penzionera s pravima iz bivše dopunske i posebne penzije iz sistema DDR-a.”
U poređenju s prethodnom godinom, penzije su se tek neznatno poboljšale, navode njemački mediji, prenosi Bankar.me.
S obzirom na to da je za odlazak u penziju neophodno 15 godina radnog staža nisu rijetki slučajevi da građani Bosne i Hercegovine sami sebi uplaćuju staž kako bi ostvarili pravo na penziju ili kako bi došli do punog staža osiguranja od 40 godina.
U Federaciji Bosne i Hercegovine minimalan iznos osiguranja u 2023. godini je 288,83 KM, dok je u Republici Srpskoj minimalno za osiguranje 192,03 KM, međutim u Federaciji BiH ne može se dobrovoljno uplaćivati ni manje ni više od tog iznosa, dok u Republici Srpskoj može više.
“Minimalan iznos je 192,03 i određuje se na osnovu prosječne plate u Republici Srpskoj. Dobrovoljni osiguranici mogu plaćati i više i uglavnom se na to odlučuju
oni kojima hvali malo do 15 godina ili do 40 godina, odnosno punog radnog staža”, rekli su nam u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.
Takođe, razlika između Federacije BiH i Republike Srpske je i u tome što u Federaciji BiH to dobrovoljno osiguranje mogu plaćati svi nezaposleni od 15 do 65 godina, dok u Republici Srpskoj to osiguranje ne mogu plaćati učenici i studenti na redovnom školovanju.
Odluka o smještaju starije osobe u dom može biti teška i izazovna, ali domovi imaju i neke prednosti. Korisnici domova žive u zajednici koja ih ohrabruje i osposobljava za učešće u društvenim aktivnostima. Stalni kontakt s vršnjacima sa kojima dijele iste radosti i brige, u njima budi volju za životom i socijalizacijom. Raste njihovo samopouzdanje, ali i osjećaj pripadnosti.
U svim banjalučkim domovima za starija lica, korisnici imaju zdravstvenu zaštitu 24 časa dnevno, a zavisno od psihofizičkog zdravlja zavisi i cijena usluge koja se kreće od 750 do 1.400 KM.
U Gerontološkom centru Banja Luka cijena smještaja kreće se za samostalno psihofizičko očuvano lice 965 KM, dok je smještaj za potpuno zavisno lice od pomoći i njege drugog lica cijena 1040 KM.
U ovom centru zahtjev za smještaj može podnijeti fizičko lice ili organ starateljstva, a uz zahtjev, fotokopiju lične karte, zdravstvene knjižice i rodnog lista neophodno je dostaviti i medicinsku dokumentaciju, odnosno nalaz porodičnog ljekara sa propisanom terapijom i otpusne liste.
U Gerontološkom centru korisnicima uslugu zdravstvene zaštite pružaju ljekari porodične medicine, pulmolog, fizijatar i psihijatar, kao i iskusne medicinske sestre i tehničari.
“Medicinske usluge koje svakodnevno pružamo su mjerenje i kontrola vitalnih parametara, šećer u krvi, krvni pritisak, tepmeratura, puls, zatim primjena terapije, inhalacije, previjanje rana, uzimanje uzoraka za labaratorijske pretrage, njega i higijena kolostome sa zamjenom kese i diska, zamjena urinarnih katetera i dr”, rekli su nam u Gerontološkom centru u Ba njaluci dodajući da jedini pružaju usluge eneralne prehrane putem sonde.
Svi korisnici u ovom centru imaju obezbjeđen prevoz vlastitim sanitetskim vozilom, uz pratnju medicinskog osoblja na specijalističke preglede, dijagnostičke pretrage, hospitalizaciju itd…
“Prvi smo Gerontološki centar koji je dobio od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske rješenje o ispunjenosti uslova za otvaranje ambulante za liječenje, zdravstvenu njegu i rehabilitaciju”, kažu u Gerontološkom centru.
Jedan od najvećih domova za smještaj penzionera svakako je „Dom penzionera u Banja Luci“. Gradnja ovog objekta, koji se nalazi na obali Vrbasa ,počela je 1989. godine i trenutno ima kapacitet od 150 – 250 ležajeva zavisno od rasporeda unutar postojećih spavaćih soba. Ovaj dom ima 107 soba, jednokrevetnih i dvokrevetnih, a svaka soba ima kupatilo i balkon.
“Dom svojim korisnicima obezbjeđuje stanovanje, ishranu, njegu, zdravstvenu zaštitu, kulturno-zabavne, rekreativne i druge aktivnosti, usluge brige i staranja i druge usluge zavisno od potreba sposobnosti i interesovanja korisnika”, navode u Domu.
U Domu penzionera od 1. marta ove godine poskupila je i cijena usluge pa je tako cijena za dvokrevetnu sobu za pokretne 920 KM, dok je za jednokrevetnu sobu neophodno biti izdvojiti 1.400 KM.
Na usluzi penzionerima, starima i nemoćnima kojima je potrebna tuđa njega i pomoć na usluzi je i Socijalni centar Caritasa biskupije Banja Luka „Ivan Pavao II“ koji se nalazi na Petrićevcu u mirnom predgrađu Banja Luke. Ovaj dom građen po evropskim standardima u radu se vodi hršćanskim načelom, da je svaki čovjek jedinstvena osoba kojoj je Bog podario dostojanstvo, bez razlike na godine, pol, vjerusku, nacionalnu ili drugu pripadnost.
„Zagovaramo sveobuhvatnu skrb i njegu, orijentisanu prema specifičnim potrebama naših stanara s ciljem da starije osobe što duže samostalno kreiraju i organizuju svoj život u našem Domu. “, rekli su u banjalučkom Karitasu.
U ovom domu korisnicima je na usluzi i 24 satni medicinski nadzor koji uključuje njegu za nepokretne stanare i teže pokretne stanare kao i 24 časovnu prisutnost portira i usluge socijalnog radnika. Korisnici na raspolaganju imaju četiri obroka dnevno, a velika pažnja poklanja se čistoći soba, zajedničkih prostorija kao i zajedinčkim vježbama pod nadzorom fiziotarapeuta. Na usluzi korisnicima su i frizeri, te razne kulturno zabavne aktivnosti.
Karitasov Dom za smještaj 65 stanara ima na raspolaganju jednokrevetne i dvokrevetne sobe za nepokretne osobe. Sve jednokrevetne i dvokrevetne sobe i apartmani opremljeni su sa toaletom i kupatilom prilagođenim potrebama starijih osoba i osobama koje koriste invalidska pomagala.
U prizemlju glavne zgrade nalaze se veliki zajednički dnevni boravak gdje stanari mogu ugodno provoditi vrijeme, primati posjete, gledati TV, igrati društvene igrice, popiti kafu i slično.
Cijena smještaja u ovom domu zavisi od vrste sobe, zdvarstvenog stanja osobe, njene pokretljivosti, kao i o potrebi korisnika za dodatnim uslugama od strane doma.
Jedan od „najmlađih“ domova u Banjaluci je Dom u Karanovcu koji je otvoren 2021. godine kao nastavak dobre prakse i uspješnog rada Doma u Kneževu. Dom je otvoren kao odgovor na sve veću potražnju za adekvatnim smještajem za starija lica. Ovaj dom raspolaže jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, kao i velikim dvorištem sa klupama i prostorom za odmor. Korisnici ovog doma imaju 24 časovnu zdravstvenu zaštitu, njegu i nadzor, a obezbjeđene su i redovne laboratorijske pretrage, kao i pregled doktora opšte prakse, kardiologa, psihijatra, te ortopeda. Korisnicima doma dostupan je i socijalni radnik sa kojim mogu razgovarati o svojim potrebama i drugim pitanjima iz oblasti socijalne zaštite.
Starijim ljudima u Banjaluci na usluzi je i “Moj dom Pajić”, koji je smješten u mirnom dijelu grada i koji je, kaku su naveli, prilagođen potrebama starih i nemoćnih. U ovom domu naglašavaju da u sklopu usluge imaju vrhunsku medicinsku njegu i brigu, te da su sve sobe opremljenje u skladu sa standardima.
Korisnicima “Moj dom Pajić” se nudi smještaj u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, kao i prilagođena ishrana i vrhunska higijena.
(Autor: Sandra Vukić/Penzionerski centar)
