Mliječni proizvodi i zdravlje srca: Ove tri namirnice su najbolje

Kardiolozi naglašavaju da mliječni proizvodi i te kako mogu biti dio režima ishrane koji čuva srce.

“Mliječni proizvodi su odličan izvor važnih nutrijenata poput proteina, kalcijuma i vitamina D, koji doprinose opštem zdravlju, uključujući zdravlje kostiju, mišića i srca”, kaže dr Renato Apolito, kardiolog u Medicinskom centru Univerziteta Hekensak Meridian Džerzi Šor.

Uključivanje mliječnih proizvoda u ishranu, čak i onih sa punim procentom mliječne masti, ne znači zanemarivanje zdravlja srca, piše EatingWell.

“Velike studije danas pokazuju da ni punomasni ni mliječni proizvodi sa smanjenim udjelom masti, ukoliko se konzumiraju umjereno, ne povećavaju rizik od srčanih oboljenja”, objašnjava dr Karlos El-Talavi, kardiolog iz bolnice Hjuston Metodist, prenosi b92.

U nastavku izdvajamo tri najbolje mliječne namirnice koje kardiolozi preporučuju za očuvanje zdravlja srca, kao i praktične savjete za njihovo uvođenje u svakodnevnu ishranu.

1. Jogurt

S obzirom na to da je jogurt fermentisan proizvod, on je izvor probiotika korisnih za zdravlje crijeva, što može imati pozitivan uticaj na cjelokupno zdravlje organizma.

“Proces fermentacije obogaćuje jogurt probioticima i korisnim jedinjenjima koja doprinose ravnoteži holesterola, regulaciji šećera u krvi i zdravlju crijeva”, navodi dr El-Talavi. Ako tražite zasitnu opciju bogatu proteinima, grčki jogurt ili skir (skyr) su odličan izbor.

Istraživanja nisu pokazala značajnu razliku u koristima između proteinski bogatih i običnih jogurta – svi oni mogu doprinijeti kardiometaboličkom zdravlju.

“U kombinaciji sa bademima ili orasima i suvim voćem, jogurt je zdravija alternativa prerađenim proteinskim pločicama koje ljudi često biraju za doručak”, dodaje dr Apolito.

2. Kefir

Kefir predstavlja odličnu alternativu jogurtu, naročito kada ste u žurbi ili vam je potreban dodatak za smuti, jer je u pitanju napitak. Gušći je od mlijeka i ima karakterističan, blago kiselkast ukus.

“Fermentisani proizvodi poput kefira takođe su dobar izbor, jer sve više saznajemo o povezanosti zdravlja crijeva i kardiovaskularnog sistema”, kaže dr Rohit Vupuluri, interventni kardiolog.

Probiotici iz kefira podržavaju ravnotežu crijevnog mikrobioma. To može doprinijeti smanjenju hronične upale niskog intenziteta, koja je povezana sa razvojem srčanih bolesti. Istraživanja pokazuju da konzumacija kefira može pomoći u snižavanju krvnog pritiska, triglicerida i LDL (“lošeg”) holesterola, kao i u povećanju HDL (“dobrog”) holesterola.

3. Sir

Prema mišljenju kardiologa i najnovijim istraživanjima, sir može biti namirnica pogodna za zdravlje srca.

“Iako sadrži zasićene masti, studije ukazuju na to da je konzumacija sira povezana sa nižim kardiovaskularnim rizikom. Čini se da njegove specifične komponente i proces fermentacije ublažavaju potencijalne negativne efekte zasićenih masti”, ističe dr El-Talavi.

U najnepovoljnijem slučaju, istraživanja su pokazala da sir ima neutralan efekat na kardiometabolički rizik.

Stručno mišljenje

Kardiolozi su saglasni – umjerena konzumacija mliječnih proizvoda ne ugrožava zdravlje srca.

“Ne morate da strahujete od mliječnih proizvoda. Jogurt, mlijeko i sir mogu biti dio ishrane koja je dobra za srce. Fokusirajte se na kvalitet namirnica, veličinu porcija i ukupan obrazac ishrane, a ne isključivo na sadržaj masti”, zaključuje dr El-Talavi.

Štaviše, mliječni proizvodi, naročito fermentisani, mogu imati i zaštitni efekat na zdravlje srca. Zato ih je preporučljivo uključiti u uravnoteženu ishranu bogatu biljnim namirnicama. To su integralne žitarice, voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke.

Možda vas zanima i ovo:

Zdravlje srca zavisi od prehrane, pazite šta večerate

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Nauka kao laž: Kako AI daje pogrešne zdravstvene savjete

Prema najnovijoj studiji, modeli vještačke inteligencije koji se sve češće koriste za pružanje zdravstvenih savjeta imaju značajan problem. Podložni su dezinformacijama ako su one upakovane u format koji imitira naučni autoritet.

Istraživanje je pokazalo da AI čettbotovi i veliki jezički modeli često ne uspijevaju da razlikuju provjerene medicinske činjenice od laži.

Glavni problemi identifikovani u studiji su:

• AI modeli daju veći značaj strukturi teksta i autoritativnom tonu nego stvarnoj provjeri podataka kroz baze kliničkih dokaza.
• Pošto se sve veći broj ljudi oslanja na AI za samoliječenje i razumijevanje simptoma, sposobnost tehnologije da “povjeruje” u dezinformacije predstavlja ozbiljan rizik po javno zdravlje.
• Studija upozorava da kreatori lažnih vesti koriste upravo ove slabosti AI sistema kako bi progurali opasne medicinske savjete u same odgovore koje generišu popularni AI asistenti.
• Stručnjaci koji su radili na istraživanju ističu da trenutni zaštitni mehanizmi nisu dovoljni. Iako kompanije kao što su OpenAI, Google i Meta stalno unapređuju svoje modele, studija sugeriše da je neophodan radikalno drugačiji pristup u načinu na koji AI vrednuje izvore informacija.

Uči iz neistina

“Problem nije samo u tome što AI može da pogreši, već u tome što on aktivno uči iz sofisticirano plasiranih neistina koje imitiraju nauku”, navodi se u izvještaju, a prenosi GlasSrpske.

Dok se tehnologija ne usavrši, ljekari i istraživači apeluju na građane da AI alate koriste isključivo kao informativnu pomoć. Za bilo kakvu dijagnozu ili terapiju treba da se obrate kvalifikovanim medicinskim stručnjacima i provjerenim institucijama.

Možda vas interesuje i ovo:

AI fitens asistent postaje realnost

Budućnost je stigla: AI asistent za mobilni uskoro realnost

Podijeli tekst sa drugima na:

Ugljeni hidrati: Šta za zdravlje znači kad ih ne unosite dovoljno

Ugljeni hidrati se vare i razlažu na glukozu, koja ulazi u krvotok i koristi se za energiju. Ako glukoze nema dovoljno, tijelo mora da pronađe alternativne načine za proizvodnju energije.

Kada se unos ugljenih hidrata znatno smanji, tijelo brzo troši glikogen (uskladištenu glukozu) u mišićima i jetri. Pošto glikogen zadržava vodu, njegova potrošnja dovodi i do gubitka vode, što objašnjava brzo smanjenje tjelesne težine na početku dijeta sa niskim unosom ugljenih hidrata.

Ako je unos ugljenih hidrata izrazito ograničen, tijelo prelazi na korišćenje masti kao izvora energije, a jetra proizvodi ketonska tijela (ketone). Taj proces se naziva ketoza ili nutritivna ketoza i predstavlja normalno metaboličko prilagođavanje na nizak unos ugljenih hidrata. Ketoni mogu da služe kao alternativni izvor energije za mozak i mišiće kada je dostupno vrlo malo glukoze.

Hormonske i fiziološke promjene

  • Nedovoljan unos ugljenih hidrata utiče i na hormone i metabolizam.
  • Povećanje kortizola (hormona stresa) kako bi se održao nivo glukoze u krvi.
  • Smanjenje T3 (aktivnog hormona štitaste žlezde), što može da uspori metabolizam i snizi nivo energije.
  • Promjene u hormonima gladi i sitosti (leptin i grelin).

Mogući kratkoročni simptomi

Kod veoma niskog unosa ugljenih hidrata, naročito na početku, mogu se javiti neki simptomi.

  • Umor i slabost, jer tijelo još nije u potpunosti prešlo na ketone kao izvor energije.
  • “Keto zadah” (neprijatan zadah zbog prisustva ketona).
  • Zatvor (usljed smanjenog unosa vlakana) – otežano ili rijetko pražnjenje crijeva.
  • Sniženo raspoloženje ili mentalna magla, jer se mozak prilagođava novom izvoru energije.
  • Glavobolje i izražena želja za šećerom ili brzim izvorima energije.
  • Ovi simptomi se često nazivaju keto grip ili faza adaptacije i kod nekih ljudi mogu da traju od nekoliko dana do nekoliko nedelja.

Dugoročne posledice i rizici

Iako neki ljudi uspijevaju da dugoročno održavaju ishranu sa niskim unosom ugljenih hidrata i postižu rezultate u mršavljenju ili regulaciji šećera u krvi, postoje i potencijalni rizici.

Ako se ugljeni hidrati dugoročno izbjegavaju, naročito oni zdravi, poput integralnih žitarica, voća i povrća, može doći do manjka vitamina, minerala i vlakana, što negativno utiče na varenje i opšte zdravlje.

Nizak unos ugljenih hidrata često podrazumijeva veći unos masti i proteina životinjskog porijekla, što, ukoliko ishrana nije pažljivo planirana, može povećati rizik od povišenog LDL holesterola i kardiovaskularnih problema.

Pojedine studije ukazuju na moguće komplikacije, kao što su poremećaji srčanog ritma, problemi sa kostima, pa čak i povećan rizik od problema sa bubrezima, ukoliko je ograničenje ugljenih hidrata dugotrajno i ekstremno, prenose NovostiMagazin.

Možda vas zanima i ovo:

Nova piramida ishrane šokirala nutricioniste (FOTO)

Podijeli tekst sa drugima na: